Strategija Zastite Okolisa FBiH

STRATEGIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

F BIH

-Početni izvještaj-

Početni izvještaj - Strategija zaštite okoliša F BiH

3

1 UVOD .............................................................................................................................5 2 NAPREDAK NA IZRADI STRATEGIJE ........................................................................5 3 ORGANIZACIONA STRUKTURA PROJEKTA.............................................................8

3.1 SAVJETODAVNO UPRAVLJANJE I MEĐUENTITETSKA KOORDINACIJA ................................................... 8 3.2 NADZOR NAD IMPLEMENTACIJOM PROJEKTA ................................................................................... 8 3.3 KOORDINACIJA TIMOVA I IZRADE STRATEGIJA.................................................................................. 8 3.4 OSIGURANJE KVALITETA ................................................................................................................ 9 3.5 PODRŠKA PROJEKTU ..................................................................................................................... 9 3.6 STRUČNI RAD NA PROJEKTU .......................................................................................................... 9

4 UKLJUČIVANJE JAVNOSTI I UPRAVLJANJE KONFLIKTIMA (MEĐUSEKTORSKA KOORDINACIJA)................................................................................................................12

4.1 KOLABORACIJA ........................................................................................................................... 14 4.2 KONSULTACIJA ........................................................................................................................... 15 4.3 INFORMIRANJE JAVNOSTI ............................................................................................................. 16 4.4 POMOĆNA AKTIVNOST ................................................................................................................. 18

5 METODOLOGIJA I SMJERNICE ZA POSTIZANJE KOMPATIBILNOSTI.................18 5.1 ODREĐIVANJE VIZIJE ................................................................................................................... 24 5.2 POSTAVKA NAČELA I SMJERNICA ZAŠTITE OKOLIŠA ........................................................................ 25 5.3 SMJERNICE ZA OCJENU STANJA OKOLIŠA ...................................................................................... 25 5.4 POSTAVKA CILJEVA I MJERA......................................................................................................... 28

6 VREMENSKI PLAN, ODGOVORNOSTI I SREDSTVA ZA IMPLEMENTACIJU STRATEGIJE ......................................................................................................................30

6.1 AKCIONI PLAN I ROKOVI ZA IMPLEMENTACIJU STRATEGIJE .............................................................. 30 6.2 UPUTE ZA RANGIRANJE UZROK/POSLJEDICA MATRICA................................................................... 30 6.3 RANGIRANJE PRIORITETNIH MJERA............................................................................................... 32

7 PLAN ZA II I III FAZU ..................................................................................................37 8 NAČIN IZRADE POJEDINAČNIH STRATEGIJA........................................................42

8.1 STRATEGIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE ................................................................................................ 42 8.2 STRATEGIJA ZA OTPAD ................................................................................................................ 45 8.3 STRATEGIJA ZA ZAŠTITU ZRAKA.................................................................................................... 47

PRILOZI...............................................................................................................................49 PRILOG 1: POPIS ZAINTERESIRANIH STRANA ...................................................................................... 50 PRILOG 2: ZAPISNIK SA SASTANKA OD 01.02.2007 ............................................................................ 76 PRILOG 3: ZAPISNIK SA SASTANKA OD 19.02.2007............................................................................. 78 PRILOG 4: DINAMIČKI PLAN IMPLEMENTACIJE PROJEKTA...................................................................... 80


4

Popis slika u tekstu: Slika 1: Tipovi participacije i mehanizmi za provođenje 14 Slika 2: Koraci na implementaciji projekta, komponente projekta 23 Slika 3: Povezanost komponenti na izradi strategije 23 Slika 4: Komponente radnih zadataka 24 Slika 5: Komponenta 1: Vizija, načela i smjernice 24 Slika 6: Komponenta 2: Identifikacija stanja 26 Slika 7: Određivanje ciljeva i mjera 28 Slika 8: Struktura radionice na kojoj se raspravlja o ciljevima i mjerama 29 Slika 9 Usaglašavanje oko priorirtea 36 Popis tabela u tekstu: Tabela 1: Tabela stanja i posljedica ..................................................................................27 Tabela 2: Tabela ciljeva i mjera .........................................................................................29 Tabela 3: Akcioni plan .......................................................................................................30 Tabela 4: Primjer Uzrok/Posljedica matrice.......................................................................31 Tabela 5: Tabela težinskih faktora.....................................................................................33 Tabela 6: Opis kriterija za rangiranje .................................................................................34 Tabela 7: Kriteriji za ocjenu mjera .....................................................................................34 Tabela 8: Primjer investicione matrice za određivanja prioritetnih mjera...........................35 Tabela 9 Tablice prioriteta .................................................................................................35


5

1 Uvod U skladu sa Javnim pozivom za pred-kvalificiranje objavljenom u Službenom glasniku BiH br. 60 od 7. augusta 2006. godine i Odlukom o rezultatima okončanog postupka odabira najpovoljnijeg ponuđača od 18.12.2006. godine, zaključen je ugovor o „Izradi Federalne strategije zaštite okoliša sa komponentama: Federalnom strategijom zaštite zraka; Federalnom strategijom zaštite prirode i Federalnom strategijom upravljanja otpadom i Akcionim planom (u daljem tekstu Federalna strategija). Ovaj Ugovor sklopljen je između Federalnog ministarstva okoliša i turizma kao Ugovornog organa i tri konzultantske kompanije – „Bosna-S Oil“, „Institut za hidrotehniku GF“, i „IPSA Institut“ Sarajevo, koje će kao „Konzultanta“ zastupati „Bosna-S Oil“. Period izvršenja Ugovora je 12 mjeseci od dana potpisivanja (27.12.2006. – 27.12.2007.god.). Na osnovu Aneksa I (Projektnog zadatka) gore navedenog Ugovora, Konsultant je dužan pripremiti Izvještaj o napredovanju projekta (Početni izvještaj) koji obuhvata period od dva mjeseca, počevši od dana stupanja na snagu Ugovora, odnosno period od 27.12.2006. do 27.02.2007. godine.

2 Napredak na izradi Strategije U početnoj fazi projekta, a u skladu sa projektnim zadatkom, potrebno je bilo razraditi metodologiju izrade Strategije, vodeći računa da su sektorske strategije sastavni dio Federalne strategije zaštite okoliša. U toku ove faze, realizirane su sljedeće aktivnosti: 1. Uspostavljanje uprave projekta Održani su radno–konzultativni sastanci direktora poduzeća koji čine konzorcij, te postignuti sporazumi oko organizacije rada, vođenja posla, te raspodjele. 2. Mobilizacija projektnog tima Održani su uvodni radni sastanci sa članovima projektnih timova sa ciljem definiranja zadaća koje je potrebno izvršiti u fazi izrade početnog izvještaja. Zadaću izrade izvještaja preuzeo Tim za osiguranje kvaliteta. 3. Uspostava ureda projekta Imenovana sekretarica projekta i uspostavljena kancelarija projekta. • Sekretarica: Gđa. Nermina Tipura • Adresa ureda: Institut za hidrotehniku, Stjepana Tomića 1, 71000 Sarajevo • e-mail: [email protected] 4. Odabir članova radnih grupa Tim za osiguranje kvaliteta, u suradnji sa stručnjacima za izradu pojedinih strategija, dao je prijedlog članova Radnih grupa, za svaku od Strategija (poglavlje 3.6).


6

5. Identifikacija zainteresiranih strana Tim za komunikaciju i uključivanje javnosti je izradio liste zainteresiranih strana, te ih grupirao po sljedećim kategorijama: GRUPA 1: Državna i entitetske vlade

1.1 Nadležna ministarstva 1.2 Međuentitetski koordinacioni odbori 1.3 Predstavnici za EIONET – PCP 1.4 Nacionalni predstavnici konvencija 1.5 Komisije za koncesije

GRUPA 2: Kantonalne i općinske vlasti 2.1 Kantonalna ministarstva 2.2 Komunalne djelatnosti GRUPA 3: Mjerodavne javne institucije GRUPA 4: Naučna zajednica 5.1 Univerziteti 5.2 Instituti GRUPA 5: Nevladin sektor GRUPA 6: Komercijalni sektor

6.1 Industrija 6.2 Konzultantske firme u oblasti zaštite okoliša 6.3 Turizam

GRUPA 7: Međunarodna zajednica Lista zainteresiranih strana dana je kao Prilog 1. ovog izvještaja 6. Izrada plana za komunikaciju sa i za uključivanje javnosti i obavještavanje javnosti Na dan potpisivanja ugovora, upriličena je konferencija za štampu u organizaciji FMOIT, u prostorijama Vlade F BiH. Tim za komunikaciju i uključivanje javnosti izradio je metodologiju i plan. Plan je dat u nastavku ovog izvještaja. 7. Izrada početnog izvještaja koji uključuje razradu metodologije Zadaća projektnog tima u početnoj fazi projekta je bila razraditi metodologiju izrade Strategije u skladu sa projektnim zadatkom i predložiti smjernice za dalju izradu dokumenta na sljedeći način:

• Definirati metodologiju izrade Federalne strategije zaštite okoliša; • Razraditi način izrade pojedinačnih strategija koje su sastavni dio Federalne

strategije zaštite okoliša; • Dati smjernice za postizanje kompatibilnosti Federalne strategije zaštite okoliša i

pojedinačnih strategija;


7

• Definirati načine povezivanja Federalne strategije zaštite okoliša i drugih sektorskih strategija;

• Uspostaviti odgovarajuću organizacionu strukturu; • Identificirati partnera i dati prijedlog njihovog uključivanja u proces izrade; • Dati smjernice za izradu analize stanja okoliša u Federaciji BiH i utvrditi

nedostatke; • Uraditi radni plan za II. i III. fazu; • Dati prijedlog organizacije okruglog stola.

Tim za osiguranje kvaliteta razradio je metodologiju u skladu sa zahtjevima. Metodologija je prikazana u nastavku. Definiranjem svih nabrojanih elemenata postignuto je sljedeće:

• motivirana organizacija za realizaciju projekta; • javnost upoznata sa početkom realizacije projekta; • konsenzus o daljim aktivnostima i očekivanim rezultatima; • izrađen plan za realizaciju projekta.

U sklopu rada na izradi početnog izvještaja održani su sastanci sa Komisijom za prihvaćanje Početnog izvještaja 01.02.2007., sastanak sa predstavnicima projekta Strategija za biodiverzitet BiH, 19.02.2007. Zapisnici su dati u prilozima 2 i 3. U skladu sa zaključcima sa sastanka održanog 01.02. član projektnog tima za izradu Strategije, g-đa Anđa Kalem-Perić, održala je konzultativne sastanke sa službenicima MOIT F BiH, koji su uključeni u „Progress Monitoring“ projekta, a oni su sljedeći:

• G-đa Maja Bevanda-Taubman • G-đa Mirna Hasanbegović • G-đa Almira Kapetanović • G-đa Azra Korać • G-đa Azra Bašić • G-đa Mubera Bukovac

Predmet sastanka, održanog 02.02.2077 bilo je popunjavanje ToC-ova (Tables of Concordance – Tabele usklađenosti legislative), gdje su iznesena sva relevantna pitanja, a u skladu sa kojima je g-đa Kalem-Perić dala potrebne informacije. Naredni sastanak je održan 22.02.2007. godine, na kojem je predmet diskusije bio SEA direktiva, tabele usklađenosti legislative i upitnici koje službenici Ministarstva trebaju popuniti. Osim gore navedenog, g-đa Kalem-Perić svakodnevno komunicira sa g-đom Bevanda-Taubman putem e-maila i telefona, kako bi joj na taj način dostavila sve potrebne instrukcije i odgovore. G-đa Kalem-Perić je također uspostavila komunikaciju sa g-đom Mirnom Hasanbegović, te joj dala potrebne instrukcije i konkretnu pomoć vezano za ToC za EIA i IPPC direktive, a telefonski je također komunicirala sa g-đom Almirom Kapetanović po pitanju relevantnih direktiva vezanih za kvalitetu zraka. G-đa Jasmina Čomić je 01.02.2007. dostavila elektronski dokumentaciju koja se odnosi na podzakonska akta Zakona o zaštiti zraka g-đi Almiri Kapetanović


8

3 Organizaciona struktura projekta

3.1 Savjetodavno upravljanje i međuentitetska koordinacija U skladu sa zakonskim propisima nadležnost za ovu grupu poslova podijeljena je između sljedeća dva tijela:

• Savjetodavno vijeće za okoliš; i • Međuentitetski odbor za okoliš.

Savjetodavno vijeće ima konzultativnu i savjetodavnu ulogu, a čini ga 13 predstavnika zainteresiranih strana iz oblasti zaštite okoliša. Međuentitetski odbor za okoliš bavi se pitanjima iz oblasti okoliša koja zahtijevaju usuglašen pristup entiteta, u ovom slučaju koordiniranja entitetskih akcionih planova i drugih programa i planova iz oblasti okoliša, odnosno Strategije. U skladu sa zakonom, nadležni ministar će Strategiju dostaviti Međuentitetskom odboru za okoliš i Savjetodavnom vijeću i radi zauzimanja stavova i davanja mišljenja. Predlaže se da se oba tijela konsultiraju u svima fazama projekta koje podrazumijevaju konsultacije sa javnošću. U tom kontekstu se oba tijela prepoznaju kao zainteresirane strane, čiji se članovi pozivaju na planirane radionice.

3.2 Nadzor nad implementacijom projekta Ministarstvo za okoliš i turizam vrši nadzor nad implementacijom projekta putem oformljene Komisije za praćenje izrade, pregleda i prihvata Početnog izvještaja. Komisija konačno odobrava izvještaje projekta. Pored toga Ministarstvo će:

• Zatražiti imenovanje predstavnika ključnih zainteresiranih strana u Međusektorski koordinacioni odbor;

• Zatražiti dostavu podataka potrebnih za ocjenu stanja okoliša od imaoca istih (javnih institucija, industrije i dr.).

3.3 Koordinacija timova i izrade Strategija Poslove planiranja, koordinacije i nadzor aktivnosti na izradi strategija vrši Vodeći tim. Članovi vodećeg tima će koordinirati aktivnosti i biti odgovorni za integraciju sektorskih strategija u cjeloviti dokument. Voditelji izrade strategija će biti odgovorni za realizaciju sveukupnih aktivnosti po usvojenoj metodologiji i dinamici rada. Za vođenje cjelokupnog projekta i komunikaciju sa vanjskim subjektima je nadležan je Voditelj projekta. U slučaju njegove spriječenosti, ove poslove preuzima Zamjenik voditelja projekta. Svu pismenu korespondenciju potpisuje Voditelj projekta ili njegov zamjenik. Članovi vodećeg tima su:


9

Tarik Kupusović voditelj izrade strategije zaštite okoliša, Voditelj projekta (HEIS) Fethi Silajdžić voditelj izrade strategije za otpad, Zamjenik voditelja projekta (Bosna-S) Aleksandar Knežević voditelj izrade strategije za zrak (IPSA) Sulejman Redžić voditelj izrade strategije za zaštitu prirode (Bosna-S)

3.4 Osiguranje kvaliteta Vodećem timu podršku u financijsko tehničkom izvještavanju i organizaciji aktivnosti, daje Tim za osiguranje kvaliteta. Tim će usuglasiti procedure i format tehničkog i financijskog izvještavanja, i izvještavati prema Ministarstvu okoliša i turizma F BiH. Tim za osiguranje kvaliteta će Ministarstvu predložiti format službenog memoranduma projekta. Memorandum se koristi za komunikaciju i slanje dokumenata van kruga Projektnog tima i partnera. Tim za osiguranje kvaliteta čine: Sanda Midžić Kurtagić (HEIS) Goran Krstović (Bosna S) Jasmina Čomić (IPSA)

3.5 Podrška projektu Uspješno izvršenje posla zahtijeva uključivanje tima za tehničku podršku koji će obaviti poslove upravljanja financijama, sekretarske poslove i poslove umnožavanja i uvezivanja izvještaja. Obaveza sekretara projekta je da vodi projektni ured, priprema i šalje korespodencijski materijal ispred voditelja izrade strategija, vodi komunikaciju sa zainteresiranim stranama, vodi zapisnike sa sastanaka, arhivira i upravlja arhivom dokumentacije. Sva komunikacija projekta sa vanjskim subjektima se održava preko ureda projekta, kojim upravlja sekretar projekta. Pismena korespondencija se odvija na usvojenom memorandumu Projekta. Financijsko upravljanje projektom, podrazumijeva planiranje financija potrebno za izvršenje projektnih aktivnosti i izvještavanje o troškovima. Izvještaj se podnosi Voditelju projekta. Financijski koordinatora će zajedno sa Voditeljima izrade strategija raditi na detaljnom planiranju aktivnosti. Nermina Tipura Sekretar projekta (HEIS) Aldin Međedović Financijski koordinator (Bosna-S) Računovodstvo (Bosna S, HEIS, IPSA) Umnožavanje i uvezivanje (Bosna S, HEIS, IPSA)

3.6 Stručni rad na projektu U skladu sa projektnim zadatkom za stručni rad na projektu formiraju se Stručni timovi nadležni za stručni rad na svakoj od strategija. Stručni timovi obavljaju poslove definirane projektnim zadatkom i odgovorni su Voditelju strategija. Stručnjaci su odabrani za sljedeće pozicije:


10

Strategija okoliša R.b. Ime i prezime Pozicija na izradi Federalne strategije zaštite okoliša 1 Anđa-Kalem

Perić Stručnjak za legislativu u oblasti okoliša

2 Ramiza Alić Stručnjak za ekonomske aspekte u oblasti okoliša i održivog razvoja

3 Dalila Jabučar Stručnjak u oblasti upravljanja vodama Strategija za prirodu R.b. Ime i prezime Pozicija na izradi Federalne strategije zaštite okoliša 1 Sabaheta Abadžić Stručnjak u oblasti diverziteta flore 2 Rifat Škrijelj Stručnjak u oblasti diverziteta faune 3 Galiba Sijarić Stručnjak u oblasti geoloških nauka

Strategija za otpad R.b. Ime i prezime Pozicija na izradi Federalne strategije zaštite okoliša 1 Sanda Midžić Kurtagić Stručnjak za upravljanje otpadom 2 Verner Huseljić Stručnjak za opasni otpad

Strategija za zrak R.b. Ime i prezime Pozicija na izradi Federalne strategije zaštite okoliša 1 Jasmina Čomić Stručnjak iz oblasti monitoringa kvaliteta zraka 2 Merima Karabegović Stručnjak iz oblasti proračuna emisija u zrak

U cilju osiguranja najboljeg kvaliteta stručnog doprinosa izradi Strategije, planira se angažiranje stručnjaka iz svih oblasti koje tretiraju Strategije. U tu svrhu formiraju se radne grupe za svaku strategiju posebno. Radne grupe surađuju sa stručnim timovima na identifikaciji stanja okoliša problema, izradi ciljeva, određivanju prioriteta i izradi plana. Planirano je da se Radne grupe uključe u postupak izrade Strategija u svim njezinim fazama (Vizija, Načela i smjernice, Ocjena stanja okoliša, Ciljevi i mjere i Rangiranje prioriteta). Voditelji radnih grupa prezentiraju rezultate rada na radionicama i prenose članovima smjernice za izvršenje zadataka koje daje Voditelj izrade strategije. Institucionalna, pravna i ekonomska, su radne grupe koje sudjeluju u svim strategijama.

R.b Naziv grupe Ime i prezime Institucija 1 Institucionalna Selma Čengić, Institut za hidrotehniku 2 Zijada Krvavac Ministarstvo okoliša Kanton Sarajevo 3 Anđa

Hadžiabdić

1 Pravna Selma Osmanagić- Klico

Institut za hidrotehniku

2 Jovo Andrić Pravnik, Ministarstvo PUIO, Kanton Sarajevo 3 Milkica Milojević Direkcija za evropske integracije 1 Ekonomska Erna Ćorić Institut za hidrotehniku 2 Neđo Babić Turizam, pomoćnik


11

Strategija zaštite okoliša

R.b Naziv grupe Ime i prezime Institucija 1 Hidrosfera Aziz Čomor FMVPŠ, Sektor vodoprivrede 2 Damir Mrđen

JP za vodno područje Jadranskog mora

3 Nada Galić FMVPŠ, Sektor vodoprivrede 1 Pedosfera Aleksabndra

Nikolić Poljoprivredni fakultet

2 Esad Bukalo Federalni zavod za Agropedologiju 3 Veljko Galić Zavod za prostorno planiranje KS

Strategija zaštite prirode

R.b Naziv grupe Ime i prezime Institucija 1. Biološka

raznolikost Suvad Lelo PMF Sarajevo

2 Ivan Buntić Ministarstvo građevinarstva, prostornog planiranja i zaštite okoliša HNK

3 Sabina trakić PMF Sarajevo 1 Geološka

raznolikost Mevlida Operta Zemaljski muzej

2 Izet Kubat Univerzitet u Tuzli/ prof. emeritus 3 Jasminko

Mulaomerović Savez speleologa BiH

1 Prirodno naslijeđe

Senka Barudanović

Koordinator izrade Strategije za bioraznolikost BiH

2 Stjepan Matić Park prirode Hutovo Blato 3 Dražen

Kotrošan Zemaljski Muzej

Strategija za zaštitu zraka

R.b

Naziv grupe Ime i prezime Institucija

1 Kvaliteta zraka

Andrea Marković Ceteor, Sarajevo

2 Fahrudin Duran Institut Kemal Kapetanović, Zenica 3 Abdulfetah Hodzic Kantonalni zavod za javno zdravstvo , Kanton

Sarajevo 4 Hilmo Šehović Federalno ministarstvo energije, rudarstva i

industrije 1 Emisije u

zrak Azrudin Husika Mašinski fakultet Sarajevo

2 Mediha Voloder Federalni meteorološki zavod 3 Kadira Močević Elektroprivreda BiH 1 Monitoring i

mjeriteljstvo Zahid Arnautalić Direkcija za zaštitu okolica

2 Vanja Ćurin Dvokut, Sarajevo 3 Željko Majstorović Federalni meteorološki zavod


12

Strategija za otpad

R.b Naziv grupe Ime i prezime Institucija 1 Industrijski

otpad Esma Kreso Bosna-S

2 Miroslav Mojsilović Udruženje „Reciklaža BiH“, Udruženje „Reciklaža FBiH“

3 Nafija Šehić - Mulić Federalna privredna komora 1 Komunalni

otpad Amra Krajina Federalno ministarstvo prostornog uređenja

2 Blago Zelenika Duga Široki Brijeg 3 Emir Zukić Regionalna sanitarna deponija Zenica 1 Medicinski

otpad Irem Silajdžić Institut za hidrotehniku

2 Zlatko Vučina Zavod za javno zdravstvo FBiH 3 Slavenko Šehović Ministarstvo zdravlja F BiH 1 Otpad iz

poljoprivrede i šumarstva

Dragana Selmanagić

Institut za Hidrotehniku

2 Azra Seratlić Federalni zavod za poljoprivredu

3 Nedzad Karic Poljoprivredni fakultet Prijedlog sastava radnih grupa je podložan promjenama. U slučaju da neki od predloženih članova ne pristanu da budu uključeni u radu radnih grupa, konzultant je pripremio rezervnu listu mogućih članova sa koje je moguće izabrati njihove zamjene. Radnu grupu vodi, odnosno koordinira njen rad, odgovarajući ključni ekspert ili lice iz tima konzultanta, a kojeg odredi vodeći tim. Pored formiranih stručnih timova i radnih grupa, formira se i tim za uključivanje i komunikaciju sa javnošću. Zadaća tima je da odabere tehnike komuniciranja kojima se mogu motivirati zainteresirane strane da učestvuju u izradi Strategije i donošenju odluka i upravlja zadacima koji se odnose na uključivanje javnosti i upravljanje konfliktima. Tim treba motivirati sve aktere za učešće u radu, te dati doprinos dijalogu i kvaliteti. Tim čine: Aleksandra Hasečić (HEIS) odnosi sa javnošću Dženan Hodžić (Bosna S) webmaster Vasvija Ajanović (HEIS) tehnička organizacija radionica

4 Uključivanje javnosti i upravljanje konfliktima (međusektorska koordinacija)

Posebna pažnja u izradi Federalne strategije zaštite okoliša će biti posvećena realizaciji participatornog procesa unutar implementacije strategije. Razlog tome leži u širokom spektru interesa različitih zainteresiranih strana prema sektoru okoliša. Pojava konflikta po specifičnim pitanjima uvjetuje različite pozicije na kojima se nalaze pojedinačne zainteresirane strane. Uglavnom, kada je riječ o konfliktima u sektoru okoliša govori se o konfliktima interesa pojedinih sektora. Industrija, energetika, šumarstvo, poljoprivreda samo su neki od sektora čiji razvoj izaziva moguće konflikte sa sektorom zaštite okoliša. Cilj nije ukloniti konflikt već adekvatno njime upravljati i smanjiti obim njegovih negativnih


13

posljedica za obje strane u konfliktu. S druge strane, Federalna strategije zaštite okoliša će se u svojoj pripremi morati dotaći svih međusektorskih konflikta i ponuditi rješenje identificiranih okolinskih problema na način da se prilikom njihove realizacije što više smanji mogućnost pojave nerješivih pitanja koja u nekom narednom periodu mogu spriječiti ostvarenje interesa obje strane u konfliktu. Upravljanje konfliktima je proces i zahtijeva konstantnu pažnju odgovornih subjekata iz svih uključenih sektora. Upravljanje konfliktima je u biti zasnovano na pravovremenoj razmjeni informacije posebno u fazi planiranja aktivnosti, time ostavljajući vremena i prostora za što efikasnije ublažavanje posljedica konflikta. S tim u vezi, implementacija izrade Federalne strategije mora uzeti u obzir postojeće konflikte koje ostali sektori imaju sa sektorom zaštite okoliša, blagovremeno upozoriti na njihovo postojanje, a planiranje strateških zadataka bazirati na jednom potpuno participatornom odnosu sa ostalim sektorima od interesa. Participatorni proces u izradi Federalne strategije zaštite okoliša će biti proveden u dvije faze, i to:

Faza 1: Identifikacija zainteresiranih strana Faza 2: Provedba učešća zainteresiranih strana u izradi Strategije

Identifikacija zainteresiranih strana je obavljena u fazi pripreme Početnog izvještaja projekta. Identificirane grupe i njihov sastav je prikazan u početnom izvještaju (Prilog 1). Zainteresirane strane su svrstane u 7 osnovnih grupa, i to:

GRUPA 1: Državne i entitetske vlade GRUPA 2: Kantonalne i općinske vlasti GRUPA 3: Mjerodavne javne i institucije GRUPA 4: Naučna zajednica GRUPA 5: Nevladin sektor GRUPA 6: Komercijalni sektor GRUPA 7: Međunarodna zajednica

Identificirani su svi mogući zainteresirani partneri na čije interese bi se mogli odnositi rezultati Strategije. Naravno, postoje grupe zainteresiranih strana sa različitim nivoima utjecaja i važnosti za projekt. O ovim razlikama će se voditi računa na način da će pojedini partneri biti uključeni u izradu Strategije. Provedba učešća zainteresiranih strana u izradi Strategije na način kako je predstavljeno Početnim izvještajem prvenstveno osigurava potreban nivo međusektorske koordinacije, osigurava dovoljan broj informacija za izradu i podiže javnu svijest širenjem informacije o Strategiji. Učešće zainteresiranih strana će biti provedeno u tri oblika participacije, i to:

Kolaboracija; Konsultacija; Pružanje informacija javnosti.

Različiti su mehanizmi provedbe navedenih oblika participacije. Na primjer, mogućim konfliktima u interesima pojedinih sektora i zaštite okoliša (Strategija) će se upravljati preko Međusektorskog koordinacionog odbora sastavljenog od predstavnika relevantnih ministarstava nosilaca sektorskih interesa, gdje ovakav vid participacije spada u kolaboraciju. Na sljedećoj slici su prikazani mehanizmi koji će se koristiti u provođenju participatornog procesa u okviru izrade Strategije, i to prema vrstama participacije.


14

Slika 1: Tipovi participacije i mehanizmi za provođenje

4.1 Kolaboracija Kolaboracija podrazumijeva učešće ključnih zainteresiranih strana u donošenju odluka vezanih za projekt. Ključna riječ u kolaboraciji je „donošenje odluka“. U okviru identifikacije zainteresiranih strana provedena je i analiza njihove važnosti i utjecaja na projekt, tako da su izdvojeni „kritični igrači“ koji mogu biti veoma važni i utjecajni za rezultate Strategije. Uspješnost izrade Strategije i njezine kasnije implementacije bitno ovisi o stupnju i načinima uključivanja ključnih zainteresiranih strana u proces izrade i donošenja odluka. Uobičajena prepreka uspješnoj implementaciji nekog strateškog plana je neuključivanje njezinih ciljeva i mjera u druge sektorske strategije. Zaštita okoliša uveliko ovisi o aktivnostima u drugim sektorima, koji ako nisu usklađeni sa ciljevima zaštite okoliša, mogu da doprinesu daljoj degradaciji. Jednako, zanemarivanje strateških opredjeljenja drugih sektora, pri izradi Strategije, umanjuje mogućnosti uspješne implementacije. Dva su kolaborativna mehanizma koja će biti primijenjena u participatornom procesu izrade Strategije, i to:

Međusektorski koordinacioni odbor; i Pojedinačne konsultacije.

Međusektorski koordinacioni odbor je sastavljen od predstavnika zainteresiranih strana identificiranih kao „ključni igrači“. Cilj rada odbora je upravljanje mogućim konfliktima nastalim prilikom izrade. Grupa će biti proglašena od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma, a članove će na zahtjev spomenutog ministarstva u članstvo delegirati institucije zastupljene u odboru. Članovi odbora će svojim mišljenjima i odlukama zastupati stavove institucija iz kojih dolaze. U odboru će biti zastupljeni sektori: Energetike; Industrije; Rudarstva; Poljoprivrede; Šumarstva; Vodoprivrede; Koncesija; Europskih integracija; Financija; Prostornog uređenja; Zdravstva; Prometa i komunikacija i Turizma. Odbor će imati sljedeći sastav:


15

Pozicija Sektor Ministarstvo

1 Okoliš Federalno ministarstvo okoliša i turizma 2 Okoliš Federalno ministarstvo okoliša i turizma 3 Energetika Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije 4 Industrija Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije 5 Rudarstvo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije 6 Poljoprivreda Federalno ministarstvo polj., vod. i šum. 7 Šumarstvo Federalno ministarstvo polj., vod. i šum. 8 Vodoprivreda Federalno ministarstvo polj., vod. i šum. 9 Koncesije Komisija za koncesije Federacije BiH 10 Europskih integracije Direkcija za Europske integracije 11 Financije Federalno ministarstvo financija 12 Prostorno uređenje Federalno ministarstvo prostornog uređenja 13 Zdravstvo Federalno ministarstvo zdravstva 14 Prom. i komunikacije Federalno ministarstvo prometa i komunikacija 15 Turizam Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Međusektorski koordinacioni odbor će se sastati jednom, i to na odvojenom okruglom stolu, koji će se organizirati deset dana nakon održavanja treće radionice na kojoj će se prezentirati prijedlog ciljeva i mjera koje donosi Strategija. Svi članovi odbora će također prisustvovati i trećoj radionici kako bi bili informirani o prijedlogu ciljeva i mjera, i pripremiti se za okrugli sto. Okrugli sto će pokušati dati odgovor na ublažavanje posljedica konflikata čije je pojavljivanje na površini bilo isprovocirano prijedlogom ciljeva i mjera. Pojedinačne konsultacije u svrhu upravljanja konfliktima će biti organizirane u slučaju da okrugli sto ne ponudi rješenje za ublažavanje posljedica konflikta. Na pojedinačne konsultacije će biti pozvani samo predstavnici sektora koji su direktno u određenom konfliktu sa zaštitom okoliša. Broj pojedinačnih konsultacija će zavisiti od nivoa ublažavanja konflikata koji se već dostigao ranije spomenutim mehanizmima.

4.2 Konsultacija Drugi vid participatornog procesa koje će biti implementiran u okviru izrade Strategije je konsultacija, koja za razliku od kolaboracije sa sobom ne nosi mehanizme za donošenje odluka već isključivo služi u svrhu razmjene informacija. Pri definiranju načela i smjernica, ocjeni stanja okoliša, uspostavljanju ciljeva i mjera, kao i njihovom rangiranju vrlo važnu ulogu će imati informacije dobivene od strane predstavnika šireg kruga zainteresiranih strana koji su kako tehnički, tako i institucionalno uključeni u pojedine problematike bitne za zaštitu okoliša. Konzultativni mehanizmi koji će biti primijenjeni u izradi Strategije su sljedeći:

Radne grupe; Radionice; i Pojedinačne konsultacije.

Radne grupe će se uspostaviti u cilju osiguranja najboljeg kvaliteta stručnog doprinosa izradi Strategije, a preko kojih se planira angažiranje stručnjaka iz svih oblasti koje tretiraju Strategije. Formirat će se radne grupe za svaku strategiju posebno. Radne grupe surađuju sa stručnim timovima na identifikaciji stanja okoliša problema, izradi ciljeva, određivanju prioriteta i izradi plana. Planirano je da se radne grupe uključe u postupak izrade Strategija u svim njezinim fazama (Vizija, Načela i smjernice, Ocjena stanja okoliša, Ciljevi i mjere i Rangiranje prioriteta).


16

Radne grupe sačinjavaju stručnjaci iz oblasti od interesa Strategije, a koji dolaze iz stručnih institucija osim Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Zadatak radnih grupa je da Stručne timove snabdijevaju potrebnim informacijama za izradu Strategije. Komunikacija sa radnim grupama će se obavljati preko unaprijed pripremljenih upitnika, koje će članovi radnih grupa ispuniti i poslati natrag stručnim timovima. Na ovakav način se osigurava aktivno učešće šireg kruga relevantnih zainteresiranih strana u izradi Strategije. Predloženi sastav radnih grupa je prikazan ranije u Poglavlju 3.3 Stručni rad na projektu. Radionice imaju jednu od ključnih uloga kako u stručnom dijelu izrade Strategije tako i u procesu uključivanja javnosti u izradu. Preliminarne rezultate postignute implementacijom specificiranih koraka u izradi strategije potrebno je diskutirati sa kako sa ključnim tako i sa ostalim zainteresiranim stranama, i na taj način ih uključiti u proces izrade Strategije. Jedan od mehanizama ovog pristupa su konsultacije sa zainteresiranim stranama tokom radionica, koje će se upriličiti nakon završetka svakog koraka. Obaveza stručnog tima će biti da opravdane primjedbe i sugestije uvaži i napravi izmjene na dokumentu koji je bio ponuđen na diskusiju. Iako je projektnim zadatkom tražena organizacija javnih rasprava, dva puta, ovom metodologijom planirano je održavanje četiri radionice, čiji su ciljevi pojašnjeni u donjoj tabeli. Na dvije od četiri radionice, će biti predstavljen napredak na projektu, kako je zahtijevano Projektnim zadatkom.

AKTIVNOST CILJ TERMIN Prva radionica Predstavljanje napretka na projektu-

Početnog izvještaja Diskusija o viziji, načelima i smjernicama

16/04

Druga radionica Diskusija o stanju okoliša i posljedicama

20/06

Treća radionica Predstavljanje napretka na projektu- Naprednog izvještaja Diskusija i ciljevima i mjerama, rokovima i proračunu

18/09

Četvrta radionica Diskusija i prioritetima i cjelokupnom dokumentu.

12/11

Metodologija radionica i način na koji će se diskutirati ključna pitanja po pojedinim fazama izrade je prikazana u Poglavlju 5. Metodologija i smjernice za postizanje kompatibilnosti. Pojedinačne konsultacije u sklopu konzultativnog dijela učešća javnosti u izradi Strategije služe kao dodatni mehanizam za pribavljanje pojedinačnih informacija. U slučaju da se do određenih tematskih podataka nije moglo doći putem gore navedenih konzultativnih mehanizama, održat će se pojedinačne konsultacije sa relevantnim zainteresiranim stranama i na taj način premostiti informativni nedostatak. Broj pojedinačnih konsultacija je u ovom trenutnu nemoguće precizirati, a zavisit će od nivoa prikupljenih informacija.

4.3 Informiranje javnosti Ovaj vid participacije predstavlja jednosmjerni protok informacija od strane Tima zaduženog za izradu Strategije ka široj javnosti. Mehanizmi za provođenje ove vrste participacije su: web stranica projekta; sredstva javnog informiranja; posebno štampani časopis; i sl. U nastavku se daje pregled tehnika koje će se koristiti.


17

CILJNA GRUPA CILJ TEHNIKA TERMIN

Web stranica Ministarstva

Tokom cijelog projekta, ažuriranje stranice najmanje jednom mjesečno na početku mjeseca, i obavezno nakon održavanja radionica odnosno konačnog prihvaćanja rezultata

Šira

javn

ost

Upoznavanje javnosti sa napretkom na izradi strategije i rezultatima analize stanja okoliša i posljedica, kao i mjera koje se u tom pogledu trebaju poduzeti Web

stranica mreže nevladinih organizacija «Eko-Mreža»

Tokom cijelog projekta, slanje informacija o događajima vezanim za izradu Strategija najmanje jednom mjesečno na početku mjeseca, i obavezno nakon održavanja radionica odnosno konačnog prihvaćanja rezultata

Mailing lista

Dostava rezultata analize o stanju okoliša i posljedicama, te ciljevima i mjerama.

Upoznavanje javnosti sa napretkom na izradi strategije i rezultatima analize stanja okoliša i posljedica, kao i mjera koje se u tom pogledu trebaju poduzeti

Konferencija za štampu

Organizacija konferencije za štampu - okolišni problemi Organizacija konferencije za štampu- ciljevi i mjere

Med

iji

Informiranje medija o planiranim aktivnostima i dinamici projekta, sa fokusom na dinamiku izrade dokumenata i održavanja radionica na kojima mogu sudjelovati

Saopćenje za medije

Saopćenje će biti pripremljeno i poslano medijima u pisanoj formi, u roku od 7 dama od odobravanja Početnog izvještaja . Preliminarni datum 15 mart.

Upoznavanje javnosti sa napretkom na izradi strategije i rezultatima analize stanja okoliša i posljedica, kao i mjera koje se u tom pogledu trebaju poduzeti

Mailing lista

Dostava rezultata analize o stanju okoliša i posljedicama, te ciljevima i mjerama.

Zain

tere

sira

ne s

trane

Upoznavanje zainteresiranih strana sa metodologijom izrade strategije, ulogom zainteresiranih strana, te stanjem okoliša i posljedicama

Časopis

Štampanje dva broja časopisa „Vjesnik održivosti -1. broj- metodologija, uloga dinamika-priprema mjesec mart, podjela prva radionica


18

CILJNA GRUPA CILJ TEHNIKA TERMIN

2. broj- stanje okoliša i posljedice, vizija, priprema mjesec oktobar, nakon usvajanja Izvještaja o stanju okoliša, i ciljeva i mjera, podjela zadnja radionica

Također, informacije o procesu izrade Strategije će se javnosti prenositi i putem radionica, gdje će se u uvodnom dijelu tri od četiri radionice prezentirati aktualni progres na projektu.

4.4 Pomoćna aktivnost Osposobljavanje zainteresiranih strana za učešće u izradi strategije će biti promatrano kao pomoćna aktivnost uključenju javnosti u izradu Strategije. Postoje dvije podvrste jačanja kao vida participacije: trening i jačanje kroz akciju. Trening će biti proveden isključivo u svrhu efikasnog upoznavanja svih uključenih u izradu strategije sa pristupom strateškom planiranju zaštite okoliša. U tu svrhu će se izvesti program obuke za sve članove stručnih timova i službenike ministarstva, nakon odobrenja početnog izvještaja, a prije početka rada radnih grupa. Obuka će obuhvatiti sljedeće:

Metodologija na izradi strategije (Određivanje vizije, DPSIR i indikatori); Organizacija i dinamika rada; i Načini komunikacije sa javnošću.

Rad u radnim grupama i učešće na radionicama predstavlja vid jačanja kroz akciju.

5 Metodologija i smjernice za postizanje kompatibilnosti Kod definiranja metodologije i smjernica za izradu strategije i postizanje kompatibilnosti projektni tim se rukovodio sljedećim:

• Obaveznom sadržaju strategija propisanom kroz set zakona o okolišu, te projektni zadatak;

• Zahtjevom iz projektnog zadatka, da se osigura integracija sektorskih strategija u cjelovitu strategiju;

• Metodologijom danom u ponudi; • Informacijama o sadašnjem nivou razvoja planske i druge referentne

dokumentacije; • Smjernicama za provedbu analize stanja okoliša - DPSIR1, te načinom korištenja

indikatora EEA (CSI indikatori), kao i drugih relevantnih indikatora; i • Smjernicama za razvoj Strategija i strateškog promišljanja objavljenih od strane

Vlade Ujedinjenog kraljevstva, Ureda za strateško planiranje, Strategy Survival Guide, 2004;

1 http://www.ceroi.net/reports/arendal/dpsir.htm


19

Iz navedenih dokumenata i uputa proizlazi nekoliko ključnih principa koje je projektni tim slijedio:

• Strategije treba da definiraju: viziju, načela i smjernice, stanje okoliša i posljedice, te ciljeve i mjere;

• Za ocjenu stanja okoliša treba koristiti DPSIR2 analizu, u okviru kojih se za opis uzroka (Pressure), stanja (State) ili aktivnosti društva (response) koriste CSI indikatori EEA ili neki drugi mjerodavni. Veza indikatora CSI i DPSIR se daje u Prilogu br 5.;

• Ocjena stanja okoliša se daje za «pedosferu», «hidrosferu», «atmosferu» i «biosferu»; i

• U sve faze razvoja strategije treba uključiti javnost i to informiranjem javnosti i prikupljanjem povratnih informacija od javnosti.

Sadržaj strategija propisan zakonom i zahtijevani iz projektnog zadatka se može grupirati na sljedeći način:

2 Driving forces of environmental change, Pressures on the environment, State of the environment Impacts on population, economy, ecosystems, Response of the society


20

Federalna strategija zaštite okoliša Federalna strategija zaštite prirode

Federalna strategija zaštite zraka

Federalna strategija upravljanja otpadom:

Načela i smjernice:

Načela i smjernice zaštite okoliša

- -

-

Stanje i posljedice:

Obrazloženje o sadašnjem stanju okoliša ustanovljeno na osnovu naučnih iskustava i informacija; Stanje okoliša treba promatrati kroz sljedeće komponente: hidrosferu, pedosferu, biosferu i atmosferu.

Vrijednosti, stupanj očuvanja/ ugroženosti, nivo zaštite: -Biološke raznolikosti (flora, fauna, staništa, ekološke mreže i koridori) -Geološke raznolikosti 3 (geološke, geomorfološke, hidrogeološke pojave) -Prirodno naslijeđe (prirodna područja, nacionalni parkovi, spomenici prirode, pejzaži, okolišno osjetljiva područja (ESA)4 Za gore navedene oblasti opisati: -Nivo monitoringa (Sistem za promatranje, prikupljanje podataka, registraciju i procjenu pejzaža, vrsta, minerala i područja sa prirodnim ili približno prirodnim karakteristikama) Institucionalna, pravna i ekonomska pitanja -Istraživanje i obrazovanje

Kvaliteta zraka: Situacija i trendovi u skladu sa EEA, prihvaćenim direktivama i smjernicama Indikatori, Praćenje stanja kvaliteta- monitoring Emisije u zrak: (EEA metodologija): EEA i UNFCCC obaveze, Mogućnosti udovoljavanja graničnim vrijednostima emisija

Količina, te načini postupanja (prikupljanje, obrada i tretman), za industrijski otpad, komunalni otpad, medicinski otpad, otpad iz poljoprivrede i šumarstva

Ciljevi i mjere:

Ciljeve koji se moraju ostvariti u planiranom periodu; Zadatke i dužnosti koje treba obaviti radi ostvarenja ciljeva, redoslijed planiranih aktivnosti i krajnji rok za

Dugoročne i srednjoročne zadatke na: Zaštiti, očuvanju prirodnih područja, pejzaža, zaštićenih vrsta, minerala, Uspostavljanju i održavanju ekološke

Ciljeve koji se moraju ostvariti u planiranom periodu; zadatke i dužnosti koje treba obaviti radi ostvarenja ciljeva, redoslijed planiranih aktivnosti i

Koncept upravljanja otpadom (prevencija, odvajanje, prikupljanje, transport, konačni tretman), za sve kategorije otpada

3 Geološka baština je sve ono što je sačuvano u strukturi i teksturi stijena i tla kao što su geološke, geomorfološke, hidrogeološke pojave i objekti te paleontološki nalazi i čini sastavni dio pejzaža. Geološka raznolikost je raznolikost geoloških pojava, objekata i struktura te procesa koji stvaraju pejzaž, stijene, minerale, fosile i tla. 4 Okolinski osjetljiva područja -Environmentally Sensitive Areas (ESA) su ruralna područja sa posebnim pejzažnim, prirodnim i historijskim vrijednostima ugrožena poljoprivrednim aktivnostima.


21

Federalna strategija zaštite okoliša Federalna strategija zaštite prirode


Federalna strategija upravljanja otpadom:

implementaciju; Sredstva i metode za ostvarivanje postavljenih ciljeva sa naznačenim planiranim izvorima financiranja, Naznačena područja u kojima su potrebni posebni instrumenti zaštite okoliša, kao i sadržaje takvih instrumenata. U okviru ciljeva, pored ostalih treba posebno tretirati i skup ciljeva i mjera koji će omogućiti F BiH prilagođavanje načelu održivog razvoja i procesu stabilizacije i pridruživanja BiH EU. Federalna strategija će između ostalog dati i odgovor kako da se ukupni sistem sakupljanja i sređivanja podataka i informacija unaprijedi u cilju boljeg izvještavanja o stanju okoliša.

mreže i koridora, Revitalizacije oštećenih područja, Istraživanju i obrazovanju, popularizaciji i obrazovanju, Uspostavi sistemskog praćenja i promatranja (Monitoringa)

krajnji rok za implementaciju; sredstva i metode za ostvarivanje postavljenih ciljeva sa naznačenim planiranim izvorima financiranja, naznačena područja u kojima su potrebni posebni instrumenti zaštite zraka, kao i sadržaje takvih instrumenata. U mjerama minimalno obuhvatiti : ciljeve i mjere za sanaciju zagađenog zraka, prijedlog mreže stanica, institucionalne, i druge mjere.

Ciljevi i mjere u pogledu smanjenja pojedinih kategorija otpada Ciljevi i mjere u pogledu konačnog tretmana i zbrinjavanja svih kategorija otpada Ciljevi i mjere za unaprjeđenje planiranja u ovoj oblasti Ciljevi i mjere u pogledu stvaranja odgovornosti proizvođača i vlasnika otpada Ciljevi i mjere u pogledu Stvaranje berze otpada Ciljevi i mjere u pogledu informiranja, edukacije i podizanja svijesti Ciljevi i mjere u pogledu razvoja pravni i ekonomskih instrumenata (sankcije, naknade poticaji, i sl.) Za sve ciljeve i mjere treba definirati odgovornost i moguće izvore financiranja.


22

Sadržaji svake od strategija jasno upućuju na strukturu svake od njih. Vizija je zajednička za sve strategije, te je sastavni dio cjelovitog dokumenta Strategija zaštite okoliša. Načela i smjernice, premda su specificirani samo u sadržaju Strategije za okoliš, oni trebaju biti sastavni dio svake od strategija, jer su već setom zakona o okolišu prihvaćena neka od načela. Stanje okoliša, je sastavni dio svake strategije, čiji je očekivani sadržaj već gotovo specificiran. U nekim Strategijama izostaje naglasak na institucionalna, pravna i pitanja zakonskih instrumenta, pa i obrazovanja, dok je to u nekim specificirano. Prema Smjernicama za provedbu analize stanja okoliša, stanje okoliša treba sagledati kroz:

Stanje fizičkog okoliša (stanje vode, zraka, prirode i sl) Stanje sektora (institucionalna pitanja, pravna, ekonomski instrumenti,

obrazovanje i sl.) Oba aspekta treba sagledati u svim strategijama, dakle Stanje okoliša se određuje za svaku od strategija posebno, primjenom iste metodologije i formi, što omogućava jednostavnu integraciju u cjeloviti dokument. Prema informacijama, dobivenim iz Ministarstva PVŠ, ministarstvo je u završnoj fazi izrade projektnog zadatka za izradu Strategije za zaštitu voda. Imajući u vidu, da Ministarstvo privodi kraju aktivnosti na izradi projektnog zadatka, za očekivati je skori početak aktivnosti na izradi Strategije za zaštitu voda. Stoga je metodologijom rada na izradi Strategije zaštite okoliša predviđeno da se postigne maksimalna koordinacija, kako bi se informacije dobivene u procesu izrade Strategije za zaštitu voda, mogle integrirati u Strategiju za zaštitu okoliša, i obrnuto. Koordinacija se planira ostvariti kroz rad Međusektorskog koordinacionog odbora i radnih grupa. Predloženi članovi Radne grupe za hidrosferu su predstavnici Ministarstva za PVŠ i JP za Slivove Jadranskog mora. Za identifikaciju stanja i problema u oblasti «pedosfere», također se predlaže radna grupa čiji su članovi bili uključeni u izradu Strategije za poljoprivredu, ili su stručnjaci za tu oblast. Na taj način se želi postići kvalitetna obrada ove problematike, i maksimalna integracija prethodno ostvarenih rezultata. Ciljevi i mjere, su prema metodologiji DPSIR, «Response» ili odgovor društva na problem identificiran u prethodnom koraku (Određivanju stanja). Stoga je moguće da broj ciljeva i mjera bude veći od onog koji je specificiran kao obavezni dio sadržaja. Ciljevi i mjere se također određuju za svaku strategiju posebno, ali primjenom iste metodologije. Na ovaj način osigurana je integracija sektorskih strategija u cjelovitu strategiju i izdvojeni su jasni i zajednički koraci u implementaciji projekta.


23

Slika 2: Koraci na implementaciji projekta, komponente projekta

Slika 3: Povezanost komponenti na izradi strategije


24

Svaki od navedenih koraka postaje jedan od zadataka koji treba riješiti. Metodološki svaki od zadataka podrazumijeva: stručni rad na projektu, konsultacije sa javnošću i rad na izradi pisanih dokumenata, kako je prikazano na sljedećoj slici.

Slika 4: Komponente radnih zadataka

5.1 Određivanje vizije Ključni dio razvoja strategije i određivanja smjera je artikulacija vizije o željenom statusu ubuduće. Vizija na sažeti način opisuje svijet kakav bismo željeli da postoji. Određivanje vizije će se raditi u sklopu prve radionice. Stručni timovi će pripremiti nacrt vizije, koji će biti predočen sudionicima radionice, odnosno zainteresiranim stranama.

Slika 5: Komponenta 1: Vizija, načela i smjernice


25

5.2 Postavka načela i smjernica zaštite okoliša Strateškim dokumentima svaka zemlja postavlja načela i smjernice, kojima će se rukovoditi u razvoju planova, zakona i konkretnih akcija na njezinom provođenju. Imajući u vidu jasno opredjeljenje da strategija treba da se temelji na principima održivog razvoja, da je zemlja potpisnica međunarodnih ugovora, da u svom setu zakona već ima odabran set načela i smjernica, te da je opredjeljenje BiH integracija u EU, napraviti će se analiza svih principa i smjernica koje proizlaze iz ovih obaveza te razraditi ona koja su već utemeljena u setu zakona o okolišu F BiH. Predstavljanje, diskusija i usvajanje na prvoj radionici.

5.3 Smjernice za ocjenu stanja okoliša Kako bi se definirali ciljevi i aktivnosti koje se trebaju provesti u okviru Strategije, potrebno je izvršiti analizu uzroka i problema, odnosno stanja okoliša i posljedica. Analiza se odnosi na stanje okoliša u fizičkom, institucionalnom i pravnom, te ekonomskom smislu. Za ocjenu stanja, za sve sektorske strategije, koristiti će se DPSIR metoda. To je metoda koji prikazuje interakciju između društva i okoliša, a radi se u dvije faze. Prva korak se odnosi na definiranje stanja, dok drugi na ciljeve i aktivnosti. Prva faza: Okolnosti, koje ustvari predstavljaju društveno-ekonomske i društveno-kulturne okolnosti, koje stimuliraju ljudske aktivnosti i mogu povećati ili ublažiti utjecaje na okoliš. Okolnosti mogu biti sljedeće:

Stanovništvo; Transport; Privreda (Industrija, Rudarstvo, Energetika, Poljoprivreda (stočarstvo i ratarstvo),

Šumarstvo, Turizam); i drugo Uslijed gore navedenih okolnosti nastaju Uzroci problema u okolišu. Ti uzroci mogu biti emisije u tlo, emisije u vodu, emisije u zrak, otpad, iskorištavanje resursa, buka itd. Posljedice gore navedenih uzroka se ogledaju u Stanju okoliša. Stanje okoliša predstavlja kvaliteta voda (površinskih, podzemnih, morskih), kvaliteta zraka, kvaliteta tla itd. Na osnovu stanja okoliša nastaju određene Posljedice po stanovništvo, privredu, ekosisteme i druge funkcije okoliša. Na primjer, ukoliko voda nije pogodna za piće, može doći do negativnih posljedica po ljudsko zdravlje. Ova struktura dakle povezuje sve elemente procesa donošenja odluka, i omogućava sagledavanje šire slike stanja. Na primjer, moguće je sagledati da li postoje okolnosti čiji su rezultat isti uzroci problema u okolišu? Da li postoje okolnosti koje rezultiraju u različitim uzrocima, ali imaju iste posljedice? Itd. Strategija će dakle pratiti ovu strukturu i koristiti jednostavan jezik, te će krajnji rezultat biti dokument koji je lako razumljiv od strane svih njegovih korisnika.


26

Ocjena stanja će predstavljati osnovu za definiranje ciljeva i bit će predstavljena na drugoj radionici.

Slika 6: Komponenta 2: Identifikacija stanja


27

STANJE OKOLIŠA I POSLJEDICE

RB. OKOLNOSTI UZROCI STANJE OKOLIŠA POSLJEDICE

Tabela 1: Tabela stanja i posljedica


28

5.4 Postavka ciljeva i mjera Za dostizanje željenog stanja opisanog u viziji, potrebni su strateški ciljevi i mjere koje treba ispuniti da bi se vizija ostvarila. Nakon finalizacije prvog koraka, odnosno nakon što se odredi stanje okoliša i posljedice koje su rezultat tog stanja, započinje drugi korak. Drugi korak će imati sljedeću strukturu:

Na prvom mjestu, na osnovu vizije koja se treba postići, definiraju se Ciljevi koje je potrebno ispuniti da bi se ta vizija ostvarila. U fazi određivanja ciljeva se treba više fokusirati na traženje odgovora na pitanje «šta ?» nego «kako?».

Na drugom mjestu, definiraju se Mjere koje je potrebno poduzeti da bi se ranije identificirani ciljevi postigli, te da bi se definirano stanje okoliša poboljšalo, ukoliko je loše, ili očuvalo, ukoliko je dobro.

Imajući u vidu da je BiH kroz niz usvojenih dokumenata, te ratifikacijom međunarodnih konvencijama prihvatila niz ciljeva i mjera, u okviru ovog zadatka izvršit će se njihova analiza i integracija u skup odabranih ciljeva i mjera. Također, posmatrat će se i ciljevi definirani konvencijama koje su stupile na snagu a BiH ih nije ratificirala. Ovakav opći pristup će se primijeniti kod svih sektorskih strategija što će omogućiti laku integraciju definiranih ciljeva u cjeloviti dokument, odnosno Strategiju zaštite okoliša. Postupak koji vodi do iznalaženja mjera za rješavanje okolišnih problema prikazan je na slici 7 i bit će prezentiran na trećoj radionici (slika 8).

Slika 7: Određivanje ciljeva i mjera


29

Slika 8: Struktura radionice na kojoj se raspravlja o ciljevima i mjerama

RB. CILJ MJERE

1. Tabela 2: Tabela ciljeva i mjera


30

6 Vremenski plan, odgovornosti i sredstva za implementaciju strategije

6.1 Akcioni plan i rokovi za implementaciju strategije Za ostvarenje svakog pojedinačnog cilja iz skupa postavljenih ciljeva određen je skup mjera za koje treba dati opis, vrijeme realizacije, odgovornost za provođenje i procjenu iznosa potrebnog za realizaciju. Također će se odrediti niz mjera kratkoročne, srednjoročne i dugoročne naravi.

RB. CILJ MJERE VRIJEME IZVRŠENJA

POTREBNA SREDSTVA

ODGOVORNOST

1.

Tabela 3: Akcioni plan Mjere treba da sadrže odgovore na sljedeća pitanja: Šta ćemo učiniti?; Kada?; i Kojim sredstvima? Mjere trebaju biti: Prigodne - rješavaju ključne probleme i daju očekivani rezultat; Ostvarive - u odnosu na raspoložive potencijale; i Prihvatljive – podržavaju ih nadležne institucije koje ih trebaju provesti u djelo. U cilju ispunjavanja ovih uvjeta u nastavku se obrazlaže postupak odabira prioritetnih problema koje treba rješavati, te rangiranja mjera koje su planiranje za rješavanje tih problema.

6.2 Upute za rangiranje Uzrok/Posljedica matrica U prvom koraku DPSIR analize definirano je stanje okoliša i posljedice, te su prepoznati uzroci toga stanja. S obzirom da postoje mnogobrojni uzroci problema u okolišu, potrebno ih je ocijeniti/rangirati kako bi se dobila lista uzroka problema poredanih po njihovom značaju, tj. po težini posljedica koje imaju na okoliš, privredu, stanovništvo i sl. Na taj način, prema dobivenoj rang listi uzroka problema, moći će se izdvojiti oni uzroci koji su prioritetni u odnosu na ostale uzroke.


31

Prema tome, nakon što smo definirali uzroke problema u okolišu (na osnovu DPSIR indikatora), potrebno ih je ocijeniti prema značaju/težini njihovih posljedica. Ocjenjivanje uzroka problema u okolišu vrši se u odnosu na četiri kriterija/posljedice, i to posljedice po: ljudsko zdravlje, biodiverzitet, socio-ekonomski gubitak i opće okruženje. Svakom od te četiri ključne posljedice je dodijeljen težinski faktor:

1) LJUDSKO ZDRAVLJE (težinski faktor 4) 2) BIODIVERZITET, (težinski faktor 3) 3) SOCIO-EKONOMSKI GUBITAK i (težinski faktor 2) 4) OPĆE OKRUŽENJE- prekogranični utjecaj (težinski faktor 1)

KORACI prilikom rangiranja: KORAK 1) Značaj svakog pojedinačnog uzroka ocijenjen je (ocjena od 1- 4)* u odnosu na svaku od gore navedene četiri osnovne posljedice. *Ocjena 1 - Nema problema (nepoznat problem) *Ocjena 2 - Slabiji problem *Ocjena 3 - Umjereni problem *Ocjena 4 - Značajniji problem KORAK 2) Ocjene su pomnožene za relevantnim težinskim faktorima posljedica (npr. ocjena 4 x težinski faktor 4 = 16) KORAK 3) Suma ovih umnožaka za svaki pojedinačni uzrok problema predstavlja kvantificiran ZNAČAJ pojedinačnog uzroka.

(ovdje navesti naziv oblasti koja se tretira, npr. Voda)

Posljedica Uzrok* Značaj

LJUDSKO ZDRAVLJE BIODIVERZITET SOCIO-EKONOMSKI

GUBITAK OPĆE

OKRUŽENJE

Uzrok I 34 4x4 3x3 2x3 1x3

Uzrok II 24 4x3 3x2 2x2 1x2

Uzrok III 26 4x3 3x3 2x3 1x2

Uzrok IV 30 4x3 3x3 2x3 1x3

Tabela 4: Primjer Uzrok/Posljedica matrice

* U ovoj koloni navesti uzroke problema tj. Zagađenja, definirane u prethodnom koraku odnosno DPSIR analizi U prethodno danom primjeru rang lista uzoraka problema u okolišu bi bila sljedeća:


32

1. Uzrok I – 34 boda 2. Uzrok IV – 30 bodova 3. Uzrok III – 26 bodova 4. Uzrok II – 24 boda

To praktično znači da je Uzrok I, taj kojeg prioritetno treba rješavati.

6.3 Rangiranje prioritetnih mjera Analizom okolnosti, uzroka, stanja okoliša i posljedica (eng. Driving Force-Pressure-State-Impact ili DPSI, vidi poglavlje 4.3.) dolazi se do saznanja o ključnim problemima u okolišu. Identificiranih okolišnih problema i njima odgovarajućih posljedica će vjerojatno biti veliki broj, te se oni moraju rješavati putem različitih mjera koje dovode do određenog cilja. Obzirom na mogućnost postojanja širokog dijapazona mjera potrebno je koncentrirati se na mjere koje rješavaju prioritetne probleme (uzroke) definirane kroz višekriterijalni postupak (vidi Tabelu 4 – poglavlje 6.2). Međutim, treba se koncentrirati na one probleme (uzroke) za koje je bitno urgentno rješavanje. Rješavanje tih problema (uzroka) predstavljat će ujedno i ciljeve kojima će se postići ostvarenje vizije o zaštiti okoliša u FBiH. Postizanje ciljeva je odgovornost zajednice, putem definiranja adekvatnih mjera za poboljšanje stanja okoliša ili sprečavanja daljeg pogoršavanja okoliša (eng. Response analysis ili R). Mjere su načini za postizanje konkretnih ciljeva (prioritetnih ciljeva) u kratkoročnom srednjoročnom i dugoročnom periodu. One su instrumenti za korištenje resursa kako bi se postigao konkretan cilj. Mjera za rješavanje konkretnih ciljeva može biti više. Najzahtjevnije je određivanje prioriteta i odabir mjera koje će se sprovesti. Odluke o određivanju prioritetnih mjera koje će biti predmet investicija treba da se temelje na eksplicitnim kriterijima ocjenjivanja. KORACI prilikom rangiranja mjera su sljedeći: 1. Definiranje kriterija; 2. Određivanje vrijednosti (težinskog faktora) za svaki kriterij; 3. Bodovanje predloženih mjera; 4. Određivanja značaja (prioriteta) pojedinih mjera putem investicione matrice; i 5. Rangiranje mjera i izrada liste mjera po redu prioriteta. Korak 1: Definiranje kriterija Postupak rangiranja mjera i utvrđivanja prioriteta bit će objektivniji i racionalniji kroz izradu unaprijed određenih i jasno definiranih investicionih kriterija. Investiciono-orijentirani kriteriji razmatraju se radi odabira prioritetnih mjera čiji je osnovni cilj najefikasnije rješenje okolišnih probleme u okviru ograničenih financijskih resursa. Iznimno je važno da izbor mjera podrže vjerodostojni, tačni i relevantni podaci. U svrhu rangiranja prioritetnih mjera korišten je višekriterijalni pristup. Definirano je pet kriterija, i to:

Korist po stanovništvo i okoliš; Ekonomski razvoj; Financijska održivost;


33

Izvodljivost; i Način finansiranja.

Korak 2: Određivanje vrijednosti (težinskog faktora) za svaki kriterij Svakom od ovih 5 kriterija je dodijeljen težinski faktor, tako da sada imamo:

Kriterij Težinski

faktor 1) KORIST PO STANOVNIŠTVO I OKOLIŠ 5 2) EKONOMSKI RAZVOJ 4 3) FINANCIJSKA ODRŽIVOST 3 4) IZVODLJIVOST 2 5) NAČIN FINANSIRANJA 1

Tabela 5: Tabela težinskih faktora

Dodjela ovakvih težinskih faktora pojedinim kriterijima izvršeno je prema njihovom značaju što je opisano u donjoj tabeli.

Kriterij Opis

Koristi po stanovništvo i

okoliš (težinski faktor 5)

• Obuhvaća raspon do kojeg mjera/aktivnost korigira opasne uvjete koji utječu na zdravlje, život ili imovinu stanovništva

• Obuhvata raspon do kojeg mjera/aktivnost poboljšava zajednicu estetski i kulturno, na primjer kroz zaštićene pejzaže

• Utjecaj ili korist (u odnosu na kvalitet okoliša) koja se očekuje od realizacije aktivnosti / projekta

Dva su pod-kriterija: - Gruba ocjena postojećih ili očekivanih gubitaka po okoliš koji se mogu spriječiti realizacijom predloženih mjera; ova informacija je vezana za matrice «problem/utjecaj» kojima je definiran okolišni prioritet projekta. - Gruba ocjena poboljšanja vrijednosti okolišnih resursa koje se mogu postići projektom, kao što su: dodatno povećanje produktivnosti, mogućnost rekreacije, ili jednostavno, poboljšanje okoliša koji služi zajednici.

Ekonomski razvoj (težinski faktor 4)

• Obuhvata raspon do kojeg mjera/aktivnost koristi cijeloj zajednici, odnosno zadovoljava posebne potrebe socijalno ugroženih, starijih, manjina ili osoba s invaliditetom, te doprinosi stabilizaciji i revitalizaciji;

• Obuhvata raspon podrške ili protivljenja zajednice; • Obuhvaća raspon do kojeg mjera/aktivnost potiče ekonomski razvoj i

otvaranje novih radnih mjesta: Ocjena doprinosa mjera na privredna područja i na sektore koji je čine (npr. turizam, rekreacija, ribarstvo, itd.). Naglasak treba staviti na grupe stanovništva koje najviše dobivaju projektom te grubo ocijeniti direktnu korist za populaciju sa niskim prihodima.

Financijska održivost

(težinski faktor 3)

• Raspoloživost financijskih resursa za realizaciju i ocjena kapaciteta mjera projekta / aktivnosti za ostvarivanje prihoda iz naknada. Ocjena interakcije mjera projekta / aktivnosti sa tržištem, tj.

- da li bi realizacija projekta osigurala tržištu potrebne i prihvatljive usluge,

- da li bi se povećali prihodi koji doprinose povratu troškova ili bar pokriću godišnjih tekućih troškova,

- te da li projekt / aktivnost može privući privatni sektor.


34

Kriterij Opis

• Obuhva raspona rizika i nesigurnosti u vezi s mjerom/aktivnošću, kao

što su utjecaj nove tehnologije, neizvjesne koristi ili problemi u izradi

Izvodljivost (težinski faktor 2)

• Lakoća sa kojom se mjera / aktivnost može realizirati u okviru postojećeg pravnog i administrativnog okvira u zemlji ili regiji, ili je potrebno izvršiti promjene koje odgađaju realizaciju.

Način financiranja (težinski faktor 1)

• Obuhvata kapitalne, operativne i troškove održavanja, povrat na ulaganje, izvore financiranja, povećanja ili smanjenja prihoda, povrat troškova, uštede troškova i utjecaj na poreznu osnovicu itd.

Tabela 6: Opis kriterija za rangiranje

KORAK 3: Bodovanje predloženih mjera Unutar svakog kriterija mjere su numerički bodovane prema njihovom utjecaju na pojedine aspekte, kao što se može vidjeti iz naredne tabele.

• Veći utjecaj 4 • Srednji utjecaj 3 • Mali utjecaj 2 • Nema utjecaja 1

Koristi od realizacije mjera na zdravlje populacije, a posebno za grupacije populacije u nepovoljnom položaju (npr. stanovništvo sa niskim prihodima ili druge grupacije = 4 Koristi od realizacije mjera za kvaliteta okoliša) = 3

Koristi po stanovništvo i okoliš

Opće koristi od realizacije mjera (nespecificirane) = 2

Doprinos realizacije projekta / aktivnosti cijeloj zajednici, odnosno zadovoljava posebne potrebe socijalno ugroženih = 4 Doprinos realizacije mjera vodećem privrednom sektoru (npr. poljoprivreda, turizam, industrija...) u oblasti = 3 Ekonomski razvoj

Doprinos realizacije projekta / aktivnosti manje važnom privrednom sektoru u oblasti = 2

Prilika/mogućnost za primjenu ekonomskih instrumenata (financijska održivost visoka) = 4 Potencijalna primjena ekonomskih instrumenata (financijska održivost srednja) = 3 Financijska održivost

Teško primjenjivi ekonomski instrumenti (financijska održivost mala) = 2

Laka implementacija = 4 Sa minimalnim izmjenama = 3 Izvodljivost Sa velikim izmjenama = 2

1-5 M EUR = 4 5-10 M EUR = 3 Način financiranja PREKO 10 M EUR = 2

Tabela 7: Kriteriji za ocjenu mjera


35

KORAK 4: Određivanja prioritetnih mjera putem investicione matrice Investicione matrice služe za ocjenjivanje definiranih mjera koje treba poduzeti da bi se postigli ciljevi Strategije, tj. mjera za poboljšanje stanja okoliša. Predložene mjere će se rangirati s ciljem uspostavljanja prioriteta prilikom njihove implementacije. Osnovni cilj Investicijskih matrica je da se uspostavi rang lista mjera, tako da će se vrhu rang liste naći one mjere koje najefikasnije rješavaju okolišne probleme u okviru ograničenih financijskih resursa. U primjeru investicione matrice (Tabela 8) može se vidjeti da bodovi koje smo dodijelili svakoj mjeri se množe s težinskim faktorom pojedinih kriterija, da bi se dobio ukupni broj bodova pojedinih mjera. Suma ovih umnožaka za svaku pojedinačnu mjeru predstavlja kvantificiran značaj predložene mjere ( Tabela 8., kolona 2) koji će poslužiti za rangiranje prioritetnih mjera odnosno izradu liste prioritetnih mjera.

1 2 3 4 6

MJERA ZNAČAJ

KRITERIJI

Vrijeme izvršenja

(kratkoročno, srednjeročno, dugoročno)

Nivo rješavanja (Federalni, kantonalni,

lokalni)

Koristi po stanovništvo

i okoliš

Ekonomski razvoj

Financijska održivost Izvodljivost Način

finansiranja

Mjera 1 56

5x4 4x4 3x3 2x4 1x3

Mjera 2 37

5x3 4x2 3x2 2x2 1x4

Mjera 3 35

5x2 4x2 3x3 2x3 1x2

Mjera 4 53

5x4 4x4 3x2 2x4 1x3

Tabela 8: Primjer investicione matrice za određivanja prioritetnih mjera

KORAK 5: Rangiranje prioritetnih mjera U primjeru (Tabela 5) su navedene 4 mjere kao odgovor zajednice za rješavanje uočenih problema. Na osnovu proračunatih suma bodova za svaku mjeru lako je uočiti koja mjera ima najviše bodova i prema tome će biti proglašena kao prioritetna za investiranje. Dakle, na osnovu ukupnih bodova rangiramo mjere, odnosno, pravimo listu prioriteta kako je prikazano u tabeli koja slijedi. I Prioritet Mjera 1 Mjera 4 Mjera 2 Mjera 3

Tabela 9 Tablice prioriteta

Razvoj prioriteta zahtijeva konsenzus svih aktera u postupku strateškog planiranja.


36

Slika 9 Usaglašavanje oko prioriteta

OKOLNOSTI ZA SVAKU PREDLOŽENU MJERU

KRITERIJI

ODREĐIVANJE PRIORITETA

PRIORITETNE MJERE

KONSENZUS


37

7 Plan za II i III fazu

Br. Komponenta/zadatak Aktivnost Početak Kraj Izlaz Tim odgovoran za realizaciju

1.1 Stručni rad

Prikupljanje i analiza načela i smjernica okoliša iz važećih zakona, i međunarodno preuzetih dokumenata i smjernica, izrada plana za pojedinačne konsultacije

01/03/07 03/04/07

Popis načela i smjernica grupiranih kao «načela zaštitu zraka, biosfere, hidrosfere i pedosfere» Plan posjeta za pojedinačne konsultacije

Pravni ekspert Ekonomski ekspert Voditelji strategija

Izrada dokumenta koji sadrži Viziju, načela i smjernice 05/04/07 20/04/07 Prvi dio dokumenta

«Strategija» - korak 1

Tim za osiguranje kvalitete

1.2 Konsultacije sa javnošću

Jačanje zainteresiranih strana: Program obuke 10/04/07

Završen program obuke za članove radnih grupa i zaposlenike ministarstva


Pojedinačne konsultacije 21/03/07 03/04/07

Sastanci sa zainteresiranim stranama, izvršene konsultacije o načelima i smjernicama iz referentnih dokumenata

Stručni timovi

Konsultacije sa zainteresiranim stranama: Radionica 1.- Vizija, načela i smjernice 16/04/07

Prezentiran napredak na projektu Usvojena vizija, načela i smjernice zaštite okoliša

Tim za komunikaciju sa javnošću- organizacija Stručni timovi- stručni dio

1. Određivanje vizije, načela i smjernica

Pružanje informacija javnosti 15/03/07-30/03/07 Saopćenje za medije – nakon odobravanja

Tim za komunikaciju sa


38


početnog izvještaja Priprema i postavljanje informacija na web stranice ministarstva i eko-mreze Informiranje medija i zainteresiranih strana putem mail-ing liste Priprema i štampa prvog broja časopisa

javnošću

1.3 Izvještavanje

Priprema izvještaja sa Radionice 17/04/07 20/04/07 Izvještaj sa radionice Vizija, načela i smjernice

Sekretar projekta

2.1 Stručni rad Odabir indikatora CSI i drugih, prikupljanje postojećih podataka i podataka mjerodavnih za izračun indikatora za ocjenu stanja okoliša po svim aspektima iz relevantne dokumentacije, priprema upitnika i plana posjeta za pojedinačne konsultacije

01/03/07 27/04/07Pripremljeni upitnici Plan posjeta Izračunati indikatori

Voditelji strategija i stručni timovi

Izrada dokumenta koji sadrži opis stanja okoliša- odnosno Izvještaja o stanju okoliša 02/07/07 08/08/07 Drugi dio dokumenta




Pojedinačne konsultacije 01/04/07 20/04/07Prikupljeni podaci neophodni za izračun indikatora

Stručni timovi

Konsultacije sa radnim grupama na ocjeni stanja okoliša-popunjavanje tabela 23/04/07 15/06/07

Dopunjene i usuglašene tabele «Ocjena stanja i posljedica» po svim aspektima

Stručni timovi

Konsultacije sa zainteresiranim stranama: Radionica 2: Identifikacija stanja okoliša u FBiH

20/06/07 Usvojena ocjena stanja okoliša u FBiH

Tim za odnose sa javnošću Stručni timovi

2. Identifikacija stanja okoliša

Pružanje informacija javnosti 06/06/07-29/06/07 Priprema i postavljanje Tim za


39


informacija na web stranice ministarstva i eko-mreze Informiranje medija i zainteresiranih strana putem mail-ing liste Konferencija za štampu

komunikaciju sa javnošću

2.3 Izvještavanje

Priprema izvještaja sa Radionice 20/06/07 02/07/07Izvještaj sa radionice Identifikacija stanja okoliša u FBiH

Sekretar projekta

3.1 Stručni rad

Priprema prijedloga ciljeva i mjera 06/07/07 30/08/07

Plan posjeta Napravljeni upitnici Lista ciljeva, mjera, sa procjenom sredstava

Stručni timovi

Izrada dokumenta koji sadrži pregled ciljeva i mjera 01/09/07 17/09/07 Treći dio dokumenta




Pojedinačne konsultacije 16/07/07 30/08/07

Prikupljeni podaci o ciljevima i mjerama iz drugih strateških dokumenata

Stručni timovi

Konsultacije sa radnim grupama 01/08/07 22/08/07Dopunjene i usuglašene tabele «ciljeva i mjera» po svim aspektima

Stručni timovi

3. Definiranje ciljeva i mjera

Konsultacije sa stakeholderima Radionica 3: Definiranje ciljeva i mjera zaštite okoliša u FBiH

18/09/07

Prezentiran napredni izvještaj5 Usvojeni ciljevi i mjere zaštite okoliša u FBiH

Tim za osiguranje kvalitete Stručni timovi

5 Napredni izvještaj će pokrivati period od šest mjeseci, odnosno 24.02-24.08. Bit će predat na razmatranje 25.08, kako bi se mogao prezentirati na Radionici 03- 18/09/2007. Tim za osiguranje kvaliteta i sekretar projekta, zaduženi su za izvještavanje o napretku projekta.


40


Okrugli sto: Međusektorski koordinacioni odbor 28/09/07 Ublažavanje posljedica

postojećih konflikata

Pružanje informacija javnosti 18/09/07-25/09/07

Postavljane informacija na web stranice ministarstva i eko-mreze Informirani mediji i zainteresirane strane putem mail-ing liste Konferencija za štampu- ciljevi i mjere

3.3 Izvještavanje Priprema izvještaja sa Radionice 3 18/09/07 25/09/07 Izvještaj sa Radionice 3 Sekretar projekta 4.1 Stručni rad Priprema prijedloga liste prioriteta u svim oblastima 19/09/07 09/11/07 Preliminarna lista prioriteta Stručni timovi

Izrada dokumenta koji sadrži pregled prioriteta 15/11/07 26/11/08 Četvrti dio dokumenta




Konsultacije sa radnim grupama 01/10/07 09/11/07Lista prioriteta prodiskutirana i upotpunjena

Konsultacije sa zainteresiranim stranama: Radionica 4: Rangiranje prioriteta zaštite okoliša u FBiH

12/11/07 Usvojena lista prioriteta zaštite okoliša u FBiH

4. Rangiranje prioriteta

Pružanje informacija javnosti 12/11/07-20/11/07

Postavljane informacije na web stranice ministarstva i eko-mreze Informirani mediji i zainteresirane strane putem mail-ing liste Drugi broj časopisa «Vjesnik održivosti»- Vizija, Načela, ciljevi i mjere.


41


4.3 Izvještavanje

Priprema izvještaja sa Radionice 11/11/07 20/11/07 Izvještaj sa radionice Rangiranje prioriteta zaštite

Sekretar projekta

5.1 Stručni rad

5. Izrada dokumenta Federalne strategije zaštite okoliša i njenih sektorskih strategija

Integracija prethodno urađenih i usvojenih dijelova strategija u dokumente sektorskih i cjelovite Strategije.

25/11/07 15/12/07

Federalna strategija zaštite prirode Federalna strategija zaštite zraka Federalna strategija upravljanja otpadom

Voditelji izrade strategija Stručni timovi

Dinamika implementacije aktivnosti je data u prilogu (Prilog 4).


42

8 Način izrade pojedinačnih strategija

8.1 Strategija za zaštitu prirode Federalna strategija zaštite prirode


Stručni tim identificiraće primjenjiva načela i smjernice propisane: Načela na kojima se bazira Strategija zaštite prirode su izvorno vodilje Konvencije o biodiverzitetu – Rio de Janeiro, koja predstavlja jedan od najbitnijih dokumenata u ovoj oblasti, te koji je BiH potpisala 2002 godine, preuzimajući na sebe sve obaveze koje ova konvencija nalaže. Načela ekosistemskog pristupa koja će se koristiti u izradi ove podstrategije su slijedeća:

1.) Ciljevi upravljanja zemljištem, vodom i živim resursima su stvar društvenih odluka, jer različiti nivoi i grupe ljudi gledaju i valorizuju svoje resurse na drugačije načine. Bitno je uvažiti osjetljive grupe ljudi, dok se ciljevi trebaju jasno definisati.

2.) Upravljanje resursima treba da bude decentralizirano na najniži mogući nivo, jer bi se na taj način osigurala veća efikasnost upravljanja radi osjećaja vlasti nad sistemom, pogotovo ako sistem upravljanja uključuje zainteresirane strane i zastupa lokalne interese.

3.) Upravitelji ekosistemima treba da razmotre stvarne i moguće uticaje njihovih aktivnosti na druge ekosisteme.

4.) U cilju ostvarivanja ekonomske dobiti (glavni cilj upravljanja) potrebno je rukovoditi ekosistemom u ekonomskom kontekstu, uzimajući u obzir slijedeće:

a. Smanjiti tržišne zahtjeve koji negativno utiču na biološku raznolikost

b. Uskladiti i balansirati mjere zaštite biodiverziteta i održivog korištenja

c. Nastojati troškove i dobiti držati interno tj. lokalno. 5.) Konzervacija ekosistemske strukture i načina funkcioniranja u cilju

održavanja ekosistemskih servisa, treba da bude ciljani pristup upravljanja.

6.) Upravljanje ekosistemima mora se vršiti unutar granica njihovog funkcioniranja obraćajući pažnju na okolnosti koje ograničavaju ekosistem.

7.) Upravljanje ekosistemima treba da bude u odgovarajućim prostornim i vremenskim okvirima, uz promovisanje povezivanja različitih zona.

8.) Prepoznavanjem različitih uticaja koji karakteriziraju ekosistemske procese, postavljaju se dugoročni ciljevi za upravljanje ekosistemima.

9.) Upravljanje ekosistemima mora se fokusirati na činjenicu da je promjena neminovna.

10.) Ekosistemski pristup treba da pronalazi odgovarajući balans i integraciju između konzervacije i biološke raznolikosti.

11.) Ekosistemski pristup treba da obuhvati sve vrste relevantnih podataka, uključujući naučna saznanja i znanje lokalnih stanovnika, ali i inovacije i praksu.

12.) Ekosistemski pristup treba da uključi sve relevantne sektore unutar društvene i naučne zajednice.

U izradi Strategije zaštite prirode uzet će se u obzir i osnovna načela Zakona o zaštiti prirode Federacije BiH, (Sl. List FBiH 33/03):

1. Sve pravna ili fizička lica kao i druge organizacije dužne su štititi prirodu na način da sarađuju u sprječavanju aktivnosti koje mogu ugroziti ili oštetiti prirodu, ublažiti svaku takvu štetu, eleminisati posljedice takve


43

Federalna strategija zaštite prirode

štete i obnoviti oštećenu prirodu i dovesti je u stanje u kojem je bila prije pojave štete.

2. Eksploatacija divljih vrsta, minerala i područja sa prirodnim ili približno prirodnim karakteristikama može se vršiti samo do stepena na kojem se njihova biloška raznolikost, ispravno funkcioniranje osnovnih prirodnih sistema i procesa u tim sistemima može održavati.

3. U slučaju pojave štete ili oštećenja prirode prioritet će biti otklanjanje takve štete ili oštećenja na izvoru.

4. Interesi očuvanja prirode bit će uzeti u obzir pri utvrđivanju strategije ekonomskog razvoja, dokumenata prostornog uređenja i prilikom preduzimanja mjera od nadležnih organa.

5. Zagađivači i korisnici su dužni platiti troškove, poreze, takse i dr. za zagađivanje ili korišćenje prirode ili prirodnih resursa (ili drugih komponenti) za izvođenje bilo kojih aktivnosti ako one prouzrokuju ili će vjerovatno prozrokovati štetu po prirodu.

6. Svako korišćenje prirode i njeno opterećenje vrši se na način koji najmanje zagađuje ili oštećuje prirodu .

7. Podizanje javne svijesti o poštovanju Zakona i drugih propisa o zaštiti prirode se postiže putem obrazovanja i obuke javnosti.

8. Ako aktivnosti koje mogu imati značajan uticaj na prirodu ili predstavljaju veliku opasnost ili nepopravljivu štetu, nedostatak naučne podloge neće se koristiti kao razlog za odlaganje ekonomskih mjera da bi se spriječila šteta po prirodu.

9. Organi uprave, javnost, privredna društva i druga pravna lica dužna su obratiti posebnu pažnju na održivi razvoj dok provode aktivnosti u korišćenju obnovljivih i neobnovljivih izvora, u sprečavanju štete i opasnosti po zdravlje ljudi i smanjenju štete, opasnosti i opterećenju prirode.

Načela i smjernice će biti pripremljene za prezentaciju na prvoj radionici, na kojoj će se zatim o njima provesti diskusija.


Stručni tim će prema DPSIR metodologiji prikupiti podatke o tematskim cjelinama zaštite prirode: -Biološke raznolikosti (flora, fauna, staništa, ekološke mreže i koridori) -Geološke raznolikosti 6 (geološke, geomorfološke, hidrogeološke pojave) -Prirodno naslijeđe (prirodna područja, nacionalni parkovi, spomenici prirode, pejzaži, okolišno osjetljiva područja (ESA)7 Stanje i posljedice će definirat po sljedećim koracima: Pregled biodiverziteta FBiH. Pregled sadašnjeg stanja se zasniva na rezultatima dosadašnjih istraživanja, postojećim dokumentima, iskustvima i znanju pojedinih eksperata. Uključuje procjene pojedinih grupa organizama, konzervacijskog statusa, razvojnih tačaka biodiverziteta i endemnih centara, procjenu «vrućih tačaka», postojećeg monitoringa, i sl. Stanje biodiverziteta FBiH. Stanje biodiverziteta je usko povezano sa pregledom, ali se radi tek nakon izvršenog pregleda biodiverziteta. Ovaj segment je u stvari State of Environment izvještaj, koji se zasniva na DPSIR matrici, koji su već definisani u ovom dokumentu. Razvijanje indikatora za dublje proučavanje biodiverziteta, koji su rezultat utvrđenog stanja biodiverziteta FBiH. Indikatori koji su definisani u početku su

6 Geološka baština je sve ono što je sačuvano u strukturi i teksturi stijena i tla kao što su geološke, geomorfološke, hidrogeološke pojave i objekti te paleontološki nalazi i čini sastavni dio pejzaža. Geološka raznolikost je raznolikost geoloških pojava, objekata i struktura te procesa koji stvaraju pejzaž, stijene, minerale, fosile i tla. 7 Okolinski osjetljiva područja -Environmentally Sensitive Areas (ESA) su ruralna područja sa posebnim pejzažnim, prirodnim i historijskim vrijednostima ugrožena poljoprivrednim aktivnostima.


44

Federalna strategija zaštite prirode

generalni, dok će se detaljni indikatori razviti nakon utvrđenog stanja biodiverziteta i omogućiti dublje praćenje biodiverziteta u FBIH. Identifikacija (rangiranje) ekosistema sa visokim vrijednostima bioraznolikosti

Ciljevi i mjere:

Na osnovu utvrđenog stanja i posljedica će biti utvrđeni slijedeći ciljevi i korektivne mjere sa definiranim odgovornostima i mogućim izvorima finansiranja. Ciljevi i mjere će slijediti smjernice date Zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH, (Sl. List FBiH 33/03) na način da sadrže sljedeće: - opće zahtjeve kao i resorne i međuresorne zadatke za zaštitu i očuvanje

prirodnih područja, pejzaža i drugih vrijednosti (vrsta, staništa, minerala, fosila);

- dugoročne i srednjoročne zadatke zaštite i očuvanja zaštićenih vrsta, minerala i područja i određivanje novih zaštićenih područja;

- dugoročne i srednjoročne zadatke za uspostavljanje i održavanja ekološke mreže i ekoloških (zelenih) koridora;

- dugoročne i srednjoročne zadatke održavanja okolinski osjetljivih područja (ESA) i sistema;

- dugoročne i srednjoročne zadatke revitalizacije oštećenih područja; - sistem uvjeta i principa najvažnijih mjera iz tač. od 1. do 6.ovog stava; - dugoročne i srednjoročne programe za istraživanja, razvoj, obrazovne i

demonstrativne zadatke i popularizaciju zaštite i očuvanja prirode; - planirane izvore finansiranja; - principe za uspostavljanje i funkcioniranje sistema za posmatranje, prikupljanje

podataka, registraciju i procjenu pejzaža, vrsta, minerala i područja sa prirodnim ili približno prirodnim karakteristikama.

Baš kao i načela, ciljevi su također preuzeti i iz Konvencije o biodiverzitetu, te spadaju pod «cilj biodiverziteta 2010». Ovaj cilj glasi: strane potpisnice se obavezuju da će do 2010 postići značajno smanjenje trenda gubitka biodiverziteta na globalnom, regionalnom i državnom nivou kao jedan od doprinosa smanjenju siromaštva, te u cilju koristi cjelokupnog života na zemlji. Preneseno u FBiH, može se reći da Strategija zaštite prirode ima za cilj identifikaciju sredstava i ekološki prihvatljivih mjera za dugoročno očuvanje biodiverziteta FBiH na postojećem nivou i njegovo stavljanje u funkciju razvoja lokalne zajednice, a na principima održivosti, etičnosti i trajne koegzistencije.


45

8.2 Strategija za otpad Federalna strategija upravljanja otpadom


Imajući u vidu jasno opredjeljenje da strategija treba da se temelji na principima održivog razvoja, da je zemlja potpisnica međunarodnih ugovora, da u svom setu zakona već ima odabran set načela i smjernica, te da je opredjeljenje BiH integracija u EU, napraviti će se analiza svih principa i smjernica koje proizlaze iz ovih obaveza te razraditi ona koja su već utemeljena u nacionalnom zakonodavstvu. Za Strategiju upravljanja otpada, pored nacionalnog zakonodavstva, analizirat će se sljedeće: - Zakonom o upravljanju otpadom FBiH, koji rezimira ključna načela i smjernice

proistekle iz EU direktiva na osnovu kojih je Zakon izrađen - Pojedinačnim primjenjivim EU direktivama o upravljanju otpadom, a naročito

Direktivom 2006/12/EC o otpadu, koja je zamijenila u određenim aspektima višestruko korigiranu 75/442/EEC Direktivom 91/689EEC o opasnom otpadu Direktivom 99/31/EC o deponijima otpada Direktivom 2000/76/EC o spaljivanju otpada Direktivom 94/62/EC o ambalažnom otpadu Direktivom 2002/96/EC o električnom i elektronskom otpadu Direktivom 75/439/EEC o zbrinjavanju otpadnih ulja Direktivom 94/55/EC drumskom transportu opasnih supstanci

- Bazelskom konvencijom o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i

njegovog zbrinjavanja Načela i smjernice će biti pripremljene za prezentaciju na prvoj radionici, na kojoj će se zatim o njima provesti diskusija.


Radna grupa prema DPSIR metodologiji prikupiti podatke o količinama i načinu postupanja sa: - industrijskim otpadom - komunalnim otpadom - medicinskim otpadom - otpadom iz poljoprivrede i šumarstva Ova aktivnost će biti zasnovana na analizi već raspoloživih informacija za ove kategorije otpada, što će biti praćeno prikupljanjem dodatnih podataka za slučajeve gdje su dostupni podaci nezadovoljavajućeg kvaliteta. Dodatni podaci će biti prikupljani prvenstveno distribucijom posebno koncipiranih upitnika ključnim subjektima za dotičnu kategoriju otpada, kao i dodatnim konsultacijama sa ovim subjektima. Svi podaci dobiveni na ovaj način će od strane Radne grupe biti sortirani i analizirani u kontekstu slijedećih Indikatora:

• EEA CSI 016 – Stvaranje (generiranje) komunalnog otpada • EEA CSI 017 – Stvaranje i reciklaža ambalažnog otpada • Ukupno stvaranje otpada • Stvaranje i zbrinjavanje industrijskog otpada • Stvaranje i zbrinjavanje medicinskog otpada • Stvaranje i zbrinjavanje otpada u poljoprivredi i šumarstvu • Stvaranje i zbrinjavanje opasnog otpada

Na osnovu provedenih analiza će zatim biti okarakterizirano stanje u sektoru upravljanja otpadom, te rezultirajuće stanje okoliša (S) i okolišni utjecaji odnosno «impacts« (I). Naime, navedeni indikatori za DPSIR metodologiju predstavljaju P


46

Federalna strategija upravljanja otpadom

indikatore, koje uzrokuju različiti uzroci, odnosno D- driving forces. Zadaća tima je razvrstati stanje prema oblastima o kojima će se izvještavati u «Stanju okoliša», odnosno njezinim poglavljima: «Hidrosfera»; Biosfera»; «Pedosfera» i «Atmosfera».

Ciljevi i mjere:

Na osnovu utvrđenog stanja i posljedica će biti utvrđeni sljedeći ciljevi i korektivne mjere: : Koncept upravljanja otpadom (prevencija, odvajanje, prikupljanje, transport, konačni tretman) za sve kategorije otpada

• Ciljevi i mjere u pogledu smanjenja stvaranja pojedinih kategorija otpada • Ciljevi i mjere u pogledu konačnog tretmana i zbrinjavanja svih kategorija

otpada • Ciljevi i mjere za unaprjeđenje planiranja u ovoj oblasti • Ciljevi i mjere u pogledu stvaranja odgovornosti proizvođača i vlasnika

otpada • Ciljevi i mjere u pogledu stvaranja berze otpada • Ciljevi i mjere u pogledu informiranja, edukacije i podizanja javne svijesti • Ciljevi i mjere u pogledu razvoja pravnih i ekonomskih instrumenata

(sankcije, naknade poticaji, i sl.) Imajući u vidu da je BiH kroz niz usvojenih dokumenata, te članstvo u međunarodnih konvencijama prihvatila niz ciljeva i mjera, u okviru ovog zadatka izvršit će se njihova analiza i integracija u skup odabranih ciljeva i mjera. Za sve ciljeve i mjere treba definirati odgovornost i moguće izvore financiranja, te izvršiti rangiranje kako je to opisano zadatkom 6.


47

8.3 Strategija za zaštitu zraka Federalna strategija zaštite zraka


Imajući u vidu jasno opredjeljenje da strategija treba da se temelji na principima održivog razvoja, da je zemlja potpisnica međunarodnih ugovora, da u svom setu zakona već ima odabran set načela i smjernica, te da je opredjeljenje BiH integracija u EU, napraviti će se analiza svih principa i smjernica koje proizlaze iz ovih obaveza te razraditi ona koja su već utemeljena u nacionalnom zakonodavstvu. Za Strategiju upravljanja otpada, pored nacionalnog zakonodavstva, analizirat će se sljedeće: Konvencije

• LRTAP – analizirat će se primjena prva četiri protokola • Bečka konvencija i zaštiti ozonskog sloja sa Montrealskim protokolom • Konvencija o klimatskim promjenama sa Protokolm iz Kjota

Direktive

• Direktiva Vijeća 99/30/EC koja se odnosi na granične vrijednosti u zraku za sumporni dioksid, NOx i NO2, čvrste čestice i olovo. OJ, L1643/41, 29/6/1999.

• Direktiva 2000/69/EC Evropskog Parlamenta i Vijeća koja se odnosi na granične vrijednosti u vazduhu benzena i ugljičnog monoksida. OJ, L313/12, 13/12/2000.

• Direktiva 2002/3/EC Evropskog Parlamenta i Vijeća koja se odnosi na ozon u zraku. OJ, L67/14, 9/3/2002.

• Direktiva 2004/107/EC Evropskog Parlamenta i Vijeća koja se odnosi na arsen, kadmij, živu, nikal i policikličke aromatske ugljikovodike u zraku.

• Direktiva Vijeća 96/62/EC koja se odnosi na procjenu i upravljanje kvalitetom zraka. OJ, L296/55, 21/11/1996.

• Odluka Vijeća od 27. januara 1997. uspostavlja međusobnu razmjenu informacija i baza podataka iz mreža i individualnih stanica za mjerenje kvalitete zraka unutar država članica Evropske Unije (97/101/EC).

• Odluka Komisije od 17. oktobra 2001., koja nadopunjava anekse Odluke Vijeća 97/101/EC, uspostavlja međusobnu razmjenu informacija i baza podataka iz mreža i individualnih stanica za mjerenje kvaliteti zraka unutar država članica Evropske Unije (2001/752/EC).

Načela i smjernice će se pripremiti za prvu radionicu gdje će se prezentirati i raspravljati o njima.


Radne grupa će do 20.06.07. prema DPSIR metodologiji pripremiti sljedeće:

• Kvalitet zraka: Situacija i trendovi u skladu sa CSI Indikatorima • Emisije u zrak: Mogućnosti udovoljavanja graničnim vrijednostima

emisija; Obaveze prema direktivama i konvencijama • Monitoring: stanje trenutne mreže mjernih stanica na području FBiH,

analiza koja ukazuje na nedostatke koji predstavljaju problem za izračunavanje indikatora. Ova radna grupa će razmotriti i direktive koje određuju minimalne uvjete koje zemlje članice moraju ispunjavati da bi vršile monitoring, a to znači da moraju ispunjavati nekoliko kriterija lokacije koji su bitni jer neispunjenje istih može ugroziti kvalitetu mjerenja.

Indikatori koji će se uzeti u razmatranje su sljedeći:

• Zagađivanje zraka i oštećenje ozonskog omotača • EEA CSI 001 - Analiza emisija spojeva uzročnika nastanka kiselina u

atmosferi (acidificirajuće supstance). • EEA CSI 002 - Analiza emisija ozonskih prekursora


48


• EEA CSI 003 - Analiza emisija primarnih čvrstih čestica i sekundarnih prekursora čvrstih čestica

• EEA CSI 004 - Analiza nivoa prekoračenja graničnih vrijednosti parametara kvalitete zraka u urbanim područjima

• EEA CSI 005 - Analiza izloženosti ekosistema acidifikaciji atmosfere, eutrofikaciji i ozonu

• EEA CSI 006 - Analiza proizvodnje i potrošnje spojeva uzročnika pražnjenja ozonskog omotača

• Klimatske promjene • EA CSI 010 – Emisija stakleničkih gasova i ponor • EEA CSI 011 – Projekcije emisije i ponora stakleničkih gasova • EEA CSI 012 – Globalna i Evropska temperatura • EEA CSI 013 – Atmosferske koncentracije stakleničkih gasova

• Energija • EEA CSI 027 - Finalna potrošnja energije po sektorima • EEA CSI 031 - Električna energija iz obnovljivih izvora • EEA CSI 030 - potrošnja obnovljive energije • EEA CSI 029 - Ukupna potrošnja goriva po vrstama • EEA CSI 028 - Ukupna energijska intenzivnost

Za svaki od indikatora koji nije moguće izračunati identificirat će se razlozi, kao i prijedlog sistema za prikupljanje potrebnih informacija.

Ciljevi i mjere:

Na osnovu utvrđenog stanja i posljedica potrebno je utvrditi ciljeve i korektivne mjere. Imajući u vidu da je BiH kroz niz usvojenih dokumenata, te članstvo u međunarodnih konvencijama prihvatila niz ciljeva i mjera, u okviru ovog zadatka izvršit će se njihova analiza i integracija u skup odabranih ciljeva i mjera. Pri definiranju ciljeva i mjera uzeće se u obzir:

- LRTAP – analizirat će se primjena prva četiri protokola - Bečka konvencija i zaštiti ozonskog sloja sa Montrealskim protokolom - Konvencija o klimatskim promjenama sa Protokolm iz Kjota - Direktive EU koje se odnose na ograničenje emisije; reguliranje kvaliteta

zraka; primjena međunarodnih sporazuma, U skladu sa direktivama predložit će se mreže stanica za monitoring zraka po nivoima i ciljevima praćenja; definirati polutanati koji će se pratiti, te utvrditi dinamiku praćenja (kontinuirano, povremeno, indikativno) Za sve ciljeve i mjere treba definirati odgovornost i moguće izvore financiranja, te izvršiti rangiranje kako je to opisano zadatkom 6.

PRILOZI


50

Prilog 1: Popis zainteresiranih strana GRUPA 1: DRŽAVNA I ENTITETSKE VLADE

Nadležna ministarstva Br. Ime i prezime

Naziv institucije Mjesto Tel/fax

Reuf Hadžibegić Senad Oprašić

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih poslova

Sarajevo 033 552 365 033 211 852

Osman Topčagić

Direkcija za evropske integracije Sarajevo 033 220 157 033 221 993

Suada Ćatović Vlada Brčko Distrikta Odjel za javne poslove

Brčko

049 218 247 049 218 177

Mehmed Cero Federalno ministarstvo turizma i okoliša Pomoćnik ministra u sektoru okoliša

Sarajevo 033 215 529 033 445 034

Ministar Dr.Ferid Otajagić Muris Hadžić

Federalno ministarstvo prostornog uređenja Sarajevo 033 473 124 663 548

Mahira Filipović –Đikić Federalno ministarstvo prostornog uređenja Pomoćnik ministra za upotrebu zemljišta na federalnom nivou

Sarajevo 033 663 699

Hazima Hadžović Čomor Aziz

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Sektor vodoprivrede

Sarajevo 033 663 659 033 205 620

Predstavnik Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Sektor poljoprivrede

Sarajevo 033 663 659 033 205 620

Ministar Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Sarajevo 033 663 779 Ministar Federalno ministarstvo zdravstva Sarajevo 033 664 245 Zlatko Vučina Federalni zavod za javno zdravstvo Sarajevo 033 663 941 Ministar Federalno ministarstvo prometa i komunikacija Mostar 036 550 025

036 550 024 Ljubo Pravdić Federalna Direkcija za ceste - JP Direkcija cesta Sarajevo 033 250 399


51

Br. Ime i prezime


033 250 400 Enes Sarač

Esena Kupusović Federalni hidrometeorološki zavod Sarajevo 033 276 701

033 276 710 Faruk Alajbegović

Azra Gackić Federalna uprava za inspekcijske poslove / okolišni inspektor Sarajevo 033 216 544

033 563 361 Nada Galić Federalna uprava za inspekcijske poslove / vodoprivredni

inspektor Sarajevo 033 216 544

033 563 361 Međuentitetski koordinacioni odbori 1. Mehmed Cero Federalno ministarstvo turizma i okoliša

Pomoćnik ministra u sektoru okoliša Sarajevo 033 215 529

2. Mladen Rudež Federalno ministarstvo turizma i okoliša

Pomoćnik ministrice za okolinske dozvole Sarajevo 033 445 146

3. Martin Tajs Federalni hidrometeorološki zavod Sarajevo 033 276 701

4. Hazima Hadžović Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Pomoćnik ministra u oblasti voda

Sarajevo 033 663 659 033 205 620

5. Zdravko Begović Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS

Banja Luka 051 316 174

6. Radmila Kostić Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS

Banja Luka 051 346 110

7. Boro Mandić Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS

Banja Luka 051 316 161 051 348 611

8. Mihajlo Stevanović Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Bijeljina 055 201 783 055 331 634

Savjetodavno vijeće za okoliš FBiH


52

Br. Ime i prezime


1. Mladen Rudež Federalno ministarstvo turizma i okoliša Pomoćnik ministrice za okolinske dozvole


2. Rijad Tikveša Eko Tim Sarajevo 033 640 447

3. Ljubomir Berberović ANUBIH Sarajevo 033 206 033

4. Dragan Šafradin Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice Srednjo bosanskog kantona

Travnik

030 511 215 030 540 291

5. Denis Zvizdić Kanton Sarajevo Sarajevo 033 562 000 5. Sead Čizmić Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i

zaštitu okoline Zeničko dobojskog kantona Zenica 032 244 786

6. Mirzeta Čizmić Ministarstvo industrije, energetike i prostornog uređenja Posavskog kantona

Odžak 031 762 701

7. Predrag Naletilić

Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša Zapadno hercegovačke županije

Široki Brijeg 039 682 162

8. Muhamed Ibrahimpašić

Služba prostornog uređenja i zaštitu okoliša Bihać 037 222 144

9. Zahid Arnautalić

Ministarstvo prostornog uređenja i zaštitu okoliša Kantona Tuzla

Tuzla 035 251 292 035 251 293

10. Vejsil Kodžaga

Ministarstvo privredu - poljprivreda Bosansko podrinjskog kantona

Goražde 038 222 070

11. Marinko Mostarac

Ministarstvo graditeljstva, obnove, prost. uređenja i okoliša Kantona 10

Livno 034 200 472

Predstavnici za Eionet – PCP 1. Cero Mehmed Federalno ministarstvo turizma i okoliša

Pomoćnik ministra u sektoru okoliša Sarajevo 033 215 529

2. Senka Barudanović PMF Sarajevo 033 649 196


53

Br. Ime i prezime


3. Esena Kupusović

Federalni hidrometeorološki zavod Sarajevo 033 276 710

4. Martin Tajs

Federalni hidrometeorološki zavod Sarajevo 033 276 701

5. Fethi Silajdžić Bosna S-Oil Sarajevo Sarajevo 033 205 756

6. Hamid Čustović Poljoprivredni fakultet Sarajevo Sarajevo 033 653 033

Nacionalni predstavnici konvencija 1. Zdravko Begović UNFCCC - Konvencija o klimatskim promjenama Banja Luka 051 316 174

2. Mihajlo Marković Konvenciju UN o suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogođenim

jakim susama, posebno u Africi., 1996 Banja Luka 065 547 707

3. Mehmed Cero

Konvencija UN o biološkoj raznolikosti, Rio de Janeiro, 1992 Sarajevo 033 215 529

4. Mladen Rudež Konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju, 1989, Bazelska konvencija


5. Azra Korać Konvencija o biodiverziteu


6. Reuf Hadžibegić ICPDR - Konvencija o zaštiti rijeke Dunav/ FBiH, Sofija, 1994 Sarajevo

033 206 141

7. Tarik Kupusović Konvencija o zaštiti sredozemnog mora od zagađivanja , 1978 Barcelonska konvencija


8. Jaroslav Vego Konvencija o zaštiti močvara, Ramsar, 1971 Ramsarska konvencija

Sarajevo

036 324 324

9. Aleksandar Knežević Konvencija o prekograničnom zagađivanju zraka na velikim udaljenostima, Ženeva, 1979

Sarajevo

033 449 429


54

Koncesije 1. Predsjednik Državna Komisija za koncesije Banja Luka 051 458 946

2. Predsjednik Komisija za koncesije u RS Banja Luka 051 450 292

3. Predsjednik Komisija za koncesije u Federaciji Sarajevo

033 721 740 033 645 195


55

GRUPA 2: KANTONALNE I OPŠTINSKE VLASTI Kantonalna ministarstva, komunalne djelatnosti Prezime i ime


Ministar Abid Šarić Ministarstvo privrede, poljoprivrede Kantona Sarajevo

Sarajevo 033 562 226 033 562 260

Pomoćnik ministra za sektor okoliša Zijada Krvavac

Ministarstvo prostornog uređenja i zaštitu okoliša Kantona Sarajevo


Ministar Mustafa Cuplov

Ministarstvo zdravlja kantona Sarajevo Sarajevo

033 562 000

Ministar Mihajlo Krmpotić

Ministarstvo prometa i komunikacija KS Direkcija za ceste KS

Sarajevo 033 562 056 033 562 057

Jadranka Miraščić

Ministarstvo prostornog uređenja i zaštitu okoliša Kantona Tuzla

Tuzla 035 251 292 035 251 293

Ševal Suljkanović Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kantona Tuzla

Tuzla

035 270 495 035 270 507

Muradif Šarić Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Kantona Tuzla Tuzla

035 2862 466

Mustafa Burgić Ministarstvo za industriju, energetiku i rudarstvo Tuzla

035 281 068

Ministar Ministarstvo saobraćaja Tuzla 035 270-013

Slobodan Petković

Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša uređenja i Unsko-sanskog kantona

Bihać 037 227 795 037 227 784

Haris Terzimehić Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona

Bihać 037 223 265 037 223 107


56

Osman Čehajić Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Unsko-sanskog kantona

Bihać

037 226 082 037 223 107

Senad Hajrudinović Ministarstvo privrede Unsko sanskog kantona Bihać

037 227 783

Ministar Direkcija za ceste Unsko sanskog kantona Bihać 037 223 451

Hikmet Hodžić Marinko Mostarac

Ministarstvo graditeljstva, obnove, prost. uređenja i okoliša Kantona 10

Livno 034 200 472

Ministar Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kantona 10

Livno 034 200 364

Ministar Ministarstvo zdravstva Kantona 10 Livno

034 352 914

Ministar Ministarstvo gospodarstva Kantona 10

Livno 034 200 901 034 200 904

Vladimir Nedimović

Ministarstvo za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoliša - Bosansko podrinjskog kantona

Goražde 038 224 257 038 240 400

Ministar Muhamed Hadžić

Ministarstvo zdravstva Bosansko podrinjskog kantona Goražde

038 221212

Načelnik Ibrahim Kulin

Ministarstvo privrede - energetika Bosansko podrinjskog kantona

Goražde 038 227 857

Načelnik Rasim Sijarčić

Ministarstvo privredu - poljprivreda bosansko podrinjskog kantona

Goražde 038 228 256

Esad Dželilović Ivan Buntic

Ministarstvo građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša HNK

Mostar 036 324 324

Samir Sunagić Ministarstvo privrede - energetika, vodoprivrede, poljoprivrede HNK

Mostar 036 552 311 036 552 807

Dušan Racić Ministarstvo zdravstva HNK Mostar 036 326 355

Direktor Uprava za ceste ZHŽ Posušje 039 662 160 039 682 164

Marjan Babić Zdenko Mandić

Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i okoliša ZHŽ

Posušje 039 662 160 039 682 164


57

Boris Grizelj Ministarstvo zdravstva ZHŽ Grude

039 661 675 039 661 676

Žarko Karačić Minstar gospodarstva ZHŽ Posušje

039 682 162 039 682 160

Nermin Mandra Ministarstvo za prostorno uređenje i zaštitu okoline Ze - Do kantona

Zenica 032 244 906 032 244 786

Pomočnik ministra Ministarstvo za promet i komunikacije Ze - Do kantona Direkcija za ceste

Zenica 032 244 906 032 244 786

Josip Martić Ministarstvo poljoprivrede, vododprivrede i šumarstva Ze - Do kantona

Zenica

032 200 460

Miloš Kuzmanović Ministarstvo zdravstva Ze - Do kantona Zenica

032 244 931

Mirsad Šaranović Ministarstvo za privrede Ze Do Kantona Zenica

032 404 506

Josip Vidiović Ministarstvo industrije, energetike i prostornog uređenja Posavskog kantona

Odžak 031 710 391 031 762 701

Anto Petrić Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Posavskog kantona

Orašje 031 714 412 031 713 327

Blaž Župarić Ministarstvo zdravstvo Posavskog kantona Orašje 031 713 345

Tončo Bavrka Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice Srednjo bosanskog kantona

Travnik

030 511 215 030 540 291

Semir Ždralović Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Srednjo bosanskog kantona

Travnik 030 511 218 030 518 335

Boško Bariš Ministarstvo gospodarstva Srednjo bosanskog kantona

Travnik 030 511 217 030 511 729

Nurudin Šatrović Ministarstvo zdravstva Srednjo bosanskog kantona

Travnik 030 511 536 030 518 661

Gradonačelnica Semiha Borovac

Gradska uprava Sarajeva Sarajevo 033 202 883

Načelnik Gradska uprava Mostara Mostar 036 550 600

Načelnik Gradska uprava Tuzla Tuzla 035 252 564


58

Načelnik Gradska uprava Zenica Zenica 032 200 570

Načelnik Gradska uprava Bihać Bihać 037 227 793

Načelnik Gradska uprava Goražde Goražde 038 221 002 038 221 332

Načelnik Gradska uprava Travnik Travnik 030 511 388

Načelnik Gradska uprava Livno Livno 034 202 222

Načelnik Gradska uprava Široki Brijeg Široko Brijeg 039 706 370s

Načelnik Gradska uprava Orašje Orašje 031 712 222

Selim Babić KJKP «Rad» Sarajevo Sarajevo

033 658 038 033 654 480

Direktor Adnan Čehajić Regionalna deponija Bihać

Bihać 037 228 310

Direktor Lejla Ibrahimagić

Regionalna deponija Tuzla

Tuzla 035 555 479 035 550 850

Direktor Zukić Emir

Regionalna deponija Zenica

Zenica 032 403 858

Direktor ALBA Zenica d.o.o. Zenica 032 442-851 032 440-611

Abdurahman Bečirović

Savremena deponija Uborak Mostar 036 574 767

Mufid Kajtaz

Komunalno preduzeće Mostar „KOMOS“ Mostar 036 555 100

Direktor JKP Komunalac Tuzla Tuzla 035 398 101

Direktor Komunalno preduzeće (Čistoća) Orašje 031 761 032

Direktor JKP Čistoća Cazin 037 514 273


59

Direktor JKP » 6 Mart« Goražde 038 221 126 038 221 358

Direktor JP »Komrad« Posušje 039 681 014

Direktor Komunalno preduzeće Livno

034 201 778


60

GRUPA 3: MJERODAVNE JAVNE INSTITUCIJE

Prezime i ime


Muhamed Buturović Enes Alagić

JP za “Vodno područje slivova rijeke Save”

Sarajevo 033 209 993 033 209 831

Damir Mrđen JP za “Vodno područje slivova Jadranskog mora” Mostar 036 397 883

Direktor Zavod za vodoprivredu Sarajevo 033 220 955 033 664 540

Sabaheta Čutuk Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja Sarajevo 033 668 672

Nafija Šehić Mušić Privredna komora Federacije Sarajevo 033 220 956

Zvonimir Bedeljak Privredna komora Ze-Do Zenica 032 405 160 032 242 590

Viladana Pašalić Privredna komora Ze-Do Zenica 032 405 160 032 242 590

Predsjednik Privredna komora regije Tuzla Tuzla 035 258 260

Hasić Muhamed Esad Arnatuović

Udruženje za komunalnu djelatnost Tuzla 035 644 214 035 258 260

Miroslav Mojsilović Udruženje reciklaže FBiH pri PK FBiH Sarajevo 033 66 79 38 (PK) 033 466 401 (Trgosirovina)

Ismet Pašalić Privredna komora Unsko sanskog kantona Bihać Bihać 037 227 762

Ljilja Jušić Grupacija za komunalnu djelatnost i reciklažu otpada Bihać 037 227 762

Predsjednik Zvonko Landeka Marinko Ramljak

Privredna/Gospodarska komora ZHK/Županije Posušje 063 362 188 039 682 246,7,8

Predsjednik Grupacija za komunalnu djelatnost i reciklažu otpada ZHK/Županije

Posušje 063 362 188 039 682 246


61

Predsjednik Perica Jurković

Privredna/Gospodarska komora HNK/Županije Mostar 036 397 354

Grupacija za otpad i reciklažu otpada HNK/Županije Mostar 036 580 591

Šefkija Okerić SERDA Sarajevo 033 652 935 033 663 923

Enes Drljevic NERDA Tuzla 035 245 630 035 274 385

Goran Grbešić REDAH

Mostar 036 557 210 036 557 211

Direktor REZ

Zenica 032 462 161 032 441 230

Direktor Zavod za javno zdravstvo kantona Sarajevo

Sarajevo 033 627 889 033 624 470

Direktor Zavod za javno zdravstvo kantona USK Bihać 037 222 214

Direktor Zavod za javno zdravstvo Ze Do kantona Zenica 032 403 898

Direktor Zavod za javno zdravstvo kantona HNK

Mostar 036 551 479

Direktor Zavod za javno zdravstvo kantona ZHŽ

Mostar 036 342 841

Direktor Zavod za javno zdravstvo Posavske županije

Odžak 031 711 906

Direktor Zavod za javno zdravstvo Bosansko podrinjski kantona

Goražde 038 220 060

Bukalo Esad Zavod za agropedologiju


Sekretar Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo


Šuhra Šehagić Fond za zaštitu okoliša u FBiH Sarajevo 033 667 801


62

Mevlida Operta Dražen Kotrošan

Zemaljski Muzej Sarajevo 033 668 027


63

GRUPA 4: NAUČNA ZAJEDNICA Univerziteti, instituti

Prezime i ime


Ljubomir Berberović

ANU BIH Sarajevo 033 206 033 033 206 032

Rektor prof. dr. Faruk Čaklovica

Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 033 663 393

Dekan Prof. dr .Vjekoslav Selak Aleksandra Nikolić Nedžad Karić Amela Peljto

Poljoprivredni fakultet Sarajevo Sarajevo 033 653 033 033 613 024

Dekan Prof. dr. Faruk Mekić

Šumarski fakultet Sarajevo Sarajevo 033 663 932 033 611 349

Sulejman Redžić Senka Barudanović Sabaheta Abadžić Rifat Škrijelj Galiba Sijarić Dubravka Šoljan Lelo Suvad Sadbera Borovac

Prirodno matematički fakultet Sarajevo Sarajevo 033 649 196 033 250 431 033 649 342

Dekan prof. dr. Faruk Dalagija - Begović

Visoko zdravstvena škola Sarajevo Sarajevo 033 264 890

Dekan prof.dr. Ivo Čolak

Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru Mostar 036 355 001 036 355 000

Dekan Prof. dr. Mehmed Sarić

Građevinski fakultet Univerziteta Dž. Bijedić u Mostaru

Mostar 036 570 730 036 570 032


64

Dekan prof.dr Fuad Begovac

Fakultet za metalurgiju i metale Univerziteta u Zenici

Zenica 032 406 903

Rektor prof.dr Refik Šahinović

Univerzitet u Bihaću Bihać 037 222 022

Rektor prof.dr Džemo Tufekčić

Univerzitet u Tuzli

Tuzla 035 300 547

Dekan dr. sc. Mirjana Radić

Tehnološki fakultet Tuzla

Tuzla 035 255 368

Prof. dr Snježana Mičević

PMF Tuzla Tuzla 035 320 566

Dekan prof.dr Abdulah Bašić

Rudarsko geološki fakultet Tuzla Tuzla 035 300 547 033 300 500

Direktor Ešref Gačanin IPSA Institut Sarajevo 033 276 355 033 276 322

Direktor prof.dr Tarik Kupusović

Institut za hidrotehniku Sarajevo 033 207 949

Sulejman Redžić CEPRES - Institut na PMF Sarajevo 033 649 342

Prof.dr Jakov Pehar Federalni agromediteranski zavod Mostar 036 314 393

Direktor prof. dr Kemal Hrelja

Ekonomski Institut Sarajevo

033 275 900


65

GRUPA 5 : NEVLADIN SEKTOR

Prezime i ime


Srđan Vrdoljak OUG Centar mladih Livno Livno 034 204 046

Muhamed Skopljak EKO BIH ZDK Zenica 032 402 012

Mirnes Hasanspahić Eko Tim Sarajevo 033 640 447

Meliha Šubara EKO Neretva Jablanica 036 753 656

Sanjin Džajić Zeleni-Neretva Konjic 036 728 470

Nermin Softić Eco Nova Zenica 061 400 464

Vladet Peštalić Društvo za edukaciju, ekologiju i ekonomiju -3E Tuzla 035 282 296

Edin Abadžić Fondeko Sarajevo Sarajevo 033 211 354

Sonja Karačić Izvor Mostar Mostar 036 326 953

Dražen Rosić Buna, Mostar Mostar 063 427 238

Marinko Dalmatin Lijepa naša Čapljina Čapljina 036 810 320

Adel Amidžić Tutto Completo Zenica 032 775 382

Jasmina Mujezinovic Fondacija lokalne demokratije Sarajevo 033 236 899

Stojanovic Zoran DAR- Hrvatska udruga Demokratske alternative Rame Prozor 036 770 690

Danijela Petrović Moja Neretva Jablanica 036 325 018

Zdenka Jelčić Udruga prijatelja prirode «Močvara» Čapljina Čapljina 036 806 2 14


66

Milka Markota Ekološko udruženje «Lijepa Naša Neretva» Mostar 063 317 0 80

Karić Suada Eko-društvo «ZELENI» Sarajevo 033 612 971

Obradović Zarema OAZA Mostar 036 551 479

Azahari Omer-Softic EKO-MAGLAJ Maglaj 032 600 581

Idriz Čilić Eko Jablanica Jablanica 036 753 656

Džemila Agić UG Centar za ekologiju i energiju Tuzla Tuzla 035 249 310

Vildana Alibabić SANUS – Udruženje eko sekcija USK Tuzla 035 258 270

Tim Clancy Green Visions Sarajevo 033 717 290

Slavka Sufi- Mičić Agencija BIOS trend Q Tuzla 035 260 589

Vildana Dautović Ekološki pokret Travnik 030 813 339

Majda Behrem -Stojanov Centri civilnih inicijativa Mostar 036 580553

Jasna Draganić REC Sarajevo 033 209 130


67

GRUPA 6: KOMERCIJALNI SEKTOR Industrija Prezime i ime Naziv institucije Mjesto Tel/fax Energetska industrija Direktor

Dr Fadil Nadarević TE Tuzla Tuzla 035 305 006

035 305 002 Direktor TE Kakanj Kakanj 032 771 111

Grneralni direktor JP Elekrtoprivreda Federacije BiH


Čosić Himzo HE na Neretvi

Jablanica 036 758 168

Hodžić Hasan HE Jablanica


Halilhodžić Nijaz HE Grabovica


Dervišbegović Muharem HE Salakovac Jablanica 036 758 615

Malović Rešad Male hidroelektrane


Ured izvršnoga direktora JP Elektroprivreda HZHB, d.d. Mostar 036 314 282 036 312 516

Direktor HE Rama

Prozor 036 771 450

Direktor Sarajevogas Sarajevo 033 4451 20 Hemijska industrija Direktor Tvornica deterdženata Dita Tuzla Tuzla 035 281 223


68

Direktor Helios Banovići Banovići 035 880 500 035 880 300

Direktor Polihem Tuzla Tuzla 035 282 572 035 280 717

Direktor Bosnalijek Sarajevo Sarajevo 033 212 920 033 664 971

Direktor Azot Unis Goražde Vitkovići Goražde 038 221 208

Direktor TDI Izocijatna hemija d.d. Tuzla Tuzla 035 282 179

Metaloprerađivačka industrija Direktor Tvornica dalekovoda Energonivest Sarajevo Sarajevo 033 543 019

Direktor Tvornica armatura Energonivest Sarajevo Sarajevo 033 541 061

Direktor Aluminijum Mostar Mostar 036 375 500

Direktor

Mittal Zenica Zenica 032 244 853

Direktor

FEAL doo Široki Brijeg Široki Brijeg 039 704 269

Direktor

BNT Tvornica mašina i hidraulike Novi Travnik 030 525 576

Rudarstvo Direktor

Rudnik mrkog uglja Banovići Banovići 035 875 811

035 875 166 Direktor

Rudmont Živinice Živinice 035 772 596

Direktor

Rudnici Kreka u Tuzli Tuzla 035 553 112

Direktor Rudnici Boksita Jajce 030 656 660


69

Direktor Rudnik mrkog uglja Zenica Zenica 032 21 000, 35

901 Direktor Rudnici ugljena Tušnica Livno 034 201 117 Ostala industrija Direktor Fabrika cementa Lukavac Lukavac 035 553 215 Direktor Tvornica cementa Kakanj Kakanj 032 557 519 Direktor Energopetrol Sarajevo 033 664 132 Direktor Holdina Sarajevo 033 276 460 Direktor Žica Sarajevo 033 454 211 Direktor GRAS Sarajevo 033 234 954 Direktor TMD AI Gradačac 0535 822 888 Direktor Asfaltgradnja Visoko 032 735 721 Prehrambena industrija Direktor Sarajevska pivara Sarajevo Sarajevo 033 491 100

033 446 444 Direktor Pivara Tuzla

Tuzla 035 300 107

Direktor Bihaćka pivovara d.d. Bihać Bihać 037 318 506 035 311 250

Direktor Pivara Grude Grude 039 661 670 039 662 700

Direktor Vegafruit Donja Brijesnica Doboj Istok 035 727 004

Direktor

Coca-Cola Sarajevo 033 284 100

Direktor

Sarajevski kiseljak d.d. Kiseljak Sarajevo 033 469 521

Direktor

Teloptic-Sinalco Sarajevo Sarajevo 033 629 580

Direktor Bosnaprodukt Gradačac Gradačac 035 817 300


70

035 817 180 Direktor Bobita d.d. - Čitluk Čitluk 036 643 120

Direktor Vinarije d.d. - Čitluk Čitluk 036 642 040

Direktor Klas Sarajevo Sarajevo 033 655 255

Direktor Sprind d.d. Sarajevo 033 453 288

033 546 787 Nevresa Hasanbegović Tvornica soli Tuzla Tuzla 035 282 407

035 282 144 Direktor Sarajevska mljekara «Milkos» Sarajevo 033 453 288

033 546 787 Direktor Mljekara Tuzla Tuzla 035 398 088

035 398 085 Direktor Inmer Gradačac Gradačac 035 818 127

Direktor Mljekara Megle Bihać Bihać 037 313 212

037 319 115 Direktor

Sappit d.o.o. Posušje Posušje 039 682 156

Direktor

DD ZIM Zenica Zenica 032 457 358

Direktor

Vlašić Milk Karaula Turbe Turbe 030 516 697

Direktor

Lura-Mljekara d.o.o. Livno Livno 034 201 295

Direktor Mesopromet Tuzla Tuzla 035 393 773

Direktor Akova Group Hadžići 033 639 911

033 639 867 Direktor Brajlović Sarajevo Sarajevo 033 628 321

033 628 320


71

Direktor Lijanovići d.d. Široki brijeg Široki brijeg

039 384 000 039 704 920

Direktor Klaonica Šahbaz Semizovac 033 202 598

Direktor Šišović Posušje

Posušje 039 692 011 039 692 391

Direktor Stanić Group Industry Kreševo

030 807 080 030 807 077

Direktor

Fabrika duhana Mostar Mostar 036 577 479

Direktor

FDS Sarajevo Sarajevo 033 278 800 033 523 499

Tekstilna, kožarska, drvna i papirna industrija Direktor

KTK (kožarsko tekstilni kombinat) Visoko Visoko 032 738 239

032 735 440s Direktor

Proizvodnja kože Bugojno Bugojno 030 252 416

Direktor

Natron Maglaj Maglaj 032 603 355

Direktor

Fortuna dd Gračanica Gračanica 035 704 805

Direktor

Prevent Sarajevo Visoko Visoko 032 730 600

Direktor Konjuh Živinice 035 774 114 Farme Direktor

Farme krava Butmir Sarajevo 033 621 286

Direktor Farma pilića Brovis Visoko 032 749 208 032 749 207

Direktor Koko-Džada Gračanica

Gračanica 035 706 406

Ribogojilišta


72

Direktor

Ribogojilište Norfish Blagaj 036 500 811 036 500 823

Direktor Riba Nertva

Konjic 036 726 756

Direktor Ribogojilište Hadžići

Hadžići 033 420 104

Konsultantske firme u oblasti zaštite okoliša

Prezime i ime


1 Tarik Kupusović Institut za hidrotehniku Sarajevo


2 Silajdžić Fethi Bosna S-Oil Sarajevo Sarajevo 033 205 756 033 200 075

3 Aleksandar Knežević Jasmina Čomić Merima Karabegović

Ceteor Sarajevo Sarajevo 033 449 429 033 447 722

4 Čurin Vanja Dvokut Sarajevo Sarajevo 033 447 881 033 210 049

6 Dekan Građevinski fakultet Univerziteta u Mostaru Mostar 036 570 727 036 570 032

8 Direktor IPSA Institut Sarajevo Sarajevo 033 276 320

9 Dekan Mašinski fakultet Sarajevo Sarajevo 033 653 055

10 Dekan Mašinski fakultet Univerzitet u Zenici Zenica 032 449 420

11 Direktor Metalurški institut «Kemal Kapetanović» u Zenici Zenica 032 247 999


73

12 Direktor Rudarski Institut u Tuzla Tuzla 035 281 073

Turizam

Prezime i ime


Direktor Turistička zajednice Federacije BiH Sarajevo 033 252 900

Direktor Turistička zajednice kantona Sarajevo Sarajevo 033 220 724

Direktor Turistička zajednice Zeničko dobojskog kantona Zenica 032 441 050 032 441 051

Direktor

Kantonalno ministarstvo turizma Tuzlanske regije

Tuzla 035 270 013 035 270 014

Direktor Turistička zajednice Tuzlanskog kantona Tuzla 035 253 204

Direktor Turistička zajednice Srednjebosanskog kantona Travnik 030 511 588

Direktor Turistička zajednice Unsko sanskog kantona Bihać 037 222 777

Direktor Turistička zajednica Hercegovačko neretvanskog kantona

Mostar 036 580 275

Direktor Turistička zajednice Zapadno hercegovačke županije

Posušje 039 831 276

Direktor Turistička zajednice Bosansko podrinjskog kantona

Goražde 038 228 680

Direktor

Turistička zajednice Livanjskog kantona Livno 034 274 966


74

GRUPA 7: MEĐUNARODNA ZAJEDNICA

Prezime i ime


Vesna Grković ECD BiH Sarajevo 033 254 710 033 666 037

Voditelj ureda OSCE Sarajevo 033 752 100

Voditelj ureda UNDP Sarajevo 033 563 800 033 552 330

Voditelj ureda WHO Sarajevo 033 201 815

Voditelj ureda OHR Sarajevo 033 283 500

Jasna Draganić REC BiH Sarajevo 033 209 130 033 263 050

Mirjana Karahasanović WB Sarajevo 033 251 502 033 440 108

Katica Hajrulahović SIDA /Swedish International Development Agency

Sarajevo 033 276 030 033 276 060

Maria Esposito Cooperazione Italiana Sarajevo 033 258 690 208 415 208 416

Linkeš Renato GTZ Sarajevo 033 260 920 033 668 433

Rudolf Schoch Swiss Development Cooperation (SDC) Sarajevo 033 233 408

Michael Weiner Tehnički ured za koordinaciju ambasade Austrije Sarajevo

033 668 217 033 667 951

Selma Sijerčić USAID Sarajevo 033 702 300 033 611 973


75

Esad Đukanović Spanish Agency for International Cooperation Sarajevo 033 278 560 033 208 758

Meliha Kozarić EU RED


Olaf Zymelka Gabriela Huskic

kFW Sarajevo 033 266 610

Alma Mašić, SEE koordinator

Ambasada Danske Sarajevo 033 665 901, 033 665 902

Josip Polić Giulio Moreno

EBRD

Sarajevo 033 667 945 033 667 950


76

Prilog 2: Zapisnik sa sastanka od 01.02.2007

PROJEKAT IZRADE FEDERALNE STRATEGIJE ZAŠTITE OKOLIŠA

Izvještaj sa sastanka Mjesto: Prostorije Federalnog ministarstva okoliša i turizma Datum i vrijeme: 01.02.2007. godine, 12:00 h Prisutni: Projektni tim za izradu strategije: G-din Tarik Kupusović, Institut za hidrotehniku G-đa Sanda Midžić-Kurtagić, Institut za hidrotehniku G-đa Anđa Kalem-Perić, Institut za hidrotehniku G-din Fethi Silajdžić, Bosna-S Oil G-din Goran Krstović, Bosna-S Oil G-din Sulejman Redžić, Bosna –S Oil G-đa Esma Kreso, Bosna –S Oil G-din Aleksandar Knežević, IPSA G-đa Jasmina Čomić, IPSA Komisija za praćenje izrade, pregled i prihvatanje Početnog izvještaja: G-din Mehmed Cero, Federalno ministarstvo okoliša i turizma G-din Martin Tais, Federalni meteorološki zavod G-din Mladen Rudež, Federalno ministarstvo okoliša i turizma G-đa Azra Korać, Federalno ministarstvo okoliša i turizma G-đa Kasema Ćatović, Federalno ministarstvo okoliša i turizma G-din Viktor Simončić, neovisni ekspert za okolišne strategije G-đa Sanela Popović, stručno lice Komisije Službenici Ministarstva okoliša i turizma uključeni u „Progress Monitoring“ projekat: G-đa Maja Bevanda-Taubman G-đa Mirna Hasanbegović G-đa Almira Kapetanović G-đa Azra Bašić Dnevni red:

1. Trenutni rezultati na izradi Početnog izvještaja 2. Mogućnost i način suradnje između službenika Federalnog ministarstva okoliša i

turizma koji rade na izradi izvještaja o napretku transponiranja okolišne legislative Evropske unije u propisima Federacije BiH i eksperata iz tima za izradu Federalne strategije zaštite okoliša


77

1. Trenutni rezultati na izradi Početnog izvještaja U prvom dijelu sastanka razmotreni su trenutni rezultati na izradi Početnog izvještaja za Projekt izrade Federalne strategije zaštite okoliša. G-đa Sanda Midžić-Kurtagić prezentirala je aktivnosti koje su do sada provedene na projektu a odnose se na mobilizaciju projektnog tima, uspostavu kancelarije projekta, imenovanje i uspostavu radnih grupa, uspostavu uprave projekta i zasnivanje vlasništva nad projektom, te aktivnosti na analizi i identifikaciji partnera na projektu, izradi plana za komunikaciju i uključivanje javnosti i izradi prijedloga sadržaja programa obuke. 2. Saradnja između službenika Federalnog ministarstva i projektnog tima za izradu Strategije Kako je i predviđeno, u drugom dijelu sastanka diskutovano je o mogućnostima i načinu saradnje između službenika Federalnog ministarstva koji rade na „Progress Monitoring“ projektu čiji je krajnji cilj izrada izvještaja o napretku transponiranja okolišne legislative Evropske unije u propisima Federacije BiH, a za sljedeće oblasti: horizontalna legislativa, upravljanje otpadom, zaštita prirode i kontrola industrijskog zagađivanja. U tom smislu dogovoreno je da će svi eksperti projetknog tima zaduženi za pojedine oblasti pomoći zaposlenima u Ministarstvu kako bi gore navedeni izvještaj na vrijeme bio izrađen. G-din Cero je zamolio g-đu Anđu Kalem-Perić da pomogne Maji Bevanda i Mirni Hasanbegović vezano za horizontalne direktive i direktive iz oblasti industrijskog zagađenja. Što se tiče zraka, otpada i prirode, dogovoreno je da relevantni eksperti tima za izradu strategije daju svoj doprinos za odgovarajuće direktive. G-din Kupusović je kao Kooridnator izrade Federalne strategije obećao da će organizirati sastanak za članovima vodećeg tima gdje će pokušati iznaći odgovarajuće rješenje kako bi službenici Ministarstva dobili adekvatnu pomoć. Potrebno je napomenuti da je već na predmetnom sastanku g-đa Anđa Kalem-Perić dogovorila sastanak sa svim članovima Ministarstva koji su uključeni u „Progress Monitoring“ projekat za 02.02.2007. godine.


78

Prilog 3: Zapisnik sa sastanka od 19.02.2007

PROJEKAT IZRADE FEDERALNE STRATEGIJE ZAŠTITE OKOLIŠA

Bilješka sa sastanka

Mjesto: Federalno ministarstvo okoliša i turizma Datum i vrijeme: 19.02.2007. godine, 12:00 – 13:45 h Prisutni: G-din Tarik Kupusović, Institut za hidrotehniku G-din Mehmed Cero, Federalno ministarstvo okoliša i turizma G-din Sulejman Redžić, Bosna –S Oil G-đa Senka Barudanović, koordinator za izradu Državne strategija za biodiverzitet G-đa Azra Korać, Federalno ministarstvo okoliša i turizma G-din Fethi Silajdžić, Bosna-S Oil G-din Goran Krstović, Bosna-S Oil G-đa Nermina Tipura-Dervišić, Institut za hidrotehniku G-din Cero je otvorio sastanak, prilikom čega je govorio o vezi između Državne strategije za biodiverzitet koja je trenutno u izradi, i Federalne strategije zaštite okoliša. Naglasio je da nema potrebe ponovo istraživati nešto što je već istraženo, te u tom smislu Državna strategija za biodiverzitet može biti od velike koristi. Također je istaknuo vezu između prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine, koji je sada također u izradi, odnosno da je vrlo bitno da Prostorni plan i predmetna Strategija budu usklađeni, te da Prostorni plan ne može biti izrađen bez strategije za okoliš. G-din Fethi Silajdžić se složio sa g-dinom Cerom po pitanju veze između Federalne strategije zaštite okoliša i prostornog plana, i osim toga je naglasio da Strategija treba da predloži mjere i aktivnosti za postizanje vizije, a kroz interdisciplinarnu analizu i uključivanje što većeg broja zainteresiranih strana. Naglasio je da Strategija treba da identificira probleme i opiše stanje okoliša, a na osnovu postojećih podataka iz NEAP-a i drugih relevantnih dokumenata. Istakao je da Strategija treba biti koncizna i eksplicitna, odnosno u njoj treba primijeniti naučni prstup gdje će sve biti prezentirano na što je moguće jasniji način. Na pitanje koje se odnosi na vezu između Državne strategije za biodiverzitet i Federalne strategije zaštite okoliša – komponenta priroda, g-đa Senka Barudanović je naglasila da Državna strategija daje jedan globalni pregled, dok Federalna strategija treba biti konkretna i puno detaljnija od državne. Federalna strategija treba dati konkretne mjere i mehanizme za svaki prostor, te identificirati tipove staništa na području Federacije Bosne i Hercegovine, a na osnovu rada eksperata. Međutim, ona je također naglasila da su globalni podaci iz Državne strategije iskoristivi, te da će ovaj dokument biti dat na raspolaganje projektu čim bude završen. G-din Fethi Silajdžić je naglasio problem nepostojanja podataka relevantnih za izradu strategije, te se stoga dolazi do pitanja koliko detaljno treba ići sa istraživanjima imajući u vidu vrijeme i resurse kojima se raspolaže. G-din Redžić se složio sa konstatacijom da nema dovoljno relevantnih podataka jer naprimjer kada je riječ o prirodi Bosna i Hercegovina je u jako teškoj situaciji jer nema čak ni kartu vegetacije. On je također


79

naglasio da ono što Strategija treba da uradi jeste da napravi inventuru – faune itd., da opis stanja ekosistema, te također da procjenu „kapaciteta prihvata“ tih ekosistema. Sve dosadašnje procjene rađene su samo za teritorij BiH. Osim toga je naglasio i problem nepostojanja adekvatnog kadra. G-din Kupusović je dao zaključak da je potrebno naći mjeru između DPSIR analize, postojećih podataka i naučne procjene. G-din Cero ovu konstataciju potkrepljuje činjenicom da je u samoj ponudi rečeno da će se Strategija oslanjati na postojeće podatke. Tamo gdje nema podataka dat će se određena procjena sa određenim intervalom povjerenja. Na samom kraju sastanka rečeno je da će Početni izvještaj, koji je trenutno u fazi finaliziranja, dati tačnu metodologiju (DPSIR analiza, indikatori) po kojoj će se raditi i predložiti radne grupe, na koji klijent treba dati svoje primjedbe u skladu sa kojima će ovaj izvještaj biti prepravljen i/ili dopunjen, te nakon toga prezentiran i usvojen. Zaključci:

1. Vrlo je važno povezati Strategiju sa Prostornim planom Federacije BiH koji je trenutno u izradi.

2. Podaci iz Državne strategije o biodiverzitetu su iskoristivi, međutim Federalna strategija – komponenta priroda, se odnosi na prostor federacije, te stoga treba identificirati tipove staništa za na prostorima Federacije.

3. Tamo gdje nema dovoljan broj konkretnih podataka, dat će se procjena sa određenim intervalom povjerenja.

Sarajevo, 20.02.2007. godine


80

Prilog 4: Dinamički plan implementacije projekta

Documents

Strategija Zastite Okolisa FBiH