Zakonski propisi iz područja kvalitete zdravstvene zaštite ......u svim zdravstvenim djelatnostima, na svim razinama zdravstvene zaštite te na cijelom području Republike Hrvatske

Zakonski propisi iz područja kvalitete

zdravstvene zaštite –

obveza zdravstvenih ustanova

Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi

Renato Mittermayer, dr.med.

Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalne skrbi

Legislativa

1. Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi NN124/11

2. Pravilnik o akreditacijskim standardima za bolničke zdravstveneustanove (NN 31/11)

3. Pravilnik o standardima kvalitete zdravstvene zaštite i načinu


3. Pravilnik o standardima kvalitete zdravstvene zaštite i načinunjihove primjene (NN 79/11)

4. Plan i program mjera za osiguranje, unapređenje, promicanje i

praćenje kvalitete zdravstvene zaštite

Priručnik o standardima kvalitete zdravstvene zaštite i načinu

njihove primjene

Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite

i socijalne skrbi (NN124/11)

Ovim se Zakonom određuju načela i sustav mjera za ostvarivanje i unapređenje sveobuhvatne kvalitete zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj te propisuje postupak akreditacije zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnih zdravstvenih radnika kao i procjena zdravstvenih tehnologija, a sve


zdravstvenih radnika kao i procjena zdravstvenih tehnologija, a sve radi osiguranja i smanjivanja rizika po život i zdravlje pacijenata.

Mjerama za ostvarivanje kvalitete zdravstvene zaštite mora se osigurati provedba načela učinkovitosti i djelotvornosti sustava kvalitete zdravstvenih postupaka na svim razinama zdravstvene zaštite, načela orijentiranosti prema pacijentu te načela sigurnosti pacijenata.



Članak 4.

Načelo učinkovitosti i djelotvornosti sustava kvalitete zdravstvene zaštite, kaoi sigurnosti zdravstvenih postupaka ostvaruje se provedbom mjera zaosiguranje kvalitete zdravstvene zaštite kojima se postiže optimalan odnosizmeđu učinaka provedenih zdravstvenih postupaka i troškova nastalihnjihovom provedbom, uvažavajući pritom tehničke, organizacijske i


njihovom provedbom, uvažavajući pritom tehničke, organizacijske igospodarske čimbenike.

Članak 5.

Načelo sigurnosti pacijenata ostvaruje se provedbom mjera kojima se svakompacijentu osigurava pravo na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu sukladnonjegovom zdravstvenom stanju i općeprihvaćenim stručnim standardima tesprečavaju štetni neželjeni događaji čija bi posljedica mogla biti smrt ilioštećenje zdravlja pacijenta.



Članak 6.

Radi osiguranja učinkovite, djelotvorne, jednako visokokvalitetne i jednako dostupne zdravstvene zaštite u svim zdravstvenim djelatnostima, na svim razinama zdravstvene zaštite te na cijelom području Republike Hrvatske ministar nadležan za zdravstvo na prijedlog Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi (u daljnjem tekstu: Agencija), po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, donosi plan i program mjera za osiguranje, unapređenje, promicanje i praćenje kvalitete zdravstvene zaštite.


Planom i programom mjera iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se prioriteti za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite te mjere za uvođenje jedinstvenog sustava standarda kvalitete zdravstvene zaštite i kliničkih pokazatelja kvalitete.

Mjere iz stavka 2. ovoga članka obvezni su provoditi svi nositelji zdravstvene djelatnosti radi uspostave hrvatskog standarda kvalitete zdravstvene zaštite i procjene sigurnosti pacijenata.

Radi provedbe plana i programa mjera iz stavka 1. ovoga članka ministar nadležan za zdravstvo osigurava koordinaciju aktivnosti za postizanje kvalitete zdravstvene zaštite između nositelja obavljanja zdravstvene djelatnosti.


socijalne skrbi (NN124/11)

Članak 7.

U cilju provedbe plana i programa mjera iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona ministar nadležan za zdravstvo na prijedlog Agencije donosi pravilnik o standardima kvalitete zdravstvene zaštite i načinu njihove primjene.

Radi ostvarenja cilja iz stavka 1. ovoga članka ministar nadležan za zdravstvo na prijedlog Agencije


Radi ostvarenja cilja iz stavka 1. ovoga članka ministar nadležan za zdravstvo na prijedlog Agencije donosi i pravilnik o procjeni zdravstvenih tehnologija.

Članak 8.

Obvezno praćenje pokazatelja kvalitete zdravstvene zaštite utvrđenih planom i programom mjera iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona za nositelje zdravstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj provodi Agencija.



Članak 9.

Svi nositelji zdravstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj obvezni su uspostaviti, razvijati i održavati sustav za osiguranje i poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite sukladno planu i programu mjera iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.

Zdravstvene ustanove s više od 40 zaposlenih radnika obvezne su ustrojiti posebnu jedinicu za osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite, a druge zdravstvene ustanove, trgovačka društva i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost odrediti odgovornu osobu za kvalitetu


i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost odrediti odgovornu osobu za kvalitetu zdravstvene zaštite.

Svi zdravstveni radnici obvezni su aktivno sudjelovati u provedbi plana i programa mjera za osiguranje, unapređenje, promicanje i praćenje kvalitete zdravstvene zaštite.

Članak 10.

Jedinica zdravstvene ustanove iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona prikuplja, obrađuje, raspoređuje i čuva podatke o provjeri kvalitete zdravstvene zaštite i obavlja druge stručne i administrativne poslove vezano za osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi.



Članak 11.

U zdravstvenim ustanovama osniva se Povjerenstvo za kvalitetu zdravstvene ustanove.


ustanove.

Imenovanje, sastav i nadležnost Povjerenstva za kvalitetu zdravstvene ustanove utvrđuju se Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i ovim Zakonom.

Predsjednik Povjerenstva za kvalitetu zdravstvene ustanove jest pomoćnik ravnatelja za kvalitetu.



Članak 13.

Polugodišnje izvješće o provođenju aktivnosti utvrđenih planom i programom mjera iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona Agenciji su obvezni podnijeti svi nositelji zdravstvene


članka 6. stavka 1. ovoga Zakona Agenciji su obvezni podnijeti svi nositelji zdravstvene djelatnosti.

Članak 14.

U cilju osiguranja i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite nositelji zdravstvene djelatnosti mogu se akreditirati na način, pod uvjetima i u postupku utvrđenom ovim Zakonom sukladno akreditacijskim standardima i akreditaciji koje pravilnikom na prijedlog Agencije, a uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora, propisuje ministar nadležan za zdravstvo.


i socijalne skrbi (NN124/11) Članak 18.

Troškove postupka akreditacije snosi nositelj zdravstvene djelatnosti koji je zatražio akreditaciju.

Visinu troškova iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Upravno vijeće Agencije uz suglasnost ministra.

Članak 19.

Agencija je obvezna dostaviti svim nositeljima zdravstvene djelatnosti koji su zatražili akreditaciju izvješće o postupku i rezultatima akreditacije.


izvješće o postupku i rezultatima akreditacije.

Članak 20.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) utvrđuje načine stimulativnog financiranja akreditiranih nositelja zdravstvene djelatnosti koji imaju sklopljen ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom.

Financiranje iz stavka 1. ovoga članka Zavod utvrđuje na temelju mjerila kvalitete zdravstvene zaštite i sigurnosti zdravstvenih postupaka koje provodi nositelj zdravstvene djelatnosti.

Mjerila iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje općim aktom Zavod uz suglasnost ministarstva nadležnog za zdravstvo, a uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije.



Članak 36.

Agencija obavlja sljedeće poslove:

– provodi postupak davanja, obnove i ukidanja akreditacije nositelja zdravstvene djelatnosti,

– predlaže ministru nadležnom za zdravstvo, u suradnji sa stručnim udrugama, plan i program mjera za osiguranje, unapređenje, promicanje i praćenje kvalitete zdravstvene


program mjera za osiguranje, unapređenje, promicanje i praćenje kvalitete zdravstvene zaštite,

– predlaže ministru nadležnom za zdravstvo standarde kvalitete zdravstvene zaštite,

– predlaže ministru nadležnom za zdravstvo standarde kvalitete zdravstvene zaštite na svim razinama zdravstvene djelatnosti,

– predlaže ministru nadležnom za zdravstvo akreditacijske standarde,

– provodi postupak procjene zdravstvenih tehnologija,

– vodi bazu podataka procijenjenih zdravstvenih tehnologija,

– uspostavlja sustav za procjenu novih ili već postojećih zdravstvenih tehnologija,

– predlaže ministru nadležnom za zdravstvo pravilnik o procjeni zdravstvenih tehnologija,



provodi trajnu edukaciju svih sudionika u procesu izrade procjene zdravstvenihtehnologija,

– surađuje s pravnim i fizičkim osobama na području procjene zdravstvenih tehnologija,

– ostvaruje međunarodnu suradnju na području procjene zdravstvenih tehnologija,

– vodi registar danih akreditacija nositelja zdravstvene djelatnosti te osigurava bazu podataka vezano uz akreditiranje, unapređivanje kvalitete zdravstvene zaštite, edukaciju i procjenjivanje medicinskih tehnologija,


– obavlja edukaciju na području osiguranja, unapređenja i promicanja kvalitete zdravstvene zaštite,

– nadzire standarde zdravstvenih osiguranja,

Ako Agencija sazna za štetne neželjene događaje koji ugrožavaju sigurnost zdravstvenog postupka određenoga nositelja zdravstvene djelatnosti ili ugrožavaju sigurnost korisnika usluga socijalne skrbi, obvezna je o tome bez odgađanja izvijestiti ministarstvo nadležno za zdravstvo, ministarstvo nadležno za socijalnu skrb, odnosno ministarstvo nadležno za obitelj i međugeneracijsku solidarnost u djelokrugu obiteljskih centara i usluga međugeneracijske solidarnosti.

Plan i program mjera za osiguranje,

unapređenje, promicanje i


Prioriteti za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite su:

– akreditacija bolničkih zdravstvenih ustanova,


– akreditacija bolničkih zdravstvenih ustanova,

– uspostava obveznog sustava kvalitete i sigurnosti zdravstvenezaštite putem jedinstvenog sustava standarda i kliničkih pokazateljakvalitete za sve nositelje zdravstvene djelatnosti,

– provođenje edukacije iz kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite.




Mjere za osiguranje, unapređenje, promicanje i praćenje kvalitete i sigurnosti

zdravstvene zaštite su:

1. Uspostava obveznog sustava kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite:

– izrada i obvezna primjena jedinstvenog sustava standarda kvalitete zdravstvene


– izrada i obvezna primjena jedinstvenog sustava standarda kvalitete zdravstvene

zaštite,

– izrada i obvezna primjena kliničkih pokazatelja kvalitete,

– određivanje načina vanjske procjene i uspostavljanje registra nositelja zdravstvenih

djelatnosti o primjeni jedinstvenog sustava standarda kvalitete zdravstvene zaštite i

kliničkih pokazatelja kvalitete,

– donošenje pravilnika o standardima kvalitete zdravstvene zaštite i načinu njihove

primjene.




2. Uvođenje akreditacijskog sustava:

– izrada akreditacijskih standarda za sve nositelje zdravstvenih djelatnosti,

– izrada akreditacijskog priručnika,


– izrada priručnika za samoprocjenu nositelja zdravstvenih djelatnosti,

– izrada, uspostava i vođenje registra danih akreditacija i osiguravanje baze podataka

vezane uz akreditaciju,

– donošenje pravilnika o akreditacijskom postupku, akreditacijskim standardima i

akreditaciji.




3. Edukacija, razvoj i istraživanje:

– poticanje razvoja i istraživanja kvalitete zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata,

– promicanje kulture kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite,

– edukacija pacijenata o kvaliteti i sigurnosti zdravstvene zaštite,


– donošenje programa edukacije i provedbi edukacije o kvaliteti i sigurnosti za

odabrane dionike u zdravstvu,

– donošenje programa edukacije i provedbi edukacije za vanjske ocjenitelje

(auditore),

– određivanje mjerila za nagrađivanje uspjeha u promicanju i uspješnosti provođenja

sustava kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite.



praćenje kvalitete zdravstvene zaštite4. Procjena zdravstvenih tehnologija obuhvaća:

– uspostavu sustava za procjenu zdravstvenih tehnologija (lijekovi, medicinski

proizvodi, zdravstveni postupci),

– određivanje pokazatelja za procjenu i uvođenje novih zdravstvenih tehnologija,

– davanje mišljenja Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi (u daljnjem tekstu: Agencija) u postupku provođenja javne nabave zdravstvene tehnologije za

nositelja zdravstvene djelatnosti, kada je takvo mišljenje potrebno sukladno odluci


nositelja zdravstvene djelatnosti, kada je takvo mišljenje potrebno sukladno odluci

ministra nadležnog za zdravstvo,

– davanje mišljenja Agencije u postupku provođenja javne nabave nove zdravstvene

tehnologije za nositelja zdravstvene djelatnosti, kada je takvo mišljenje potrebno

sukladno odluci ministra nadležnog za zdravstvo,

– davanje mišljenja Agencije u postupku javnog oglašavanja zdravstvene tehnologije

koje mora biti sastavni dio oglasa o zdravstvenoj tehnologiji,

– davanje mišljenja Agencije Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u

daljnjem tekstu: HZZO) o zdravstvenoj tehnologiji za sve izvorne lijekove,

medicinske proizvode i zdravstvene postupke za koje mišljenje Agencije zatraže

povjerenstva i stručne službe HZZO.




5. Nadzor nad standardima zdravstvenih osiguranja:

– davanje mišljenja Agencije o standardima zdravstvenih osiguranja koje provode

HZZO i drugi osiguravatelji.


HZZO i drugi osiguravatelji.

Pravilnik o akreditacijskim standardima za

bolničke zdravstvene ustanove (NN 31/11)

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se akreditacijski standardi sukladno kojima se provodi akreditacijski postupak za bolničke zdravstvene ustanove.

Članak 2.


Akreditacijski standardi u smislu ovoga Pravilnika su:

– Sustav osiguranja i poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite

– Uprava bolničke zdravstvene ustanove

– Zaposlenici bolničke zdravstvene ustanove

– Pregled korištenja zdravstvenih usluga

– Prava pacijenata

– Služba za medicinsku dokumentaciju

– Zdravstvena njega

– Planiranje otpusta

– Kontrola infekcija

– Sustav upravljanja sigurnošću.

Pravilnik o akreditacijskim standardima za

bolničke zdravstvene ustanove (NN 31/11)

SUSTAV OSIGURANJA I POBOLJŠANJA KVALITETE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE (SOPK)

Bolnička zdravstvena ustanova mora razviti, primjenjivati i neprekidno


Bolnička zdravstvena ustanova mora razviti, primjenjivati i neprekidno održavati učinkovit sustav osiguranja i poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite. Taj sustav mora biti sukladan složenosti organizacije bolničke zdravstvene ustanove i zdravstvenih usluga koje se u njoj pružaju, uključujući sve ustrojstvene jedinice, što mora osigurati uprava bolničke zdravstvene ustanove. Sustav se usredotočuje na pokazatelje koji su povezani s poboljšanjem ishoda liječenja, kao i na prevenciju i smanjenje neželjenih događaja. Bolnička zdravstvena ustanova mora održavati i dokazati da upravlja sustavom osiguranja i poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite.

Pravilnik o standardima kvalitete

zdravstvene zaštite i načinu njihove

primjene (NN 79/11) Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se standardi kvalitete zdravstvene zaštite i način njihove primjene.

Članak 3.


Standardi kvalitete zdravstvene zaštite su:

1. Neprekidno poboljšanje kvalitete kliničkih i nekliničkih postupaka

2. Sigurnost pacijenata i osoblja

3. Medicinska dokumentacija

4. Prava i iskustva pacijenata, zadovoljstvo osoblja

5. Kontrola infekcija

6. Smrtni slučajevi i obdukcija

7. Praćenje nuspojava lijekova i štetnih događaja vezanih uz medicinske proizvode

8. Unutarnja ocjena

9. Nadzor sustava osiguranja i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite



primjene (NN 79/11) Članak 4.

1. NEPREKIDNO POBOLJŠAVANJE KVALITETE KLINIČKIH I NEKLINIČKIH POSTUPAKA

1.1. Zdravstvena ustanova, trgovačko društvo i privatni zdravstveni radnik moraju vrednovati sve svoje kliničke i nekliničke postupke. Mjerenje, praćenje i analiza postupaka zahtijevaju uspostavljanje mjera kojima se mogu otkriti odstupanja i uočiti problemi te uočiti i pozitivni i negativni ishodi i učinkovitost poduzetih radnji za poboljšavanje rada i/ili smanjenje rizika. Zdravstvena ustanova, trgovačko društvo i privatni zdravstveni radnik moraju najmanje provoditi sljedeće:


1.1.1. Klinički (sustavan) pregled – sustavnu, kritičku analizu kvalitete skrbi koja uključuje dijagnostičke i terapijske postupke, uporabu resursa i ishod za pacijente na osnovi prethodno utvrđenih standarda i koja se odnosi na definiranu skupinu pacijenata – svaki mjesec

1.1.2. Sustavan pregled uporabe antibiotika – svakih šest mjeseci

1.1.3. Sustavan pregled uporabe krvi i krvnih pripravaka – svakih šest mjeseci

1.1.4. Sustavan pregled medicinske dokumentacije – svakih šest mjeseci

1.1.5. Sustavan pregled uporabe lijekova – svakih šest mjeseci

1.1.6. Kirurški (sustavan) pregled – sustavan pregled primjerenosti provedenih kirurških zahvata koji uključuje korelaciju predkirurške i poslijekirurške dijagnoze s nalazima patologa – svaki mjesec

1.1.7. Sustavnu analizu bolničkih infekcija- svaka tri mjeseca.

1.2. Zdravstvena ustanova, trgovačko društvo i privatni zdravstveni radnik moraju pratiti pokazatelje kliničke učinkovitosti i dostupnosti.



primjene (NN 79/11)

1.2.1. Zdravstvene ustanove i trgovačka društva moraju pratiti sljedeće:

Vrijeme čekanja na:

totalnu endoprotezu kuka,

ekstrakapsularnu ekstrakciju leće,

postupak magnetske rezonancije,

kemoterapiju,

radioterapiju;


Udio dolazaka u bolničku zdravstvenu ustanovu vozilom hitne medicinske pomoći unutar 12 sati od dojave simptoma;

Udio preživjelih pacijenata do prijma u bolničku zdravstvenu ustanovu kod politrauma i zastoja srca;

Vrijeme provedeno u hitnom bolničkom prijmu;

Trajanje hospitalizacije za:

akutni pankreatitis,

laparoskopsku kolecistektomiju,

carski rez,

akutni infarkt miokarda,

moždani udar,

ugradnju endoproteze kuka;



primjene (NN 79/11)

Neplanirani ponovni prijam u bolničku zdravstvenu ustanovu unutar 30 dana;

Neplanirana reoperacija ili neplanirani povratak u operacijsku dvoranu;

Iskorištenost operacijskih sala;

Postotak operativnih zahvata izvedenih uz primjenu sigurnosne liste provjere;


Udjel carskog reza u porodima;

Preživljenje presatka kod transplantacije bubrega;

Preživljenje pacijenta nakon transplantacije bubrega;

Ubodni incidenti;

Vrijeme od uzorkovanja do izdavanja rezultata troponina I/T u hitnoj službi;

Postotak otpuštenih pacijenata uz otpusno pismo.



primjene (NN 79/11)

1.2.2. Zavodi za hitnu medicinu moraju pratiti sljedeće:

Vrijeme proteklo od zaprimanja poziva prijavno-dojavne jedinice do stizanja tima na intervenciju;

Vrijeme proteklo od zaprimanja poziva prijavno-dojavne jedinice do stizanja u bolnički prijam.

1.2.3. Zavodi za javno zdravstvo moraju pratiti sljedeće:

Rano otkrivanje raka dojke;

Rano otkrivanje raka debelog crijeva.


Rano otkrivanje raka debelog crijeva.

1.2.4. Zdravstveni radnici moraju pratiti sljedeće:

1.2.4.1. Liječnik/ca obiteljske (opće) medicine

Postotak pacijenata sa šećernom bolešću s optimalnim vrijednostima HbA1c;

Postotak pacijenata s hipertenzijom s tlakom nižim od 140/90 mm Hg;

Procijepljenost djece,

Postotak sistematskih pregleda.



primjene (NN 79/11)

.2.4.2. Liječnik/ca specijalist pedijatrije

Procijepljenost djece,

Postotak sistematskih pregleda,

Primjena nacionalne kliničke smjernice za grlobolju.

1.2.4.3. Liječnik/ca specijalist ginekologije i opstetricije

Komplikacije u trudnoći,


Komplikacije u trudnoći,

Postotak sistematskih pregleda žena starijih od 45 godina.

1.2.4.4. Liječnik/ca specijalist medicine rada i športa

Stopa prethodnih pregleda (pri zapošljavanju),

Stopa periodičnih pregleda.

1.2.4.5. Liječnik/ca specijalist školske medicine

Stopa prekida trudnoća kod maloljetnica,

Stopa maloljetnika u registru ovisnika,

Postotak sistematskih pregleda,

Procijepljenost djece.



primjene (NN 79/11)

1.2.4.6. Liječnik/ca dentalne medicine

Prvi dentalno-medicinski pregled djece do navršene treće godine,

Preventivni ponovni dentalno-medicinski pregled unutar 12 mjeseci djece do 18. godine,

Pečatni ispun (po zubu).


Pečatni ispun (po zubu).

1.3. Zdravstvena ustanova, trgovačko društvo i privatni zdravstveni radnik moraju svakih šest mjeseci dostaviti izvješće o pokazateljima iz ovoga članka Agenciji za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu (u daljnjem tekstu: Agencija) u skladu s važećim zakonskim propisom.



primjene (NN 79/11)

Članak 5.

2. SIGURNOST PACIJENATA I OSOBLJA

2.1. Zdravstvena ustanova, trgovačko društvo i privatni zdravstveni radnik moraju imati načine za prepoznavanje i otkrivanje prevalencije i ozbiljnosti incidenata koji utječu ili prijete sigurnosti pacijenata i osoblja. To mora uključivati medicinske pogreške i neželjene događaje.

2.2. Zdravstvena ustanova, trgovačko društvo i privatni zdravstveni radnik moraju imati dokumentirani


2.2. Zdravstvena ustanova, trgovačko društvo i privatni zdravstveni radnik moraju imati dokumentirani sustav sigurnosti pacijenata i osoblja koji mora sadržavati sljedeće:

2.2.1. Otkrivanje i prijavljivanje

2.2.2. Preventivne i popravne radnje

2.2.3. Definirani postupak za smanjenje rizika

2.2.4. Primjenu akcijskih planova

2.2.5. Neprekidno mjerenje kako bi se osigurala učinkovitost radnji

2.2.6. Procjenu sigurnosti pacijenata i osoblja koju provodi ravnatelj, odnosno odgovorna osoba

2.2.7. Politiku i praksu obavješćivanja pacijenata i/ili njihovih obitelji o neočekivanim neželjenim događajima.

2.3. O svakom neočekivanom neželjenom događaju ravnatelj ili odgovorna osoba mora odmah izvijestiti ministarstvo nadležno za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministarstvo).



primjene (NN 79/11)

2.3.1. Neočekivani neželjeni događaji su:

Kirurški zahvat proveden na pogrešnom pacijentu,

Kirurški zahvat proveden na pogrešnom dijelu tijela,

Instrument ili predmet ostavljen na mjestu kirurškog zahvata koji zahtjeva dodatni zahvat ili dodatni postupak,

Transfuzijska reakcija zbog ABO nekompatibilnosti,


Transfuzijska reakcija zbog ABO nekompatibilnosti,

Smrt, koma ili teško oštećenje zdravlja zbog pogrešne farmakoterapije,

Smrt majke ili teško oboljenje povezano s porodom,

Otmica novorođenčeta,

Otpust novorođenčeta pogrešnoj obitelji,

Smrt ili trajni invaliditet zdravog novorođenčeta porođajne težine veće od 2500 grama, koja nije povezana s urođenim oboljenjem,

Jaka neonatalna žutica (bilirubin > 513 µmol/L),

Samoubojstvo ili pokušaj samoubojstva u zdravstvenoj ustanovi i trgovačkom društvu ili unutar 72 sata od otpusta,

Radioterapija pogrešne regije tijela,

Radioterapija s dozom 25% iznad planirane doze.



primjene (NN 79/11)

2.4. Odjel ili služba gdje se dogodio neočekivani neželjeni događaj mora analizirati moguće uzroke nastalog događaja i u roku od sedam dana pisano izvješće dostaviti pomoćniku ravnatelja za kvalitetu

2.5. Povjerenstvo za kvalitetu zdravstvene ustanove obvezno je svaka tri mjeseca


2.5. Povjerenstvo za kvalitetu zdravstvene ustanove obvezno je svaka tri mjeseca dostaviti izvješće o neočekivanim neželjenim događajima Agenciji.

2.6. O ostalim neželjenim događajima mora se svakih šest mjeseci dostaviti izvješće ministarstvu i Agenciji.



primjene (NN 79/11)

2.6.1. Ostali neželjeni događaji prema pacijentima su:

Stopa standardizirane bolničke smrtnosti,

Poslijeoperacijska infekcija rane,

Nedostatna higijena ruku,

Poslijeoperacijska plućna embolija ili duboka venska tromboza,


Poslijeoperacijska plućna embolija ili duboka venska tromboza,

Poslijeoperacijsko krvarenje ili hematom,

Neželjene nuspojave lijekova,

Opstetrička trauma- vaginalni porod bez instrumenata,

Porođajna trauma – ozljeda novorođenčeta,

Poslijeoperacijski prijelom kuka,

Pad u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi,

Dekubitalni ulkus,

Nuspojave antipsihotičnog liječenja.

2.6.2. Neželjeni događaji prema osoblju su verbalni, fizički i materijalni.

2.7. Povjerenstvo za kvalitetu zdravstvene ustanove mora voditi registar o neželjenim ishodima liječenja u skladu s važećim propisima.

Hvala na pozornosti


Hvala na pozornosti

Documents

Zakonski propisi iz područja kvalitete zdravstvene zaštite ......u svim zdravstvenim djelatnostima, na svim razinama zdravstvene zaštite te na cijelom području Republike Hrvatske