Do univerzalne zdravstvene zatite u Bosni i Hercegovini pregled
stanja i preporuke za djelovanje
maj 2009.
Podrano od:
2
Do univerzalne zdravstvene zatite u Bosni i Hercegovini pregled
stanja i preporuke za djelovanje
Inicijativa i civilna akcija (ICVA)u saradnji sa:
Helsinki komitet za ljudska prava u BiHi organizacijama civilnog
drutva iz BiH (abecednim redom):Biro za ljudska prava, Tuzla;
Caritas BK BiH; Crveni kri Tuzlanskog kantona; Helsinki komitet za
ljudska prava u BiH, Sarajevo; Informativni centar Lotos, Tuzla;
Koodinacioni odbor invalidskih organizacija Republike Srpske, Banja
Luka; Prava za sve, Sarajevo; Savez paraplegiara FBiH, Sarajevo;
Sumero, Sarajevo; Udruene ene, Banjaluka; Udruenje slijepih graana
Kantona Sarajevo; Vive ene, Tuzla; Zdravo da ste, Banja Luka;
Zemlja djece, Tuzla; ena BiH, Mostar; Sindikat finansija FBH,
Sindikat metalskih radnika FBiH, Sindikat osnovnog obrazovanja
Zenikodobojskog kantona, Sindikat policije Zeniko-dobojskog
kantona, Savez samostalnih sindikata BiH, Sindikat trgovine
FBiH.
Koordinator projekta: Vesna Vukmani Lektorica: Daniela Torlakovi
Dizajn: ICVA Tira: 500 komada tampa: Bravo Public Team
maj 2009.
Podrano od:
Sadraj:
Stanje u zdravstvenoj zatiti u Bosni i Hercegovini Obaveze BiH
obzirom na meunarodne standarde u zdravstvenoj zatiti Zakonodavstvo
u BiH Ko moe i kako ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje
Analiza novih zakonskih rjeenja u Federaciji BiH Praksa u
ostvarivanju prava na zdravstvenu zatitu
1 3 6 8 9 12
Ko su iskljueni graani i grupe iz sistema zdravstvene zatite i
razlozi iskljuenosti 14 Diskrimininacija u zdravstvenoj zatiti
Informisanje u oblasti zdravstvene zatite i osiguranja Preporuke 16
18 19
Stanje u zdravstvenoj zatiti u BiH
Bosna i Hercegovina ima 13 ministarstva zdravstva i 13
zdravstvenih fondova. U Federaciji BiH svaki kanton ima vlastito
ministarstvo zdravstva i zdravstveni fond, te ministarstvo
zdravstva na entitetskom nivou i zdravstveni fond solidarnosti.
Republika Srpska ima svoje Ministarstvo zdravstva i Fond
zdravstvenog osiguranja koji pokriva cijelu teritoriju RS. Brko
distrikt ima poseban Zdravstveni fond od 2002. godine. Ovako
fragmentiran sistem zdravstvene zatite ograniava pravian pristup
zdravstvenim uslugama za sve graane. Servisi zdravstvene zatite
nisu prenosivi izmeu dva entiteta. Takoer, pogodnosti zdravstvene
zatite nejednako su rasporeene u korist gradova uz oteavajui
pristup seoskoj populaciji koja ivi u podrujima koja nisu povezana
javnim transportom. Osobe osigurane u razliitim kantonima imaju
razliita prava i razliit pristup uslugama zdravstvene zatite,
naroito tercijarnoj zdravstvenoj zatiti, to je posljedica razliitih
iznosa prihoda sakupljenih kroz zdravstvene fondove. Gledajui
sveobuhvatno, ukupni prihod i izdaci u zdravstvenom sektoru su
znatni (7,4% budetskih izdvajanja1), ali odrivost je daleko od toga
da bude ostvarena. Veina stanovnitva vjeruje da bi vlade trebale
subvencionirati trokove zdravstvene zatite iz opih prihoda i uiniti
zdravstvenu zatitu dostupnom za sve, barem kada je osnovni paket
zdravstvenih prava u pitanju. Evropska komisija u svom izvjetaju
navodi da e 'vlada morati nai bolji nain finansiranja zdravstvene
zatite, kako bi teret finansiranja bio ravnomjernije rasporeen kroz
stanovnitvo, istovremeno osiguravajui univerzalnu dostupnost i
osnovna zdravstvena prava za sve. Ovo se moe postii jedino kroz
finansiranje iz opih prihoda. Vlada e takoer morati uvesti dodatno
zdravstveno osiguranje na dobrovoljnoj bazi.'2 Odreene socijalne
grupe nisu pokrivene zdravstvenim osiguranjem. Meu njima
najbrojniji su nezaposleni koji nisu registrovani kao takvi ili
koji su propustili rok za prijavu na zavode za zapoljavanje, kao i
oni koji su zaposleni, ali im se doprinosi ne uplauju redovno od
strane njihovih poslodavaca (radnici na ekanju, radnici u
privatizovaim preduzeim ili preduzeima u steaju). Tu spadaju i Romi
koji su iskljueni iz sistema, dijelom zbog neposjedovanja linih
dokumenata (rodni listovi, line karte) i dijelom zbog velikog
procenta nezaposlenosti. Nepokriven je i veliki broj graana,
ukljuujui i djecu, zbog neinformisanosti roditelja i djece o
pravima koja imaju u okviru zdravstvene zatite i o nainu na koji
mogu ostvariti svoja prava. Prema podacima Fonda zdravstvenog
osiguranja RS, u 2008 godini, 19,18% stanovnika (oko 235.000) nije
bio u mogunosti da ovjeri zdravstvenu knjiicu i da koristi prava iz
zdravstvenog osiguranja. U Federaciji BiH, prema podacima Zavoda
zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, u 2007. godini3 je
bilo 16,35% stanovnitva koji je bio iskljuen iz sistema
zdravstvenog osiguranja (oko 380.000 stanovnika).1 2
BiH: Addressing fiscal challenges and institutional review,
World Bank, 2006 Social protection and social inclusion in BiH,
European Commission, DG for Employment, Social Aaffairs and Equal
Opportunities, July 2008 3 podaci za 2008. se oekuju u junu
2009.
5
BiH je ratifikovala mnoge meunarodne dokumente (koji su navedeni
u daljem tekstu) kojima se obavezala da e osigurati jednakost u
zatiti i univerzalni pristup primarnoj zdravstvenoj zatiti, bez
diskriminacije. Takoer, u procesu pridruivanja Evropskoj uniji, BiH
je obavezna reformisati sistem zdravstvene zatite u skladu sa
evropskim standardima i pravima. Na nivou entiteta, dijelom je
zapoelo usaglaavanje zakona i propisa sa meunarodnim standardima u
zdravstvenoj zatiti, meutim promjene idu sporo, s tim da poseban
problem predstavlja provoenje zakona u praksi. Na nivou drave nema
nikakvih aktivnosti u cilju harmonizacije entitetskih zakona ili
uspostavljanja jedinstvenog pristupa zdravstvenoj zatiti za sve
graane. U meuvremenu u Federaciji BiH je doneen Zakon o izmjenama i
dopunama zakona o zdravstvenom osiguranju u januaru 2009. a u
Republici Srpskoj Pravilnik o nainu ostvarivanja zdravstvene zatite
u maju 2007. koji su doprinijeli smanjenju broja neosiguranih lica.
Dodatno, u FBiH je u aprilu 2009. usvojena Odluka o utvrivanju
osnovnog paketa zdravstvenih prava i Odluka o maksimalnim iznosima
neposrednog uea origuranih lica u trokovima koritenja pojedinih
vidova zdravstvene zatite u osnovnom paketu zdravstvenih prava, to
bi sve trebalo doprinijeti veoj jednakosti u ostvarivanju prava na
teritoriji FBiH. Problem i dalje ostaje primjena zakona u praksi,
kao i dostupnost informacija o izmjenama zakona i nainu
ostvarivanja novosteenih prava kroz zakon. Dodatno, kantoni jo
uvijek nisu osigurali sredstva u budetima za primjenu zakona u
praksi. Iako je procenat neosiguranih vjerovatno smanjen sa
postojeih 17% i dalje postoje grupe stanovnitva iskljuene iz zatite
i grupe koje su izloene diskriminaciji u ispunjavanju prava na
zdravstvenu zatitu.
6
Obaveze BiH obzirom na meunarodne standarde u zdravstvenoj
zatiti
Evropska socijalna povelja (Povelja) je najznaajniji dokument
koji regulie ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prava u okviru
Evropske unije. BiH je ratifikovala Evropsku socijalnu povelju u
septembru 2008.godine, ime se obavezala na usklaivanje svih domaih
zakona i prakse sa standardima iz Povelje. BiH je u okviru
ratifikacije Povelje usvojila lanove koji se direktno tiu
ostvarivanja prava na zdravstvenu zatitu, po kojima je obavezna
uspostaviti efikasan sistem socijalne zatite, osiguranje prava iz
zdravstvenog osiguranja i uspostavaljnje dostupnog i efikasnog
sistema primarne zdravstvene zatite stanovnitva koja naroitu panju
mora imati prema osjetljivim grupama stanovnitva (djeca, stari,
osobe sa invaliditetom, ene, nezaposleni, beskunici). Prava i
obaveze koje proizlaze iz Povelje ratifikovani lanovi koji se
odnose na oblast zdravstvene zatite i zdravstvenog osiguranja: lan
11. Pravo na zdravstvenu zatitu Drava je obavezna uvesti mjere koje
e u praksi osigurati univerzalni pristup zdravstvenoj zatiti na
cijelom podruju i razviti sistem javne zdravstvene slube koji e
obuhvatiti prevenciju bolesti kroz redovne godinje preglede
posebnih grupa stanovnitva i sistem redovih pregleda za cijelo
stanovnitvo. Takoer drava je obavezna uraditi analizu i utvrditi
bolesti koje predstavljaju najvee probleme javnog zdravstva u
zemlji. Za posebne grupe stanovnitva: tudne ene/majke/bebe,
djecu/adolescente, starije osobe, ugroene grupe (beskunike,
ovisnike, nezaposlene) potrebno je razviti posebne mjere zatite.
Kroz savjetodavne i obrazovne mjere, informativne kampanje i slube
savjetovanja u kolama i na druge naine potrebno je stalno
unapjreenje zdravstvenog obrazovanja. Potrebno je da drava poduzima
posebne mjere u cilju sprjeavanja epidemija, endeminih i drugih
bolesti kroz obaveznu ili opcionu vakcinaciju, disinfekciju i
epidemioloku politiku. lan 12. Pravo na socijalnu zatitu Sa ciljem
osiguranja djelotvornog koritenja prava na socijalnu zatitu Zemlje
potpisnice preuzimaju obavezu da: uspostave ili odravaju sistem
socijalne zatite, koja je kao minimum jednaka onoj koja je potrebna
za ratifikaciju Evropskog kodeksa socijalne zatite koji regulie
ostvarivanje devet vrsta prava ukljuujui i prava na : - zdravstvenu
zatitu - davanje za bolest - davanje za starost (to je posebno vano
u bh. kontekstu u kojem je dostupnost zdravstvene zatite za stare
osobe onemuguena minimalnim primanjima koji onemoguavaju dostupnost
lijekovima i efikasnoj zdravstvenoj zatiti) Povelja dalje nalae
efikasnu primjenu prava u praksi i kae da pravo na socijalnu pomo
mora biti: jasno definirano zakonom, zasnovano na objektivnim
kriterijima, ostvarljivo, ne smije podlijegati nikakvoj drugoj
uvjetovanosti osim potrebe korisnika za socijalnom pomoi. lan 13.
Pravo na socijalnu i medicinsku pomo Sa ciljem osiguranja
djelotvornog koritenja prava na socijalnu i medicinsku pomo, Zemlje
potpisnice preuzimaju obavezu da, izmeu ostalog: osiguraju da svaka
osoba koja ne raspolae odgovarajuim resursima i koja nije u
mogunosti osigurati te resurse dobije 7
odgovarajuu pomo i u sluaju bolesti, i drugim sluajevima zavisno
od stanja osobe. Drava je obavezna da razvije sistem/emu javne
socijalne i medicinske pomoi koja e obuhvatiti: novana davanja ili
davanja druge vrste, to ukljuuje jasno definisanje kategorija,
uslova, procedura za dodjelu pomoi kao i jasan i funkcionalan nain
na koji se osigurava pravo na pomo i uspostavljen neovisni organ
preko kojeg pojedinci mogu traiti zatitu prava. lan 23. Pravo
starih osoba na socijalnu zatitu S ciljem osiguranja djelotvornog
koritenja prava starih osoba na socijalnu zatitu, Zemlje potpisnice
preuzimaju obavezu da usvoje ili podstaknu, direktno ili u saradnji
sa javnim ili privatnim organizacijama, odgovarajue mjere kreirane
sa ciljem da, izmeu ostalog, omogue starijim osobama da vode
neovisan ivot u svom porodinom okruenju sve dok to ele i mogu,
putem osiguranja zdravstvene zatite i slubi koje su im potrebne s
obzirom na njihovo stanje. U praksi znai da je drava obavezna da
uspostavi takve socijalne slube, ukljuujui i dovoljne novane i
druge resurse koji e omoguiti starijim osobama da to due ostanu
ravnopravni lanovi drutva o kojima treba i izvjetavati. Posebno
vano u bh. kontekstu je obaveza drave da razvije sistem
informisanja i dostavljanja informacija o slubama i pogodnostima
koje se nude starijim osobama kroz osiguranje smjetaja koji
odgovara njihovim potrebama i zdravstvenom stanju ili pruanjem
adekvatne pomoi za adaptaciju njihovog smjetaja. Deklaracija o
pravima pacijenata u Evropi4 (Amsterdam 1994), ratifikovana od
strane BiH, je dokument koji promovie prava pacijenata ('zdravi ili
bolesni korisnik servisa zdravstvene zatite') i daje smjernice
dravama za zatitu ljudskih prava u oblasti zdravstvene zatite i
donoenje odgovarajuih strategija (zakonodavstvo, usvajanje povelja
o pravima pacijenata na dravnom nivou, podrku nevladinim
organizacijama koje se bave zatitom prava pacijenata, ukljuivanje
medija u informisanje javnosti o pravima i obavezama pacijenata,
bolje razumijevanje uloga svih faktora u zdravstvenoj zatiti).
Naglaavamo neke lanove Deklaracije bitne za bh. kontekst:
Informacija o servisima zdravstvene zatite i nain na koji korisiti
servise mora biti dostupna javnosti kako bi svi u potrebi mogli
imati koristi od servisa zatite. Pacijentima se mora omoguiti da
mogu zahtijevati i dobiti saetak dijagnoze, tretmana i njege po
otputanju iz ustanove zdravstvene zatite. Svako ima pravo da dobije
takvu zdravstvenu zatitu kakva je odgovarajua njegovom/njenom
stanju i potrebama, ukluujui preventivnu zatitu i aktivnosti vezane
za promociju zdravlja. Servisi zatite trebaju biti trajno dostupni
svima bez razlike, bez diskriminacije i u skladu sa finansijskim,
ljudskim i materijalnim sredstvima na raspolaganju u datom drutvu
(dravi). Pacijenti imaju kolektivno pravo na vid reprezentacije na
svakom nivou sistema zdravstvene zatite, u oblastim koje se odnose
na planiranje i ocjenu servisa, ukljuujui nivo, kvalitet, i4
Deklaracija je zasnovana na Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim
pravima, Meunarodnom paktu o graanskim i politikim pravima,
Meunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima,
Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i
Evropskoj socijalnoj povelji (svi dokumenti su ratifikovani od
strane BiH).
8
funkcionalnost obezbjeivanja zatite.Uivanje prava u Deklaraciji
podrazumijeva osiguranje sredstava za ove namjene. Uivanje prava se
mora osigurati bez diskriminacije. Pacijent mora imati pristup
inforamacijama i savjetima koji e mu omoguiti da u potpunosti uiva
prava iz ovog dokumenta. Posebna Radna grupa koju su inili
predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije u BiH, Agencija za
kvalitet i akreditaciju RS i FBiH i predstavnik zdravstvenih
radnika i udruenja pacijenata u martu 2006. godine je sainila i
Izjavu o postojanju potrebe za usvajanjem Povelje o pravima
pacijenata u BiH5 to je ukljuilo i preporuke i smjernice za
implementaciju Povelje u BiH. Ostali ratificirani meunarodni
dokumenti koji obavezuju dravu u oblasti zdravstva: Evropska
konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda kojom je
utvreno neprikosnoveno pravo svakog ovjeka na zdravstvenu zatitu
koje mu mora biti prueno, bez obzira na njegovu vjersku, nacionalnu
i rasnu pripadnost, te isto ne moe biti ogranieno politikim,
finansijskim i geografskim barijerama; Konvencija o pravima djeteta
kojom se priznaje pravo djeteta da uiva najvii mogui standard
zdravlja koji je mogue dostii i osiguran pristup insitucijama za
lijeenje i zdravstvenu rehabilitaciju. S tim u vezi drave
potpisnice tee ka punom provoenju ovog prava i poduzimaju
odgovarajue mjere; Standardna pravila za izjednaavanje mogunosti za
osobe sa invaliditetom u dijelu koji se odnosi na zdravstvenu
zatitu, a koji je usvojila Generalna skuptina UN 1993. godina.
Vijee ministara BiH prihvatilo je iste svojom Odlukom od
30.09.2003.; Rezolucija UN-a o 'Zdravlju za sve u 21.vijeku'.
-
-
-
Domai dokumenti: Akcioni plan BiH za rjeavanje problema Roma u
oblasti zdravstva, zapoljavanja, stambenog zbrinjavanja i
obrazovanja (2008) Strateki plan razvoja zdravstva FBiH Strategija
razvoja zdravstvene zatite RS Strateki plan za razvoj sektora
zdravstva BiH, Vijee ministara
Iako reforma zdravstvenog sektora nije definisana kao uslov za
pridruivanju BiH Evropskoj uniji, zdravstvo se spominje u 28 od
ukupno 35 poglavlja koja predstavljaju uslov u procesu
pridruivanja. Svjetska zdravstvena organizacija u BiH insistira da
se zdravstvena politika usmjeri na smanjenje neravnopravnosti,
naroito neravnopravnosti u zdravlju i zdravstvenoj zatiti izmeu
regija unutar zemlje kao i izmeu razliitih socijalnih grupa, to
podrazumijeva: - jednakost u finansiranju zdravstvene zatite u
skladu sa potrebama, kako regionalno tako unutar odreenih
socijalnih grupa, - jednakost u smislu pristupa i dostupnosti
usluga zdravstvenih ustanova, kako geografska tako i u smislu
svijesti o toj dostupnosti.
Zakonodavstvo u BiH5
Evropska povelja o pravima pacijenata, Rim 2002
9
Zakon o zdravstvenoj zatiti Federacije BiH6 Zakonom su navedeni
osnovni principi zdravstvene zatite u FBiH koji trebaju obuhvatiti
sve graane Federacije, neprekidnu zdravstvenu zatitu graanima tokom
cijelog ivota, funkcionalno povezan i usklaen sistem zdravstvene
djelatnosti u Federaciji, priblino jednake uvjete zdravstvene
zatite, naroito u primarnoj zatiti prvenstveno kroz usklaen
zakonski okvir na nivou kantona i Federacije BiH. Zakon meutim
proputa da navede obaveze kantona da u odreenom periodu/roku donesu
ili usklade svoje akte sa Federalnim zakonom kako bi se osigurala
primjena navedenih naela zdravstvene zatite u praksi. Takoer,
odredbe zakona koje se odnose na nadzor u primjeni zakona ne
definiu odgovornost ministarstva ni ministra za uspostavljenjem
funkcionalnog sistema zdravstvene zatite na teritoriji FBiH koji e
omoguiti praktinu primjenu naela zdravstvene zatite na cijelom
podruju FBiH. Zbog injenice da se zdravstvena zatita provodi na
nivou kantona i zbog injenice da su prava pacijenata razliita od
kantona do kantona od kljunog je znaaja da se kroz Federalni Zakon
obezbijedi mehanizam za nadzor nad usaglaavanjem kantonalnih zakona
i propisa sa Federalnim zakonom i njihova dosljednu primjena na
kantonalnom nivou. Kazne za nesprovoenje odredbi zakona su izuzetno
niske, naroito ukoliko se odnose na neispunjavanje obaveze kantona
za usaglaavanjem kantonalnih zakona sa Federalnim. Tako, poreenja
radi, kazne za neprimjenu zakonskih odredbi u okviru Zakona o
zdravstvenoj zatiti u RS kreu se od 1000 do 15000 KM, a u FBiH
izmeu 250 do 2000 KM. Zakon o zdravstvenoj zatiti Republike Srpske7
Zakon o Zdravstvenoj zatiti RS, zasnovan je takoer na naelu
jednakosti, iskljuivo prema medicinskim indikacijama. Osnivai
zdravstvenih ustanova u RS su entitet, grad, optina i druga fizika
i pravna lica, a plan mree zdravstvenih ustanova donosi Vlada RS na
osnovu Strategije razvoja zdravstvene zatite za odreeni period. Za
razliku od Federalnog, zakon RS prepoznaje neophodnost
multisektorske saradnje u mjesnoj zajednici, kroz uspostavljanje
'odbora za zdravlje' sa lanovima koji se biraju iz reda graana i
drugih zaintesovanih organizacija kao to su obrazovne i socijalne
ustanove, preduzea, strune i humanitarne organizacije. Za nadzor
nad strunim radom zdravstvenih radnika i ustanova odgovoran je
direktor i ministar ukoliko se radi o vanjskom nadzoru nad strunim
radom. Zdravstvena inspekcija vri nadzor nad sprovoenjem zakona,
drugih propisa i optih akata, kao i nad sprovoenjem propisanih
mjera u oblasti zdravstvene zatite. Zakon dalje daje rokove i
obaveze koje se odnose na Vladu RS, ministra i Ministarstvo
zdravlja, po stupanju Zakona na snagu, za razliku od Federalnog
zakona koji daje rokove i 'ovlaenja' za ministra /ministarstva.
Zakon o zdravstvenom osiguranju Federacije BiH86 7
Slubene novine FBiH 29/97 Slubeni glasnik RS 18/99, 62/02 8
Slubene novine FBiH 30/97, 7/02, 70/08
10
Prema Zakonu FBiH, obavezno zdravstveno osiguranje se zasniva na
naelima uzajamnosti i solidarnosti osiguranika na nivou kantona i
Federacije BiH. Zakonodavno tijelo kantona moe uvesti proireno
zdravstveno osiguranje i poveati obim prava koja su obuhvaena
obaveznim zdravstvenim osiguranjem, mada mnogi kantoni ne
usaglaavaju ni osnovna prava sa Federalnim Zakonom. Sva osigurana
lica, bar prema Zakonu, imaju ravnopravan poloaj u pogledu
ostavarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Sredstva
za ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja
osiguravaju se doprinosima od kojih se obrazuju fondovi
zdravstvenog osiguranja kod kantonalnih zavoda osiguranja. Zavod
zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH je zaduen za
ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja od interesa
za sve kantone, kao i provoenje prava po osnovu konvencija, drugih
meunarodnih ugovora ili zakona. Novi Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o zdravstvenom osiguranju, ija je primjena poela 1.1.2009.
(kantonalni organi uprave, zavodi zdravstvenog osiguranja kantona i
vlade kantona, duni su uskladiti svoje akte sa ovim Zakonom u roku
od 90 dana) uveo je izmjene kojima se osigurava direktna
zdravstvena zatita djece i mladih do 18 godina i do 26 godina ako
su na redovnom kolovanju kao i starih osoba preko 65 godina,
ukoliko nisu osigurani po drugom osnovu. Sa ovim izmjenama Zakona o
zdravstvenom osiguranju u FBiH, veliki procenat djece i mladih
ljudi (procjene su se kretale do 300.000 ljudi mlaih od 26 godina
bez zdravstvenog osiguranja u FBiH), stekao je zakonsko pravo na
osiguranje. Na alost, iako je traena izmjena zakona od strane NVO,
zadrana je odredba u Zakonu koja obavezuje na prijavu Zavodu za
zapoljavanje po prestanku radnog odnosa ili po zavretku kolovanja u
roku od 30 do 90 dana. Zbog proputanja roka skoro 50% prijavljenih
na Zavod za zapoljavanje gubi pravo na zdravstveno osiguranje.
Zakon o zdravstvenom osiguranju RS9, Pravilnik o nainu ostvarivanja
zdravstvene zatite10 i Pravilnik o sadraju i obimu prava na
zdravstvenu zatitu i participaciji11 na slian nain kao i u
Federaciji dodatno ukljuuje djecu do 15 godina ivota i osobe preko
65 godina ivota na obavezno zdravstveno osiguranje (pravilnici su
stupili na snagu 2007. godine).
Ko moe i kako ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje
9
Slubeni glasnik RS 18/99, 51/01, 51/03 Sl.Glasnik RS 54/07,
63/08 11 Sl.Glasnik RS 54/07, 63/0810
11
Prema zakonima o zdravstvenom osiguranju RS i Federacije i
zakonskim izmjenama iz januara 2009. u FBiH, a u RS iz maja 2008.
osiguranici (ukljuujui i lanove porodice) su, izmeu ostalih: - lica
u radnom odnosu gdje je organizacija, tj. poslodavac obveznik
uplaivanja doprinosa; - lica koje samostalno obavljaju privrednu
ili profesionalnu djelatnost (zanatlija, ugostitelj, vlasnik
preduzea sam za sebe uplauje doprinose); - lica koje obavljaju
poljoprivrednu djelatnost (zemljoradnik je obveznik uplate za sebe
i lanove porodinog domainstava), s tim da su uoeni su problemi u RS
u izdavanju katastarskih rjeenja u optinama, na osnovu kojih se vri
uplata); - nezaposlena lica za koja uplate vre zavodi za
zapoljavanje, u oba entiteta; - penzioneri za koje uplatu vre
zavodi penzijskog i invalidskog osiguranja; - lica smjetena u
ustanovama socijalne zatite i korisnici stalne novane pomoi
obveznici za uplatu su Zavod za socijalnu zatitu u FBiH, a u RS
optina na kojoj osiguranik ima prebivalite; - za djecu od roenja do
polaska u osnovnu kolu, kao i lica nakon navrenih 65 godina ivota
koja nisu osigurana po drugoj osnovi, uplate vri organ uprave
kantona nadlean za poslove socijalne i djeije zatite (FBiH); - u
RS, djeca mlaa od 15 godina, u sluaju kad roditelji nemaju
osiguranje, imaju mogunost osiguranja samo po osnovu godina ivota,
prijavom u poslovnici Fonda zdravstvenog osiguranja u mjestu
prebivalita, na osnovu rodnog lista djeteta; - za uenike do 18
godina i studente do 26 godina, koji nisu osigurani po drugom
osnovu, uplate vri organ uprave kantona nadlean za obrazovanje
(FBiH). U RS prijave idu preko Fonda za zdravstveno osiguranje.
Zdravstvena knjiica kojom se dokazuje pravo na zdravstvenu zatitu
se u naelu ovjerava u poslovnici Zavoda za zdravstveno osiguranje,
jednom mjeseno, za zemljoradnike (u RS) ovjeravanje zdravstvene
knjiice se vri tromjeseno. U oba entiteta vlastito zdravstveno
osiguranje za djecu stariju od 15 godina, koja ne nastavljaju
kolovanje, dobiva se prijavom na Zavod za zapoljavanje, s tim da u
FBiH postoji rok za prijavu, a u Republici Srpskoj ne. Nezaposlene
osobe, pravo na zdravstveno osiguranje ostvaruju prijavom na
biroe/zavode za zapoljavanje, s tim da Zavod za zapoljavanje RS ima
posebnu evidenciju onih koji aktivno trae posao i onih koji su
prijavljeni na Zavod iskljuivo radi ostvarivanja prava na
zdravstveno osiguranje. Nezaposleni, koji nisu prijavljeni na biroe
za zapoljavanje, a koji primaju trajnu socijalnu pomo kao to su
starije osobe ili osobe bez kolske spreme, pravo na ovjeru
zdravstvene knjiice stiu preko centara za socijalni rad. Vanredni
studenti, pravo na zdravstveno osiguranje stiu prijavom na zavode
za zapoljavanje (u oba entiteta).
Analiza novih zakonskih rjeenja u FBiH
12
-
Odluka o utvrivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava12 i
Odluka o maksimalnim iznosima neposrednog uea osiguranih lica u
trokovima koritenja pojedinih vidova zdravstvene zatite u osnovnom
paketu zdravstvenih prava13
Osnovni paket zdravstvenih prava na nivou FBiH je stupio na
snagu 1. aprila 2009. Osnovni paket definira neophodan nivo
zdravstvenih usluga koji se pod jednakim uslovima prua svim
osiguranicima u FBiH. Osnovnim paketom se osiguranicima garantuje
pravo na lijekove sa esencijalne liste lijekova koje moraju biti
iste u svim kantonima, minimum ortopedstkih pomagala kao i
zdravstvene usluge iz primarne, specijalistiko-konsultativne i
bolnike zdravstvene zatite. U sklopu osnovnog paketa zdravstvenih
prava, Ministarstvo je definiralo i paket zdravstvenih prava za
neosigurana lica. Tu su prava djece do 18 godina starosti i
studenata do 26 godine ivota potpuno izjednaena sa pravima
osiguranih lica. Odlukom se predvia i paket zdravstvenih prava za
neosigurana lica i to za djecu do 18 godina starosti isti paket kao
i za osigurana lica, te paket prava za neosigurana lica preko 18
godina starosti to ukljuuje: - hitnu medicinsku pomo u stanjima
koja mogu ugroziti ivot, - lijeenje tekih zaraznih bolesti, -
zdravstvenu zatitu u toku trudnoe i poroda, - zdravstvenu zatitu
duevnih bolesnika koji mogu ugroziti svoj ivot i ivot drugih lica,
- zdravstvenu zatitu u sluaju specifinih hroninih bolesti, -
zdravstvenu zatitu oboljelih od progresivnih neuromiinih oboljenja,
cerebralne paralize, multiple skleroze, paraplegije i
kvadriplegije, epilepsije, - zdravstvene usluge koje se obavljaju s
ciljem doniranja organa u svrhu presaivanja i zdravstvene usluge
vezane za darovanje krvi. Odlukom o participaciji (stupila na snagu
1.4.2009.) utvruje se: - maksimalni iznos neposrednog uea
osiguranih lica u trokovima pojedinih vidova zdravstvene zatite u
osnovnom paketu zdravstvenih prava, - osigurana lica koja se
oslobaaju participacije, - nain uplate sredstava participacije. Od
plaanja participacije osloboena su slijedea lica: - djeca do
navrene 15-te godine ivota, uenici i redovni studenti do navrene
26-te godine ivota, - ene u ostvarivanju trudnoe i materinstva, -
vojni invalidi i civilne rtve rata sa utvrenim invaliditetom preko
60%, - lanovi porodica poginulih boraca, koji su bili pripadnici
Vojske Federacije BiH, - penzioneri ija penzija ne prelazi iznos
minimalne prenzije, - lica starija od 65 godina ako nisu korisnici
penzije i drugih prihoda, - osigurana lica tienici socijalnih
ustanova i korisnici socijalne zatite, - raseljena lica i
izbjeglice ako nisu korisnici penzije i drugih prihoda, - osigurana
lica koji su dobrovoljni davaoci krvi vie od 10 puta, darovatelji
organa,12
13
Slubene novine FBiH 21/09 Slubene novine FBiH 21/09
13
-
osigurana lica koja su prijavljena kod zavoda za zapoljavanje
kao nezaposleni.
Ovim odlukama se generalno ujednaava zdravstvena zatita na nivou
FBiH i smanjuje diskriminacija na teritorijalnom nivou. Npr. usluge
poroaja bi sada trebale biti osloboene participacije u svim
kantonima to do sada nije bio sluaj. Naravno, neophodno je da u
svim kantonima sva nadlena tijela u oblasti zdravstvene zatite i
osiguranja kao i zdravstvene ustanove usaglase svoje propise i akte
sa odredbama ove Odluke o paketu zdravstvenih prava u roku od 120
dana od dana stupanja na snagu ove odluke i to do 1.7.2009. Kantoni
su takoer obavezni u roku od 60 dana i to do 1.5.2009. uskladiti
kantonalne odluke o participaciji i pozitivne liste lijekova
kantona sa federalnom Odlukom o participaciji. Poetak primjene
osnovnog paketa za neosigurana lica to se odnosi na djecu do 18
godina i neosigurane osobe preko 18 godina, moe otpoeti kada se za
to osiguraju sredstava u budetima kantona i opina za ove namjene,
kao i donoenjem Uputstva o nainu ostvarivanja prava neosiguranih
lica. Kao to stoji u Obrazloenju Odluke o utvrivanju osnovnog
paketa zdravstvenih prava, najvei izazov u kreiranju i donoenju
paketa je osiguranje njegovog jednakomjernog finansiranja u svim
kantonima, odnosno pronalaenje dodatnih izvora finansiranja za ove
namjene. To naroito dobiva na vanosti kada se imaju u vidu
podijeljene nadlenosti u oblasti zdravstva utvrene Ustavom
Federacije BiH, sa posebnim akcentom na finansiranje zdravstva koje
se obavlja iskljuivo na nivou kantona. Iz tih razloga
implementacija osnovnog paketa zdravstvenih prava predstavljat e
zajedniki zadatak svih tijela vlasti od opine, kantona do
Federacije, ali i zadatak Zavoda zdravstvenog osiguranja u
Federaciji, zdravstvenih ustanova i zdravstvenih profesionalaca.
Naravno, potrebno je pratiti da li e kantoni u predvienim rokovima
usaglasiti svoje odluke sa Federalnom odlukom i da li e osigurati
sredstva. Rok za usaglaavanje kantonalnih odluka i propisa sa
Fedralnom Odlukom o participaciji je ve istekao 1.5.2009. Nacrt
novog Zakona o zdravstvenoj zatiti FBiH, usvojen je u Predstavnikom
domu Parlamenta FBiH u martu 2009. sa zakljukom da se Nacrt stavi u
javnu raspravu, ali diskusija nije otvorena do dana izdavanja ove
analize (maj 2009). Dom naroda jo uvijek nije razmatrao ponueni
Nacrt novog zakona. U obrazloenju Nacrta zakona o zdravstvenoj
zatiti se navodi da je usklaen sa standardima i normativima
Evropske unije i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, s
posebnim naglaskom na funkcije potrebne za prikljuivanje Evropskoj
uniji kao to su: prava pacijenata, kvalitet, sigurnost i efikasnost
zdravstvene zatite, trina ekonomija, slobodno kretanje pacijenata i
zdravstvenih profesionalaca, javno zdravlje, sloboda kretanja roba,
kao i koordinacija politike Evropske unije. Akcioni plan BiH za
rjeavanje problema Roma u oblastima zapoljavanja, stambenog
zbrinjavanja i zdravstvene zatite iz 2008 iniciran je ratifikacijom
Okvirne konvencije za zatitu nacionalnih manjina kao i pristupanjem
BiH Dekadi ukljuenja Roma 2005-2015 koja obavezuje zemlje
potpisnice (zemlje jugoistone Evrope) na suzbijanje diskriminacije
i smanjivanje razlika izmeu Roma i ostalog dijela drutva. Izradom
Akcionog plana za zdravstvenu zatitu Roma, Bosna i Hercegovina je
definisala ciljeve i mjere za poboljanje zdravstvene zatite Roma,
njihovo ukljuivanje u postojei sistem zadravstvene zatite.
14
Glavni cilj u zdravstvenoj zatiti je osiguranje prava na
zdravstvenu zatitu to ukljuuje mjere: - upis novoroene djece i
ostalih pripadnika romske nacionalne manjine koji nisu upisani u
matinu evidenciju, kao osnovni uvjet za ostvarivanje prava na
zdravstvenu zatitu; - izrada baze podataka osiguranih pripadnika
romske nacionalne manjine, korisnika zdravstvene zatite, po spolnoj
i starosnoj strukturi kao uvjet za proraun finansijskih sredstava
za obezbjeivanja statusa osigurane osobe; - usklaivanje zakonske
regulative kako bi se pravo na zdravstvenu zatitu pripadnika romske
nacionalne manjine ostvarivala na jedinstven nain u cijeloj BiH; -
obavezivanje vlada na svim nivoima vlasti u BiH da osiguraju
sredstva za osiguranje prava na zdravstvenu zatitu za sve
pripadnike romske nacionalne manjine koji nisu osigurani po drugom
osnovu to predvia sredstva za pokrie prava na zdravstvenu zatitu za
oko 50.000 novoregistiranih osiguranih pripadnika romske manjine.
Ta sredstva iznose 400 KM po osiguranoj osobi godinje, ukupno
20.000.0000 KM godinje. Zakon o pravima pacijenata nema ni
Republika Srpska ni Federacija BiH.
Praksa u ostvarivanju prava na zdravstvenu zatitu
15
Federacija BiHPregled broja stanovnika, osiguranih lica i
stepena obuhvata osiguranjem u FBiH u 2006. i 2007. godini14 KANTON
BROJ 2006. Unsko-sanski Posavski Tuzlanski Zeniko-dobojski
Bosanskopodrinjski Srednjo-bosanski Hercegovako neretvanski
Zapadno-hercegovaki Sarajevo HercegBosanski, Livno Ukupno 287.624
41.264 496.280 401.590 33.717 256.191 227.630 82.082 418.891 82.197
2.327.466 STANOV. 2007. 287.878 41.187 496.830 401.796 33.662
256.339 227.473 82.095 419.030 82.086 2.328.359 BROJ LICA 2006.
206.841 31.286 446.830 344.736 25.975 212.399 179.151 65.756
389.715 51.744 1.954.460 2007. 208.259 29.217 442.707 346.741
25.101 199.651 184.477 65.465 393.162 52.971 1.947.751 OSIGUR. OBUH
OSIG. 2006. 71,91 75,82 90,04 85,85 77,04 82,91 78,70 80,11 93,03
62,95 83,97 2007. 72,34 70,93 89,10 86,29 74,56 77,88 81,09 79,74
93,82 64,53 83,65 u %
Podaci iz gore navededne tabele su podaci Zavoda zdravstvenog
osiguranja FBiH. Vidljive su razlike u pokrivenosti zdravstvenim
osiguranjem unutar kantona u FBiH. Kanton Sarajevo ima najveu
pokrivenost od 93,82%, a kanton Livno, najmanju od 64,53%. Primjenu
novih zakonskih rjeenja koja su na snazi od 1. januara 2009. u
FBiH, a koja bi trebala poveati procenat osiguranika, naroito djece
i osoba preko 65 godina nije jo uvijek bilo mogue pratiti kroz
statistike. Republika Srpska (podaci iz 2008)15 Prema podacima od
31.12.2008. godine, na obavezno zdravstveno osiguranje u RS je bilo
prijavljeno ukupno 1.135.218 graana. Od tog broja, u svakom mjesecu
2008. godine doprinos za zdravstveno osiguranje je uplaen za
987.616 prijavljenih na zdravstveno osiguranje i oni su na osnovu
toga imali pravo na ovjerenu zdravstvenu knjiicu. O odnosu ukupnog
broja stanovnika i ukupnog broja osiguranih lica, odnosno o
procentu neosiguranih ne postoje pouzdani podaci s obzirom na to da
nije bilo popisa stanovnitva od 1991. godine i da se statistiki
podaci baziraju na procjeni. U Fondu zdravstvenog osiguranja14
Izvor podataka: Zavod zdravstvenog osiguranja FBiH , Obraun
sredstava u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2007.
godini 15 Podaci iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike
Srpske
16
smatra se da se najobjektivniji podatak o broju stanovnika u
Republici Srpskoj moe izvesti iz broja registrovanog stanovnitva za
timove porodine medicine, koji je krajem 2008. godine dodatno
auriran. Objektivnost ovoga podatka potvruje i ukupan broj
prijavljenih na zdravstveno osiguranje meu kojima se nalaze i oni
za koje se doprinos ne uplauje redovno, a i oni za koje doprinos
nije uplaen ni za jedan mjesec u 2008. godini. Broj registrovanih
stanovnika za timove porodine medicine, prema posljednjim podacima,
iznosi 1.221.899. U odnosu na ovaj broj, procenat graana koji su
tokom cijele 2008. godine imali pravo na ovjerenu zdravstvenu
knjiicu iznosi 80,82 %, a procenat prijavljenih graana na obavezno
zdravstveno osiguranje iznosi 92,90 %. Iz ovoga slijedi da 19,18 %
stanovnika Republike Srpske u 2008. godini nije bilo u mogunosti da
ovjeri zdravstvenu knjiicu i da koristi prava iz zdravstvenog
osiguranja. Od sredine 2007. godine kod tri kategorije stanovnika
postignuta je 100 % obuhvaenost zdravstvenim osiguranjem: djeca do
15 godina, lica preko 65 godina i trudnice i porodilje do navrene
prve godine ivota djeteta. Za ove kategorije graana ovjera
zdravstvene knjiice se vri ak i onda kada doprinos za zdravstveno
osiguranje nije uplaen. Prema analizi, koja je raena u Fondu
zdravstvenog osiguranja u 2008. godini, najvei broj neosiguranih
bio je u kategoriji poljoprivrednika i radnika zaposlenih u
preduzeima u steaju. Kod poljoprivrednika je postajao problem
formalne prirode jer je Zakon o doprinosima za njih propisao da je
katastarski prihod osnovica za obraun doprinosa, a kako veina
optina nije izvrila razrez katastarskog prihoda, nije bilo naina da
se za njih obrauna doprinos. Ovaj problem je rijeen Zakonom o
izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji se primjenjuje od
1. januara ove godine i kojim je propisana nova osnovica za ovu
kategoriju stanovnika (30% prosjene bruto plate isplaene u RS u
prethodnom mjesecu). Poetkom ove godine, Upravni odbor Fonda
zdravstvenog osiguranja je usvojio Inicijativu za zdravstveno
osiguranje preostalih kategorija neosiguranog stanovnitva, koja je
upuena na dalju proceduru. Ovim dokumentom je posebno istaknut
problem zdravstvenog osiguranja radnika u preduzeima u steaju i
lanova njihovih porodica. Realizacijom ove inicijative, u Republici
Srpskoj bi bio ostvaren cilj da se procenat neosiguranih svede na
prosjek zemalja EU, koji ne prelazi 8 %, odnosno da se postigne
potpuni obuhvat stanovnitva obaveznim zdravstvenim osiguranjem.
Podatke o broju radnika zaposlenih u preduzeima u steaju nismo
mogli dobiti, ni od Sindikata Republike Srpske, ni od Udruenja
steajnih upravnika. Prema podacima Investiciono-razvojne banke
Republike Srpske u RS postoji 110 preduzea koja su u procesu steaja
i za pretpostaviti je da je veina radnika zaposlenih u tim
preduzeima bez zdravstvenog osiguranja.
Ko su iskljueni graani i grupe iz sistema zdravstvene zatite i
razlozi iskljuenosti
17
Zdravstveno su neosigurani radnici kojima nije uvezan sta, tj.
radnici na ekanju ili radnici u radnom odnosu kojima poslodavci
nisu uplaivali doprinose za penziono i zdravstveno osiguranje.
Prema Samostalnom sindikatu metalaca FBiH takvih radnika je oko
25.000 samo u metalskoj industriji, a neki pokazatelji govore da bi
ukupno moglo biti jo oko 25.000 radnika i u drugim granama bilo na
ekanju ili neuvezanog staa. Uvezivanje staa metalskim radnicima je
trenutno predmet pregovora izmeu Sindikata metalaca i Vlade FBiH,
kroz uspostavljenu 'Komisiju za uvezivanje staa', koja do sada nije
ponudila konkretna rjeenja za metalske radnike. Zdravstveno su
neosigurani i zaposleni radnici za koje poslodavci ne uplauju
doprinose, to je naroito izraeno u oblasti trgovine i
ugostiteljstva. Radnici u zadnje vrijeme sve vie koriste trajk kao
zadnje rjeenje u ostvarivanju prava na uplatu zaraenih
zdravstveno-penzijskih doprinosa. Zdravstveno su neosigurani
radnici u FBiH kojima je prestao radni odnos, a koji su propustili
da se u roku od 30 dana prijave na Zavod za zapoljavanje. Tu se
ubrajaju i radnici kojima su poslodavci propustili da daju rjeenja
o otkazu u roku od 30 dana po prestanku radnog odnosa. Ovi radnici
trajno gube pravo na zdravstveno osiguranje preko Zavoda za
zapoljavanje. Pravo na zdravstveno osiguranje preko Zavoda za
zapoljavanje u FBiH nemaju ni uenici ili studenti koju su zavrili
kolovanje, a koji se u datom roku od 30 dana nisu prijavili na
Zavod. Prema nedavno doneenom Akcionom planu za zdravstvenu zatitu
Roma16 trenutno ima 50.000 zdravstveno neregistrovanih pripadnika
romske manjine, od ukupno 76.000 Roma koji ive u BiH. Broj
zaposlenih Roma sa kree oko 2-3%. Dio nezaposlenih, pravo na
zdravstveno osiguranje moe ostvariti preko zavoda za zapoljavanje u
RS i FBiH, s tim da postoje razlike. U RS zdravstveno su osigurani
svi oni koji su prijavljeni na Zavod za zapoljavanje dok u FBiH
postoje ograniavajui uvjeti. Dodatno, najvei broj djece Roma koji
mogu ostvariti pravo na direktno zdravstveno osiguranje do 15.
godine nema zdravstvene knjiice jer nemaju line dokumente bez kojih
ne mogu ni izvaditi zdravstvene knjiice, emu doprinosi ustaljena
praksa neispunjavanja drutvenih obaveza kao to je prijavljivanje
novoroene djece od strane pripadnika romske manjine. Akcioni plan
predvia izdavajanje od 34.700.000 KM (do 2015.) za osiguranje
zdravstvene zatite Roma. Predviena su izvajanja iz budeta
institucija vlasti u iznosu od 70%, dok se 30% treba obezbijediti
iz donatorskih sredstava. Zdravstveno su neosigurani samozaposleni
radnici u tzv. sivoj ekonomiji koji sebi ne uplauju doprinose na
dobrovoljnoj osnovi kao to su radnici na pijaci, ulini prodavai i
sl., a istovremeno nisu prijavljeni na biro za zapoljavanje. Npr. u
pregledu osiguranika u RS i FBiH , pod kategorijom 'osoba koje same
uplauju doprinose' u RS nema tako prijavljenih dok ih u FBiH ima
oko 9000.17
16
Akcioni plan BiH za rjeavanje problema Roma u oblastima
zapoljavanja, stambenog zbrinjavanja i zravstvene zatite - World
Vision, Ministarstvo za ljudska prava i izvjeglice, BOSPO, Romski
informativni centar, Romska mrea, 2009. 17 Izvjetaj o humanom
razvoju, UNDP, 2007
18
Osobe sa teim invaliditetom koje nisu u radnom odnosu i dalje ne
ostvaruju prava iz oblasti zdravstvene zatite kao direktni
osiguranici, nego indirektno preko lana porodice koji nisu uvijek
ni sami zdravstveno osigurani. Zdravstveno je neosiguran velik broj
ruralnog, a nezaposlenog stanovnitva kao npr.zemljoradnici, koji
sebi ne uplauju obavezno zdravsteno osiguranje. Dostupnost
zdravstvenoj i socijalnoj zatiti ograniena je velikom broju starih
osoba zbog fizike/teritorijalne nedostupnosti zdravstvenim
ustanovama. Naime, veina osoba sa invaliditetom, ali i drugo
stanovnitvo, naroito stari i iznemogli u ruralnim i nerazvijenim
podrujima nije obuhvaeno mjerama primarne zdravstvene zatite. U
grupu neosiguranog stanovnitva spada i veliki procenat nedovoljno
informisanog stanovnitva, naroito ugroenih grupa graana, o tome
kako ostvariti prava na zdravstvenu zatitu, to je uzrokovano
nedovoljnom, neadekvatnom i nedostupnom informacijom od strane
relevantnih institucija. Izraena je neinformisanost naroito kolske
djece jer ministarstvo obrazovanja i kole ne pruaju
informaciju.
Diskrimininacija u zdravstvenoj zatiti
19
Diskriminacija po teritorijanoj osnovi Ukratko, ne postoji
univerzalni pristup zdravstvenoj zatiti na cijelom podruju BiH kako
to nalae Povelja i drugi meunarodni dokumenti. Izraena je
nejednakost u pristupu zdravstvenoj zatiti kako u geografskom
pogledu tako i finansijskom, u ovisnosti od finansijske moi
pojedinih podruja. U FBiH sistem i nadlenosti su rascjepkani na
deset kantona to rezultira razlikama u obimu i ostvarivanju prava
na nivou kantona zavisno od njegove ekonomske moi. Problemi su i u
razliitom stepenu opremljenosti zdravstvenih ustanova, neujednaene
dostupnosti zdravstvenih usluga u slabije razvijenim podrujima.
Pogodnosti zdravstvene zatite ne uivaju jednako svi graani bez
ikakve diskriminacije jer je trenutni nain pruanja zatite
skoncentrisan u gradovima, a pristup zatiti otean je naroito
seoskoj populaciji ija podruja nisu javni transportom povezana sa
urbanim centrima. Osobe osigurane u razliitim kantonima imaju
razliita prava i razliit pristup uslugama zdravstvene zatite,
naroito tercijarnoj zdravstvenoj zatiti, to je posljedica razliitih
iznosa prihoda sakupljenih kroz zdravstvene fondove. Obim prava iz
osnovne zdravstvene zatite (plaene i neplaene zdravstvene usluge)
se razlikuje u kantonima na nivou Federacije. Tako u praksi postoje
razlike oko plaanja poroaja (participacije) - poroaj je u nekim
kantonima besplatan u drugim nije (Tuzlanski kanton naplauje
participaciju za porod u iznosu od 50 KM), u RS u obim osnovnih
prava ulazi pravo na dvije umjetne oplodnje dok u FBiH ne,
preventivne mjere i pregledi (mamografija, papa test) su negdje u
okviru liste prava tj. besplatni, negdje ne. Zakonom o zdravstvenoj
zatiti FBiH navedeno je naelo cjelovitog pristupa u primarnoj
zdravstvenoj zatiti to se prema zakonu treba osigurati putem
slobodnog izbora doktora medicine i doktora stomatologije. Meutim,
ostvarenje ovog naela nije osigurano u praksi naroito povratnikoj
populaciji. Naime, pravo na zdravstvenu zatitu stie se prijavom
boravka u novo prebivalite i samo tu se moe realizirati. Meutim,
meu povratnikom populacijom esto je prisutno nepovjerenje u lokalnu
zajednicu pogotovo u mjestima gdje su poinjeni teki zloini, a
nemaju mogunost slobodnog izbora doktora. Nova Odluka o utvrivanju
osnovnog paketa zdravstvenih prava trebalo bi da bar zakonski unese
vie reda u oblasti ujednaavanja prava i zatite na nivou FBiH.
20
Naroito diskriminisane specifine grupe stanovnitva Zdravstvenu
zatitu osoba sa invaliditetom karakterie diskriminacija po uzroku
nastanka invaliditeta i razliit obim prava iz zdravstvene
zatite/osiguranja za osobe sa invaliditetom steenim u ratu ili
nevezano za ratna zbivanja. Za osobe sa invaliditetom nije
univerzalno rjeena dostupnost zdravstvenim ustanovama (ambulante,
domovi zdravlja) to zbog fizike nedostupnosti, to zbog
neopremljenosti u smislu prilagoavanja potrebama osoba sa
invaliditetom kao to su sputeni alteri za osobe u kolicima, zvuni
signali za slijepe osobe, natpisi za gluhe, oprema za ginekoloke
preglede ena u kolicima i sl. Takoer, neodgovarajua je obuenost i
strunost medicinskog i paramedicinskog osoblja u pruanju pomoi
osobama sa invaliditetom. U ostvarivanju prava na pomagala postoji
diskriminacija po uzroku nastanka i vrsti invaliditeta kao i
prebivalitu, gdje se pravo na isto pomagalo ne ostvaruje pod istim
uvjetima. Za nabavku pomagala uee fondova je neujednaeno, dok je
lino uee osiguranika osoba sa invaliditetom veliko. Veina osoba sa
invaliditetom, ali i drugo stanovnitvo (naroito stari i iznemogli)
u ruralnim i nerazvijenim podrujima nije obuhvaeno mjerama primarne
zdravstvene zatite. S obzirom da je meu rtvama nasilja veliki broj
osoba koje nemaju zdravstveno osiguranje, pojavljuju se problemi u
praksi u postupku pruanja potrebne zdravstvene pomoi rtvi nasilja.
Teko je odrediti broj tih osoba jer u programu statistikih
istraivanja nije predvieno prijavljivanje/evidentiranje sluajeva
nasilja u porodici, niti za to postoji adekvatan obrazac. S tim u
vezi, zdravstvene ustanove koje konstatiraju i registriraju nasilje
u porodici nisu dune dostaviti ovakve podatke zavodima za javno
zdravstvo u Federaciji BiH. ene su ugroene na nain da su za
specifine preglede koji se odnose na ene (PAPA test, mamografija)
liste ekanja za pregled duge i do godinu i po.
21
Informisanje u oblasti zdravstvene zatite i osiguranja
U grupi neosiguranog stanovnitva veliki je procenat nedovoljno
informisanog stanovnitva, naroito ugroenih grupa graana, o nainu
ostvarivanja prava na zdravstvenu zatitu, to je uzrokovano
nedovoljnom, neadekvatnom i nedostupnom informacijom od strane
relevantnih institucija. Drava nije 'predvidjela savjetodavne ili
obrazovne mogunosti za promoviranje zdravlja i poticanja
individualne odgovornosti u pitanjima zdravlja kroz savjetodavne i
obrazovne mjere, informativne kampanje i slube savjetovanja u
kolama i na druge naine' kako nalae Evropska socijalna povelja.
Stalne slube/metode savjetovanja u kolama u oviru stalnog
unaprjeenja zdravstvenog obrazovanja gotovo da ne postoje, javnost
je informisana od strane medija jedino o pojavi gripe i zaraznih
bolesti (npr. bruceloza) kada su one ve uveliko nastupile. Javna,
redovna edukacija o prevenciji zaraznih bolesti kao to su spolno
prenosive bolesti, bruceloza i sl. putem medija ili na drugi nain
ne postoji. Obaveza informisanja, nije dovoljno zakonski regulisana
i institucije izbjegavaju i minimalne obaveze informisanja graana.
Pacijenti nisu obavijeteni o svojim pravima, kako od organa vlasti
tako i od zdravstvenih ustanova, kola, zavoda zdravstvenog
osiguranja i drugih relevantnih institucija. Posljedice loe
obavijetenosti graana o pravima iz zdravstvenog osiguranja
prvenstveno snose sami graani, iako bi institucije morale preuzeti
odgovornost. Pozivanje na Zakon o slobodi pristupa informacijama u
FBiH kojim pacijent moe od zdravstvenih ustanova i Zavoda
zdravstvenog osiguranja traiti informaciju, na to se pozivaju
zvaninici u zdravstvu, ne oslobaa od obaveze ministarstava
zdravstva i zavode zdravstvenog osiguranja da, prema meunarodnim
standardima, 'kroz savjetodavne i obrazovne mjere, informativne
kampanje i slube savjetovanja u kolama i na druge naine stalno
unapjreuje zdravstveno obrazovanje (Povelja, lan 11)'. Nisu doneeni
zakoni o pravima pacijenata ni u RS ni u FBiH. Ne postoji sistem
informisanja od strane ministarstava (ministarstva obrazovanja,
ministarstva/zavoda zdravstvene zatite) o nainu ostvarivanja prava
u zdravstvenoj zatiti i osiguranju. U Fondu zdravstvenog osiguranja
RS procjenjuju da se radi o 7000 djece koja nisu zdravstveno
osigurana, a kao glavni razlog tome navode neobavijetenost o nainu
ostvarivanja direktnog osiguranja. Npr. uenike i roditelje djece
koja su stekla pravo na direktno osiguranje sa izmjenama zakona
koje su stupila na snagu u januaru 2009. u Fedraciji BiH, niko nije
obavjestio o tome. 22
Same ustanove zdravstvene zatite nisu uvijek zaintresovane za
pruanje informacija o pravima iz zdravstvene zatite. Npr.
Univezitetsko-kliniki centar u Tuzli nije dopustio da NVO 'Zemlja
djece' postavi letke o pravima ena i djece na informativni pult
bolnice.
Preporuke
Neophodne zakonske izmjene Potrebno je donijeti jedinstven zakon
ili entitetske zakone o pravima pacijenata, koji e izmeu ostalog,
regulisati obavezu informisanja graana o nainu ostvarivanja
zdravstvene zatite i osiguranja, kao i o mogunostima i pravima u
okviru zdravstvene zatite. Potrebno je izmjenama Zakona o
zdravstvenom osiguranju FBiH i Zakona o posredovanju u zapoljavanju
FBiH ukinuti rok od 30 dana za prijavu na Zavod za zapoljavanje,
kojim se trajno gubi pravo na ostvarivanje zdravstvenog osiguranja
preko Zavoda. Time e se Fedralni zakoni uskladiti sa zakonima
Republike Srpske koji nemaju definisan rok za prijavu na Zavod za
zapoljavanje. U okviru procesa donoenja novog Zakona o zdravstvenoj
zatiti u FBiH, potrebno je osigurati javnu diskusiju o predloenom
Nacrtu zakona o zdravstvenoj zatiti FBiH koja treba ukljuiti sve
aktere u ovoj oblasti i druge zainteresovane u drutvu. Kroz izmjene
i dopune zakona o zdravstvenom osiguranju potrebno je omoguiti da
sve osobe sa tekim i viestrukim invaliditetom imaju pravo na
direktno zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zatitu bez
diskriminacije. Potrebno je da Parlament BiH i Vijee ministara BiH
razmotri preporuku Evropske komisije18 koja nalae da se dravnoj
vlasti da vie nadlenosti u smislu razvoja zdravstvenih politika i
zakonodavstva. Problemi vezani za nejednakost prava u zdravstvenoj
zatiti, razliite cijene servisa zdravstvene zatite, neprenosivost
zdravstvenih fondova kao i veliki broj stanovnitva bez zdravstvenog
osiguranja mogu se rijeiti uspostavljanjem univerzalnog osiguranja
u cijeloj BiH i uvoenjem ema koje ukljuuju minimum standarda u
zdravstvenoj zatiti, osnovni paket zdravstvenih usluga, jednostavan
i transparentan sistem naplate za meuentitetsko osiguranje koji e
biti u stanju da usaglasi razlike u nivou razvoja ekonomije i
prihoda.
-
-
-
-
Za implementaciju zakona i zakonskih akata u praksi
18
Social protection and social inclusion in BiH, European
Commission, DG for employment, social affairs and equal
opportunities, July 2008
23
-
Kantonalne vlasti moraju osigurati sredstva u budetima za
primjenu zakona, specifino Zakona o izmjenama i dopunama zakona o
zdravstvenom osiguranju FBiH i primjenu Odluke o utvrivanju
osnovnog paketa zdravstvenih prava. Iako su kantoni obavezni
primjenjivati nove zakonske odredbe u 2009., oni jo uvijek (maj
2009.) nisu za tu svrhu planirali/izdvojili sredstva u budetima za
2009. Samim tim proizlazi potreba da se zakonskim rjeenjima jasno
definiu obaveze kantonalnih i federanog nivoa vlasti kako bi se
osigurala dosljedna primjena zakona u praksi, to i jeste svrha
donoenja zakonskih rjeenja. Svi nivoi vlasti i pojedinci koji
propuste u zadatim rokovima ispuniti predviene obaveze trebaju
snositi posljedice. Parlament Federacije treba zahtijevati redovno,
kvartalno informisanje o stepenu implementacije novih zakonskih
rjeenja u praksi, a naroito o implementaciji Odluke o utvrivanju
osnovnog paketa zdravstvenih prava i Odluke o participaciji koje su
doneene na Federalnom nivou, a ija se primjena mora osigurati na
kantonalnom nivou. Prema utvrenim rokovima iz Akcionog plana za
zdravstvenu zatitu Roma, nadlene institucije, primarno vlade i
parlamenti na svim nivoima, trebaju osigurati sredstva za
ostvarivanje prava na zatitu za sve pripadnike romske manjine koji
nisu osigurani po drugoj osnovi. Rok je godinu dana od usvajanja
Akcionog plana i tee od 3. jula 2008. To znai da su u budetima za
2009. godinu ve trebala biti predviena sredstva za realizaciju.
Kljuna odgovornost je na Vijeu Roma, Vijeu za nacionalne manjine
pri Parlamentarnoj skuptini BiH, Odboru za Rome pri Vijeu ministara
BiH, Uredu Ombudsmana BiH i Vijeu za djecu da vre monitoring
implementacije Akcionog plana i adekvatno reaguju. Kako bi se
rjeilo pitanje oko 50.000 neosiguranih radnika u FBiH, Vlada FBiH
treba da realizira zahtjeve Sindikata metalaca i zakljuke
Parlamenta FBiH od 21.4.2009. i da: a) izvri povezivanje radnog
staa za radnike zaposlene u privrednim drutvima sa veinskim dravnim
kapitalom, b) do 21. juna 2009. predloi realna rjeenja za
povezivanje staa ostalih uposlenika, s tim da predloena rjeenja
trebaju ouvati stabilnost MIO/PIO.
-
-
-
Za informisanje graana o pravima iz dravstvene zatite Potrebno
je da entitetska ministarstva zdravlja i zavodi za zdravstveno
osiguranje donesu programe i akcione planove za informisanje graana
o pravima iz zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zatite koji e
pravovremeno i trajno obezbjeivati informaciju o izmjenama
postojeih i donoenju novih zakonskih rjeenja, kako bi graani mogli
uivati u pravima predviim zakonom. Sistem informisanja treba
ukljuiti sve subjekte u osiguranju zdravstvene zatite: zdravstvene
insitucije (ambulante porodine medicine, domove zdravlja, bolnice i
sl.); obrazovne insitucije (osnovne, srednje kole i fakultete),
socijalne slube (centre za socijalni rad), mjesne zajednice, optine
kao i sredstva javnog informisanja. Potrebno je da svi gore
navedeni akteri u oblasti zdravstvenog osiguranja uspostave jasnije
administrativne procedure u registraciji za zdravstveno osiguranje
to e poveati pristup zdravstvenom osiguranju i ujedno informisati
graane o mogunostima u okviru zdravstvene zatite.
-
24
-
Obavezu informisanja graana o pravima iz oblasti zdravstvenog
osiguranja potrebno zakonom regulisati i na kantonalnom i
entitetskom nivou. Zdravstvene institucije moraju donijeti mjere i
definisati saradnju sa medijima u cilju promocije prava iz
zdravstvene zatite i zdravstvenog osiguranja graana.
25
