Zastita Od Munje

5/27/2018 Zastita Od Munje

1/103

ZATITA OD MUNJE

mr.sc.Zoran Kova

oujak, 2008.godine

Elektrine instalacije i rasvjeta


2/103

UVOD

Ne postoje ureaji niti metode koje mogu izmijeniti tijek prirodnihvremenskih pojava u toj mjeri da bi mogle sprijeiti izbijanje munja.

Udari munja u graevine ili pokraj njih (ili u opskrbne vodove kojiopskrbljuju te graevine) opasni su za ljude i za same graevine, njihovsadraj i instalacije kao i za opskrbne vodove.To je razlog zato su bitne zatitne mjere od munje.

Nunost postavljanja zatite, gospodarskih koristi od postavljenihzatitnih mjera kao i izbora odgovarajuih zatitnih mjera odreuje se uokviru upravljanja rizikom. Metode upravljanja rizikom opisane su u IEC62305-2.


3/103

Kriteriji za projektiranje, postavljanje iodravanje zatitnih mjera opisani su u trizasebne skupine:- prva skupina se odnosi na zatitne mjere zasmanjenje fizikih teta i opasnosti za ivot u

graevinama dana je u IEC 62305-3,- druga skupina se odnosi na zatitne mjere zasmanjenje kvarova elektrikih i elektronikih sustavau graevinama dana je u IEC 62305-4,

- trea skupina se odnosi na zatitne mjere zasmanjenje fizikih teta i kvarova opskrbnih vodovakoji ulaze u graevine (uglavnom elektroenergetski itelekomunikacijski vodovi) dana je u IEC 62305-5.


4/103

Djelokrug promatranja

Osnovna naela koja treba koristiti za zatitu

od munje prema normi HRN IEC 62305dana su :

za graevine sa svim njihoviminstalacijama i sadrajem te osobljem, za opskrbne vodove koji ulaze ugraevine.


5/103

Prema ovoj norme ne razmatraju se slijedeiobjekti: eljezniki sustavi,

vozila, brodovi, zrakoplovi, morske

platforme, podzemni visokotlani cjevovodi.

cjevovodi, elektroenergetski i

telekomunikacijski vodovi koji nisu spojeni narazmatranu graevinu


6/103

Nazivlje i definicije

Udar munje u zemljuElektrino izbijanje atmosferskog porijeklaizmeu oblaka i zemlje koji se sastoji od

jednog ili vie udara. Silazni udar munje

Udar munje pokrenut uspostavom silaznogvodljivog kanala od oblaka do zemlje.


7/103

Uzlazni udar munje

Udar munje koji je pokrenut uspostavomuzlaznog vodljivog kanala od nekog objekta nazemlji do oblaka.

Udar munjePojedinano elektrino izbijanje pri udaru munjeu zemlju.

Kratki udarDio udara munje koji odgovara udarnoj struji.NAPOMENA Tipino poluvrijeme hrpta T2 te struje je manje od 2ms


8/103

Razina zatite od munje

LPL

Broj pridan sklopu vrijednosti parametara struje munje koje seodnose na vjerojatnostda odgovarajue najvee i najmanje projektirane vrijednosti ne ebiti prekoraene pri

normalnoj pojavi munje.NAPOMENA -

Razina zatite od munje upotrebljava se zaprojektiranje zatitnih mjera u skladu s odgovarajuim vrijednostimaparametara struje munje.

Zatitne mjere

Mjere koje treba poduzeti na objektu koji treba zatititi da bi sesmanjio rizik.

Sustav zatite od munje

LPS Cijeli sustav koji se koristi za smanjenje fizikih teta zbog

udara munja ugraevinu.NAPOMENA LPS se sastoji od vanjskog i unutarnjeg sustavazatite od munje.


9/103

Definicije parametara kratkog udara (tipino T2

< 2 ms )

O1

= virtualni poetak, I = vrna jakost struje, T1

= trajanje ela, T2

=

poluvrijeme hrpta udarnog vala


10/103

tete zbog djelovanja munje

tete na graevinama Uinci udara munje u graevinu Konstrukcija

Funkcija

Ljudi u zgradi i sadraj Opskrbni vodovi Postojee ili predviene zatitne mjere Razmjeri irenja opasnosti

V t i


11/103

Vrsta graevine

prema namjeni

i/ili sadraju

Uinci udara munje

Stambene kue Proboj elektrine instalacije, poar i materijalne tete.tete su obino ograniene na predmete istaknute u

smjeru toke udara ili prema stazi struje munje

Kvar elektrine ili elektronike opreme i ugraenihsustava (npr. TV prijamnika, raunala, modema, telefona,

itd.)

Zgrade

poljoprivrednihgospodarstava

Prvenstveno rizik od poara i opasnih dodirnih napona i

napona koraka kao i materijalne teteDrugo, rizik od gubitka napajanja elektrinom energijom,

opasnost za ivot domaih ivotinja zbog kvara

elektronikog nadzora ventilacije i sustava za dopremu

hrane i sl.

Kazalita i kina,

hoteli, kole,robne kue,

portska igralita

tete na elektrinim instalacijama (npr. Elektrinoj

rasvjeti) koje mogu vjerojatno izazvati panikuKvarovi poarnih alarma koji mogu imati za posljedicu

kasno poduzimanje protupoarnih mjera


12/103

Vrsta graevine

prema namjeni

i/ili sadraju

Uinci udara munje

Banke,

osiguravajua

drutva, trgovaka

drutva, itd.

Sve kao gore, uz dodatak problema koji proizlaze iz

gubitka komunikacija, kvarova raunala i gubitka

podataka

Bolnice, staraki

domovi, zatvori

Sve kao prije, uz dodatak problema s ljudima na

intenzivnoj njezi i potekoama pri spaavanju

nepokretnih ljudiTelekomunikacije,

elektrane

Neprihvatljiv gubitak javne opskrbe

Muzeji i arheolokanalazita, crkve Gubitak nenadomjestdivoga kulturnog nasljea

Industrija Dodatni uinci koji ovise o sadraju tvornice, poevi od

zanemarivih do neprihvatljivih teta i gubitaka proizvodnje


13/103

Vrsta graevineprema namjeni

i/ili sadraju

Uinci udara munje

Tvornica

eksploziva,

tvornica streljiva

Posljedice poara i eksplozije za tvornicu i njenu okolinu

Kemijske tvornice,

rafinerije,

nuklearne

elektrane,

biokemijskilaboratoriji i

postrojenja

Poar i prestanak rada tvornice sa tetnim posljedicama

za lokalnu i globalnu okolinu


14/103

Izvori i vrste teta na graevini

Izvor teta je struja munje. Ovisno o toki udara munje u odnosu narazmatranu graevinu, u obzir se moraju uzeti sljedee situacije:

S1 : udari munje u graevinu, S2 : udari munje pokraj graevine, S3 : udari munje u opskrbne vodove koji ulaze ugraevinu, S4 : udari munje pokraj opskrbnih vodova koji ulaze ugraevinu.


15/103

Sveukupno udar munje moe prouzroititri osnovne vrste tete: D1 : Povrede ivih bia zbog pojave dodirnih

napona i napona koraka D2 : Fizike tete (poar, eksplozija,mehaniko razaranje, kemijsko isputanje)zbog uinaka struje munje, ukljuujuiiskrenje

D3 : Kvarove unutarnjih sustava zbog pojave

LEMP.


16/103

Tablica 2 Uinci munja na razne vrste opskrbnihvodova


17/103

Izvori vrste teta na opskrbnim vodovima

Izvor tete je struja munje. Pri razmatranjuteta na opskrbnim vodovima treba uzeti uobzir sljedee situacije ovisno o tokiudara munje: S1: udari u graevinu koju vod napaja,

S3: udari u opskrbni vod koji je spojen s

graevinom, S4: udari pokraj opskrbnog voda spojenog sgraevinom.


18/103

Vrste gubitaka

Svaka vrsta tete, sama ili u kombinaciji sdrugim vrstama, moe proizvesti razne gubitkena objektu koji treba zatititi. Vrsta gubitaka kojase moe pojavti ovisi o znaajkama samogobjekta.

Za namjenu ove norme u obzir se uzimajusljedee vrste gubitaka: L1 : gubitak ljudskih ivota L2 : gubitak javne opskrbe L3 : gubitak kulturnog nasljea L4 : gubitak gospodarskih vrijednosti (graevina i njensadraj, opskrba i gubitak aktivnosti).


19/103

tete i gubici na graevini ovisno o raznim tokama udara munje


20/103

tete i gubici na opskrbnim vodovima i opskrbi ovisno o raznim

tokama udara munje


21/103

Vrste gubitaka koje proizlaze iz raznih vrsta teta


22/103

Nunost i gospodarska opravdanost

zatite od munjeNunost zatite od munje

Treba razmotriti nunost zatite objekta kojitreba zatititi od munje da bi se smanjili gubicidrutvenih vrijednosti L1, L2 i L3 .

Da bi se odredilo je li zatita od munje nuna ili

ne, treba procijeniti rizik prema postupcimaopisanim u normi IEC 62305-2. U obzir trebauzeti sljedee rizike u skladu s vrstama gubitaka:

R1 : rizik gubitka ljudskih ivota, R2 : rizik gubitka javne opskrbe, R3 : rizik gubitka kulturnog nasljea.


23/103

Zatita je od munje nuna ako je rizik R (R1 doR

3) vei od prihvatljivog rizikaR

TR > RTU tom sluaju poduzet e se zatitne mjere da bi

se rizik R (R1 do R3) smanjio na prihvatljivu razinuRT

R RTAko se moe pojaviti vie od jedne vrste gubitakana objektu koji treba zatititi, uvjet

R RTmora biti zadovoljen za svaku vrstu gubitaka (L1,L2 i L3).


24/103

Vrijednosti prihvatljivog rizika RT za udare munja kojidovode do gubitka stvari od drutvene vrijednosti trebabiti u podruju odgovornosti nadlenoga nacionalnogtijela.

NAPOMENA 1 Nadleno tijelo moe zahtijevatipostavljanje zatite od munje na odreenim objektimabez procjene rizika. U tim sluajevima nadleno tijelo

odluuje koju e se razinu zatite upotrijebiti. Unekim sluajevima moe se procjena rizika obaviti tako dase nae opravdanje za odstupanje od tih zahtjeva.

NAPOMENA 2 Podrobnije obavijesti o procjeni rizika i opostupku odabira zatite opisani su u normi IEC 62305-2.


25/103

Gospodarska opravdanost zatite od

munjeOsim nunosti zatite od munje objekta koji treba zatititi, korisno je izraunatigospodarsku opravdanost predvienih zatitnih mjera da bi se smanjili gubiciL4. U tom sluaju treba izraunati rizik R4 gubitaka gospodarskih vrijednosti.Uz pomo

procjene rizika R4 moe se izraunati trokove gospodarskih

gubitaka sa i bez zatitnih mjera.Zatita od munje je trokovno opravdana ako je zbroj trokova CRL

preostalih

gubitaka sa zatitnim mjerama i trokova CPM

zatitnh mjera manji od trokova

CL ukupnih gubitaka bez zatitnih mjera:CRL + CPM < CL

NAPOMENA Podrobnije obavijesti o procjeni gospodarske opravdanostizatite od munje dane su u normi IEC 62305-2.


26/103

Zatitne mjere

Zatitne mjere za smanjenje povreda ivih bia zbog dodirnog

napona i napona koraka

Zatitne mjere za smanjenje fizikih teta

za graevine

za opskrbne vodove

Zatitne mjere za smanjenje kvarova na elektrinim ielektronikim sustavima

Izbor zatitnih mjera (ovisi o projektantu i vlasniku)


27/103

Najvee vrijednosti parametara struje munje ovisno o LPL


28/103

Slika A: Zatitne zone (LPZ) odreene za neki LPS (IEC 62305-3)


29/103

Slika B: Zatitne zone odreene zatitnim mjerama protiv LEMP (IEC 62305-4)


30/103

Najmanje vrijednosti parametara struje munje i odgovarajueg

polumjera kotrljajue kugle za odreene razine zatite od munje (LPL)

Vjerojatnosti graninih parametara struje munje


31/103

Zone zatite od munje (LPZ)

S obzirom na opasnost od munje odreene su sljedee razinezatite (pogledajte slike A i B):

LPZ 0A : zona izloena izravnim udarima munja i punom

elektromagnetskom polju munje. Unutarnji sustavi mogu doi pod udarpune ili djelomine struje munje.

LPZ 0B : zona zatiena od izravnih udara munje, ali ostaje opasnostutjecaja punog elektromagnetskog polja munje. Na unutarnje sustavemogu djelovati djelomine udarne struje munje.

LPZ 1 : zona u kojoj je ogranien utjecaj udarnih struja munje zbogpostavljenih SPD ureaja na granici zone. Elektromagnetsko polje moese smanjiti postavljanjem prostornog zaslona.

LPZ 2, ..., n: zona u kojoj su udarne struje jo

vie ograniene zbog

raspodjele struje munje kao i utjecaja dodatnih SPD-ova na granicama

zona. Za daljnje smanjenje elektromagnetskog polja munje moe seupotrijebiti prostorni zaslon.


32/103

Parametri struje munje

Postoje dvije osnovne vrste udara munja: silazni udar koji se pokree s uspostavomsilaznog voditelja od oblaka do zemlje i

uzlazni udar koji se pokree uspostavom

uzlaznog voditelja od nekog uzemljenogobjekta prema oblaku.


33/103

Najvei broj silaznih udara ine udari naravnom terenu i pri manjim graevinama,dok su uzlazni udari dominantniji priizloenim i/ili viim graevinama.

Vjerojatnost udara raste s efektivnomvisinom graevine (pogledajte IEC 62305-

2, Dodatak A), a fizikalni se uvjetimijenjaju.


34/103

Struja munje sastoji se od jednog ili vieraznih udara meu kojima su: kratki udari u trajanju manjem od 2 ms (slikaA.1) dugi udari s trajanjem duljim od 2 ms (slikaA.2).


35/103


36/103


37/103


38/103


39/103

Parametri struje munje

Parametri struje munje u ovoj normi temelje se na podacima Vijea za velikeelektroenergetske sustave (CIGR) prikazanim u tablici A.1. Moe se uzeti da

se parametri statistiki vladaju po logaritamsko-normalnoj razdiobi.Odgovarajue srednje vrijednosti

i standardne devijacije log prikazane su u

tablici A.2, a funkcija razdiobe na slici A.5. Na temelju vjerojatnosti pojavemoe se odrediti bilo koja vrijednost svakog parametra.

Pretpostavlja se da prema polaritetu ima 10 % pozitivnih prema 90 %negativnih udara.Omjer polariteta ovisi o podruju. Ako nema lokalnih podataka, treba uzetipredloeni omjer.


40/103


41/103


42/103

Odreivanje najveih parametara struje


43/103

Odreivanje najveih parametara struje

munje za LPL IMehaniki uinci udara munja odreuju se na temeljuvrnih vrijednosti struje (I) i specifine energije (W/R).

Toplinski uinci raunaju se na temelju specifineenergije (W/R) kad se radi o galvanskoj vezi te na temeljunaboja (Q) kad se radi o pojavi lka prema instalaciji.

Prenaponi i opasna iskrenja prouzroeni induktivnomvezom u funkciji su prosjene strmine (di/dt) ela strujemunje.

Svaki pojedini parametar (I, Q, W/R, di/dt) nastoji senametnuti pri svakom mehanizmu kvara, to se mora uzetiu obzir u postupku ispitivanja.


44/103

Prvi kratki udar i dugi udar

Vrijednosti I, Q, W/R koje se odnose na mehanike itoplinske uinke izraunate suna temelju pozitivnih udara (jer su njihove 10 % vrijednosti

mnogo vee od odgovarajuih1 % vrijednosti negativnih udara). Iz slike A.5 (krivulje 3, 5,8, 11 i 14) mogu se uz vjerojatnost ispod 10 % oitati

sljedee vrijednosti:I = 200 kAQmunje = 300 CQkratki = 100 CW/R = 10 000 kJ/di/dt = 20 kA/s

Za prvi kratki udar prema slici A.1 na temelju navedenih vrijednostid bi ibli ij d t t j j l l


45/103

dobiva se priblina vrijednost trajanja ela vala:

T1 = I / (di/dt) = 10 s (T1 nadalje ima manje znaenje)

Za udar koji eksponencijalno opada, vrijede sljedei izrazi za priblineveliine naboja i energije (T1


46/103

Naknadni kratki udar

Najvea vrijednost prosjene strmine di/dt za opasna iskrenja prouzroenainduktivnom vezom, odreena je na temelju naknadnih kratkih udara negativnihmunja (jer je njihova 1% vrijednost mnogo vea od 1 % vrijednosti negativnih

udara ili odgovarajue 10 % vrijednosti pozitivnih munja). Iz slike A.5 (krivulje 2i 15) mogu se uz vjerojatnost ispod 1 % oitati sljedee vrijednosti:

I = 50 kAdi/dt = 200 kA/s

Iz tih vrijednosti moe se prema slici A.1 izraunati prva priblina vrijednosttrajanja ela vala naknadnog kratkog udara od:T1 = I / (di/dt) = 0,25 s.

Njegovo poluvrijeme trajanja moe se izraunati iz trajanja udara negativnihnaknadnih kratkih udara:

T2 = 100 s (T2 nadalje je od manjeg znaenja)

Od i j j jih t t j j


47/103

Odreivanje najmanjih parametara struje munje

Uinkovitost zatite LPS ovisi o najmanjim parametrima struje munje kao iodgovarajuem polumjeru kotrljajue kugle. Geometrijske granice prostorazatienih od izravnih udara munja mogu se odrediti uz pomo

metode

kotrljajue kugle.

Prema elektro-geometrijskom modelu, polumjer kotrljajue kugler

(duljinazadnjeg skoka) je ovisan o vrnoj vrijednosti prvoga kratkog udara. U izvjetajuradne grupe IEEE (Procjena znaajki prijenosnih vodova s obzirom naatmosferska izbijanja II, 1992) ta je ovisnost izraena kao:

r = 10

I 0,65

gdje jer

polumjer kotrljajue kugle, m

I

vrna jakost (amplituda) struje, kA.

Za dani polumjer kotrljajue kugle r moe se pretpostaviti da e prirodna ili

postavljena hvataljka prihvatiti sve munje vrne jakosti struje vee ododgovarajue najmanje vrne jakosti I. Zbog toga se za vjerojatnost vrnihjakosti negativnih i pozitivnih prvih udara na slici A.5 (pravci

1A i 3) uzima kao

da su vjerojatnosti hvatanja. Uzevi u obzir omjer polariteta od 10 % pozitivnih i90 % negativnih munja, moe se izraunati ukupna vjerojatnost hvatanja(pogledajte tablicu 7.).

Vremenske funkcije struje munje za potrebe


48/103

j j j p

analiza

Valni oblici struje

prvoga kratkog udara 10/350s

naknadnih kratkih udara0,25/100 s,

mogu se odrediti izrazom:

gdje pojedine oznake znae:I vrna strujak korekcijski koeficijent za vrnu struju

t vrijeme1 vremenska konstanta ela2 vremenska konstanta hrpta.

Za valne oblike struje prvoga kratkog udara i naknadnih udara kod raznih

LPL,vrijede parametri dani u tablici B.1. Analitike krivulje prikazane su naslikama B.1 do B.4.

)/t(

101

10

1 2

e)/t(1

)/t(

k

I

i

+

=


49/103


50/103


51/103


52/103


53/103


54/103

Simulacija (oponaanje) struje munje za


55/103

potrebe ispitivanja

Simulacija specifine energije prvoga kratkog udara i naboja

dugog udara


56/103

Simulacija strmine ela strujnoga vala


57/103

kratkog udara

Strmina struje odreuje elektromagnetski induciranenapone na petljama blizu vodia kroz koji teku strujemunje.

Strmina struje kratkoga udara odreena je kao poraststruje i tijekom vremena porasta t (slika C.2).Odgovarajui parametri za simulaciju te struje dani su utablici C.3. Primjeri ispitnih generatora prikazani su naslikama C.3 i C.4 (koji se mogu upotrijebiti za simulacijustrmine ela struje munje u vezi s izravnim udarommunje). Simulacija se moe izvesti za kratki prvi inaknadni kratki udar.

NAPOMENA Ta simulacija vrijedi za strminu elastruje kratkih udara. Na tu vrstu simulacije ne utjeehrbat strujnoga vala.


58/103


59/103

Parametri struje munje s obzirom na

j t d


60/103

mjesto udara

Parametri struje munje koji imaju veu ulogu zafiziku cjelovitost LPS openito su vrna struja I,naboj Q, specifina energija W/R, trajanje T iprosjena strmina ela vala struje di/dt. Svaki odovih parametara moe prevagnuti pri nastankuraznih kvarova. Parametri struje koji se uzimajupri ispitivanjima su kombinacije tih veliina,

izabranih tako da se u laboratoriju im vjernijesimulira mehanizam kvara dijela LPS koji seispituje.


61/103

Grananje struje munje


62/103

j j j

Parametri dani u tablici D.3 odnose se na struju munje utoki udara. U stvarnosti struja munje putuje premazemlji kroz vie putanja, s obzirom da postoji vieodvoda i prirodnih odvoda na vanjskom LPS. Osim togapostoji vie raznih opskrbnih vodova koji ulaze uzatienu graevinu (cjevovodi za vodu i plin, elektrinuenergiju i telekomunikacije itd.) Za odreivanje

parametara stvarne struje koja tee kroz pojedinesastavnice LPS, u raun treba uzeti samo odgovarajuidio struje munje. Najbolje bi bilo izraunati amplitudu ioblik vala kroz sastavnicu na odreenom mjestu LPS-a.

Akose takav proraun za pojedina mjesta ne moeprovesti, parametri struje munje mogu se procijeniti nanain kao u daljnjem tekstu.


63/103

Za proraun dijela struje munje navanjskom LPS, moe se uzeti koeficijentkonfiguracije kc (pogledajte IEC 62305-3,Dodatak C). Tim se koeficijentom odreuje

jakost dijela struje munje koja tee krozodvode vanjskog LPS u najgorim

sluajevima.


64/103


65/103


66/103


67/103


68/103

Za proraun dijela struje kroz postojeevanjske vodljive dijelove teelektroenergetske i telekomunikacijskevodove koji ulaze u zatienu graevinu,

mogu se upotrijebiti pribline vrijednosti kei ke navedene u Dodatku E.


69/103


70/103


71/103


72/103

Opisani se postupak moe upotrijebiti zaproraun vrne vrijednosti struje koja teenekim putom prema zemlji. Ostaliparametri struje munje izraunavaju se na

sljedei nain:


73/103

Uinci struje munje koji mogu prouzroiti

tete


74/103

tete

Toplinski uinci Otporno zagrijavanje Trenutana energija koja se troi na zagrijavanjevodia zbog protjecanja elektrine struje iznosi:


75/103


76/103


77/103


78/103

Mehaniki uinci Elektromagnetsko meudjelovanje Elektrodinamike sile


79/103


80/103


81/103


82/103


83/103


84/103


85/103


86/103


87/103


88/103

Namjena gromobranske instalacije


89/103

NamjenaNamjena gromobranskegromobranske instalacijeinstalacije

zazatitatita objekataobjekata,, ljudiljudi,, materijalamaterijala ii predmetapredmeta odod tetnihtetnih utjecajautjecaja atmosferskogatmosferskog prapranjenjanjenjastandardimastandardima jeje propisanpropisan materijalmaterijal,, oblikoblik ii mjeramjera zaza izraivanjeizraivanje ii izvoenjeizvoenje gromobranskihgromobranskih instalacijainstalacija,,uputeupute zaza njihovunjihovu primjenuprimjenu ii postavljanjepostavljanje nana graevinskegraevinske

objekteobjekte

Materijal za gromobransku instalaciju


90/103

MaterijalMaterijal zaza izraduizradu gromobranskegromobranske instalacijeinstalacije::

nadnad zemljomzemljom podpod zemljomzemljomelielinana pocinpocinanaana icaica d=8 mmd=8 mm d=10 mmd=10 mmelielinana pocin

pocinanaana trakatraka

20x3 mm20x3 mm

25x4 mm25x4 mm

elielinono pocinpocinanoano uuee zabranjenozabranjeno zabranjenozabranjenobakarnabakarna icaica d=6 mmd=6 mm d=10 mmd=10 mmelielinana

pocinpocinanaana

cijevcijev

d=75 mmd=75 mm

L=3000 mmL=3000 mmaluminijskaaluminijska icaica d=10 mmd=10 mm zabranjenozabranjeno

Dijelovi gromobranske instalacije (1)1 l i ih t i d ( l i k d d


91/103

1.

glavni

prihvatni

vod

(nalazi

se na

krovu

zgrade, odnosno

na

sljemenu i zabatima

i slui

za

prihvaanje

direktnog

udara

munje)

2.

odvodi

(spojevi

izmeu

glavnog

prihvatnog

voda

i uzemljivaa

koji idu

rubom

krova

i okomito

se sputaju

niz

zid)

3.

pomoni

vodovi

(povezuju

sve

metalne

dijelove

na

krovu

i due

dijelove zgrade

s glavnim

prihvatnim

vodom

ili

odvodima)

4.

uzemljiva

(postavlja

se kao

prsten

oko

zgrade

na

dubini

cca.

80cm i razmaku od zgrade 2 m koji povezuje npr. cijevi za uzemljenje)5.

mjerni

spoj

(spoj

za

odvajanje

instalacije

na

krovu

od

uzemljivaa

zbog

odreivanja

otpora

uzemljenja

i provjere

instalacije)

Dijelovi gromobranske instalacije(2)


92/103

Oznaavanje grom. instalacije


93/103

Ovisnost broja odvoda o izvedbi krova


94/103

Vertikalni oluk kao odvod


95/103

Vertikalni oluk i okomiti odvod


96/103

detaljdetalj prijelazaprijelaza odvodaodvoda ss krovakrova,,prekopreko vodoravnogvodoravnog ii okomitogokomitogolukaoluka

nana

okomitiokomiti

odvododvod

premapremauzemljivauzemljivauu (max. R(max. R zakrivljenostizakrivljenostiodvodaodvoda 200 mm !)200 mm !)

Vrste uzemljivaacijevnicijevni uzemljivauzemljiva


97/103

-- cijevnicijevni uzemljivauzemljiva-- trakasti

trakastiuzemljiva

uzemljiva

-- okrugliokrugli

iianiani uzemljiva

uzemljiva

--

kombiniranikombinirani

uzemljivauzemljiva

((viviee

cijevnihcijevnih

povezanihpovezanih

trakomtrakom))

-- prstenastiprstenasti

uzemljivauzemljiva

--

mremreastiasti

uzemljivauzemljiva

-- uzemljivauzemljiva za

zatransformatorske

transformatorskestanice

stanice

Vrsta zemljita i spec. otpor


98/103

VRSTA ZEMLJIVRSTA ZEMLJITATA

SPECIFISPECIFINI OTPOR [NI OTPOR [m]m]

momovaravara 3030--5050ilovailovaa,obradivaa,obradiva

zemljazemlja,,

vlavlaanan sitnisitni pijesakpijesak 5050--100100vlavlaanan krupnikrupni pijesakpijesak 100100--200200suhsuh sitnisitni pijesakpijesak 200200--500500suhsuh krupnikrupni pijesak,pijesak,ljunakljunak 500500--10001000kamen,stijenekamen,stijene,, betonbeton 30003000--50005000

Proraun otpora uzemljivaa (1)


99/103

cijevnicijevni uzemljivauzemljiva dl

lR

u

4log37.0

=

ll -- duduinaina cijevicijevi [m][m]dd --

promjerpromjer

cijevicijevi

[m][m]

-- spec.spec. otporotpor zemljezemlje

trakastitrakasti uzemljivauzemljiva hdl

lR

u

=

2

log37.0 ll -- duduinaina traketrake [m][m]hh -- dubinadubina ukapanjaukapanja [m][m]dd -- ekvekv.. promjerpromjer=b/2 [m]=b/2 [m]

bb -- irinairina traketrake [m][m] -- spec.spec. otporotpor zemljezemlje

Proraun otpora uzemljivaa (2)ll duduinaina iceice [m][m]


100/103

iianiani uzemljivauzemljiva hdl

lR

u

=

2

log37.0

prstenastiprstenasti uzemljivauzemljiva dhD

DRu

=

64log37.0

ll -- duduinaina iceice [m][m]hh -- dubinadubina ukapanjaukapanja [m][m]dd --

promjerpromjer

iceice

[m][m]

-- spec.spec. otporotpor zemljezemlje

ll -- duduinaina traketrake [m][m]DD -- promjerpromjer prstenaprstena [m][m]hh -- dubinadubina ukapanjaukapanja [m][m]dd -- ekvekv.. promjerpromjer=b/2 [m]=b/2 [m]bb --

irinairina

traketrake

[m][m]

--spec.spec. otporotporzemljezemlje

Proraun otpora uzemljivaa (3) R


101/103

mremreastiasti uzemljivauzemljiva lDR

m

+

=

2

ll -- ukupnaukupna duduinaina polopoloeneene traketrake uu mremreii [m][m]DD -- ekvivalentniekvivalentni promjerpromjer [m][m]hh --

dubinadubina

ukapanjaukapanja

[m][m]

-- spec.spec. otporotpor zemljezemljea,ba,b -- stranicestranice pravokutnikapravokutnika mremreastogastog uzemljivauzemljivaaa

baF

FD

=

= 13.1

Proraun otpora uzemljivaa (4)uzemljivauzemljiva zaza transformatorsketransformatorske stanicestanice 264D


102/103

uzemljivauzemljiva zaza transformatorsketransformatorske stanicestanice

2

4

64log37.0

aD

hd

D

DR

e

e

e

ux

=

=

De

-

ekvivalentni

promjer

[m]

d - ekv. promjer=b/2 trake [m]h -

dubina

ukapanja

[m]

-

spec. otpor

zemlje

a -

stranica

kvadrata

uzemljivaa

h=0.5mh=0.5m

h=0.75mh=0.75m

h=1.0mh=1.0m

uxuuu RRRR

1...

111

21

+++=


103/103

Documents

Zastita Od Munje