Zastita Drveta Od Insekata

7/21/2019 Zastita Drveta Od Insekata

1/26

Dejstvo insekata na drvo

Uvod

Drvo je materija organskog porjekla i kao takva predstavlja hranu za veliki brojksilofagnih insekata i lignikolnih gljiva. Brojnost vrsta i prilagoenost razliitom stepenuvlanosti drveta omoguava tetnim organizmima da se hrane drvetom u svim fazama

prerade kroz koje prolazi. tete od ovih organizama se manifestuju smanjenjem koliine ikvaliteta drvne sirovine. Da bi se sprijeila teta potrebno je primjeniti adekvatne mjerezatite drveta koje mogu biti preventivnog i represivnog karaktera. !reventivne mjere se

primjenjuju u momentu kada postoji mogunost da drvo bude napadnuto tetnimorganizmima a da bi se odredilo najpogodnije vrijeme za to potrebno je poznavanje

bioekolokih karakteristika tetoina naina ivota i kalendara razvia. "epresivne mjerezatite drveta imaju za #ilj da zaustave napad i sprijee nastajanje dalje tete a da binjihova primjena bila u skladu sa prin#ipom ekonominosti potrebno je pro#jeniti da li jevrijednost oteenog proizvoda u skladu sa materijalnim ulaganjima u njegovu zatitu.$zuzetak su predmeti koji imaju kulturno%istorijski znaaj ija vrijednost se ne mjerinovano. &oji metod zatite drveta i koje sredstvo e biti korieno zavisi od vie faktora' vrste tetoine, stepena oteenja, faze napada i dr

&silofagne insekte mogue je podjeliti prema vie kriterijuma ali sa praktinog stanovitanajznaajnija je podjela prema stanju drveta. ( zavisnosti od stanja u kom se nalazi drvoksilofagni insekti su podjeljeni u etiri grupe'

primarni, koji napadaju iva stabla ali svoj razvoj mogu nastaviti i u svjee

posjeenim trup#ima) sekundarni,koji se razvijaju u fizioloki oslabljenim stablima i svjee posjeenim

trup#ima) tercijerni, koji naseljavaju vazduno suvo drvo sa korom ili bez nje i kvaterni, koji se najee nalaze u drvetu koje je delimino ili potpuno trulo

*va podjela nije potpuno pre#izna jer postoje vrste koje su na prelazu izmeu pojedinihgrupa. Dobar primjer za to su vrste primarnih imsekata koje svoj razvoj nastavljaju i u

posjeenom drvetu tako da se mogu ubrojati i u sekundarne vrste. +a aspekta preradedrveta najznaajnije su sekundarne i ter#ijerne vrste insekata dok su primarne predmet

prouavanja umarske entomologije a kvaterne nemaju praktini znaaj jer se razvijaju uve trulom drvetu. !oznavanje ove podjele insekata simptoma napada i oteenja nadrvetu koja izazivaju odreene vrste omoguava pravilan izbor metoda i sredstvarepresivne zatite drveta.

,


2/26


2. Tipovi oteenja drveta

"azvijajui se u drvetu insekti izazivaju razliita oteenja koja su karakteristina zaodreene vrste kao i razvojne stadijume. -ekada je mogue na osnovu oteenja odrediti

vrstu insekta koja ga je izazvala a samim tim i mjere borbe protiv uzronika.

"azaranje drvne mase moe biti djelimino kada je mogue primjenom adekvatnih mjerazatite zaustaviti pro#es degrada#ije i potpuno kada drvo gubi upotrebnu vrijednost anjegova zatita postaje izlina. *teenja od ksilofagnih insekata mogu biti direktna iindirektna zavisno od toga da li su tete izazvane insektima ili su insekti omoguili iolakali drugim organizmima ili faktorima da izazovu tete na drvetu.

2.1 Direktna oteenja

-ajei tipovi direktnih oteenja izazvanih ksilofagnim insektima su '

izlazni i ulazni otvori, ulazni hodnici, hodnici za ishranu ili stanovanje i lutkine koljevke

Ulazne i izlazne otvoregradi veina ksilofagnih vrsta insekata. (lazne otvore prave iimaga i larve. *tvore koje prave larve veine vrsta je gotovo nemogue uoiti jer ih gradeodmah po izlasku iz jajeta i esto poinju u unutranjosti sudova ili u pukotinama i iz njihne izlazi #rvotoina. -eke vrste ksilofaga u stadijumu larve mijenjaju mjesto razvia

prelaze sa grane na granu i izgrizaju otvore veih dimenzijakoje je mogue primjetiti /ossus #ossus 0. 1euzera p2rina 0.3. !renik otvora koje praveimaga zavise od dimenzija insekta. $maga vrsta koje prave ulazne otvore su najee malihdimenzija tako da su i otvori sitni fam. +#ol2tidae !lat2podidae3 pa ih je samim tim teeuoiti. *tvori koje pravi imaga poinju na povrini drveta i iz njih esto sipi #rvotoina paih je relativno lako uoiti. 4ko se ulazni otvori na vrieme primjete mogue je primjenomadekvatnih metoda zatite sprijeiti i zaustaviti tetu. $zletni i izlazni otvori su razliitogoblika i dimenzija u zavisnosti od vrste insekta tj. od oblika i dimenzija imaga. *krugleotvore prenika 567 mm prave vrste iz familija +#ol2tidae !lat2podidae 02#tidae i

4nobiidae koje imaju #ilindrian oblik tijela. *tvore veih dimenzija ovalnog oblika pravevrste iz familije /eramb2#idae krunog oblika +iri#idae a ovalne odozgo zasvoeneprave Buprestidae.

Ulazni hodnicisu karakteristina oteenja za imaga vrsta insekata koji grade materinskehodnike.

5


3/26


Slika 1. Sistem hodnika sipaca drvenara (fam. Scolytidae)

+lika 5.Larveni hodnici ispod kore i izletni otvori Phymatodes testaceus L.

Duina ulaznog kanala moe biti razliita najee varira izmeu 7 i 8 #m. !ruaju seradijalno presjek im je okrugao a od njih se na kraju odvajaju materinski hodni#i u kojimaenke polau jaja . &rae ulazne hodnike grade sip#i drvenari 6 Xyloterus sp. a duehrastov srikarPlatypus cylindrus 9rm.. 9usjeni#e nekih ksilofagnih leptira i larve kojesvoje razvie zavravaju izmeu kore i beljike i aure se u drvetu grade spe#ifine ubunehodnike.euzera pyrina 0. izgriza prvo periferni hodnik kojim djelimino prstenuje granuili stablo a zatim radijalno prodire u drvo a potom skree u prav#u vlakana i gradivertikalni hodnik. 0arve nekih krasa#a i striibuba kada zavre razvie prodiru radijalno u

beljiku a potom grade vertikalni hodnik na ijem se kraju nalazi lutkina kolijevka.

Slika !. Stromatium fulvum "ill.# larveni hodnici u drvetu

7


4/26


:odnike u drvetu ksilofagni insekti grade u #ilju ishrane u #ilju razmnoavanja ilinastanjenja. :odnike za ishranu grade najee larve pa se nazivaju larvenim a hodnikeza razmnoavanje i nastanjenje odrasli insekti pa se nazivaju materinskim hodnicima.Dimenzije hodnika su u skladu sa dimenzijama insekata i kod materinskih hodnika su#ijelom duinom jednake irine a kod larvenih se proiruju sa porastom larve.

Slika 4. Callidium viollaceum L., Slika 5. Larveni hodnici iizletni otvori imaga larveni hodnici ispod kore bubabeljikara (fam. Lyctidae)

( zavisnosti od prav#a prodiranja u drvo hodni#i mogu biti '

radijalni i tada idu od periferije ravno ka sri aksijalnikoji se prostiru paralelno vlaknima i tangencijalnikoji imaju prava# godova.

!ojedine vrste imaju karakteristian izgled sistema hodnika tako da se na osnovu togamoe odrediti koja je tetna vrsta u pitanju. ;nogi insekti razaraju samo zone izmeugodova gde je manji mehaniki otpor tako da posle njihovog napada ostaje drvna masasastavljena od kon#entrinih #ilindara izmeu kojih se nalaze upljine.

Slika 6. Callidium viollaceum L., izletni otvor imaga Slika 7. Izletni otvoriimaga drvotoaca(fam.

!nobiidae)


5/26


:odni#i mogu biti '

pravi, izvijugani, nabijeni crvotoinom ili bez nje.

;aterinski hodni#i sipa#a drvenara i vrsta koje imaju slian nain ivota su najee pravibez #rvotoine koju imaga izba#uju kroz ulazne otvore pomou obronka.

0arveni hodni#i su najee izvijugani i nabijeni #rvotoinom. $zuzetak je larva$ylocoetus dermestoides 0. koja ivi u simbiozi sa gljivama gradi prave hodnike iz kojihredovno izba#uje #rvotoinu.

+triibube kras#i i surlai grade najee vijugav hodnike ispunjene #rvotoinom kojamoe biti razliite konzisten#ije. *blik i boja hodnika zavisi od oblika tijela i vrste insektakoji ga gradi. ;aterinski hodni#i su u presjeku najee okrugli larveni mogu biti okruglikao kod vrsta iz familija Siricidae# %ostryhidae# Lyctidae# &no'iidae kratko ovalni kaokod vrsta ossus cossus 0. i Saperda carharias 0. izdueno ovalni kakve grade vrsteeram'ycerdo 0.# eram'y scopolii 0ai#h$ylotrupes 'ajulus 0. ricephalus rusticus0.*onochamus sp. i u vidu jako razvuene elipse kod krasa#a fam.%uprestidae.

=rste koje naseljavaju suvo drvo i ne ive u simbiozi sa gljivama imaju hodnike ija je bojaista kao boja drveta dok su hodni#i sipa#a drvenara Platypodidae i $ylocoetus

dermestoides 0. tamni jer se na njihovim zidovima nalazi sloj izumrle mi#elijesimbiontske gljive. :odni#i i njihova okolina mogu promjeniti boju i usled infi#iranjadrveta vrstama lignikolnih gljiva to je est sluaj kod osa drvenari#a.

0arveni hodni#i mogu bitipojedinaniako svaka jedinka kopa svoj hodnik ili familijarnikada larve rasporeene u redu prave zajedniku izgrizinu Xyle'orus saeseni "tzb3.

Slika +. %ostrychus capucinus L.#larveni hodnici i izletni otvori ima,a

>


6/26


;aterinski hodni#i mogu biti lestviasti, familijarni, lano lestviasti i viljukasti.

Lutkine kolijevke su mesta gdje se veina ksilofagnih insekata auri u drvetu i zavravarazvie. ?o su ovalna proirenja koja izgrauju larve pred hrizalida#iju vezana direktno sa

ulaznim i izlaznim kanalom koje takoe izgriza larva.

=rste ije larve se razvijaju ispod kore striibube kras#i3 izgrauju kukaste hodnike kojise zavravaju dublje ili plie u belji#i na ijem se dnu nalaze lutkine kolijevke. $nsekti kojiive u dubljim slojevima drveta grade lutkine koljevke neposredno ispod povrinedrvoto#i beljikari kune striibube itd.3. =elike tete insekti nanose izgradnjom kukastihhodnika i lutkinih koljevki naroito na tanjim sortimentima.

-eke vrste striibuba ije se larve razvijaju pod korom najvee tete nanosu u perioduaurenja jer tada prodiru duboko u drvo.

umori i galesu rijedak tip oteenja koji nastaje usled toga to imaga i larve pojedinihvrsta topoline striibube topolini staklokril#i3 lue izvjesne materije koje izazivaju

pojaano dijeljenje biljnih elija hiperplazija3 to dovodi do obrazovanja zadebljanja nastablima ili granama hipertrofija3.

2.2 Indirektna oteenja

$ndirektna oteenja nastaju usled prisustva insekata a manifestuju se nenormalnim rastomstabala slabljenjem otpornosti drveta prema lomljenju i olakavanjem prodiranja

lignikolnih gljiva u dublje slojeve drveta.Deforma#ije stabla nastaju djelovanjem insekata na osjetljiva mjesta na drvetu. -ajbolji

primjer jegusjenica borovog savijaa-hyacionia 'uoliana +#hiff.3 koja serazvija u terminalnom izbojku mladih borova i izaziva krivljenje ili potpuno unitavaizbojak. ( oba sluaja borovi koji su u mladosti pretrpljeli napade imaju krivo stablokoje nema tehniku vrijednost.

!labljenje otpornosti prema lomljenjuje posledi#a jakog napada insekata usled ega jedrvo proeto hodni#ima i gubi svoju mehaniku otpornost. *vakva stabla se lako lome prioptereenou snegom i udarima i slabijih vetrova. !rilikom pada ovakvih stabala dolazi

do oteenja i na okolnim zdravim stablima ime se teta uveava.(graeno drvo koje je usled napada insekata izgubilo mehaniku otpornost moe bitiuzrok ruenja itavih drvnih konstruk#ija pri emu mogu nastati velike materijalne teteali i ljudske rtve.

!renoenje epiksilnih gljiva i olakavanje njihovog prodiranja u drvo je posredna teta kojanastaje usled napada ksilofagnih insekata koji na svom telu esto nose spore epiksilnihgljiva. 0ignikolne gljive esto prodiru u drvo kroz ulazne i izletne otvore insekata koji imomoguavaju da lake infi#iraju drvo. (noenjem spora epiksilnih gljiva u drvo stvara sevelika mogunost da drvo pone da truli.

@


7/26


3. Simptomi napada insekata

-apad ksilofagnih insekata nije teko otkriti u odmaklim fazama kada je drvo djeliminoili potpuno razoreno ali da bi se na vrijeme otkrio napad potrebno je poznavati i simptomekoji se javljaju u poetnim fazama prije nastanka velike tete.

!ipljenje crvotoine predstavlja pojavu kada neke vrste ksilofagnih insekata iz svojihhodnika izba#uju sipku branastu materiju koja se sastoji od sitnih esti#a drveta i izmeta.*va masa se nagomilava ispod ulaznog otvora ili ispod neke pukotine koja presje#ahodnik. Boja #rvotoine moe biti razliita i zavisi od sloja drveta u kom insekt kopahodnik. Bijela boja #rvotoine je karakteristina za beljiku #rvenkasta ili smea nastaje priizgrizanju hodnika u kori a #rvotoina nastala u sri#i je smee boje tamnije od beljike asvetlije od #rvotoine nastale u kori

/rvotoina moe biti razliite konzisten#ije'

branastakod vrsta iz fam.Lyctidae&no'iidae kao prekrupakodPla,ionotus sp. ili sadri iverice kod vrsta Saperda carcharias 0.# amponotus herculeanus 0.

*onochamus spp.3.

9usjeni#e ksilofagnih leptira umjesto #rvotoine izba#uju izmet karakteristine boje ioblika. /rvotoinu iz hodnika neki insekti izba#uju redovno tako da je napad lako uoiti

neke vrste to rade povremeno a pojedine je uopte ne izba#iju. ( sekundarne vrsteinsekata koje redovno izba#uju #rvotoinu se ubrajaju svi sip#i ScolytidaePlatypodidae i

$ylocoetus dermestoides 0. od ter#ijerni vrsta tako se ponaaju vrsteiz familijeLyctidae i&no'iidae.

0arve kune striibube osa drvenari#a nekih krasa#a uopte ne izba#uju #rvotoinu pa jenjihv napad mogue uoiti ako doe do pojave neke pukotine na tankoj povrinskoj skramikoja se nalazi iznad hodnika

/rvotoina i hodni#i ispod kore su karakteristini za insekte koji ne izba#uju #rvotoinusabijaju je u hodni#ima nekada vrsto a nekada u vidu odvojenih tampona. +kidanjem

kore pomou dleta ili rune testeri#e dimenzija ,A ,A #m lako se moe uoiti napad.0arve vrsta Pla,ionotus sp. allidiumviolaceum 0.# Phymatodes testaceus 0. se moguotkriti skidanjem kore na pojedinim mjestima a ako se larve ne nalaze pod korom

potrebno je oistiti #rvotoinu i utvrditi da li su otile u dublje slojeve na aurenje.

(lazni i izlazni otvori na povrini drvne mase siguran su znak napada ksilofagnih insekatai oni mogu biti razliitog oblika i dimenzija. (lazni otvori su obino sitni jerih prave larve po izlasku iz jajeta ili imaga sitnih formi Scolytidae#Platypodidae3.

$zlazni otvori mogu da potiu od ksilofagnih insekata ili od njihovih parazita. *blik idimenzije otvora zavise od oblika i dimenzija insekta koji ih je napravio. *tvori koje pravestriibube su ovalni kras#i prave gore ravne a dolje zasvoene otvore dok su otvori kodosa drvenari#a sipa#a drvotoa#a i buba beljikara potpuno okrugli.

C


8/26


Boja otvora moe biti ista kao boja drveta najee ter#ijerni insekti3 ili tamna primarniinsekti3.

"dlubljivanje kore se javlja kod suvih dubeih stabala ili na leeim trup#ima kojima jerazoren subkortikalni sloj a ukazuje najee na napad sipa#a potkornjaka striibuba ikrasa#a. &od dubeih stabala kora spada sama a na trup#ima se lako odvaja rukom.

!molotok #isticanje smole$nastaje pri napadu ivih stabala od strane ksilofagnih insekatatako to biljka reaguje izlivanjem smole ili sokova. -a taj nain se stablo brani od napadatetoina poetne napade moe da odbije na ovaj nain ali ako se napadi ponavljaju drvo

postaje nemono da se odbrani fizioloki slabi i postaje meta ne samo primarnih insekatave i sekundarnih vrsta i lignikolnih gljiva.

%odnici i crvotoina u drvetu su prisutni u drvetu koje spolja izgleda zdravo u dubljim

slojevima moe biti oteeno larvama vrsta koje jaja polau pomou legali#e Siricidae6na dubini od 567 #m3 ostavljaju ih u sprovodnim sudovima fam. Lyctidae3 ili u

pukotinama drveta $ylotrupes 'ajulus 0.3.

Lomljenje stabala, grana i greda nastaje kao posledi#a smanjenja mehanike otpornosti imoe imati ozbiljne posledi#e kako u umi zbog oteenja okolnih stabala i podmlatkatako i u drvnim konstruk#ijama gdje moe prouzrokavati velike materijalne tete a nekad iljudske rtve.

up zvuk pri udaruse javlja kao posledi#a djelimino ili potpuno razorene drvne mase padrvo pri udaru nema zvonak zvuk kao zdravoE drvo.

&umovi iz napadnutih predmeta se javljaju pri ishrani i u periodu parenja ksilofagnihinsekata a karekteristinu su za fam.&no'iidaedrvoto#i3. 1vuk koji proizvode ove vrstese najbolje uje nou pa je vrsta&no'ium pertina0. u narodu dobila ime mrtvaki satF

&on#entra#ija prirodnih neprijatelja je najee siguran znak napada ksilofaga.

"kupljanje osa najeznicafam.chneumonidae3 oko trup#a je pouzdan znak napadatrup#a osama drvenari#ama fam. Siricidae3.

'risustvo detliana drvnim konstruk#ijama je pokazatelj da su u drvetu prisutni ksilofagniinsekti dok je u narodu prisutno miljenje da tetu nanosi detli to je samo deliminotano jer on samo pravi otvore kako bi doao do pravih tetoina.

8


9/26


4. Dijagnoza napada ksilofagni insekata

Dijagnoza obuhvata dvije zasebne radnje'

pregled drveta i determinaciju vrste koja je izazvala oteenja.

'regledomse utvruje da li napad postoji kakav je njegov intenzitet koji su slojevi drvetaposednuti insektima i dokle je otila destruk#ija.

/ilj deteriminacijeje da se odredi vrsta tetnog insekta grupa kojoj on pripada primamisekundarni ili ter#ijerni3 kao i stadijum razvia u kome se on u trenutku pregleda nalazi.*d rezultata pregleda i od dijagnoze zavisi da li e uopte biti preporueno suzbijanje koje

metode e se primjeniti i u kom trenutku e se intervenisati.

!oznato je da je drvo ugroeno napadom ksilofagnih insekata na svim mjestima gdje seproizvodi uva i upotrebljava dakle u umama na stovaritima u maga#inima uzgradama itd. !oto je tehnika pregleda razliita u raznim sluajevima prikazau posebno

postupak koji se sprovodi u umama na slagalitima i u zgradama odnosno drugimdrvnim konstruk#ijama.

(. 'regled drveta u umama

!regled drveta u umi vri se najee pred samu sjeu da bi se tano znalo sa kolikom ese kubaturom raspolagati koji e pro#enat drvne mase morati da bude odbaen i kakav e

biti odnos izmeu pojedinih klasa sirovine. $sto tatko je potrebno utvrditi da li su stabla i ukojoj meri napadnuta insektima koje su vrste u pitanju i kojim grupama pripadaju. -aosnovu dobijenih podataka odreuje se koje je mere neophodno primjeniti posle sjee da serazaranje drveta zaustavi i da se zajedno sa trup#ima ne prenesu u slagalita opasnesekundarne vrste sip#i !lat2pus 02me2lon :2le#oetus +irioidae i sl.3.

!regled stanja ksailfoganih insekata u umama moe se vriti na dva naina'

a3 metodama rekognos#iranja ib3 kvantativnim entmotaksa#ionim metodama

!etodama rekognos"iranjaodreuje se kvalitativni i kvantitativni sastav faune insekatau umi sluei se manje vie subjektivnim mjerilima tako da dobijeni poda#i imaju vieorijenta#ioni karakter. -aprotiv entomotaksa"ija donosi zakljuke o tome na osnovuviegodinjih ispitivanja na stalnim oglednim povrinama primenjujui uvijek pre#iznekvantitativne metode.

a# !etode rekognos"iranja.$spitivanje u #ilju rekognos#iranja moe se izvesti na dvanaina' ekspedi"ionom metodom i metodom kompasni viz$ra.

G


10/26


)kspedicioni metod **vaj nain je najlaki i najbri ali ujedno i najmanje taan. !regled sesastoji u tome da se ispitivani umski kompleks obie na bilo koji nain i prikupeorijenta#ioni poda#i o vrstama ksilofagnih insekata i o njihovoj brojnoj zastupljenosti.

*bilazak objekta vri se putevima ili stazama koje se meusobno ne moraju ukrtati. 1avrijeme pregleda vodi se dnevnik u koji se upisuju dobijeni rezultati. !rilikom obilaska nanajinteresantnijim mjestima vri se detaljniji pregled drvea ponekad se drvo i obori

pregledaju se svi njegovi dijelovi i uzimaju uzor#i za gajenje i determina#iju u laboratoriji3.*vakva mjesta se nazivaju stanicama ekspedicionog pregleda.

"ezultati ispitivanja ekspedi#ionim metodom ne pruaju realnu sliku stanja ksilofagnihinsekata u umi jer izbor puteva i mjesta na kojima e se uzimati uzor#i potpuno zavisi odonoga ko pregled vri. +toga se na ovaj nain dobija samo najoptija slika o zastupljeniminsekatskim vrstama i o njihovim kvantitativnim odnosima. $pak poto je najlaki inajbri u praksi se esto koristi.

+etod kompasmih vizura. /*vaj metod je neto pre#izniji jer izbor stabala koja e sedetaljnije pregledati ne zavisi od subjektivne o#jene. +astoji se u tome to se u ispitivanomobjektu pamou kompasa postavi manji ili vei broj vizura i detaljno pregleda svako stablokoje one pogode. Broj vizura zavisi od toga koji se stepen pre#iznosti eli. (koliko je onvei i tanost dobijenih rezultata je vea a slika stanja realnija. Da bi se znalo koja jestabla pogodila vizura treba ih obiljeiti nekom bojom.=izure se mogu postavljati paralelno ili radijalno. $ u jednom i u drugom sluaju treba ihspojiti tako da grade etverougaonike ako su paralelne3 ili trouglove ako su radijalne3."adijalne vizure polaze od jedne take koju treba izabrati u sredini ume. *na predstavljavrh u krugu rasporeenih istokrakih trouglova.

b$ )ntomotaksacione metode. %!re#iznije metode se primenjuju ako se eli dobiti tanaslika o kvalitativnom sastavu entomofaune i brojnoj zastupljenosti pojedinih vrsta u

jednom umskom kompleksu. +va ispitivanja se vre na odabranim probnim povrinamakoje se postavljaju i obiljeavaju u umi a treba da predstavljaju prosjek prilika koje u njojvladaju. Broj probnih povrina zavisi od ujednaenosti kompleksa vrsta drvea sklopnagib ekspozi#ija i sl.3. ?amo gdje su uslovi neujednaeniji uzima se vei broj proba iobrnuto. $straivanja na probnim povrinama su viegodinja.

!regledi se vre bilo obaranjem pojedinih stabala i njihovom detaljnom disek#ijom bilo

detaljnim istraivanjem na dubeim stablima koja su obiljeena i koja se posmatraju stalnou toku vie godina. $ u jednom i u drugom sluaju sa stabala se uzimaju uzor#i ako sudubea sjeku se napadnute grane3 zbog detaljnijeg pregleda u laboratoriji.

;a koji od navedenih metoda bio primenjen potrebno je posle pregleda na prvom mjestuizvriti determina#iju prikupljenog materijala tj. tano utvrditi vrste naenih ksilofagnihinsekata. &od najeih formi koje se poznaju na prvi pogled ovo se vri na li#u mjesta.4ko to meutim nije mogue odrasli insekti se ubijaju najbolje u staklenoj bo#i sairokim grliem u kojoj se nalazi tampon vate natopljen etila#etatom3 pakuju u kutije savatom ili u papirne tube i odnose u laboratoriju gdje se preparuju etiketiraju etiketa kojase nabada ispod insekta treba da sadri mjesto na kome je primjerak naen vrstu drveta

datum nalaenja i ime nalazaa3 i odreuju. 4ko su u pitanju larve uzimaju se uzor#i

,A


11/26


napadnutog drveta i odnose u laboratoriju da bi se odgajili odrasli insekti jer je mali brojinsekatskih grupa za koje postoje tabli#e za determina#iju prema larvama.

!ri pregledu potrebno je za pojedine najee vrste ksilofaga prikupiti i najvanije optepodatke starost stabala koje napadaju visina na kojoj se hodni#i nalaze dubina na koju

prodiru stadijumi u kojima se insekat u vijreme ispitivanja nalazi ekspozi#ija napadnutihdelova intenzitet napada itd.3. &ao to se vidi prilikom pregleda drveta u umama dobijajuse vrlo korisni poda#i koji za uspeno suzbijanje ksilofagnih insekata imaju veliki znaaj.

. 'regled drveta u slagalitima

!regled slagalita slui stalnoj kontroli pojave i brojnosti ksilofagnih insekata na oblom ipolupreraenom materijalu. !omou njega se blagovremeno otkrivaju i izdvajaju napadnutitrup#i jo prilikom prijema a na materijalu koji je ve uskladiten primeuju rani napadi te

je uvijek mogue intervenisati na vrijeme i sprijeiti vee tete. $zdvajanjem napadnutogmaterijala i unitavanjem insekata u njemu sprjeava se upotreba drveta koje sadri ivelarve za izradu finalnih produkata namjetaja graevinske stolarije i sl.3. -a taj nain seizbjegavaju este reklama#ije koje rue ugled preduzea na domaem i stranom tritu imogu da izazovu velike i nepotrebne novane izdatke.

-ovoprimljeni materijal treba pregledati jo u prijemnom odjeljenju a uskladiteninajmanje 5%7 puta godinje. !reglede je najbolje rasporediti tako da padnu u doba rojenjaodraslih insekata najvanijih razaraa drveta 02#tidae 4nobiidae +#ol2tidae!lat2podidae /alidium !h2matodes :2lotruipes i sl.3. !rvi treba obaviti sredinam majadrugi srediniom jula i trei u oktobru.

!regled slagalita treba da prui podatke o prisustvu ksilofaga u drvetu o zastupljenimvrstama insekata i o intenzitetu napada. *n moe da bude spoljnji i unutranji.!rvi sluida se prilikom obilaenja #eloga slagalita pregledaju paljivo svi sloaji i da se na osnovuspoljnjih simptoma ustanovi da li je drvo napadnuto ili ne. ?om prilikom se takode vidnoobiljeavaju mjesta na kojima ima insekata da bi se kasnije detaljnije pregledala.(nutranji pregled se vri skidanjem kore zatesavanjem i potpunim raskrajanjem drvetakoje se ispituje. *ba navedena naina pregleda se uvijek kombinuju.

!rije no to se pristupi samom pragledu prikupljaju se opti poda#i o slagalitu veliinateren ekspozi#ija nadmorska visina stanje vodovodnih i kanaliza#ionih instala#ija nain

uvanja i slaganja oblovine i polupreraevina vrsta i porjeklo drveta stanje higijene uslagalitu da li se sprovode mjere zatite i koje datum poslednjeg pregleda i sl.3. -akontoga se vri spoljnji pregled tj. obilaze se svi sloaji oblog materijala i rezane grae i

budno pazi na simptome napada naroito #rvotoinu i ulazne odnosno izletne otvore3.?om prilikom se obiljee sva mjesta na kojima su primjeeni zna#i prisustva ksilofagnihinsekata i odaberu take na kojima e se izvriti detaljan unutranji pregled i uzeti uzor#iza laboratorijsku analizu. Broj ovih taaka zavisi od veliine slagalita od raznorodnostiuslova pod kojima se drvo uva od broja vrsta drveta i sl. *ne treba da su ravnomjernorasporeene u slagalitu i da sve zajedno predstavljaju prosjek prilika koje u njemuvladaju.

-akon toga se pristupa unutranjem pregledu.&od oblog materijala treba najprije skinutina vie mjesta koru parad ,A,A #m3 da bi se otkrili hodni#i i ubuni otvori ispod nje.

,,


12/26


$sto tako moraju se pregledati i plii slojevi beljike a u sluaju potrebe i srike. (zor#i zalaboratorijski pregled uzimaju se s krajeva trup#a pomou testere i sjekire.

!ri pregledu sloaja rezane grae uzor#i se uzimaju sa dna iz sredine i sa vrha i pregledajudijelom na li#u mjesta a dijelom u laboratoriji. 1a vrijeme pregleda vodi se zapisnik u koji

se ubiljeavaju opti poda#i o slagalitu konsatatovane vrste tetnih insekata intenizitetnapada i dr. -a osnovu njega se sainjava izvejtaj vlasniku slagalita u kome se iznoserezultati pregleda i preporuuju mjere koje treba preduzeti za saniranje objekta.

-. 'regled graevina, konstrukcija i finalnih produkata

!rilikom pregleda graevina raznih drvnih konstruk#ija namjetaja itd. treba uvijek imatiu vidu insekte koji su najei razarai drveta u datom kraju. &od graevina od etinarskogdrveta posebno onih koje su izgraene od jele i smre treba na prvom mjestu obratiti

panju na kunu striibubu. ( krajevima gdje su rasprostranjeni termiti treba najpremisliti na njih itd.

!regled zgrada treba obavljati redovno i blagovremeno prvi pregled treba da usledinajkasnije 5 godine nakon useljenja jer se na taj nain napadi otkirivaju blagovremeno tj.dok su jo u poetku te se trokovi oko suzbijanja mnogostruko smanjuju. &od odmaklihnapada trokovima suzbijanja treba dodati izdatke oko ojaavanja ili zamjene jakooteenih ili razorenih dijelova konstruk#ije to u velikoj mjeri poskupljuje tretiranje.+toga je dobro da svaki vlasnik zgrade s vremena na vrijeme zahtjeva pregled ili da gasam izvri jer bi se tako sprijeili mnogobrojni sluajevi teih oteenja konstruk#ije.

!oetni napad nije lako otkriti. &od insekata koji ne izba#uju #rvotoinu on se primjeujetek kada prva genera#ija zavri razvie i izae iz drveta ostavljajui izletne otvore. ?rebameutim napomenuti da su prvi izletni otvori po pravilu malobrojni i da se nalaze naskrivenim mjestima te ih nije lako zapaziiti. +toga se prilikom pregleda treba posluiti

baterijskom lampom i posebnu panju obratiti na mjesta koja nisu direktno izloenapogledu.

!rije nego to se pone sa pregledom treba od vlasnika uzeti podatke o starosti zgrade vrstiugraenog drveta datumu poslednjeg pregleda i njegovim rezultatima i ispitati da li jeneko od stanara primjetio pojavu izletnih otvora #rvotoine i sl.?akoe se treba obavjestiti o stanju vodovodnih i kanaliza#ionih instala#ija oluka krova i

sl. ije neispravnosti mogu da poveaju vlanost zgrade pa time i opasnost da budenapadnuta insektima.

!regled se poinje ispitivanjemkrovnih konstrukcija i tavanskog prostora. -ajpre trebaispitati prozore i patos da bi se eventualno otkrili ivi ili uginulii odrasli insekti koji suranije izali iz drveta i nisu uspjeli da napuste zgradu. 1atim se paljivo pregledaju grede i

prostor ispod njih da bi se otkrili izletni otvori ili #rvotoina. $stovremeno ih treba ispitatiekiem i to na #ijeloj duini. (dar#i esto izazivaju ispadanje #rvotoine iz pukotina aosim toga tup zvuk odaje mjesta ispod kojih se nalaze jaa oteenja. 4ko je greda jakonapadnuta eki probija tanku neoteenu povrinsku skramu drveta te se ukazujuhodni#i pa i same larve. *vakvi sluajevi naroito su esti pri napadu termita i kunestriibube.

,5


13/26


*sim ekia za pregded greda moe se upotrebiti i dleto odvija za rafove raf#iger3 ilijai no. -avedenim predmetima se prevlai preko ispitivane grede ukoso na prava#vlakana. ?om prilikom se takoe #ijepa sloj drveta iznad oteenih mjesta i otkrivaju

hodni#i.

-a kraju za pregled se koriste i prisluni aparati lekasrski stetoskop ili tranzistorskipojaivai3 pomou kojih se napad otkriva na osnovu umova koje insekti proizvodekreui se u hodni#ima i grizui drvo. ;eutim ovo se moe raditi samo u toplimsezonama tj. kada su insekti aktivni. -a tavanu takoe treba paljivo pregledati pod jer seon redovno izrauje od drveta bogatog beljikom okraj#i i sl.3. $sto tako ne treba zaboravitistare odbaene stvari stari nametaj okvire od slika sanduke itd.3 koji su redovno jakonapadnuti insektima te predstavljaju mjesta od kojih se napad iri dalje.

U tavanskom prostoruesto se nalaze i veerni#e. *ve prostorije su u velikom stepenu

ugroene napadom insekata i epiksilnih gljiva jer se stalno vlae izvori vlaenja su vodakojom se pere i kondenza#iona vlaga3. -jih stoga treba pregledati sa naroitom panjom. (drvenim koritima i drugim predmetima esto se nalaze larve Hrgates faber u etinarskomdrvetu3 a jo ee drvoto#i i surlai iz tribusa /ossonini.

( prostorijama za stanovanje najprije se treba obavjestiti da li su stanari primjetili sipljenje#rvotoine pojavu izletnih otvora umove iz drveta i sl. 1atim se pregledaju prozori jer sena njima mogu nai ivi ili uginuli ksilofagni insekti odnosno njihovi prirodni neprijateljiparazitske osi#e i predatori3. !osle se prelazi na graevinsku stolariju vrata prozori

prozorski okviri dovrat#i i sl.3. 1a pregled je najbolje koristiti prislune aparate a unedostatku ovih drvo se ispituje ku#anjem manjim drvenim ekiem ili savijenim prstom.?akode treba obratiti panju na izletne otvore.

/od patosa su najei zna#i napada izletni otvori i #rvotoina da bi se pregled olakaodobro je preporuiti stanarima da toga jutra ne iste sobe3. 4ko je u pitanju parket sitniotvori okrueni #rnom skramom predstavljaju presjeke hodnika sipa#a drvenara ili!lat2pus #2lindrus za koje je poznato da se ne mogu razvijati u vazduno suvom drvetu.Iesto se deava da stanari otkriju pojavu JnovihK otvora) ovo se deava posle struganja

parketa i u stvari je posledi#a skidanja sloja drveta iznad mjesta na kojima su se nalazilikrajevi hodnika koji dotle nisu bili vidljivi. ( tom sluaju se ne treba uznemiravati niti

preporuivati suzbijanje.

;eutim ako se konstatuju otvori slinog promjera ali sa bijlom periferijom boje drveta3u pitanju su bube beljikari 02#tidae3 ili drvoto#i 4mobiidae3 dakle insekti suvog drveta.( tom sluaju se moraju preduzeti mjere za njihovo unitavanje.

/od brodskog podakoji se izrauje od etinarskih dasaka dolazi u obzir napad kunestriibube. *n se najee lako otkriva po pojavi izletnih otvora a u sluaju jaih razaranjana pojedinim mestima dolazi do otkrivanja hodnika usled toga to se gaenjem probijaneoteeni sloj iznad njih. &od obojenog poda enke polau jaja na mjestima gdje se dvijedaske spajaju pa odatle razaranja i poinju. * ovome pri pregledu treba voditi rauna.;ali broj izletnih otvora nije uvijek znak slabog napada. Iesto je gornja strana daskenaizgled malo oteena dok je donja potpuno rastoena. +toga u sumnjivim sluajevima

treba podii neku dasku da bi se utvrdilo njeno pravo stanje.

,7


14/26


!oto je pregledana graevinska stolarija pristupa se pregledu namjetaja. !ri tomenajprije treba ispitati donje i zasenjene dijelove pojedinih predmeta jer napad uvijek

poinje od njih kod stolova stoli#a kreveta i sl. to su noge3. "azlog ovome je to su

najei neprijatelji namjetaja drvoto#i a oni najbolje uslove za razvie nalaze nahladnijim i tamnijim mjestima. 9lavni zna#i napada na namjetaju su izletni otvorisipljenje #rvotoine i umovi.

-a kraju treba pregledati i podrum. ( ovoj prostoriji se pored ogrevnog drveta estouvaju stari neupotrebljivi drveni predmeti koji su redovno napadnuti insektima. !oto su

podrumi mrani i vlani u njima se najee nalaze drvoto#i i surlai iz grupe /ossonini"h2n#olus Hremotes spp.3.

!oto se zavri sa glavnim zgradama treba pregledati i sporedne sluei se istimsredstvima i koristei iste metode. *vo ne treba zanemarivati jer su sporedne zgrade na

koje se obraa manja panja esto rasadnik ksilofagnih insekata iz koga one prodiiru uzgrade za stanovanje. &od drvenih mostova najprije treba ispitati stubove na mjestu gdje sedodiruju sa vodom jer se ovde nastanjuju larve Hrgates faber Dor#us parallelopipedusinali jelenak3 0eptura rubra Hremotes i /ossonus vrste i sl. -akon toga se pregledajugrede ograda patos itd.

!ri pregledu telegrafskih telefonskih i drugih stubova najveu panju treba obratiti namjesta najblia zemlji jer su ona najugroenija napadom. &od etinarskih stubova ovde senajee susreu larve Hrgates faber i drugih insekata za ije je razvie potrebna visokavlanost drvne mase. 9ornji dijelovi su izloeni razaranjima od kune striibube i drugihinsekata vazduno suvog drveta. -apad se najlake otkriva po izletnim otvorima i po#rvotoini. *sim toga na napadnutim stubovima esto se vide karakteristini iroki iduboki otvori koje kopaju detlii da bi izvadili insekatske larve iz hodnika. !regledgraevina i drvnih konstruk#ija kod nas se uopte ne vri. * tetama se uvijek javlja kada

je destruk#ija otila suvie daleko i kada je ugroena bezbjednost zgrade. !a i tada serijetko trai pomo strunjaka. ( sluajevima jaih oteenja drvo se mijenja djeliminotj. ostavljaju se slabije napadnute grede daske i sl. tako da uskoro i novo drvo postane

plen insekata. Da bi se ovo sprijeilo i da bi se smanjila oteenja ugraenog drvetavlasni#i zgrada bi se morali zakonom obavezati da vre povremene preglede najmanje

jedan u periodu od > godina3 i da o pojavi insekata izvjetavaju strunu slubu koja bidetaljnije ispitala sluaj i preporuila mjere suzbijanja.

,


15/26


&.!jere zatite drveta od insekata

&silogafni insekti se mogu suzbijati merama dvojakog karaktera'

preventivnim i represivnim.

/ilj prvih je da sprijee napad uopte i time onemogue pojavu bilo kakvih gubitaka drvnemase dok se druge primjenjuju da bi se unitili insekti u ve napadnutim predmetima ikonstruk#ijiama tj. da bi se prekinuo otpoeti pro#es razaranja.

!reventivne mjere su raznolike prirode a sastoje se u sutini u pravilnom manipulisanju

drvetom na mhestima proizvodnje prerade i upotrebe ili pak u vjetakom pojaavanjunjegove prirodne otpornosti korienjem raznih hemijskih materija preventivna hemijskazatita3 koje djeluju otrovno na insekte. ( preventivu takoe spadaju i mjere pomou kojihse spreava irenje i prenoenje insekata zajedno sa napadnutim drvetom unutranji ispoljnji karantin3 i onemoguava njihovo odravanje u veoj brojnosti unitavanjemmaterijala na kome bi mogli da se razmnoavaju odravanje umskog reda u umamaunitavanje otpadaka u slagalitima i sl.3.

&ao to se vidi izuzimajui hemijsku preventivnu zatitu mjere spreavanja insekatskihnapada ne zahtjevaju posebna sredstva nego ulaze u sklop nastojanja da se drvo tora#ionalnije iskoristi i da traje to due. +toga su one daleko jednostavnije jevtinije i

efikasnije od represivnih mjera. -jihova velika prednost je i u tome jer ne dolazi do bilokakvih gubitaka drvne mase to je kod represivnih mjera uvijek sluaj.

0epresivne mjeresu takoe razliite i prema tome koja se sredstva za unitavanje koristemogu se podjeliti na fizike i hemijske. !rve se sastoje u upotrebi zagrijanog vazduhastruje visokog napona i frekven#ije i ultrazvuka struja i ultrazvuk su do sada korienisamo u eksperimentalnim razmjerama3 a druge u korienju otrovnih hemijskih materijakoje imaju sposobnost da prodiru u drvo i da ubijaju insekte u hodni#ima. ?e supstan#e senazivaju insekticidi a djeluju u vrstom tenom ili gasovitom stanju.

&. 1. 'reventivne mjere

!reventivne mjere treba sprovoditi na svim mjestima gdje se drvo uva prerauje iupotrebljava tj. kako na ivom stablu tako i kada je u pitanju posjeena sirovina iliugraeno i obraeno drvo. !oto je drvna masa u razliitim stanjima i na raznim mjestimaizloena opasnostima napada raznih insekatskih formi koje se meusobno esto osjetnorazlikuju u ivotnim zahtjevima i ivotnom #iklusu preventiva je u raznim sluajevimarazliita. Drugim rijeima priroda metoda uvanja drveta od insekata razliita je u umamana sjeitima i stovaritima3 slagalitima industrijskih preduzea u maga#inima uzgradama i sl. +toga u opisati posebno mere koje se primenjuju na mjestima gdje usledizostavljanja preventive propadaju najvee koliine materijala.

,>


16/26


(. 'reventivne mjere u umi

!roizvodni pro#es u umarstvu je vrlo dugotrajan ophodnja kod smre je @A%8A godinakod bora 8A%,AA kod hrasta ,5A%,L.

(# 'regled sta(ala prije sje)e. % !regled stabala u umi prije sjee omoguuje da sekonstatuje intenzitet oteenja drveta od primarnih insekata. &od fizioloki slabih iliizumiruih stabala dobija se uvid o gubi#ima prouzrokovanim napadima sekundarnihformi. !oto se utvrdi koje su vrste u pitanju mogu se planirati mjere suzbijanja i odreditimomenat interven#ije. *dvajanjem napadnutog materijala i spe#ijalnim postupkom sanjim onemoguava se unoenje ksilofagnih insekata u slagalita a i korienje napadnutogdrveta za preradu prije no to se u njemu unite insekti. ?om prilikom se dobijaju i poda#io odnosu pojedinih klasa drveta ime je omogueno i realnije planiranje proizvodnje

polufabrikata i fabrikata.

!rema tome pregled drveta Jna panjuK veoma je korisna mjera ne samo za umarske negoi u jo veoj mjeri za drvarske stranjake.

,@


17/26


"# *lagovremen izvoz posje)enog materijala %!rvi ksilofagni insekti koji napadajusvjeeposjeeno drvo javljaju se ve poetkom marta to znai da trup#e zimske sjee trebaizvesti iz ume najkasnije do tog termina. *vo naroito vai za predjele niih nadmorskihvisina nizije i planine do >AA m3.

( izrazito planinskim terenima rok se moe pomjeriti dublje u proljee u zavisnosti odmomenta kada se snijeg otopi i nastanu prvi topliji dani. (koliko se drvo due uva u umiutoliko su vee opasnosti da bude posjednuto insektima i u jaoj ili slabijoj mjeri tehnikioteeno. -ajranije se javljaju M2loterus vrste M. lineatus na etinarima i M. domesti#ussignatus i dr. na liarima3. -eto kasnije tokom maja3 poinju da lete 02me2lidae/eramb2#idae neke Buprestidae zatim u junu i julu pored navedenih !lat2podidae+iri#idae itd. &ao to se vidi broj neprijatelja drveta rapidno raste sa napredovanjem toplesezone i ukoliko se drvo prije izveze utoliko je manja mogunost da od njih budenapadnuto.

4ko se usled nedostatka transportnih sredstava ili radne snage sav materijal ne moe

izvesti na vrijeme onda treba nastojati da se izvezu bar najvredniji sortimenti pa tometreba prilagoditi i plan izvoza.

d# +$ljenje kore.% ;noge ksilofagne vrste razvijaju se krae ili due vrijeme izmeu korei beljike striibube kras#i3 a neke koje odmah prodiru u drvo nerado se ubuuju umaterijal sa koga je skinuta kora. *sim toga spoljnji slojevi okoranih trupa#a bre se suete postaju manje privlani za !lat2podidae sip#e drvenare 02me2lidae i sl. Dakle vesamo skidanje kore neposredno po sjei eliminie znatan broj ksilofagnih insekata te jerazumljivo da je do najnovijeg vremena ova mjera preporuivana i izvoena svuda gdje jeto bilo mogue. ;eutim ona ima i svojih nedostataka. -a prvom mjestu oguljeni trup#iukoliko se brzo ne osue izloeni su napadu gljiva koje izazivaju trule u neokoranetrup#e sa zdravom korom gljivi#e ne mogu da prodru3. *sim toga izuzimajui brest i jasenkod liara se ostavlja kora da bi drvo dobilo odreenu boju. ?ako na primjer kod orahalijepa #rvenkasta boja postaje ispiranjem odreenih materija koje se nalaze u kori injihovim prodiranjem u dublje slojeve drveta. $sto tako i hrastovi trup#i se redovno uvaju

pod korom.

e# 'ravilno )$vanje o(lovine $ $mi. % Blagovremen izvoz posjeenog drveta je jedna odnajboljih preventivnih mjera da drvo ne bude napadnuto sekundarnim insektima. ;eutimto uvijek nije mogue te je potrebno da se ono izvjesno due ili krae vrijeme lageruje uumi. -aravno ne treba dozvoliti da posjeeni trup#i bez obzira na vrstu drveta dugo

ostaju na sjeinama jer su tu najugroeniji. *ni se moraju sloiti u umskim stovaritimado daljeg transporta. ;jesta na kojima se ovo ini treba da su kamenita ljunkovita ilipjeskovita okrenuta sjeveru. &orov na njima ukoliko postoji treba unititi. ?rup#i netreba da lee na gomili direktno na zemlji nego moraju imati podmetae. Da bi aera#ija

bila to bolja izmeu svakog reda takoe treba postaviti podmetae.

+uenje ovako sloenog materijala ili treba ubrzati tako da sadraj vode u drvetu padne naispod 7AL ili pak to vie usporiti odravati minimum iznad 8AL3. !ri brzom suenjunaroito je vano da sadraj vode opadne u povrinskim slojevima jer se u prosueno drvone ubuuju sip#i drvenari !lat2pus ili larve :2le#oetus dermestoides. +uenje se usporava

bilo zatitom ela trupa#a asfaltnim premazima bilo njihovim stalnim ili povremenim

prskanjem. =eliki sadraj vode u drvetu onemoguava naseljavanje skoro svih sekundarnihformi a isto tako djeluje i kao dobra predohrana protiv infek#ije gljivama.

,C


18/26


?reba meutim naglasiti da ovo treba sprovoditi redovno jer ako se ne prska obilno i akose to ne ini redovno kod povremenog prskanja3 moe doi do tekih oteenja drvnemase naroito usled napada gljiva. $pak materijal koji mora da ostane u umi tokom ljetamora se neizostavno hemijski zatititi i to kako protiv insekata tako i protiv gljiva.

. +jere predohrane u stovaritima

+preavanje napada ksilofagnih insekata u stovaritima je jedan od osnovnih zadatakazatite drveta jer se sirovina tu kon#entrie zadrava relativno dugo i uva u obliku

polupreraevina. +talno prisustvo velikih koliina drveta u svim stanjima od svjeeposjeenog preko prosuenog do vazduno suvog3 primamljuje insekte koji ovde nalazeobilje materijala za svoj ivot i razvie. 4ko se na zatitu ne obrati dovoljna panja nesamo da propada velika koliina sirovine koja je u skladite dola u najboljem stanju negose od napadnutog drveta izrauju predmeti ija je vrijednost znatno smanjena hodni#i uunutranjosti drveta slabe njegovu otpornost i utiu negativno na trajnost a povremena

pojava izletnih otvora kvari estetski izgled preraevina i rui ugled proizvoaa3. *simtoga sa napadnutim drvetom insekti prodiru u maga#ine zgrade i sl. gde napadaju izateeno zdravo drvo.$z navedenih razloga suzbijanje ksilofagnih insekata na skladitima predstavlja jedan odosnovnih preduslova za poveavanje trajnosti drveta u upotrebi. !oto primarni insekti nenapadaju posjeenu grau drvo je na skladitima ugroeno samo od sekundarnih iter#ijernih formi pa prema tome preventivu treba usmjeriti na spreavanje njihovognaseljavanja.

a# Iz(or mjesta za slagalite %1a slagalita treba birati prvenstveno suva i promajna

mjesta koja nisu suvie izloena sun#u. -ajbolje su pjeskovite ili ljunkovite podloge. 4koje zemljite vlano neophodno ga je drenirati. *sim toga #ijelu okolinu kao i prostor kojie da zauzme samo slagalite treba briljivo pregledati i ukloniti sve staro drvo koje tulei. $sto tako treba izvaditi sve panjeve poslednja mjera je naroito vana za krajeve ukojima ima termita3.

*d pravilnog izbora i pripreme mjesta na kome e biti podignuto slagalite zavisi brzinasuenja materijala kao i pro#enat vlage u vazduno suvom drvetu. (koliko je dakle onovlanije utoliko e opasnost napada ksilofagnih organizama biti vea jer vei sadraj vodeomoguava naseljavanje veeg broja vrsta insekata i gljiva a i njihovu simultanu ak#ijukoja najbre dovodi do tekih oteenja drveta i do gubitka njegovih tehnolokih svojstava.

(# 'ravilno slaganje materijala. % "aspored materijala koji se uva na slagalitu treba dabude takav da obezbeuje dobru ventila#iju. =e prilikom planiranja najbolje je podjelitiprostor na odgovairajui broj sek#ija izmeu kojih e se ostaviti ire prave staze. =itlovitreba da budu rasporeeni tako da izmeu njih ostane slobodan prostor od ,> do 5 m.+taze u sek#ijama takoe treba da budu prave. Drvo u sloajima ne smije da lei direktnona zemlji. 4ko je u pitanju obli materijal najbolje ga je poloiti na impregnirane grede kojesa svoje strame poivaju na betonsikim soklama. (mjesto greda mogu se upotrebiti ieljezne ine. ?rup#e treba slagati u paralelnim redovima izmeu kojih se nalaze popreneobli#e. -a taj nain omoguuje se dobra ventila#ija sloaja i brzo suenje drveta.

,8


19/26


"ezanu grau isto tako treba uvati od vlaenja. =itlovi treba da su odvojeni od zemlje bar,>%5A #m donji sloj dasaka friza i sl.3 a ako je kraj bogat atmosferskim talogom ili je pakzemljite vlano rastojanje treba poveati i na >A #m. $zmeu slojeva grae takoe treba

podmetnuti podupirae kako bi se obezbjedila ventila#ija u unutranjosti vitla. +a gleditazatite drveta bolje je ako vitlovi nisu suvie visoki jer ih je tada lake kontrolisati. *sim

toga uvijek treba nastojati da su lako pristupani sa svih strana.

"#S$enje drveta.% Brzo suenje sirove drvne mase je jedan od najvanijih preduslova zaizbjegavanje napada sekundarnih i nekih jako sekundarnih insekata. &ao to smo ve

pomenuli kritini interval sadraja vlage u drvetu se nalazi izmeu 7A i 8AL. ?o znai daje #ilj suenja da vlaga to prije padne ispod donje grani#e. &ojom brzinom e to ii zavisiod prilika u samom skladitu i od naina suenja. Drvo se najee sui u prirodi prirodnosuenje3 ali se danas sve vie pribjegava suenju u suni#ama vjetako suenje3. Brzina

prirodnog suenja zavisi od naina islaganja debljine sortimenta vlanosti u slagalituekspozi#ije terena itd. !ri normalnim uslovima kod dasaka prosjean dnevni gubitak

vlage iznosi 7%> promila. +porije suenje ve moe da dovede do znatnih gubitaka jerfavorizuje pojavu insekata i gljiva. &od debljih sortimenata gubljenje vlage napredujeznatno sporije te je razumljivo da su oni dugo ugroeni od sekundairnih i jako sekundarnihformi. *vo prije svega vai za trup#e koji se uvaju pod korom.

( poetnim fazama prirodnog suenja u njih se ubuuju sip#i drvenari !ilat2podidaeBuprestidae :2leo#etus dermestoides i sl. &asnije nastupaju neto sekundarnije striibube!lagionotus spp. na primjer3 i na kraju insekti prosuenog drveta /allidium !h2matodes!2rr#hidium i sl.3. 4ko je u slagalitu visoka relativna vlaga i ako trup#i lee direktno nazemlji u njih brzo prodiru gljive a zajedino s njima i surlai iz grupe /ossonini. !omenutiinsekti najpre razaraju gljivama zahvaeni sloj beljike a zatim sa odmi#anjem pro#esatrulei i njihovi hodni#i prodiru sve dublje. &ada vlanost padne ispod 7AL opasnost odgljiva je znaajno manja a i broj insekata koji ovakvo drvo napadaju opada. ;eutimsada nastupaju jako sekundarne i ter#ijerne vrste insekata koje mogu izazvati vrlo tekaoteenja. $spod 5AL gljive su praktino eliminisane ali je napad insekata mogu ak ikada stepen vlanosti drveta padne ispod ,A odsto.

$z iznijetog se vidi da je drvo u toku prirodnog suenja veoma ugroeno napadomksilofagnih insekata i epiksilnih gljiva. tete se mogu oekivati i pod najpovoljnijimuslovima suenja te je stoga apsolutno potrebno da se sloaji tite preventivnim

prskanjima odnosno upotrebom insekticida i fungicida. *vo vai i za oblu i za rezanu

grau. $pak prirodno suenje ima izvjesnih prednosti od kojih je to se tie insekatanajznaajnija to drvo sueno na taj nain gubi eer i skrob posle godinu dana otprilike3te postaje imuno prema napadu odreenih insekatskih vrsta. ?ako na primjer prirodnosuenu hrastovu beljiku ne napadaju bube beljikari 02#tidae3.

1etako suenje ima vei broj dobrih strana. -a prvom mjestu ako je temperatura usuni#ama dovoljno visoka a ekspozi#ija dovoljno duga svi insekti koji se nalaze u drvetu

bivaju ubijeni pored insekata propadaju i mi#elije gljiva ali se spore u nekim sluajevimaodravaju3. *sim toga drvo se u suni#ama moe osuiti i na ispod ,AL vlanosti tako da

je samim tim eliminisan napad velikog broja ter#ijernih insekata a uveliko oteanonaseljavanje ak i takvih formi koje podnose izvanredno suve uslove 02#tidaie

:2lotrupes i sl.3. ;eutim ne treba misliti da vjetako suenje samo po sebi daje novasvojstva drvetu tj. da ga ini otpornijim prema napadu ksilofagnih organizama.

,G


20/26


=lanost drvne mase koja se na skladitima ili u maga#inima uva zavisi od relativne vlageokolnog vazduha. 4ko je ova visoka raste sadraj vlage i u drvetu i ono ponovo postajeugroeno. *sim toga kao to je ve reeno vetako suenje spreava razlaganje eera iskroba te je vea opasnost napada buba beljikara. +toga i rezanu grau koja je vjetakisuena treba uvati od vlaenja i treba je tititi hemijskim sredstvima.

d# ,ontrola novoprimljenog materijala % Drvo koje dolazi iz stovarita u umi je vrloesto napadnuto insektima i to utoliko jae ukoliko se kasnije izveze. +toga svaku novu

poiljiku treba najprije paljivo pregledati u naroitom prijemnom odeljenju slagalita.-apadnuti materijal se odmah odvaja i podvrgava spe#ijalnom postupku ve prema tomekoji su insekti u pitanju i prema jaini napada. 4ko je rije o primarnim formama najbolje

je trup#e odmah izrezati pazei pri tome da ne umaknu odrasli insekti ako ih u drvetu ima.&od sekundarnih insekata takoe se preporuuje brzo rezanje a dobijeni materijal se moraodmah podvrgnuti vjetakom suenju. +amo na taj nain se moe sprijeiti da se oni nenastane u slagalitu i da razaranje drveta ne ide dalje.

to se tie suve grae odnosno ter#ijernih insekata njih treba odmah oistiti. ?o se postiebilo vjetakim suenjem bilo tretiranjem tenim insekti#idima ili pak fumiga#ijomprimjenom otrovnih gasova3. +amo se po sebi razumije da jako oteeni materijal koji jeizgubio svoju tehniku vrijednost treba na li#u mjesta spaliti.

e# -edovna kontrola sloaja. /;aterijal koji se uva treba redovno kontrolisati naroitotokom proljea i ljeta. ( dobro ureenim stovaritima ovi orijenta#ioni pregledi nisu tekiniti zahtjevaju mnogo vremena jer su sloaji pravilno rasporeeni i pristupani. +toga ihtreba obavljati to ee. Iim se primjete napadi na pojedinane daske trup#e ili drugeobjekte treba napadnuto drvo odmah izdvojiti i unititi insekte u njemu a ostatak vitlatretirati insekti#idima. -a taj nain nikada se nee dozvoliti da napad uzme ire razmjere ida razaranja odmaknu daleko te e i gubi#i od insekata biti daleko manji. *sim ovihorijenta#ionih pregleda treba izvriti i najmanje tri detaljna pregleda.

f# 0igijena stovarita. % :igijena stovarita obuhvata sve mjere koje se preduzimaju da bise u njiima stvorili to nepovoljniji uslovi za odravanje i namnoavanje ksilofagnihorganizama prije svega insekata i gljivi#a. *vdje na prvom mjestu dolazi unitavanjekorova koji s jedne strane smanjuju aera#iju naroito povijue3 a s druge neprestanomtranspira#ijom poveavaju relativnu vlagu u slagalitu. *sim toga poto je rije o

jednogodinjim biljkama koje se preko ljeta i u jesen esto sasue poveava se i opasnostod poara. Drveni otpa#i koji nastaju prilikom prerade ili su odbaeni kao neupotrebljivi

upravo zato to su truli ili su napadnuti ksilofagnim insektima ne treba da stoje uslagalitu. =eoma je pogrena praksa skoro svih naih preduzea da ih ostavljaju rasturenena raznim mjestima ili pak skupljene u gomile. (pravo ovaj materijal na koji se estozaboravi moe da poslui da namnoavanje opasnih ter#ijernih formi kao to su4nobiidae kuna striibuba bube beljikari itd. !osebnu opasnost predstavljaju odbaenikomadi drveta u krajevima gde su rasprostranjeni termiti. =odovodne i kanaliza#ioneinstala#ije moraju biti uvijek u ispravnom stanju. &varovi na njima dovode do poveavanjavlanosti zemljita a samim tim i do porasta stepena vlanosti drveta.

5A


21/26


g# $vanje materijala $ (azenima sa vodom. % !oznato je da drvo potopljeno u slatkuvodu ne napadaju ni insekti ni gljive te je dosta iroko rasprostranjena praksa da se trup#ido rezanja uvaju u posebno izgraenim veim ili manjim betonskim bazenimaispunjenim vodom. Drvo koje se nalazi u bazenima je obezbjeeno od napada ali trebanastojati da bude potpuno potopljeno ili ako to nije mogue zbog nedostatka ureaja

trup#i se morajus vremena na vrijeme okretati. $sto tako treba obratiti panju i na samuvodu. *na treba da je ista i mora se ee mijenjati. -ajbolje je da u bazen dolazi stalnosvjea voda. ( drvetu koje se uva u vodi dolazi do izluivanja ili razaranja izvjesnihekstraktivnih materija prije svega eera i skroba. +toga je ono otporno prema napaduinsekata koji ne mogu da se razvijaju bez navedenih hranjivih materija 02#tidaeBostr2#hus #apu#inus i sl.3.

?rup#e po vaenju iz bazena kao i one koji su transportovani splavarenjem treba to prijeizrezati i podvrgnuti vjetakom suenju jer su jako izloeni napadu epiksilnih gljivasmatra se da ovo dolazi usled ispiranja izvjesnih inhibitornih materija3 i insekata koji zasvoje razvie zahtjevaju visok sadraj vode u drvetu /ossonini3.

-. +jere predohrane u zgradama i drvnim konstrukcijama

(graeno i obraeno drvo ne stoji pod direktnim uta#ajem atmosferilija te je sadraj vlageu njemu minimalan. +amim tim iskljuen je napad epiksilnih gljiva koje ne mogu da serazvijaju u sredini ija je vlanost manja od 5AL. Broj insekata koji ive u vazdunoj suvojdrvnoj masi je relativno mali. ;eutim ter#ijerni insekti su tako dobro prilagoeni svojojivotnoj sredini da im ona po pravilu prua ne samo uslove za odravanje u zgradama idrvenim predmetima koji se tu nalaze nego omoguava i njihovo postepeno ili brzo

namnoavanje. *vo ima za posledi#u permanentnu ugroenost ugraenog drveta bezobzira na njegovu vrstu nain ugraivanja starost i dr. poznati su sluajevi insekatskihnapada i na drvo staro nekoliko stotina godina3. $sto tako skromni ivotni zahtjeviobjanjavaju i veliku proirenost ter#ijernih insekata verovatno je da ne postoji zgrada ukojoj ih nema3. !a ipak i najbolje prilagoene forme imaju grani#e izdrljivosti prema

pogoravanju ivotnih uslova. 0arve kune striibube koje jo i na 8%,AL vlanosti moguda budu aktivne prelaze u stanje latentnog ivota ako vlaga i dalje opada. Bube beljikari se

ponaaju slino. Drvoto#i su jo osjetljiviji prema nedostatku vlage a ne prijaju im nivisoke temperature iznad 5A%55N/3. $sto tako treba imati na umu da insekti ne napadaju

jednako sve vrste drveta pa ak ni sve njegove slojeve beljika je znatnovie ugroenanego srika3.

-avedene konstata#ije pokazuju da je i protiv ter#ijernih ksilofaga mogua preventivnaborba jer se raznim mjerama preteno tehnike prirode mogu u toj mjeri pogorati usloviza njihov ivot i razvoj da opasnost od napada bude svedena na minimum. -ajvanije odtih mjera su sledee'

a# Upotre(a drveta otpornog prema napad$ domai ksilofaga !ojedine insekatskevrste ne napadaju podjednako sve vrste drveta. ?ako je na primjer suva hrastova srikaveoma otporna prema razaranju i insektima i gljivi#ama a srika bora i aria je zbogvelikog sadraja smole imuna na napade kune striibube. -eke vrste tropskog drvetanaroito tikovina ?e#tona grandis3 su otporne prema napadu termita itd. $zborom vrste

drveta moe se dakle preduprediti napad najopasnijih domaih ksilofaga.

5,


22/26


+toga u krajevima gdje je jako rairena kuna striibuba i gdje priinjava najvee tetetreba koristiti prvenstveno liarsku grau a ako se upotrebljavaju etinari onda dolaze uobzir samo bor i ari i to osloboeni beljike.

(# Ugraivanje do(ro pros$enog i zdravog drveta. %(graivanje nedovoljno prosuene

grae ima pored drugih negativnih strana za posledi#u i poveavanje opasnosti napadaksilofagnih insekata. +vjee drvo sa veim sadrajem vlage na prvom mjestu osiguravanesmetano razvie sekundarnih formi koje se u njemu ve nalaze usled napada u umi ilina stovaritu3 te se uskoro na raznim mjestima javlja ponekad i veliki broj izletnih otvorakoji kvare estetski izgled drvenih predmeta. + druge strane takvo drvo napadaju lake iter#ijerni insekti jer im je pored povoljne vlanosti obezbjeena i bolja ishrana nedovoljno

prosueno drvo sadri vee koliine lako pristupanih hranjivih materija naroito skroba3.Drvo prije ugraivanja treba podvrgnuti detaljnom pregledu jer ono u sebi vrlo esto nosilarve ter#ijernih insekata. 1grade izgraene od napadnutog materijala propadaju brzo jerse insekti iz godine u godinu namnoavaju i u sve veem stepenu razaraju drvnu masu.

*sim toga drvo napadnuto insektima lake podlee napadu gljiva im se vlanost popneiznad 5AL. -aroito treba paziti ako je u pitanju etinarsko drvo posebno drvo smre i

jele ili pak borovina sa jako razvijenom beljikom jer se u njemu vrlo esto nalaze larvekune striibube i osa drvenari#a.

"#Spre)avanje naknadnog vlaenja $graenog drveta. %Do naknadnog porasta sadrajavlage u ugraenom drvetu moe doi iz razliitih razloga. (zrok ovome moe da bude na

prvom mjestu vlaga iz zemlje ako temelji nisu dobro graeni odnosno ako u njih nijestavljen jedan ili dva sloja dobrog izola#ionog materijala bitumen ili asfalt3. Oo je goreako drvo direktno kontaktira sa zemljom i u tom sluaju ono najbre propada. !rema tome

jedno od osnovnih pravila je da se izbjegava svaki direktan ili indirektan temelji graeniod poroznog materijala upijaju vodu iz zemljita putem kapilarnosti i predaju je drvetukoje na njima lei3 kontakt drveta sa zemljom. Do stalnog vlaenja ugranog drveta dolazii od atmosferilija kie snijega i sl.3. *vo moe da bude posledi#a nepravilnogugraivanja neispravnih oluka za odvod vode i sl. =aan izvor poveanog vlaenja drvetau zgradama je tzv. kondenza#iona vlaga koja nastaje usled isparavanja i kondenza#ije vodeu prostorijama gdje se kuva pere i sui ve i sl. &od novogradnji naknadno vlaenje drvetamoe biti izazvano vlagom koja se nalazi u drugim graevinsikim materijalima malter#ement i sl.3. +toga uvijek treba izbjegavati ugraivanje drveta prije nego to se zidovidobro osue. Da ne bi dolo do naknadnog vlaenja naroito od kondenza#ione vlage3zgrada mora da ima dobru aera#iju. 1a prizemlje je vano postojanje podruma ako se

podrum ne gradi treba ispod zgrade staviti izola#ioni sloj bitumena3. =entila#ioni ureaji uzgradi treba da su uvijek ispravni i ne smiju se zapuavati.

!ravilno ugraeno drvo koje se naknadno ne vlai moe da traje veoma dugo. $pak kao tosmo vidjeli ono nije obezbeeno od napada insekata iako se oni u njemu razvijaju sporije.!oveano vlaenje meutim uveliko poten#ira opasnost od njih. $zraziti insekti suvogdrveta bube beljikari 02#tidae3 ive i u drvetu ija vlanosit ne prelazi C%8L ali se ipaknajbolje razvijaju na ,>%,@L. Drvoto#i trae znatno vlaniju sredinu optimum je na oko5>%58L3. &una striibuba koja podnosi vrlo suve sredine najbolje se razvija pri vlanostiizmeu 5>%7>L. !ri poveanoj vlazi meutim nastupaju i vrste koje ne mogu da ive usuvljem drvetu. ?ako na primjer kod etinarskog materijala javljaju se napadi Hrgates faber

optlimalna vlaga izmedu @A i CAL3 i surlaa iz grupe /ossonini.

55


23/26


;oe se zakljuiti da odravanje minimalne vlage u ugraenom drvetu iskljuuje napadsvih ksilofagnih insekata iji su zahtjevi za vlagom vei a oteava naseljavanje i usporavarazvia vrsta koje podnose jako suve uslove. *vo lijepo ilustruje sluaj kune striibubeije razvie normalno traje 7%> godina a u nedostatku vlage se produava na ,A%,> pa unekim sluajevima ak i na 7C godina.

d# dravanje igijena zgrada. % +ve instala#ije u zgradama naroito vodovodnekanaliza#ione kao i one koje odvode atmosfersku vodu moraju biti uvijek u ispravnomstanju. $sto tako treba obratiti panju na krov jer otuda vrlo esto dolazi do priti#anjanepoeljne vlage. ( blizini zgrade ne treba drati niti slagati razne predmete ogrevno drvoi sl.3 i ni u kom sluaju ih ne naslanjati na zidove. ?akoe se ne smije dozvolitizakorovljavanje u neposrednoj blizini temelja.!ovijue koje esto prekrivaju itave zidove pa ponekad i #ijelu zgradu mogu dovesti donaknadnog vlaenja drveta i do vrlo nepoeljnih posledi#a. $spod njih se zidovi sporijesue aera#ija je jako slaba i sve to poveava do maksimuma opasnost od insekata i gljivaa esto prouzrokuje i kombinovane napade pomenutih organizama.

+tare neupotrebiljive drvene predmete treba odmah unititi spaljivanjem a ne drati ih i negomilati na tavanima u podrumima i sl. *ni su vrlo esto napadnuti ksilofagniminsektima te slue kao stalno ognjite iz koga se insekti ire i napadaju zdravo ugradenodrvo. ( krajevima gdje su rasprostranjeni termiti posebnu panju treba obratiti na

podrume. *ni moraju neizostavno biti betonirani i u njima se ne smiju drati nikakvidrveni predmeti stara hartija i sl. ( prostorijama gdje se redovno javlja kondenza#ionavlaga perioni#e kuhinje i sl.3 drvene podove ne treba prekrivati nikakvim prostiraima anaroito izbjegavati one koji su nepropustljivi za vodu i vazduh. *sim toga potrebno jeobezbjediti pojaanu ventila#iju.

e# 'regled drveni predmeta koji se $nose $ zgrade. %Drveni predmeti naroito starinamjetaj vrlo esto sadre ive larve ter#ijernih ksilofagnih insekata prije svegadrvotoa#a. -jegovim unoenjem u zgrade unose se i pomenute tetoine koje zatimnapadaju i zdravo drvo. +toga prilikom kupovine namjetaja treba dobro pregledati nogestoli#a stolova kreveta i sl. 4ko se otkriju sitni izletni otvori naroito u veem brojunajbolje je odustati od kupovine jer je to znak da je drvo u unutranjosti jae rastoeno.4ko je pak broj otvora mali prije unoenja u stanove namjetaj treba oistiti od insekata izatititi hemijskim sredstvima. $sto tako treba biti oprezan i sa novim namjetajem. !otose danas kao panel koristi najee etinarski materijal nije rijedak sluaj da se u njemunalaze ive larve kune striibube ili drvotoa#a. !rilikom kupovine dobro je svaki

predmet detaljno pregledati a ako nema izletnih otvora prislanjanjem uva treba ispitati da li

se iz njega ne uju umovi. !o kupovini takoe je neophodno izvjesno vrijeme paziti naeventualnu pojavu izletnih otvora ili umova poslednji se javljaju samo u toplimsezonama3 da bi se blagovremeno mogla izvriti reklama#ija.

f# -edovna kontrola zgrada. % !oto ugraemo drvo nikada nije sigurno od napadainsekata zgrade treba s vremena na vrijeme podvrgavati detaljnim struinim pregledima.!rvi pregled se obavlja 5 godine posle useljavanja a zatim svakih > godina. -a taj nain seotkrivaju rani napadi kada je mogue malim sredstvima i naporima unititi insekte prijenego to su nainili osjetnije tete. !regledi pored glavnih treba da obuhvate i sporednezgrade koje su vrlo esto napadnute jer se grade od drveta slabljeg kvaliteta a u njih seesto ugrauje stari ve napadnuti materijal. &ontrola je naroito vana za krajeve u

kojima su rasprostranjeni termiti ili gdje se javljaju velike tete od kune striibube idrvotoa#a.

57


24/26


5. 6aklj$)ak

( ovom seminarskom radu opisao sam dejstvo insekata na drvo. "ad je podijeljen na @.poglavlja.

$z izloenog se vidi da se kod drveta koje slui u unutranjosti tj. koje nije izloenoneposrednom djelovanju atmosferilija ve sprovoenjem odreenih konstruk#ionihkontrolnih i higijenskih mjera moe postii visok stepen zatite ugraenog drveta i uvelikoj mjeri produiti njegova trajnost. Drukije meutim stoje stvari sa konstruk#ijamastubovima pragovima i drugim drvenim predmetima koji slue napolju u slobodnoj

prirodi. ;ada i ovdje postoje preventivne konstruk#ione mjere koje se u sutini sastoje uostvarivanju to breg oti#anja vode i to bolje aera#ije ipak je neophodno naroito onedjelove koji imaju neposredan dodir sa zemljom zatititi vjetakim sredstvima koja zarelativno dugo vremena spreavaju napade ksilofagnih organizama. &od mostova se

preporuuje izbor dobrog zdravog drveta pokrivanje glavnih nosaa odozgo ivine trebapokriti i sa spoljnje strane3 stavljanje izmeu oslon#a i greda izola#ionih slojevapokrivanje #jelokupne konstruk#ije obezbjeenje dobre ventila#ije u leitima i spojnimmjestima oblaganje obalnih oslona#a talpama i obezbjeenje brzog odvoda vode iisuivanja zemljita u njihovoj blizini. !atos koji izdrava najvea optereenja se gradi odotpornog drveta a konstruie tako da je aera#ija to vea a odvod vode kratak i brz. $pak

pored svih preduzetih mjera mostovi koji nisu graeni od impregniranog drveta trajurelativno kratko vreme.

( praksi se naalost mjere zatite drveta rijetko primjenjuju to rezultira velikimgubi#ima drvne sirovine u svim fazama prerade. -epoznavanje bioekolokih karakteristikavrsta njihovog kalendara razvia simptoma napada oteenja koja izazivaju su neki od

razloga to se zatita drveta ne primenjuje ili primenjuje na neadekvatan nain.Hduka#ijom strunjaka u praksi bi se vjerovatno ovaj problem djelimino rijeio akoliina drveta koja svakodnevno propada umanjila.

4ko se poznaje kalendar razvia tetoine mogue je primjenom preventivnih mjerazatite sprjeiti napad i na taj nain izbjei teta . &ada je napad ve poeo na osnovusimptoma i nastalih oteenja najee se moe odrediti vrsta dobro isplanirati represivnazatita i na taj nain zaustaviti i sprijeiti dalja teta. !oznavanje karakteristika vrstasimptoma napada ksilofagnih insekata oteenja koja stvaruje je jedini siguran put dozatite drveta koja je u skladu sa osnovnim prin#ipima efikasnosti sigurnosti iekonominosti.

5


25/26


7iterat$ra

1. 0 a r a d i 2# D.# & n 3 e l i 2# *. (4554)6 7aj8e92e ,ljive prouzrokova8i trulei drveta u9umama i 9umskim stovari9tima# entar za za9titu i unapre3enje 9uma rne :ore ;

Pod,orica# Pod,orica.

4. * i r i 2# *.# P e t r o v i 2# S. (4554# %eo,rad.

!. * i r i 2# *. (455. * i r i 2# *.# P e t r o v i 2# S. (455


26/26


Sadraj

Uvod..................................................................................................................1

2. Tipovi oteenja drveta...............................................................................2

2.1. Direktna oteenja...................................................................................................2

2.2 Indirektna oteenja..................................................................................................5

3. Simptomi napadainsekata..........................................................................8

4. Dijagnoza napada ksilofagni insekata.....................................................9

&.!jere zatite drveta od insekata..............................................................1&

&.1. 'reventivne mjere...................................................................................................1&

6aklj$)ak........................................................................................................24

7iterat$ra.......................................................................................................2&

Documents

Zastita Drveta Od Insekata