...........

Mato Zovkic

ZALAGANJE RELIGIJAZA MIR I POVJERENJENA PRAGU NOVOG MILENIJA

U tekstu se govori 0 dvije veoma vazne medureligijske konferencije kojesu odriane koncem prosle godine na Bliskome istoku. Prva je odriana uIzraelu od 20. do 23. XI, a organizirana je povodm pohoda Dalaj Lametoj zemlji, a druga u jordanskom glavnom gradu Amanu od 24. do 29. XIna temu ''Akcija za zajednicko zivljenje-uloga religija u novom mileniju",au organizaciji Svjetske konferencije religija za mir (WCRP).Autor teksta, kao neposredni sudionik zajedno s predstavnicima islamske,pravoslavne i jevrejske zajednice u BiH, iznosi svoje osobne dojmove satih velikih skupova te pise 0 veoma znacajnim iskustvima koja je stekaou susretima sa brojnim muslimanskim, pravoslavnim i Zidovskimpromicateljima mira i meduvjerske tolerancije u suvremenom svijetu.Naposlijetku, autar u prijevodu donosi veOffiCtVaZnui poticajnu Izjavuvjerskih poglavara 0 obnovi i razvoju u Jugoistocnoij Evropi, koja jeizvorno napisana na engleskome jeziku.

Bez obzira na pitanje, poCinje Ii novi milenij godinama 2000. ili2001., religiozni ljudi razliCitihddava i naroda zajedno s ostalimstanovnicima kugle zemaljske uvidaju da svi mogu i trebaju

pridonositi medunarodnom miru i povjerenju. Zajedno spredstavnicima islamske, prvoslavne i jevrejske zajednice BiH,sudjelovao sam koncem studenog 1999. na dvije medureligijskekonferencije na Bliskom Istoku. Prva je bila u Izraelu od 20. do 23. XIi organizirana je povodom pohoda Dalaj Lame toj zemlji, a druga u

124 MATO ZOVKIC

jordanskom glavnom gradu Amanu od 24. do 29. XI - sedma skupstinaSvjetske konferencije religija za mir WCRP) na temu ''Akcija zazajednicko zivljenje - uloga religija u novom mileniju". Ovdje zelimizvuCineke naglaske iz tih dvaju medureligijskih skupova koje smatraminspirativnima za muskarce i zene dobre volje u Bosni i Hercegovinil.

Religiozni Izraelci uvidajuda i Palestinci imaju pravo na domovinu

Napominjem da je Dalaj Lama duhovni voda tibetske religije zvanelamaizam (vrsta budizma), a naziv mu znaCi"Poglavar - ocean znanja".Kineska vojska umarsirala je god. 1950. u Tibet a sljedece godinepekinskim ugovorom Tibetu je dodijeljen status autonomne provincijeu Kini. Pobunu Tibetanaca iz god. 1958/59. Kinezi su krvavo ugusilite dokinuli hijerarhijsku upravu te zemlje. Sadasnji Dalaj Lama, rodengod. 1935., inace cetrnaesti po redu u poglavarskoj sluzbi, pobjegaoje i u Indiju da spasi zivot. Od tada je izbjeglica koji obilazi svijetompoticuCina zastitu ljudskih prava i nenasilno rjesavanje sukoba. U Iraelupostoji Drustvo izraelsko-tibetskog prijateljstva koje je u sporazumu svladom 0 vjerskim ustanovama dvije godine pripremalo tadasnjipohod Dalaj Lame. Kineske vlasti pokusale su preko svojih diplomatau Izraelu sprijeCitiovaj pohod. Zato je Dalaj Lama pri dolasku vec naaerodromu dao izjavu da on ne moze i ne zeli rusiti politicku vlast teda dolazi kao misionar mira i povjerenja medu narodima.

Oni koji su uCili povijest sjecaju se kako je Palestina, nakonpovlacenja otomanske vlasti, od 1918. do 1948. bila pod upravomVelike Britanije te kako je Izrael kao ddava osnovan god. 1948.odlukom Ujedinjenih naroda. Arapski stanovnici palestine (veCinamuslimani uz oko 150.000 krscana razliCitihkonfesija) smatrali da imje time oteta domovina te su se pokusali vojno suprostaviti toj novoj

1 Priredeno za sarajevski casopis Znakovi vremena u prosincu 1999.

ZAlAGANJE REUGIJA ZA MIR I POVJERENJE NA PRAGU NOVOG MILENIJA 125-ddavi, uz pomoc prijatelja iz susjednih arapskih ddava. Vodili sunekoliko ratova, ali su dosada sve izgubili. Nakon rata god. 1967. uDarnasku su demonstranti docekali jugoslavenskog predsjednika Titas natpisima: "Nema mira dok postoji Izrael." Kad sam 1968. preuzeosluzbukatedralnog zupnika u Sarajevu, jedan Bosnjak, koji se bio vratiosa studija islamske teologije u Iranu i Libiji, rekao mi je da palestinskistudenti u svojim sobarna dde oruzje i spremaju se za rat protiv Izraela.zata je Jaser Arafat, kao vojni i politicki voda Palestinaea, moraoizgledatiizdajiea u oCimatakvih mladih Palestinaea kad je s Izraelcimapotpisao mirovni ugovor god. 1993. Izraelski premijer Jiehak Rabinpokusao je taj ugovor stupnjevito provoditi u djelo pa ga je jedankrajnje desnicarski orijentirani sunarodnjak ubio 4. XI 1995.

U kolovozu 1993. sudjelovao sam na jednom meaureligijskornsusretu u sviearskom mjestu Caux kod Zeneve na kojem su sudionieigovorili 0 svome iskustvu konflikta i pomirenja. Jedan americkinovinar, Zidov po narodnosti i kulturi, ispricao je kako su ga krozjedanaest mjeseei Palestinei ddali u Libanonu kao taoea te ga prisililida nauCi arapski te Cita i slusa izvjeStaje'zivih svjedoka 0 okrutnimpostupcima Izraelaea prema Palestineirna. Kad je osloboden, pretvorioseu misionara pornirenja:rnedu Izraelcima i Palestineima. Iako ponosanna svoj narod, osuduje neke postupke izraelske vlade rijeCima: "Izraelje dijete koje je nekoc bilo zlostavljano a sada dovoljno odraslo dazlostavlja druge!"

ReligiozniIzraelcii Palestineiuvidjelisu da trajan mir ne moze nastatisarnovojnopolieijskom silom ili dogovorom politickih predstavnika.Treba u glavama i sreima gradana stvarati mentalitet mira i ozracjepovjerenja. Zato se mnogi od njih okupljaju u nevladine organizaeijekoje uspostavljaju mostove povjerenja meau etnicki i religijskirazliCitimskupinama iIidjeluju u eentrima za mirotvorni odgoj i sirenjepovjerenja. Palestinski vjerski poglavari zasada se ne ukljucuju aktivnou takve forume i skupine, jer bi im to znaCilo pre6 preko nepravdakoje su naCinjene njihovim sunarodnjaeima.

Organizator Medureligijske jubilejske konfereneije za mir u svijetuod 20. do 23. srudenog 1999. u Tiberiji na Galilejskom jezeru bilo je

126 MA TO ZOVKIC

Medureligijsko koordinatorsko vijece Izraela (InterreligiousCoordinating Council in Israel - I.CCI.). Pozvalisu sedamdesetakpredstavnika iz SAD, europskih zemalja i s Bliskog istoka. Iz BiHJevrejsku zajednicu zastupao je Danilo Nikolic, islamsku Het Mustafic,pravoslavnu mitropolit Nikolaj te katolicku autor ovih redaka. Uzokrugli stol religijskihpoglavara i teologa paralelno se odvijao programza clanove meduvjerskih organizacija otvorenih jednostavnim Ijudimadobre volje (grass-roots organizations). Organizatorima je tesko palosto se nisu odazvali islamski poglavari Palestinaca te su zbog toga svise paznje pratili pojedine muslimane .koji su dosli u svoje ime ili kaoclanovi skupina za dijalog.

U susretu teologa s predstavnicima skupina za dijalog, meni seduboko utisnulo razmisljanjejednog domaceg muslimana koji je izraziozaljenje sto neki muslimani poseZu za nasiljem u ime vjere te sto su uvelikom dijelu zemalja s muslimanskom veCinom gradana vlastiuglavnom autokratske ili cak diktatorske. Istaknuo je da to nikako neizlazi izpravo shvacenog i zivljenog islama. Jedna Izraelka, profesoricauniverziteta, s osudom je istaknula kako je predvoditelj bogosluzja usinagogi gdje ona redovno sudjeluje godinu dana prije ubojstva Rabinacitat iz Svetog Pisma "Ukloni to zlo iz zemljeIzraelove" tako naglasavaoi tumaCio da kod sudionika stvori raspolozenje kako u ime vjere trebamaknuti premijera.

U razgovoru s jednim taksistom Izraelcem, pitao sam kako onkomentira kritiku jednog Palestinca vozaca da je Izrael jedina drZavaclanica Ujedinjenih naroda koja nema medunarodno priznatih granicanego sarno linije prestanka vatre. Odsutio je moje pitanje ili se pravioda ne razumije. Na moj upit, idu Ii njegovi roditelji u sinagogu te je Iion osobno religiozan, odgovorio je da roditelji vjeruju u Boga iredovno pohadaju sinagogu, ali on osobno ne vjeruje. Smatra dareligija ne znaCi puno u zivotu pojedinca i naroda. Organizatori sumi rekli da jedna novinarka koja radi za Katolicki tiskovnu agencijuzeli sa mnom razgovarati. Zove se Judith Sudilovsky i rekla mi je dapotjece iz mjesovite obitelji te da ima rodaka katolickih svecenika ali ihebrejskih rabina. Ona osobno ne vjeruje niti obdrZava religijsku

ZALAGANJE REUGIJA ZA MIR I POVJERENJE NA PRAGU NOVOG MILENIJA 127

tradiciju. Iz jos nekih razgovora s mladima u Izraelu dobio sam dojamda medu razloge kojima opravdavaju svoju ravnodusnost prema religijiubrajaju nasrtljivu borbenost nekih ultrakbnzervativnih rabina koji nesarnoda otklanjaju kontakte s ljudima drugih religija nego i kritizirajudrZavuIzrael zato sto je sekultarna te nije uredena prema religijskimnorrnama. Medutim, 'feligiozni i agnosticki Izraelci zele drZavumedunarodno priznatu, koja postuje ljudska prava svih svojih gradana.Izraelskikrscani koji su po narodnosti Arapi. Palestinci govorili su dacivilne vlasti njima i muslimanima otezavaju dobivanje gradanskihdokumenata ili izdavanje dozvole za gradnju nove kuce. Tih dana biloje vruce pitanje nove dfamije u Nazaretu, neposredno predkrscanskom bazilikom Marijina navjestenja. Za tu dzamiju nije daodopustenje gradonacelnik Palestinac nego centralne vlasti izJerusalimuproglasivsi prije toga gradevinsku parcelu drZavnim vlasnistvom.KrScani tumace tu dozvolu kao namjerno zavadanje krscana imuslimana, ne bili ih sto veCibroj odselio. Unatoc ovom i drugimincidentima, veCina religioznih Izraelaca uvidaju da palestinci imajupravo na domovinu te se zalazu za pravedan mir. Pri tome imekstremisticki sunarodnjaci predbacuju da su losi izraelski rodoljubi,a neke od religijski motiviranih pacifista drZavne vlasti povremenodobrano pretresu.

Kao teolog pratio sam jednog hrvatskog biskupa na medureligijskomsusretu u Jerusalimu pocetkom veljace 1992. Tema je bila: "Religijskovodstvo u sekularnom svijetu." Uz nastupe domaCih teologa i rabinakoji su otvoreni za medureligijsku suradnju, mi gosti sa strane pitalisrno se zasto nema glavnog rabina Izraela da barem pozdravi skup.Dobili smo nesluzbeni odgovor da je on teoloski konzervativan i dase protivi skupovima ove vrste. Za razliku od toga, na skupu uTiberijadi pojavio se nakratko glavni rabin Izraela 22. srudenog,pozdravio sudionike izrazivsi podrsku nastojanjima takve vrste izaljenje sto zbog svojih obveza ne moze prisustvovati cjelovitomprogramu. To je znak nove duhovne klime medu religioznimIzraelcima i njihovim sIuzbenim predstavnicima.

128 MATO ZOVKIC

Impulsi kralja Abdullaha, prinea Hasanai drugih govornika u Amanu

Jordanski prine Hasan, brat tolerantnog i dobrog kralja Huseina,vec godinama se kao veoma obrazovani musliman bavi medureligjskimdijalogom te u Jordaniji koordinira rad institucija za medureligijskusuradnju i razumijevanje. On je odgovornima iz Svjetske konferencijereligija za mir (WCRP) predlozio da se njihova sedma skupstina oddiu glavnom gradu Jordanije Amanu, a bila je najavljena za 24. do 29.studenog 1999. Taj poziv ukljuCivao je i obecanje 0 pokrivanju dijelatroskova. Kad je novi kralj Abdullah preuzeo sluzbu prosle godinenakon smrti svoga oca Huseina, odobrio je da se nastave priprave zaamanski medureligijski susret te princa Hasana ovlastio da koordinirapripravu i sam rad.

Svjetska konferencija religija za mir, kao medureligijski mirotvornipokret, osnovana je u japanskom gradu Kyoto god. 1970. ad tada seprosirila u tridesetak ddava na svim kontinentima. U Sarajevu odlistopada 1996. djeluje ured te organizacije koji asistira vjerskimpoglavarima Bosne i Hercegovine pri radu Medureligijskog vijeca teorganizira seminare 0 prakticiranju religijske slobode i ljudskih prava.WCRP uz sredisnji sekretarijat u New Yorku ima kontinentalnapredstavnistva te ogranke u pojedinim ddavama. Svake pete godineoddava generalnu skupstinu na temu koja se prije toga marljivoproraduju u kontinentalnim i nacionalnim ograncima. Tema skupstineu Amanu bila je ''Akcijaza zajednicko zivljenje -uloga religija u novommileniju" a bila je pripremana u sest radnih komisija:

1) Dijete i obitelj;2) Preobrazba konflikta i pomirenje;3) Razvoj i ekologija;4) Razoruzanje i sigurnost;5) Ljudska prava i odgovornosti;6) Odgoj i naobrazba za mir.

Rad se odvijao u plenarnim sjednicama, na kojima su pozvanigovornici izlagali svoje videnje zadanih tema, te u skupinama koje su

ZALAGANJE RELIGIJA ZA MIR I POVJERENJE NA PRAGUNOVOG MILENIJA 129

dublje proradivale pojedinu odabranu temu. Posebna atrakcija svakeod generalnih skupstina su govornici koji bivaju predlagani odkontinentalnih ogranaka i brizno odabrani u generalnom tajnistvu.Sudjelovalo je oko 600 delegata WCRP i pozvanih gostiju. Rad seodvijao u amanskom Centru za kulturu pod jakom prismotromdrzavne sluzbe sigurnosti, zbog velikog broja politickih i religijskihlidera.

Sadasnji predsjednik Indonezije Abdurrahman Wahid bio jedugogodisnji visoki djelatnik WCRP na internacionalnoj razini. Onje u svom govoru istaknuo uvjerenje da islam svoje vjernike potice napravdu i mirno rjeSavanje drustvenih problema, sto on svojimduhovnim i politickim sljedbenicima stavlja na srce.

Ddavna televizija i drugi mediji s posebnom su paznjom pratiligovor kralja Abdullaha II.U okolnosti da se skup oddava pred nastupnovog milenija on je vidio dobru prigodu za osvrt na "nedavnuproslost s njezinim nevoljama i radostima, promasajima i dostignuCimate na buducnost sa svim mogucnostima za mir na cijelom svijetu, zasvijetsposoban suceljavati se s globalnim i lokalnim izazovima". Onsmatra da je doslo vrijeme kad religijsko, akademsko i politickovodstvo trebaju graditi mostove povezivanja u rjesavanju problemakoji tiste danasnji svijet kao sto su ekstremni nacionalizam, religijskinacionalizam i druge fanaticke tendencije: "Takvi forumi mogu bitipodloga ne sarno za provedbu preventivne diplomacije nego i zarjesavanjekonflikata. Mogu uevrsCivatimir, produbljivati medusobnorazumijevanje te pomagati u rjesavanju kulturnih, etnickih i politickihproblema." Medu zemlje konflikta i napetosti ubrojio je Afganistan,Somaliju, Ruandu i Bosnu te sukob izmedu Izraelaca i Palestinaca kojije prerastao u regionalni. Jerusalim je, prema njemu "utjelovljenjedihotomije religije i rata" te primjer kako religija moze biti povod zaratovanje ali i nadahnuce za mirotvorno djelovanje. On zali sto je cijelodvadeseto stoljece na Bliskom istoku obiljdeno izraelsko-arapskimkonfliktom i zeli da bude postignut pravedan mir koji ce biti narodimaBliskogistoka i svjetskoj zajednici dar u osvit dvadeset prvog stoljecai treceg milenija. Izrazio je osobnu podrsku Ugovoru 0 miru izmedu

130 MATO ZOVKIC

Jordanije i Izraela u kojem su se strane obvezale na promieanjemedusobnog razumijevanja i toleraneije na temelju zajednickihpovijesnih vrednota. Sve jace povezivanje religije i mira jedan je odtemelja za bolju buducnost covjecanstva2 .

Izraelski rabin David Rosen osjetio se ponukanim da u svoj unaprijednapisani govor umetne izjavu kako kao stanovnikJeruzalema spremnoprihvaca sugradane koji su krscani i muslimani i zagovara mirovniugovor prema kojemu bi Jeruzalem bio grad svih svojih tradieionalnihreligijskih zajedniea. AludirajuCi na stoljetne progone svoga naroda,naveo je izreku jednog izraelskog mudraea da bi preziranje drugogljudskog bica bilo preziranje onoga koji je stvoren na sliku Boziju, azatim je dodao: "Izazov zajednickog zivljenja jest upravo stogasposobnosr da nadvladavamo svoj osjecaj patnje i otudenja, tako dadrugoga mozemo gledati kao Bozije dijete, kao brata i sesrru, unatacrazlikama medu nama i ne ignorirajuCi te razlike, jer one saCinjavajuljepotu ljudske i univerzalne razlicnosti"3 .

Prine Hasan priznao je na pocetku da globalizaeija utjece na zivotsvih gradana danasnjeg svijeta, ali ne smijemo "zapostavljati vaznostkulture i religije kao kamena temeljaea za idenritet, sigurnost i mir."Ljudi su usli u dvadeseto stoljece s ogromnim povjerenjem u napredakkoji nude znanost i rehnologija, ali su ratavi i druge strahote ovogstoljeca porkopale povjerenje u takav progres. Pozvao se na svojeiskusrvo medureligijskog dijaloga od rridesetak godina te israknuo damedureligijski dijalog i suradnja mogu lijeCiriuzroke sukoba i otklanjatinjihove posljediee. Religijske zajedniee mogu promieati pomirenje iozdravljenje zata sto su "najbolje organizirana komponenra eivilnogdrustva. Svoju privdenost nekoj od religija pokazuje ogromna veCinastanovnistva na svim konrinenrima -muskarei, zene i djeea - i to cestoorganizirano na lokalnoj, ddavnoj i medunarodnoj razini... Religijske

1 Usp. Speech by His Majesty King Abdullah II at the World Conference on Religionand peace, Amman, Thursday, November 25, 1999,6 str. (tekst dijeljen sudionicima).

\ Rabbi David Rosen: The Challenge of Common Living, (tekst govora razdijeljensudionicima, 4. str.).

ZALAGANJE REUGIJA ZA MIR I POVJERENJE NA PRAGU NOVOG MILENIJA 131

zajednice pruiaju vise od znacajnog kanala komuniciranja. Nesmijemozaboraviti da religijskemoraIne i socijalne tradicije daju temeljza humanitarne vizije koje mogu vjernike i nevjernike voditi uzauzetom mirotvornom djelovanju". Religije su naravni posredniciondje gdje su vlade izgubile povjerenje i moralni ugled i zata trebajuostati apoliticne. Na kraju je pozvao na zajednicko djelovanje "kakogeneracija onih koji jos nisu rodeni ne bi kasnije prikazivala nasevrijeme kao doba izgubljene nade. Neka radije govore kako je ovobilodoba kad je covjecanstvo uznapredovalo iz kulture prdivljavanjau univerzalnu moralnost"4 .

Dr. George Carey, duhovni voda anglikanskih krscana i nadbiskupkenterberijski, na njegovanom britanskom engleskom, povezao jenovijestudije 0 sociologiji religije i promisljanje teologa. lako religijemogu biti zloupotrebljavane za produbljavanje konflikta, one moguna sebi svojstven naCin pomagati u rjesavanju sukoba zato stopridonose "socijalnom kapitalu" 0 kojem govori Francis Fukuyama usvojoj knjizi The great disruption (Veliki rascjep) pridonoseCiudrufivanju, prijateljevanju i pripadnosti. Religije takoder moguprodubljivati harmoniju i postivanje razlika. Religije mogu, nadalje,nastupati posrednicki medu politicarima i tvorcima mirovnihpregovora. Tu je spomenuo studiju D. Johnstona i C. Sampson:Religion - The Missing dimension of Statecraft (Religija kaozaboravljena dimenzija ddavnistva). Kako religije posvecuju istinskupafnju siromasnima i rubnima, one mogu veoma konstruktivnopridonositi uocavanju i rjdavanju njihovih problema. Dvije treCinestanovnika svijeta five u siromastvu: "To je moralni i ekonomskiproblem koji mora biti prioritetan na nasem radnom programu."s

4Address by His Royal Higness Prince EI Hassan bin Talal at the Plenary Sesson I, 7thWorld Assembly of the World Conference on Religion and Peace, Amman, Jordan, 25thNovember, 1999 (6 str.).

; Keynote Address by the Archbishop of Canterbury to the Seventh World Assembleyof the World Conference on Religion and Peace, Amman, Jordan, 25 November 1999 (5str.)

132 MATO ZOVKIC

Katolicku delegaciju prevodili su kardinali Francis Arinze,predsjednik Papinskog vijeca za medureligijski dijalog, zatim tokijskikardinal Peter Shirayanagi, briselski Godfried Danneels i sarajevskiVinko Puljic. Kardinal Arinze govorio je kako religije mogu svojesljedbenike motivirati u obracenju srca i pramjeni mentaliteta, bez ceganema pomirenja na duge staze. Religije takoder stvaraju duhovnupodlogu za solidarnost "koja Ijude motivira da postuju sveopcunamjenu zemaljskih dobara te uvide kako je Bog stvorio dobre stvariovoga svijeta za dobra svih a ne tek nekolicine"6. Kao pripadnikmanjinske religije u pretezno budistickoj i sintoistickoj zemlji, kardinalShirayanagi govorio je 0 svom iskustvu djelovanja u okviru WCRPjapana, dozivjevsi u trideset godina od skupa u Kyotu da ima viseonoga sto ujedinjuje pripadnike razliCitihreligija nego sto ih rastavlja.

Od katolickih sudionika, posljednjeg dana plenumu se po zeljiorganizatora obratila Chiara Lubich, Talijanka osnovateljica pokreta"Focolare" koji njeguje ekumensku i medureligijsku duhovnost kodsvojih katolickih pripadnika. Govorila je na temelju iskustva svogapokreta 0 duhovnosti zajednickog zivljenja. Muskarci i zene koji seukljucuju u taj pokret nastoje Ijubiti druge kao sto ih Bog Ijubi te utom ozracju predlazu sebi i drugima nacelo: "Voli zemlju drugogakao sto volis svoju!" SmatrajuCida istinska Ijubav otvara Ijude za Bogai jedne za druge, rekla je: "Ovaj nas san mogla sam ponekad podijelitis osobama angaziranim u politici i vladi. Rezultati pokazuju da ovaporuka pradire u srca mnogih. Ipak, sami politicari kao i svi kojiobavljaju odgovorne sluzbe za opce dobra, trebaju nasu podrsku.Potrebno im je da vide kako Ijudi razliCitihtradicija, kultura i uvjerenjakontaktiraju jedni s drugima, prelazeCi preko svih zapreka, brinu sejedni za druge te jedni drugima pomazu da se suocavaju s prablemimasvagdanjeg zivota... Politicki svijet okuplja stotine politicara razliCitih

6 Francis Cardinal Arizne: Religious visions of human polity (Address to Plenary Session ofWorld Conference on Religion and Peace, 7th World Assembley, Amman, 26th November

1999), 4 str.

ZALAGANJE REUGIJA ZA MIR I POVJERENJE NA PRAGU NOVOG MILENIJA 133

partija,nacionalnosti i kulture kako bi se usredotoCilina najvece Ijudskevrijednosti i promicali ih u vladi i drustvu. Ova inicijativa podupirena nestranacki naCin sve napore u nacionalnim i medunarodnimodnosima koji su usmjereni prema donosenju zakonskog i socijalnogozracja za pravdu, mir i solidarnost"7 .

Na zakljucnoj plenarnoj sjednici raspravljen je prijedlog Amanskedeklaracije koji ce biti dopunjen zakljucnim primjedbama te razaslanclanovima WCRP u razliCitim zemljama na proradivanje do sljedeceskupstine. Tom deklaracijom sudionici veZu sami sebe na akcije uprilog humanijem i odgovornijem zajednickom zivljenju, jer se radi 0jednom covjecanstvu, zajednickoj sigurnosti, ovisnosti jednih 0drugima, zajednickoj buducnosti, perspektivnom odgoju za mir i nadiza koju treba ne sarno Zivjetinego i raditi8 .

Forum vjerskih poglavaraiz deset juznoevropskih zemalja u Amanu

SmatrajuCi da se Pakt za stabilnost u jugoistocnoj Evropi ne mozedosljedno provoditi bez doprinosa vjernika i njihovih vjerskihpoglavara, organizatori medureligijskog skupa u Amanu pozvali suna dvodnevno vijece 27 vjerskih poglavara iz deset zemalja: Albanije,BiH, Bugarske, Grcke, Hrvatske (odazvali se predstavnici muslimana,protestanata i zidova), Jugoslavije, Kosova, Rumunjske, Slovenije iTurske. Rad ove skupine odvijao se 26. i 27. studenog paralelno saplenarnom skupstinom WCRP. Susret je otvorio generalni sekretarWCRP Dr. William Vendley zahvalivsi pozvanima na odazivu iovlastivsi g. Jamesa Cairnsa, direktora ureda WCRP u Sarajevu, da

7The Spirituality of Common Living - Address by Chiara Lubich to the Seventh WorldAssembly of the World Conference on Religion and Peace, Amman, Jordan, 29 November1999 (4 str.)S The Amman Declaration -The Seventh Assembley, World Conference on Religion andPeace (Draft), Amman, Jordan, November 25-29, 1999 (3 str.).

134 MATO ZOVKIC

vodi zborovanje. Na pocetku je oddan susret upoznavanja po vjeramana kojemu su katolici, muslimani, pravoslavni i zidovi odabrali svogadelegata za predsjedanje jednoj od sjednica i za clana u odboru kojisprema nacrt zakljucne izjave.

Kosovski muftija Dr. Redzep Boja ostro je predbacio Srpskojpravoslavnoj Crkvi sto se nije konkretno i jasno izjasnjavala 0zlodjelima jugoslavenske vojske i policije nad Albancima prije dolaskaNATO trupa a kosovski episkop Artemije opravdavao je svojenedolazenje na medureligijske susrete izgonom Srba s Kosova irusenjem pravoslavnih crkava nakon dolaska mirotvornih snaga. Drugiprisutni sudionici pomogli su da se Kosovo postavi u siri okvir, jer sunakon prestanka komunizma brojni problemi slicni ili jednaki u cijelojregiji. Konstruktivnim iznosenjem zajednickih problema i trazenjemrjesenja poglavari su izrazili svijest da mogu suradivati pri unosenjuduhovnih vrijednosti u izgradivanje gradanskog drustva u svojimzemljama. usvojilisu "Izjavu 0 obnovi i razvojuuJugoistocnoj Evropi".U njoj izrafavaju ponos sto su religije pridonosile kroz povijeststvaranju kulturnog i nacionalnog identiteta u pojedinim zemljama,ali i faljenje sto je poistovjeCivanje vjere i nacije omogueavalozlouporabu religije. Religije mogu i hoee promicati istinu, pravdu ipomirenje u vlastitom drustvu te pridonositi da se problemi rjesavajunenasilnim metodama. U osam nacela sroCili su ono sto ocekuju odcivilnih vlasti u svojim zemljama te u sest programskih tocaka iznijeliono sto religije zele Cinitiunutar vlastite zajednice, svoje zemlje ili narazini regije. Od gradanskih vlasti traze istinsku demokraciju i jakocivilno drustvo s adekvatnim zakonima i ekonomskim regulativama,a sebi zadaju na dug rok da ee vlastite vjernike odgajati za postivanjedrugaCijih te da ee se veCinske zajednice posebno brinuti za pravamanjll1a.

Na konferenciji za tisak u amanskoj PalaCikulture muslimane jezastupao reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerie, pravoslavce albanskiarhiepiskop Anastasios, katolike kardinal Puljie te zidove Dr. OgnjenKraus iz Zagreba. Na upit novinara, zasto se tek sada prvi puta sastajuvjerski poglavari spomenutih zemalja, pravoslavni predstavnik je

.,

ZALAGANJE RELIGIJA ZA MIR I POVJERENJE NA PRAGU NOVOG MILENIJA 135

odgovorio da takav saziv ne moze odrediti ni programirati drZava ilivodstvo jedne od zajednica. Sada je to ponudila jedna svjetskamirotvorna organizacija i poglavari su prihvatili, ali je dogovoreno daslieno okupljanje u odredenim razmacima nastave. Na upit, sto nosekao znaeajno s ovog susreta, reis dr. Cerie odgovorio je kako se vjerskipoglavari slazu da ozraeje demokracije i postivanja ljudskih pravanajvise pogoduje vjerskim zajednicama da slobodno izvrsavaju svojevjersko i drustveno poslanje. Na up it jednoga od novinara, misli li nazapadnu ili serijatsku demokraciju, reis je odgovorio da je demokracijajedna i da se ona u biti sastoji od zastite svih pojedinaca i skupina,slobodne trgovine i slobode kretanja u vlastitoj drZavi i diljem svijeta.Kardinal Puljie je istaknuo da su poglavari usvojili naeela po kojimazeleodgajati vlastite vjernike za postivanje svakoga na hodoeaseu zivotakojenam bog omogueuje. Dr. Kraus istaknuo je potrebu kontroliranjapropovijedi u crkvama i dzamijama u smislu da vjerski sluzbenici nalokalnoj razini zaista provode ono sto poglavari preporucuju.

Jordanija je muslimanska zemlja s oko 4,500.000 stanovnika, aliima3,5% krsCanaArapa koji pripadaju razliCitimkonfesijama. Od togarimokatolika oko 42.000 koji su organizirani u vikarijat jeruzalemskepatrijarsije u Jordaniji. Kardinal Puljie i prizrenski biskup Mark Sopipridruzili su ne na prvu nedjelju dosase'a 28. XI. na misi mjesnimkatolicima u crkvi Sv.Marije Nazaretske. Misu je predvodio domaCibiskup-vikar mons. Salim Sayegh koji se u ime sabrane zajedniceobraeao Bogu nazivom "Allah" a kardinal je u prigodnoj propovijediizrazio radost katoliekog zajednistva u okviru adventa kojim ulazimou jubilejsku godinu.

Gospodin Ibrahim Efendie, otpravnik poslova Ambasade BiH uJordaniji, pohodio je na poeetku skupstine WCRP reisa Ceriea,mitropolita Nikolaja i kardinala Puljiea u hotelu "Le Meridien" te sekao promatrac pridruzio na nekoliko radnih sjednica foruma vjerskihpoglavara iz zemalja jugoistoene Evrope. U nedjelju 28. XI popodnestavio se sa svojim vozaeem na raspolaganje kardinalu Puljieu da njegai njegove pratioce odveze na Brdo nebo s kojega je Mojsije razgledaoPalestinu pred smrt. Takoder ga je odvezao na Mrtvo more koje se

136 MATO ZOVKIC

spominje u Bibliji a danas je za Jordance i Izraelce izvor kemijskeindustrije i privlacno podrucje za turiste. Gospodin Efendie putem jetumaCio svome gostu Jordaniju i Bliski istok na temelju svogaposlovnog i diplomatskog iskustva. Kako se tih dana u Jordaniji iIzraelu obavljala javna molitva za kisu, rastumaCio je daJordanija ovisiod Izraela, Sirije i Libije za dobivanje potrebne vode te da se redovnosnabdijevanje vodom moze rijeSitisarno ugovorom izmedu vise drZavana regionalnoj razini.

Izjava vjerskih poglavara0 obnovi i razvoju u jugoistocnoj Evropi9

Mi poglavari i ovlasteni predstavnici religijskih zajednica iz drZavejugoistocne Evrope okupili smo se na ovome forumu u Amanu uJordaniji 26.-17. studenog 1999., koji se odrZava u sklopu Sedmeskupstine Svjetske konferencije religija za Mir (WCRP), kako bismoraspravljali 0 sadasnjoj situaciji u nasoj regiji te pronalazili naCin danase zajednice suraduju na promicanju obnove i razvoja u nasimzemljama te u regiji kao cjelini.

Kao religiozne osobe trebamo naglasiti da je ljudski zivot svetinja,u svakoj od tradicija koje predstavljamo. Bilo kakvo krsenje pravapojedine osobe nije prihvatljivo i treba biti osudeno. Sve nase vjerskezajednice nastoje promicati puninu zivota u miru, pravdi, milosrdu iljubavi.

Nazalost, u jugoistocnoj Evropi nedavno smo dozivjeli sukob kojije mnogim ljudima uskratio ove vrijednosti. Nakon pada komunizmanasu regiju pogodili su nemiri i sukobi. Ovi sukobi ozivjeli su starepredrasude i stYoriliopee nepovjerenje i podjelu medu narodima. Cak

9 Izvornik je na engleskom: Statement of religious leaders on reconstruction anddevelopment in South Eastern Europe. Ovaj prijevod priredio je Marko Antonio Brkic,djelatnik ureda WCRP u Sarajevu.

..

ZALAGANJEREUGIJA ZA MIR I POVJERENJENA PRAGUNOVOG MILENIJA 137

i one zemlje koje su izbjegle nasilje kakvo se desilo u zemljama bivseJugoslavije danas se suceljuju s ozbiljnom socijalnom krizom koja jestvorila znatnu nestabilnost u njihovim drustvima.

Ponosni smo na ulogu koju su nase religijske zajednice imale upovijesti, kulturi i tradicijama ddava i naroda u nasoj regiji. Nasreligijskiidentitet bio je i nadalje ce biti bitni dio onoga sto jesmo kaovjernici i kao ljudi. Medutim, takoder smo svjesni da je ova uskapovezanost religijskog i nacionalnog identiteta u nasim zajednicamabilazloupotrebljavana od strane onih koji su na vlasti ili mogu utjecatina druge. Vrlo cesto u nasim religijskim i etnickim zajednicama nekisu nastojali druge prikazivati kao neprijatelje i opasnost za sigurnostvlastite zajednice. Trebamo se suprostavljati takvim stereotipima te ihnadilaziti, kako bismo omogucavali da nasa duhovna bastina sluziizgradnji bolje buducnosti za sve ljude te da ne bude koristena za'poddavanje mita prema kojemu sigurnost izvire sarno iz etnicki Cisteddave.

Zalimo zbog pogubljenja i smrti tolikih nevinih zrtava u sukobimakoji su bjesnili diljem nase regije kao i zbog razaranja religijskihgradevina u svim nasim zajednicama. Osjecamo se ponukanim damolimo za oprostenje te tdimo za pomirenjem medu zajednicama,ne zato sto bi religijske zajednice bile odgovorne za ove sukobe, negozatosto religiozni ljudi trebaju ostalim clanovima drustva davati primjerdostojan nasljedovanja. Priznajemo da kao clanovi svojih zajednicane mozemo pobjeCi od osjecaja zajednickog stida za ono sto sedogadalo, ali ostajemo uz nacelo individualne krivnje i odgovornostiza djela i okrutnosti poCinjene za vrijeme ovih sukoba. (:vrsto nacelopravde u svakoj od nasih tradicija zahtijeva da svi koji su odgovornibudu sudeni prema internacionalnim zakonskim standardima a dakrivica ne bude pripisivana cijeloj zajednici. Kaznjavanjem cijelogstanovnistva sarno se povecavaju nepravde nanesene nevinima injihove patnje.

Kad gledamo na buducnost, religijskezajednice mogu i trebaju imatisredisnju ulogu u izgradnji jakog gradanskog drustva na cijelom nasempodrucju. Politicki lideri i institucije imaju prvenstvenu ulogu u

II

138 MATO ZOVKIC

izgradnji snazne ddave, ali materijalna izgradnja i razvoj mogu bitidugorocni sarno ako ih prate odgovarajuca socijalna i moralna obnovai razvoj. Religijskezajednice trebaju biti odlucne predvodnice u procesupromicanja istine, pravde i pomirenja u vlastitim drustvima, tako daprava svih osoba i skupina u regiji budu istinski postivana i zastiCivana.U vezi s ovim, trebamo razvijati novo poimanje sigurnosti. Sigurnostse ne moze temeljiti sarno na vojnoj sili i oruzju nego se prava sigurnosttemelji na jakom i otvorenom drustvu u kojem su svi zasticeni i zbrinutite u kojem se konflikt rjeSavadijalogom i pregovorima a ne nasiljem.Stoga usrdno molimo vlade u nasoj regiji da smanje naoruzanje i vojnusilu te da rade na uklanjanju oruzja kod svojih gradana.

Kao religijskipoglavari i predstavnici s ovog podrucja, pozdravljamokorake koje poduzima medunarodna zajednica u razvijanju pakta zastabilnost u jugoistocnoj Evropi koji obuhvaca obnovu i razvoj.Podsjecamo, medutim, medunarodnu zajednicu i svoje drzavne celnikeda dobro Ijudskih bica kao pojedinaca i skupina mora ostati u sredistutakvih napora. Bezovakve ljudske dimenzije nikakvo mnostvo dobrihdjela nece donijeti pravu sigurnost, mir i napredak.

U vezi s ovim, izraZavamo svoju solidarnost s bracom i sestrama usvakoj od nasih religijskih zajednica u Jugoslaviji. Bitno je za stabilnosti uspjesnu regionalnu stabilizaciju daJugoslavija postane sto prije dioPakta za stabilnost. U vremenu koje neposredno slijedi, potrebno jeosigurati humanitarnu pomoc i mi usrdno molimo medunarodnuzajednicu da stanovnicima te zemlje omoguCi, bez ikakvog odgadanja,dostavljanje osnovnih zivdnih namirnica, lijekova i goriva za grijanje.

Gotovo sve nase zajednice izranjaju iz komunistickog razdoblja ukojem je religija bila potpuno marginalizirana u drustvu. Mi zajednonastojimo promicati snazno civilno drustvo te neotklonjivu ulogureligijskihzajednica u tom procesu, ali ovaj ciljne mozemo sami postiCi.Stoga pozivamo civilne vlasti na lokalnoj, ddavnoj, regionalnoj imedunarodnoj razini:

1. Da promicu i aktivno provode demokraciju, ljudska prava, vladavinuzakona u svim ddavama ove regije, posebno zastitu manjinskihskupina.

ZALAGANJE REUGIJA ZA MIR I POVJERENJE NA PRAGUNOVOG MILENIJA 139

2. Da uspostave i postuju sluzbenu odvojenost politickih i religijskihinstitucija, tako da svaka od ovih moze slobodno obavijati svojeposiove a postivati nadidnost druge strane.

3. Da kao Iegitimne partnere na djelu obnove irazvoja gledaju reIigijskezajednice jer posjeduju infrastrukturu i strucnost u pruzanjusocijainih usluga Ijudima te imaju bitnu ulogu u cuvanju socijainesigurnosti svih Ijudi.

4. Da djelatno poddavaju razvoj snaznog civiinog drustva usvajanjemodgovarajuCihzakona, finansijskih propisa i drugih politickih akatakoji ce religijskim zajednicama i drugim civiinim organizacijamaomoguCiti nuzno ozracje za napredovanje.

5. Da svim osobama dopuste slobodno prakticiranje religijske vjere teda u vojsci i drugim socijalnim ustanovama omoguce vjerske usluge.

6. Da podupiru oddivu i humanu politiku ekonomskog razvoja koja .ce osiguravati ekonomsku sigurnost svima stanovnicima ove regije.Integriranje u sire evropske strukture vazna je dimenzija ovogprocesa.

7. Da usvoje i sprovedu u djelo zakone 0 restituciji imovine religijskihzajednica koju su oduzeli prethodni rdimi nacionalizacijom ilieksproprijacijom. Ova imovina potrebna je religijskim zajednicamakako bi zaddale neovisnost 0 politickoj kontroli te ispunjavale svojereligijsko i drustveno posianje.

8. Da podupiru medije koji ne promicu podjele, nepovjerenje ineprijateljstvo medu narodima nego pridonose izgradnjidemokratskog drustva. U vezi s time, molimo da vjerske zajedniceimaju veCipristup medijama u svojoj zemiji.

Kao predstavnici svojih vjerskih zajednica znademo da nemaalternative dijalogu unutar samih zajednica i medu zajednicama pa seobavezujemo na poduzimanje sljedeCihkoraka za promicanje dijalogai suradnje medu nasim zajednicama te za jacanje uloge nasih zajednicakao vaznih socijalnih institucija u nasim drustvima:

140 MATO ZOVKIC

1. Trudit cerna se oko partnerstva s drugirn gradanskirn i socijalnimorganizacijarna u nasirn zernljarna, kako bisrno obavljali socijalne idobrotvorne aktivnosti za koje se zajedno zalazerno.

2. Sveosobe upuCivatcerna da shvate i postuju razliCitevjerske tradicijeu svrhu sprecavanja ignorancije i straha koji bi rnogao ponovnoprerasti u nasilje. U tu svrhu trebarno poraditi da skolski programii udzbenici tretiraju svaku religijsku tradiciju na naCinda se pojedinipripadnici doticnih tradicija u tome rnogu prepoznavati. Takodercerna osiguravati osnovne inforrnacije 0 svakoj od religijskihzajednica i organizirati razrnjenu predavaca u nasirn religijskiminstirucijarna radi jacanja boljeg razurnijevanja i rnedusobnogpostivanja.

3. Obavezujerno se da cerna rnoliti za toleranciju, suzivot i rnir teprornicati ove vrijednosti unutar vlastitih zajednica kao i rnedubracorn i sestrarna drugih zajednica. Takoder se obavezujerno dacerna prornicati ozracje mira unutar vlastitih zajednica trazeCi odvlastitih vjerskih sluzbenika da propovijedanjern svoje vjere nenapadaju druge. Trebarno svipokazivati postovanje prerna drugirnatako sto u svojirnjavnirn nasrupirna necerno upotrebljavati uvredljivnaCin govora.

4. Podupirat cerna forrniranje rnedureligijskih radnih grupa u svkaojzernlji koje ce njegovati kontakte i dijalog rnedu zajednicarna kaoprvi korak prerna prakticnoj suradnji.

5. Sudjelovat cerna u zajednickirn javnirn susretirna i posjetirna vjerskihpoglavara unutar nasih zernalja, kao i diljern ove regije, kako bisrnoprornicali toleranciju i zajednicko zivljenje rnedu zajednicarna inarodirna.

Obavezujerno se da cerna pronalaziii sredstva za pornaganje onimakoji u nasirn drustvirna trpe na bilo koji naCin. U vezi s time zelirnoistaknuti da veCinskereligijske zajednice irnaju posebnu odgovornostu zastiti ljudskih i religijskih prava rnanjih ili rnanjinskih zajednica nanjihovu podrucju.

ZALAGANJE RELIGIJA ZA MIR I POVJERENJE NA PRAGUNOVOG MILENIJA 141

U nasoj regiji suceljujemo se s ozbiljnim izazovima u procesuobnove, pomirenja i razvoja. Smatramo da religijske zajednice moguigrati kljucnu ulogu u ovom procesu i zahvalni sma Bogu sto smaimali priliku susresti se te raspravljati a ovim vaznim pitanjima.Izrazavamo zahvalnost Svjetskoj konferenciji religija za mir (WCRP)za organizaciju ovog vaznog susreta. Obavezujemo se da cernanastaviti s komaktima i dijalogom unutar zemalja jugoistocne Evropei diljem cijele regije radi izgradivanja aktivnih pomagala zamedureligijsku suradnju. Molimo Svjetsku konferenciju religija za mirda nam i dalje pomaze u ovom procesu uspostavljanja suradnje u nasojregl)!.

Prihvaceno u Amanu uJordaniji, 27. studenog 1999.

ABSTRACT

The text deals with two very important inter-religious conferences heldat the end of last year in the Middle East.The first, held in Israel from 20 to 23 November, was organized on theoccasion of the visit of the Dalai Lama to that country, and the second inthe Jordanian capital city of Amman from 24 to 29 November, aroundthe theme "Action for Common Living - the Role of Religion in theNew Millennium", organized by the World Conference on Religion andPeace.The author, who participated in these conferences together with repre-sentatives of the Islamic, Serbian Orthodox and Jewish communities ofBosnia and Herzegovina, gives his personal impressions of these greatgatherings, and writes of his very significant experiences in meeting nu-merous Muslim, Orthodox and Jewish activists for peace and inter-reli-gious tolerance in the contemporary world.Finally, the author includes as an annex the very important and influen-tial Statement by Religious Leaders on Reconstruction and Developmentin South-Eastern Europe, of which the original language was English.

LA

Tekst pod naslovom Labudi pjev bosanskoj osebnosti temeljno se raspituje0 tome koliko danas ima smisla govoriti 0 bosanskom identitetu i njegovimkontroverzama, kada je Bosna danas raspeta, s jedne strane, izmel1Usvjetskog procesa globalizacije i, s druge strane, totalne pomemje unudenju onog religijskog 0 onog dnevnopolitickog.

kulturnog i civil

najezda, u dor

isprojektirana ~drugaCije, dana~inkulturirajuce~i misticni filozou to duboko vjt

kako je jedino ~urodenosti, pc

aludirajuCi na

njegovane IjureIigioznog i c

Ijudskoga bitkuniverzalnog iuniverzalnog,

vala svjetskecivilizacije koontOloske, etil

samo ono od i

sapijencijalnarasprSeno picivilizacijskog

bozanskog neione drustven

rastaljivane i

id Hafizovic

BUD I P]EVSANSKO] OSEBNOSTI

1znaCi danas brinuti 0 vlastitOm identitetu i njegovati ga ujegovoj ukorijenjenosti u vlastitom religijskom, kulturnom,

lvilizacijskomi nacional-politickom tkivu i tlu? Skoliko smislalUce je danas vrijedno i isplativo dok je na djelu sve jace i svebalizirajuCival kao stanoviti i neizbjezni planetarni, a u skoroj

Dsti, mozda, i meduplanetarni i meducivilizacijski proces,kojega tzv. svjetska kultura, univerzalna ili perenijalna

10st i transnacionalni civilizacijski kod sve vise se razlijevaju i

Iju preko regionalnih i uskolokalnih ograda, dvorista, tOrova

lV.lokalne kulture, partikularne religioznosti i provincijalnejske oddde? Da Iije obrana svog vlastitOgivisedimenzionalno

mog identiteta danas moguca na naCin podizanja fizickih,ih, ideoloskih i nacionalnih bedema i gradenja vlastitih kula-

i domaCih prezida svake vrste pred najezdom religioznog,

IAkbar S. Ahn

- New York, 199~

2 Sihabuddin '