Zakon o Zigu

Slubeni glasnik BiH broj 53/10

ZAKON O IGU

http://www.advokat-prnjavorac.com

Na osnovu lana IV.4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine na 75. sjednici Predstavnikog doma, odranoj 7. aprila 2010. godine, i na 46. sjednici Doma naroda, odranoj 28. maja 2010. godine, usvojila je

ZAKON

O IGU

DIO PRVI - OPE ODREDBE

lan 1. (Predmet Zakona)

(1) Ovim zakonom ureuju se nain sticanja, odravanje, sadraj, evidencija prometa, prestanak i zatita iga na teritoriji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH).

(2) U smislu ovog zakona, ig je pravo kojim se titi znak koji u privrednom prometu slui za razlikovanje robe, odnosno usluga jednog fizikog ili pravnog lica od iste ili sline robe, odnosno usluga drugog fizikog ili pravnog lica.

(3) Prijavljeni i registrirani ig predstavlja samostalno imovinsko dobro i svome nosiocu daje iskljuiva prava predviena ovim zakonom.

(4) Ovaj zakon primjenjuje se i na igove koji su meunarodno registrirani za teritoriju BiH.

lan 2. (Individualni, kolektivni i ig garancije)

(1) Individualni ig je ig jednog fizikog ili pravnog lica koji slui za razlikovanje jedne ili vie vrsta robe ili usluga tog lica od istih ili slinih vrsta robe ili usluga drugih uesnika u privrednom prometu.

(2) Kolektivni ig je ig pravnog lica koje predstavlja odreeni oblik udruivanja proizvoaa ili davalaca usluga, koji imaju pravo da koriste lanovi tog udruenja pod uslovima predvienim ovim zakonom.

(3) Korisnik kolektivnog iga ima pravo da koristi taj ig samo na nain predvien opim aktom o kolektivnom igu.

(4) ig garancije je ig koji koristi vie lica pod nadzorom nosioca iga, a koji slui kao garancija kvaliteta, geografskog porijekla, naina proizvodnje ili drugih zajednikih obiljeja robe ili usluge tih lica.

(5) Nosilac iga garancije mora dopustiti koritenje iga garancije svakom licu za robu ili uslugu koje imaju zajednike karakteristike pod uslovima propisanim opim aktom o igu garancije.

lan 3. (ta se ne smatra igom)


U smislu ovog zakona, igom se ne smatraju peat, tambilj i slubeni znaci za obiljeavanje dragocjenih metala, mjera i slino.

lan 4. (Znaci koji se mogu zatititi igom)

(1) igom se moe zatititi znak koji je prikladan za razlikovanje iste ili sline robe ili usluga u privrednom prometu i koji se moe grafiki prikazati.

(2) Znak se moe sastojati naroito od: rijei, ukljuujui lina imena, crtea, slova, brojeva, slika, oblika proizvoda ili njihovog pakiranja, rasporeda boja, trodimenzionalnih oblika ili kombinacije tih elemenata.

(3) Prilikom ocjene da li je neki znak prikladan za razlikovanje robe ili usluga u privrednom prometu uzet e se u obzir sve okolnosti, a posebno vrijeme i obim njegove dotadanje upotrebe u BiH.

(4) Priroda robe, odnosno usluga koje se obiljeavaju igom, sama po sebi ne moe biti smetnja za priznanje iga.

lan 5. (Nacionalni tretman)

(1) Nosilac registriranog iga ili podnosilac prijave za priznanje iga moe biti domae ili strano fiziko ili pravno lice pod uslovima propisanim ovim zakonom.

(2) Strana fizika i pravna lica u pogledu zatite znaka igom u BiH uivaju ista prava kao i domaa fizika i pravna lica, ako to proizilazi iz meunarodnih ugovora ili konvencija kojima je pristupila ili ih je ratificirala BiH (u daljnjem tekstu: meunarodni ugovori i konvencije), ili iz principa reciprociteta.

(3) Postojanje reciprociteta se pretpostavlja dok se ne dokae suprotno.

lan 6. (Apsolutni razlozi za odbijanje prijave iga)

(1) igom se ne moe zatititi znak:

a) koji je protivan javnom poretku ili moralu,

b) koji se ne moe grafiki prikazati,

c) koji je istovjetan starijem igu ili ranije prijavljenom znaku za istu robu ili uslugu,

d) koji po svom ukupnom izgledu nije prikladan za razlikovanje robe, odnosno usluga u privrednom prometu, za onu robu ili usluge za koje je podnesena prijava iga,

e) koji se sastoji iskljuivo od oznaka ili podataka koji u prometu slue za oznaavanje vrste, kvaliteta, koliine, namjene, vrijednosti, geografskog porijekla proizvoda, vremena ili


naina proizvodnje robe ili pruanja usluga, ili za oznaavanje nekih drugih obiljeja robe ili usluga,

f) koji se sastoji iskljuivo od oznaka ili podataka koji su postali uobiajeni u svakodnevnom govoru ili strunom govoru, ili u dobroj vjeri i ustaljenoj trgovakoj praksi, za oznaavanje odreene vrste robe ili usluge,

g) koji je iskljuivo oblik odreen vrstom proizvoda ili oblik proizvoda potreban za postizanje odreenog tehnikog rezultata, ili oblik koji proizvodu daje bitnu vrijednost,

h) koji svojim izgledom ili sadrajem moe obmanuti javnost, posebno u odnosu na geografsko porijeklo, vrstu, kvalitet ili neko drugo obiljeje robe ili usluge,

i) koji sadri zvanine znakove za kontrolu ili garanciju kvaliteta ili ih podraava,

j) koji sadri dravni ili drugi javni grb, zastavu ili amblem, naziv ili skraenicu naziva neke zemlje ili meunarodne organizacije, kao i njihovo podraavanje, osim po odobrenju nadlenog organa te zemlje ili organizacije,

k) koji sadri naziv ili skraenicu, grb, amblem, zastavu ili drugi slubeni znak BiH ili njenih entiteta, kantona, Distrikta, ili ih podraava, osim uz odobrenje nadlenog organa,

l) koji predstavlja ili podraava nacionalni ili religijski simbol,

m) koji je znak za vino i koji sadri ili se sastoji od geografske oznake koja slui za oznaavanje vina ili koji je znak za jako alkoholno pie koji sadri ili se sastoji od geografske oznake koja slui za oznaavanje jakih alkoholnih pia, u odnosu na vina ili jaka alkoholna pia koja nisu tog geografskog porijekla,

n) koji je iskljuivo ime porijekla meunarodno registrirano da vai za teritoriju BiH.

(2) Znak iz stava (1) ta. d), e) i f) ovog lana moe se zatititi igom ako podnosilac prijave dokae da je ozbiljnim koritenjem znak postao prikladan za razlikovanje u prometu robe, odnosno usluga na koje se odnosi.

lan 7. (Relativni razlozi za odbijanje prijave iga)

(1) Na osnovu podnesenog prigovora, igom se nee zatititi znak:

a) koji je istovjetan ranije zatienom znaku drugog lica za slinu robu, odnosno usluge, ili slian ranije zatienom znaku drugog lica za istu ili slinu vrstu robe, odnosno usluga, ako postoji vjerovatnoa da zbog te istovjetnosti, odnosno slinosti nastane zabuna u prometu, to ukljuuje i vjerovatnou asocijacije s ranije zatienim znakom,

b) koji je isti ili slian za istu ili slinu vrstu robe, odnosno usluga, znaku drugog lica koji je poznat u BiH, u smislu lana 6. bis Pariske konvencije o zatiti industrijskog vlasnitva (u daljnjem tekstu: opepoznati znak),


c) koji, u skladu s lanom 16. stav 3. TRIPS-a (Ugovor o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasnitva), bez obzira na robu, odnosno usluge na koje se odnosi, predstavlja reprodukciju, imitaciju ili transliteraciju zatienog znaka drugog lica, ili njegovog bitnog dijela, koji je kod uesnika u prometu u BiH nesumnjivo poznat kao znak visoke reputacije (u daljnjem tekstu: uveni ig), kojim svoju robu, odnosno usluge, obiljeava drugo lice, ako bi se koritenjem takvog znaka nelojalno izvlaila korist iz steene reputacije uvenog iga ili bi se tetilo njegovom distinktivnom karakteru, odnosno reputaciji,

d) koji svojim izgledom ili sadrajem vrijea starije autorsko pravo ili geografsku oznaku ili ranije zatieni industrijski dizajn,

e) ije bi koritenje vrijealo pravo na lino ime poznatog lica ili lik bilo kojeg lica, ako su nastali prije datuma prijave iga ili priznatog prava prvenstva zatraenog u prijavi iga,

f) koji je istovjetan ranijem igu ili slian ranijem igu koji je bio registriran za istu ili slinu robu ili usluge, a koji je prestao da vai zbog neproduenja registracije, ako je prolo manje od dvije godine od dana prestanka ranijeg iga, osim ako nosilac ranijeg iga nije dao svoju saglasnost za priznanje kasnijeg iga ili nije koristio svoj ig,

g) koji je podnesen suprotno principu dobre vjere, savjesnosti i potenja.

(2) Zatienim znakom iz stava (1) ta. a) i c) ovog lana smatra se znak koji je zatien igom za teritoriju BiH, a zatienim znakom iz stava (1) taka a) ovog lana smatra se i znak koji je predmet prijave za priznanje iga za teritoriju BiH pod uslovom da ig po toj prijavi bude priznat.

lan 8. (Utvrivanje poznatosti znaka)

(1) Pri utvrivanju da li je znak iz lana 7. stav (1) taka b) ovog zakona opepoznati znak, odnosno da li je znak iz lana 7. stav (1) taka c) ovog zakona uveni ig, uzima se u obzir upoznatost relevantnog dijela javnosti sa znakom, ukljuujui i poznavanje do kojeg je dolo promocijom znaka.

(2) Relevantnim dijelom javnosti smatraju se stvarni i potencijalni korisnici robe, odnosno usluga koje se obiljeavaju tim znakom, kao i lica ukljuena u distributerske tokove te robe, odnosno usluga.

lan 9. (Zatita linog imena poznatog lica ili lika bilo kojeg lica)

(1) Lik, lino ime, nadimak ili pseudonim poznatog lica moe se zatititi igom samo uz pristanak tog lica.

(2) Znak koji sadri lik nekog lica moe se zatititi igom samo uz pristanak tog lica, a lik umrlog lica moe se zatititi igom samo uz pristanak branog druga i djece umrlog, ako njih nema, uz pristanak roditelja, a ako nema roditelja, uz pristanak drugih nasljednika ako testamentom nije drugaije odreeno.


(3) Za zatitu znaka koji sadri lik, lino ime, nadimak ili pseudonim historijske ili druge umrle poznate linosti potrebna je i dozvola nadlenog organa.

lan 10. (Nadlenost za postupak zatite iga)

(1) Poslove koji se odnose na postupak zatite iga u upravnom postupku propisanom ovim zakonom obavlja Institut za intelektualno vlasnitvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Institut).

(2) Ako nije drugaije propisano ovim zakonom, u postupku pred Institutom primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku ("Slubeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07 i 93/09).

(3) Protiv odluke Instituta donesene u postupku iz stava (1) ovog lana moe se izjaviti alba Komisiji za albe Instituta (u daljnjem tekstu: Komisija za albe) u roku od 15 dana od dana prijema odluke.

(4) Protiv odluke Komisije za albe moe se pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema odluke.

lan 11. (Registri)

(1) Institut u elektronskoj formi vodi Registar prijava za priznanje iga (u daljnjem tekstu: Registar prijava), Registar igova i Registar zastupnika za zatitu igova (u daljnjem tekstu: Registar zastupnika).

(2) Registri iz stava (1) ovog lana objedinjeni su u jedinstveni sistem registara industrijskog vlasnitva BiH u elektronskoj formi.

(3) Sadraj registara iz stava (1) ovog lana propisat e se posebnim propisom za provoenje ovog zakona koji donosi direktor Instituta (u daljnjem tekstu: provedbeni propis).

(4) Registri iz stava (1) ovog lana smatraju se javnim knjigama i zainteresirana lica mogu ih razgledati bez plaanja posebnih taksi, odnosno naknade trokova.

(5) Na pismeni zahtjev zainteresiranog lica i uz plaanje propisane takse i naknade trokova, Institut e izdati kopije dokumenata i odgovarajue potvrde i uvjerenja o injenicama o kojima vodi slubenu evidenciju.

lan 12. (Zastupanje)

(1) Fizika i pravna lica koja se bave zastupanjem u postupku zatite igova pred Institutom moraju biti upisana u Registar zastupnika iz lana 11. stav (1) ovog zakona.

(2) Strano fiziko ili pravno lice u postupku pred Institutom mora zastupati zastupnik upisan u Registar zastupnika, a domae pravno i fiziko lice moe pred Institutom istupati i samostalno.


(3) U Registar zastupnika upisuju se fizika i pravna lica koja ispunjavaju uslove utvrene provedbenim propisom.

lan 13. (Pruanje informacija)

(1) Institut e svakom licu, na njegov pismeni zahtjev, omoguiti uvid u dokumentaciju koja se odnosi na ig.

(2) Sadraj i nain uvida iz stava (1) ovog lana uredit e se provedbenim propisom.

(3) Usluge pretraivanja prijavljenih i registriranih igova za strana lica obavljaju se posredstvom zastupnika iz lana 12. stav (2) ovog zakona, a domaa lica usluge pretraivanja mogu zahtijevati i samostalno.

lan 14. (Takse i naknade u postupku sticanja i odravanja iga i pruanja informacionih usluga)

(1) Za sve radnje u postupku sticanja, odravanja, evidencije prometa i prestanka iga i za pruanje informacionih usluga plaaju se takse saglasno vaeim propisima kojima se ureuju dravne administrativne takse (u daljnjem tekstu: takse) i naknade posebnih trokova postupka (u daljnjem tekstu: trokovi postupka) u visini odreenoj posebnom tarifom koju donosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, na prijedlog direktora Instituta.

(2) Dokaz o plaenoj taksi i trokovima postupka iz stava (1) ovog lana dostavlja se Institutu na nain utvren provedbenim propisima.

DIO DRUGI - POSTUPAK ZATITE lan 15.

(Pokretanje postupka za priznanje iga)

(1) Postupak za priznanje iga pokree se prijavom za priznanje iga (u daljnjem tekstu: prijava) koja se podnosi Institutu.

(2) Prijava mora da sadri zahtjev za priznanje samo jednog iga koji se odnosi na jednu ili vie vrsta robe, odnosno usluga.

(3) Bitni dijelovi prijave su:

a) zahtjev za priznanje iga,

b) znak koji podnosilac prijave eli zatititi igom,

c) spisak robe, odnosno usluga na koje se znak odnosi, na jednom od jezika u slubenoj upotrebi u BiH, koji mora biti sastavljen prema Meunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga utvrenoj Nianskim sporazumom o meunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga za registraciju igova.


(4) Sadraj zahtjeva za priznanje iga, nain prezentacije i broj primjeraka pojedinih bitnih dijelova prijave, kao i sadraj priloga koji se podnose uz prijavu ureuju se provedbenim propisom.

lan 16. (Prijava za priznanje kolektivnog iga i iga garancije)

(1) Osim dijelova prijave iz lana 15. stav (3) ovog zakona, uz prijavu za priznanje kolektivnog iga prilae se opi akt o kolektivnom igu, a uz prijavu za priznanje iga garancije opi akt o igu garancije.

(2) Opi akt o kolektivnom igu mora da sadri: podatke o podnosiocu prijave, odnosno licu ovlatenom da ga predstavlja; odredbe o izgledu znaka i robi, odnosno uslugama na koje se znak odnosi; odredbe o tome ko ima pravo na koritenje kolektivnog iga i pod kojim uslovima; odredbe o pravima i obavezama korisnika kolektivnog iga u sluaju povrede iga i odredbe o mjerama i posljedicama u sluaju nepridravanja odredbi opeg akta.

(3) Opi akt o igu garancije mora da sadri, osim odredbi iz stava (2) ovog lana, i odredbe o zajednikim karakteristikama robe, odnosno usluga koje se garantiraju igom garancije i odredbe o nadzoru nad koritenjem iga garancije od njegovog nosioca.

(4) Podnosilac prijave, odnosno nosilac kolektivnog iga ili iga garancije, duan je da Institutu, bez odgaanja, dostavi svaku izmjenu opeg akta o kolektivnom igu ili o igu garancije.

(5) Svako moe pregledati opi akt o kolektivnom igu ili o igu garancije.

lan 17. (Registar prijava)

U Registar prijava upisuju se podaci o bitnim dijelovima prijave iz l. 15. i 16. ovog zakona i drugi podaci propisani provedbenim propisom.

lan 18. (Datum podnoenja prijave)

(1) Za priznanje datuma podnoenja prijave potrebno je da prijava podnesena Institutu na taj datum sadri:

a) naznaku da se trai priznanje iga,

b) ime i prezime, odnosno poslovno ime i adresu podnosioca prijave,

c) znak koji podnosilac prijave eli zatititi i

d) spisak robe, odnosno usluga na koje se znak odnosi.

(2) Institut podnosiocu prijave na njegov primjerak potvruje prijem prijave.

(3) Po prijemu prijave Institut ispituje da li prijava sadri dijelove iz stava (1) ovog lana.


(4) Ako prijava ne sadri dijelove iz stava (1) ovog lana, Institut e pozvati podnosioca prijave da u roku od 30 dana, koji se ne moe produiti, otkloni nedostatke zbog kojih prijava nije mogla biti upisana u Registar prijava.

(5) Ako podnosilac prijave u roku iz stava (4) ovog lana ne otkloni nedostatke, Institut e zakljukom odbaciti prijavu.

(6) Ako podnosilac prijave u roku iz stava (4) ovog lana otkloni nedostatke, Institut e zakljukom priznati kao datum podnoenja prijave onaj datum kada je podnosilac prijave otklonio uoene nedostatke.

(7) Prijava kojoj je priznat datum podnoenja upisuje se u Registar prijava.

lan 19. (Pravo prvenstva)

Podnosilac prijave ima pravo prvenstva od datuma podnoenja prijave u odnosu na sva druga lica koja su za isti ili slian znak kojim se obiljeava ista ili slina roba, odnosno usluga, kasnije podnijela prijavu.

lan 20. (Unijsko pravo prvenstva)

(1) Pravnom ili fizikom licu koje je podnijelo urednu prijavu iga s djelovanjem u nekoj zemlji lanici Pariske unije ili Svjetske trgovinske organizacije (u daljnjem tekstu: WTO) priznat e se u BiH pravo prvenstva od datuma podnoenja te prijave, ako u BiH za isti znak i za istu robu, odnosno usluge podnese prijavu u roku od est mjeseci od dana podnoenja prijave s djelovanjem u odnosnoj zemlji.

(2) Lice koje se poziva na pravo prvenstva iz stava (1) ovog lana mora u zahtjevu za priznanje iga naznaiti datum podnoenja, broj prijave i zemlju za koju je prijava podnesena.

(3) Urednom prijavom iz stava (1) ovog lana smatra se svaka prijava koja ispunjava uslove urednosti prema nacionalnom zakonodavstvu zemlje lanice Pariske unije ili WTO-a za koju je prijava podnesena, ili prema propisima meunarodne organizacije nastale na osnovu meunarodnog ugovora zakljuenog izmeu ovih zemalja, bez obzira na kasniju pravnu sudbinu te prijave.

(4) Lice iz stava (1) ovog lana duno je da, u roku od tri mjeseca od dana podnoenja prijave u BiH, dostavi Institutu prijepis prijave iz stava (1) ovog lana, ovjeren od nadlenog organa zemlje lanice Pariske unije, WTO-a, odnosno meunarodne organizacije kojoj je ta prijava podnesena, kao i ovjereni prijevod prijepisa na jednom od jezika u slubenoj upotrebi u BiH.

(5) Ako lice iz stava (1) ovog lana ne ispuni obavezu iz stava (4) ovog lana, Institut nee priznati zahtijevano pravo prvenstva, te e zakljukom utvrditi da pravo prvenstva postoji od datuma podnoenja prijave utvrenog u skladu s lanom 18. ovog zakona i nastavit e postupak po podnesenoj prijavi.


(6) Sadraj zahtjeva za izdavanje uvjerenja o pravu prvenstva i sadraj uvjerenja o pravu prvenstva koje izdaje Institut ureuju se provedbenim propisom.

lan 21. (Izlobeno (sajamsko) pravo prvenstva)

(1) Podnosilac prijave koji je upotrijebio odreeni znak za obiljeavanje robe, odnosno usluga, na slubenoj ili slubeno priznatoj meunarodnoj izlobi u BiH ili u drugoj zemlji lanici Pariske unije ili WTO-a u skladu s Konvencijom o meunarodnim izlobama, moe u roku od tri mjeseca od dana zatvaranja izlobe da zahtijeva u prijavi pravo prvenstva od prvog dana izlaganja, odnosno dana upotrebe tog znaka na izlobi.

(2) Lice koje zahtijeva priznanje prava prvenstva iz stava (1) ovog lana duno je da uz prijavu dostavi pismenu potvrdu nadlenog organa zemlje lanice Parike unije ili WTO-a u kojoj je izloba odrana da je u pitanju izloba, odnosno sajam meunarodnog karaktera, uz naznaavanje podataka o vrsti izlobe, odnosno sajma, mjestu odravanja, datumu otvaranja i zatvaranja izlobe, odnosno sajma, i prvom danu izlaganja, odnosno datumu prve upotrebe znaka ija se zatita trai.

(3) Uvjerenje da je izlobi, odnosno sajmu odranom u BiH, zvanino priznat meunarodni karakter izdaje Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine.

lan 22. (Viestruko pravo prvenstva)

Podnosilac prijave moe zahtijevati priznanje viestrukog prava prvenstva na osnovu ranije podnesenih prijava u jednoj ili vie zemalja lanica Pariske unije ili WTO-a pod uslovima iz lana 20. ovog zakona.

lan 23. (Raunanje rokova prvenstva)

(1) Priznanjem prava prvenstva iz lana 21. ovog zakona ne produavaju se rokovi iz lana 20. ovog zakona.

(2) U sluaju zahtijevanja viestrukog prava prvenstva iz lana 22. ovog zakona, rokovi koji prema lanu 20. ovog zakona teku od datuma prvenstva raunaju se od datuma prvenstva prve prijave.

lan 24. (Naknadna izmjena znaka u prijavi)

(1) U prijavi se ne moe naknadno bitno izmijeniti izgled znaka niti dopuniti spisak robe, odnosno usluga.

(2) Bitnom izmjenom znaka smatra se svaka izmjena svakog distinktivnog elementa znaka.

(3) Dopunom spiska robe, odnosno usluga ne smatra se njegovo preciziranje ni suavanje.


lan 25. (Redoslijed ispitivanja prijava)

(1) Prijave se ispituju prema redoslijedu odreenom datumom njihovog podnoenja.

(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, prijava se moe ispitati po hitnom postupku:

a) u sluaju sudskog spora ili pokrenutog inspekcijskog nadzora ili carinskog postupka,

b) ako je podnesen zahtjev za meunarodno registriranje iga, a u skladu s meunarodnim ugovorom, nacionalno registriranje iga je prethodni uslov za meunarodno registriranje iga,

c) ako je, saglasno drugim propisima, neophodno da se izvri hitna registracija u odreenom roku, uz obavezu podnoenja posebnog zahtjeva za to.

(3) U sluaju iz stava (2) ovog lana podnosi se zahtjev za ispitivanje prijave po hitnom postupku.

(4) Za zahtjev za ispitivanje prijave po hitnom postupku iz stava (2) ta. b) i c) ovog lana plaaju se takse i trokovi postupka.

lan 26. (Ispitivanje urednosti prijave i njeno odbacivanje)

(1) Postupak ispitivanja urednosti prijave obuhvata ispitivanje svih uslova propisanih ovim zakonom i provedbenim propisom.

(2) Prijava je uredna ako sadri bitne dijelove iz l. 15. i 16. ovog zakona, dokaz o uplati takse i trokova postupka i druge propisane podatke.

(3) Ako utvrdi da prijava nije uredna, Institut e pismenim putem, uz navoenje razloga, pozvati podnosioca prijave da je uredi u roku koji ne moe biti krai od 30 dana ni dui od 60 dana.

(4) Na obrazloeni zahtjev podnosioca prijave, uz plaanje propisane takse i posebnih trokova, Institut e produiti rok iz stava (3) ovog lana za vrijeme koje smatra primjerenim, ali ne krae od 15 dana ni due od 60 dana.

(5) Ako podnosilac prijave u ostavljenom roku ne uredi prijavu ili ne plati taksu i trokove postupka za njeno ureivanje, Institut e zakljukom odbaciti prijavu.

(6) U sluaju iz stava (4) ovog lana, uz plaanje propisane takse i trokova postupka, podnosilac prijave moe podnijeti prijedlog za povrat u prijanje stanje u roku od 90 dana od dana prijema zakljuka o odbacivanju.

lan 27. (Odustajanje od prijave)


(1) Podnosilac prijave moe u toku cijelog postupka odustati od prijave u cjelini ili samo za neku robu, odnosno usluge.

(2) Ako je u Registru prijava upisano odreeno pravo u korist treeg lica, podnosilac prijave ne moe odustati od prijave bez pismene saglasnosti lica na ije ime je upisano to pravo.

(3) U sluaju kada podnosilac prijave odustane od prijave u cjelini, Institut e donijeti zakljuak o obustavi postupka.

(4) U sluaju iz stava (3) ovog lana, prijava prestaje da vai narednog dana od dana predaje Institutu izjave o odustajanju.

lan 28. (Razdvajanje prijave)

(1) Prijava u kojoj je navedeno vie vrsta robe, odnosno usluga (u daljnjem tekstu: prvobitna prijava) moe se, na zahtjev podnosioca prijave, do upisa iga u Registar igova razdvojiti na dvije ili vie prijava tako to e se razdvojiti spisak robe, odnosno usluga.

(2) Sadraj zahtjeva za razdvajanje prijave ureuje se provedbenim propisom.

(3) Izdvojena prijava zadrava datum podnoenja prvobitne prijave i njeno pravo prvenstva.

(4) O razdvajanju prijave donosi se posebno rjeenje u kojem se naznaavaju broj, odnosno brojevi novih prijava, znak iz prvobitne prijave, kao i vrste robe, odnosno usluge koje ostaju u prvobitnoj prijavi i robe, odnosno usluge koje su u izdvojenoj ili izdvojenim prijavama.

(5) Izdvojena, odnosno izdvojene prijave upisuju se u Registar prijava.

(6) Na prijavu za priznanje kolektivnog iga, odnosno iga garancije, nee se primjenjivati odredbe st. (1) do (5) ovog lana.

lan 29. (Ispitivanje apsolutnih razloga za odbijanje prijave)

Ako je prijava uredna u smislu lana 26. ovog zakona, Institut ispituje da li postoje apsolutni razlozi za odbijanje prijave propisani lanom 6. ovog zakona.

lan 30. (Posebno ispitivanje opeg akta o kolektivnom igu i igu garancije)

(1) Prilikom ispitivanja uslova za priznanje kolektivnog iga i iga garancije, Institut e posebno ispitati da li je opi akt o kolektivnom igu, odnosno o igu garancije, u skladu s moralom ili javnim poretkom.

(2) Ako je opi akt o kolektivnom igu, odnosno igu garancije, suprotan moralu ili javnom poretku, u skladu s tim e se primijeniti odredbe lana 32. ovog zakona.

(3) Na sve izmjene opeg akta o kolektivnom igu, odnosno igu garancije, primijenit e se st. (1) i (2) ovog lana.


lan 31. (Dobrovoljno ogranienje obima zatite - "disklejmer")

(1) Ako znak sadri element koji ne ispunjava uslove za zatitu iga, u smislu lana 6. stav (1) ta. d), e) i f) ovog zakona i ako bi ukljuivanje tog elementa u znak moglo izazvati sumnju u vezi s obimom zatite iga, Institut e pismenim putem zahtijevati od podnosioca prijave da, u roku koji ne moe biti krai od 30 dana ni dui od 60 dana, dostavi pismenu izjavu kojom podnosilac prijave potvruje da ne trai bilo kakva iskljuiva prava na tom elementu.

(2) Ako znak sadri element koji nije jasan ili nedvosmislen u smislu stava (1) ovog lana, Institut e pismenim putem zahtijevati od podnosioca prijave da u roku iz stava (1) ovog lana dostavi opis znaka u kojem e taj element biti pojanjen.

lan 32. (Odbijanje zahtjeva za priznanje iga)

(1) Ako utvrdi da prijava ne ispunjava uslove iz lana 6. ovog zakona, Institut e pismenim putem, na osnovu rezultata ispitivanja, obavijestiti podnosioca prijave o razlozima zbog kojih se ig ne moe priznati i pozvat e ga da se izjasni o tim razlozima u roku koji ne moe biti krai od 30 dana ni dui od 60 dana.

(2) Na obrazloeni zahtjev podnosioca prijave, uz plaanje takse i trokova postupka, Institut moe jednom produiti rok iz stava (1) ovog lana za vrijeme koje smatra primjerenim, ali ne krae od 15 dana ni due od 60 dana.

(3) Institut e rjeenjem odbiti zahtjev za priznanje iga u cijelosti ili za pojedinu vrstu robe, odnosno usluge, ako podnosilac prijave ne postupi po zahtjevu iz stava (1) ovog lana, ili ako postupi, a Institut i dalje smatra da se ig ne moe priznati u cijelosti ili za pojedinu vrstu robe, odnosno usluge.

(4) Institut e rjeenjem odbiti zahtjev za priznanje iga ako podnosilac prijave ne postupi po zahtjevu Instituta iz lana 30. ovog zakona.

DIO TREI - PRIGOVOR

lan 33. (Objavljivanje prijave)

(1) Prijava koja ispunjava uslove iz lana 26. stav (2) ovog zakona i ako nema razloga za odbijanje prijave iz lana 32. ovog zakona objavljuje se u "Slubenom glasniku Instituta" (u daljnjem tekstu: slubeno glasilo).

(2) Podaci iz prijave koji se objavljuju ureuju se provedbenim propisom.

lan 34. (Miljenje zainteresiranog lica)


(1) Nakon objavljivanja prijave svako zainteresirano lice, u roku od tri mjeseca od datuma objavljivanja, moe Institutu dostaviti pismeno miljenje u kojem se obrazlae zato znak iz objavljene prijave ne ispunjava uslove iz lana 6. ovog zakona.

(2) Lice iz stava (1) ovog lana nije stranka u postupku.

(3) Institut e miljenje iz stava (1) ovog lana, ako smatra da je relevantno za priznanje prijave, dostaviti podnosiocu prijave na odgovor u roku koji ne moe biti krai od 15 dana ni dui od 30 dana.

(4) Nakon prijema odgovora podnosioca prijave Institut e, slobodnom ocjenom, donijeti odluku o priznanju ili odbijanju zahtjeva za priznanje iga.

lan 35. (Prigovor)

(1) Nakon objavljivanja prijave, u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja prijave, zainteresirano lice moe Institutu pismenim putem podnijeti prigovor u kojem se obrazlae zato znak iz objavljene prijave ne ispunjava uslove iz lana 7. ovog zakona.

(2) Zainteresirano lice iz stava (1) ovog lana je:

a) nosilac ranijeg zatienog znaka u sluaju iz lana 7. stav (1) ta. a), b), c) i d) ovog zakona,

b) nosilac nekog od prava iz lana 7. stav (1) taka e) ovog zakona,

c) nosilac ranijeg iga u sluaju iz lana 7. stav (1) taka f) ovog zakona,

d) lice koje bi imalo pravo da podnese prijavu u sluaju iz lana 7. stav (1) taka g) ovog zakona i

e) nosilac ranije zatienog znaka ili sticatelj iskljuive licence na tom znaku.

(3) Rok za podnoenje prigovora iz stava (1) ovog lana ne moe se ni iz kojeg razloga produiti, niti se nakon isteka navedenog roka mogu podnijeti bilo kakve dopune prigovora, ukljuujui i dostavljanje dodatnih dokaza kojima se prigovor opravdava.

(4) Ako je na datum objavljivanja prijave protiv koje se prigovor podnosi u toku postupak za proglaavanje nitavim rjeenja o priznanju iga, odnosno meunarodnog registriranja, ili postupak za prestanak iga zbog nekoritenja, a prigovor se zasniva na igu protiv kojeg je pokrenut neki od navedenih postupaka, Institut e zastati s postupkom po prigovoru do pravosnanosti odluke iz ranije pokrenutog postupka.

(5) Zainteresirano lice iz stava (1) ovog lana u postupku po prigovoru ima status stranke.

lan 36. (Sadraj prigovora)

(1) Prigovor mora da sadri naroito:


a) ime i prezime, odnosno naziv podnosioca prigovora i njegovu adresu, odnosno poslovno sjedite,

b) detaljno obrazloene sve razloge i dokaze na kojima podnosilac prigovora zasniva prigovor i kojima dokazuje status zainteresiranog lica iz lana 35. ovog zakona,

c) sve objavljene podatke o prijavi protiv koje se prigovor podnosi, ukljuujui i broj prijave, ime i prezime i adresu, odnosno naziv i poslovno sjedite podnosioca prijave i izgled prijavljenog znaka sa spiskom vrste robe i usluga,

d) urednu punomo, ako se prigovor podnosi posredstvom zastupnika.

(2) Prigovor se podnosi u dva primjerka.

lan 37. (Postupak po prigovoru)

(1) Institut nakon prijema prigovora ispituje da li je prigovor u svemu podnesen u skladu s l. 35. i 36. ovog zakona.

(2) Ako nisu ispunjeni uslovi iz stava (1) ovog lana, Institut e zakljukom odbaciti prigovor.

(3) Ako su ispunjeni uslovi iz stava (1) ovog lana, Institut e dostaviti prigovor podnosiocu prijave i pozvati ga da se o njemu pismeno izjasni u roku od 60 dana.

(4) Rok iz stava (3) ovog lana ne moe se produiti, niti nakon njegovog isteka podnosilac prijave moe podnijeti dopune svog odgovora na prigovor, ukljuujui i dodatne dokaze.

(5) Ako se podnosilac prijave ne izjasni na prigovor u roku iz stava (3) ovog lana, Institut e rjeenjem odbiti podneseni zahtjev za priznanje iga u granicama zahtjeva iz prigovora.

(6) Ako podnosilac prijave u roku iz stava (3) ovog lana odgovori na prigovor, Institut ispituje opravdanost navoda iz prigovora, pri emu moe odrediti usmenu raspravu.

(7) Ako je prigovor podnesen na osnovu razloga iz lana 7. stav (1) taka g) ovog zakona, a podnosilac prijave odgovorio je na prigovor, Institut moe, s obzirom na okolnosti, uputiti stranke da postojanje razloga iz lana 7. stav (1) taka g) ovog zakona rijee kao prethodno pitanje u postupku pred nadlenim sudom.

(8) Ako podnosilac prijave istakne da podnosilac prigovora nije koristio ig na kojem zasniva svoj prigovor, podnosilac prigovora duan je dokazati da je u periodu od pet godina, prije objavljivanja prijave protiv koje je podnesen prigovor, koristio svoj ig na teritoriji BiH za robu i usluge za koje je prigovor podnesen ili mora dokazati da su postojali ozbiljni razlozi za nekoritenje iga za tu robu ili usluge pod uslovom da je raniji ig na datum objavljivanja prijave za koju je podnesen prigovor bio registriran najmanje pet godina.

(9) Ako podnosilac prigovora ne dokae koritenje svog iga u smislu stava (8) ovog lana, Institut e rjeenjem odbiti prigovor, u obimu za koji koritenje iga nije dokazano.


(10) Nakon provedenog postupka po prigovoru, na osnovu utvrenih injenica Institut e donijeti rjeenje o odbijanju prigovora, o djeliminom odbijanju prigovora i djeliminom priznanju zahtjeva za priznanje iga ili o odbijanju zahtjeva za priznanje iga.

lan 38. (Rjeenje o priznanju iga)

(1) Ako prijava ispunjava uslove za priznanje iz l. 6. i 7. ovog zakona, Institut e o tome donijeti zakljuak i pozvati podnosioca prijave da u roku od 30 dana plati taksu i trokove postupka za prvih deset godina zatite, za objavljivanje iga i ispravu o igu, te da Institutu dostavi dokaze o izvrenim uplatama.

(2) Ako podnosilac prijave u ostavljenom roku ne dostavi dokaze o izvrenim uplatama iz stava (1) ovog lana, smatrat e se da je odustao od prijave i Institut e donijeti zakljuak o obustavljanju postupka.

(3) U sluaju iz stava (2) ovog lana podnosilac prijave moe, uz plaanje takse i trokova postupka, podnijeti prijedlog za povrat u prijanje stanje u roku od tri mjeseca od dana prijema zakljuka o obustavljanju postupka.

(4) Ako podnosilac prijave dostavi dokaze o izvrenim uplatama iz stava (1) ovog lana, Institut e donijeti rjeenje o priznanju iga, prema usvojenom izgledu znaka i spiska robe ili usluga, kojima se odreuje obim priznate zatite iga, objaviti ig i izdati ispravu o igu.

lan 39. (Upisivanje rjeenja o priznanju iga u Registar igova)

(1) Rjeenje o priznanju iga s propisanim podacima upisuje se u Registar igova.

(2) Podaci iz rjeenja o priznanju iga koji se upisuje u Registar igova ureuju se provedbenim propisom.

(3) Datum upisivanja rjeenja o priznanju iga u Registar igova je datum rjeenja o priznanju iga.

lan 40. (Objavljivanje iga)

(1) Registrirani ig s propisanim podacima objavljuje se u slubenom glasilu.

(2) Podaci o igu koji se objavljuju ureuju se provedbenim propisom.

lan 41. (Isprava o igu)

(1) Institut e izdati ispravu o igu zajedno s rjeenjem o priznanju iga.

(2) Sadraj i izgled isprave o igu ureuju se provedbenim propisom.

DIO ETVRTI - POSTUPAK MEUNARODNOG REGISTRIRANJA IGA


lan 42. (Opa odredba)

Na meunarodno registrirane igove, za koje je zatita zatraena i za teritoriju BiH prema Madridskom aranmanu o meunarodnom registriranju igova (u daljnjem tekstu: Madridski aranman) i Protokolu koji se odnosi na Madridski aranman (u daljnjem tekstu: Madridski protokol), primjenjuju se odredbe ovog zakona i provedbenog propisa u svim pitanjima koja nisu ureena tim ugovorima, osim ako odredbama ovog dijela zakona nije propisano drugaije.

lan 43. (Zahtjev za meunarodno registriranje iga i

zahtjev za upisivanje promjene u Meunarodni registar)

(1) Nosilac iga iz BiH, odnosno podnosilac prijave u BiH moe podnijeti zahtjev za meunarodno registriranje iga, kao i zahtjev za upisivanje promjena u Meunarodnom registru u skladu s Madridskim aranmanom i Madridskim protokolom.

(2) Zahtjevi iz stava (1) ovog lana podnose se putem Instituta na nain kako je propisano Madridskim aranmanom, Madridskim protokolom, Zajednikim pravilnikom Madridskog aranmana i Madridskog protokola (u daljnjem tekstu: Zajedniki pravilnik), ovim zakonom i provedbenim propisom.

(3) Za zahtjeve iz stava (1) ovog lana plaaju se takse i trokovi postupka Institutu, a meunarodne takse direktno Meunarodnom birou Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo (u daljnjem tekstu: Meunarodni biro).

lan 44. (Postupak za meunarodno registriranje iga pred Institutom)

(1) Postupak za meunarodno registriranje iga pokree se podnoenjem zahtjeva za meunarodno registriranje iga.

(2) Uz zahtjev za meunarodno registriranje iga podnosi se:

a) izgled znaka,

b) uredno sastavljen i klasificiran spisak robe ili usluga na francuskom ili engleskom jeziku,

c) punomo, ako se zahtjev podnosi posredstvom opunomoenika,

d) dokaz o uplati takse i posebnih trokova postupka za zahtjev.

(3) Sadraj zahtjeva iz stava (1) ovog lana, kao i sadraj priloga koji se podnose uz zahtjev, ureuju se provedbenim propisom.

(4) Ako zahtjev za meunarodno registriranje iga nije uredan, Institut e pismenim putem pozvati podnosioca zahtjeva da ga u roku od 30 dana od dana prijema poziva uredi.


(5) Na obrazloeni zahtjev podnosioca zahtjeva rok iz stava (4) ovog lana moe se produiti najvie za 60 dana.

(6) Ako podnosilac zahtjeva u ostavljenom roku iz stava (4), odnosno stava (5) ovog lana ne postupi po pozivu, Institut e zakljukom odbaciti zahtjev za meunarodno registriranje iga.

(7) Ako je zahtjev za meunarodno registriranje iga uredan, Institut e zakljukom pozvati podnosioca zahtjeva da plati taksu Meunarodnom birou za meunarodno registriranje iga i da dostavi dokaz o izvrenoj uplati.

(8) Kada podnosilac zahtjeva za meunarodno registriranje iga dostavi dokaze o izvrenim uplatama iz stava (7) ovog lana, Institut e Meunarodnom birou dostaviti zahtjev za meunarodno registriranje iga.

(9) Ako podnosilac zahtjeva za meunarodno registriranje iga u ostavljenom roku ne dostavi dokaz o izvrenoj uplati iz stava (7) ovog lana, smatrat e se da je zahtjev povuen, o emu e Institut donijeti zakljuak.

lan 45. (Odbijanje zatite meunarodnoregistriranog iga prijavljenog za BiH)

(1) Ako meunarodni ig prijavljen za BiH posredstvom Madridskog aranmana ili Madridskog protokola ne ispunjava uslove iz lana 6. ovog zakona, Institut e posredstvom Meunarodnog biroa, pisanim putem, u skladu s Madridskim aranmanom ili Madridskim protokolom, izdati privremeno odbijanje meunarodne registracije i pozvati nosioca meunarodnog iga da se u roku od etiri mjeseca od datuma privremenog odbijanja, posredstvom domaeg zastupnika, izjasni o navedenim razlozima zbog kojih se njegov ig ne moe priznati u BiH.

(2) U daljnjem postupku shodno se primjenjuju odredbe lana 32. ovog zakona.

lan 46. (Prigovor na meunarodnoregistrirani ig prijavljen za BiH)

(1) Za potrebe meunarodnoregistriranih igova prijavljenih za BiH, prema Madridskom aranmanu i Madridskom protokolu, objavljivanjem prijave propisane u lanu 33. ovog zakona smatra se objavljivanje meunarodnoregistriranog iga u slubenom glasilu o meunarodno registriranim igovima koje izdaje Meunarodni biro (u daljnjem tekstu: Marque International).

(2) Rok za podnoenje prigovora na meunarodnoregistrirani ig poinje tei od prvog dana mjeseca koji slijedi mjesec naznaen na izdanju Marque Internationala u kojem je taj meunarodnoregistrirani ig objavljen.

(3) Institut, posredstvom Meunarodnog biroa, nosiocu meunarodnoregistriranog iga dostavlja obavjetenje o privremenom odbijanju na osnovu prigovora i poziva ga da imenuje domaeg zastupnika.


(4) Zastupnik iz stava (3) ovog lana mora u roku od etiri mjeseca od datuma obavjetenja o odbijanju dostaviti Institutu punomo o zastupanju.

(5) Institut zastupniku iz stava (3) ovog lana dostavlja primjerak prigovora nakon podnoenja punomoi iz stava (4) ovog lana.

(6) Rok za odgovor na prigovor je 60 dana od dana prijema prigovora od zastupnika.

(7) Rokovi iz st. (4) i (6) ovog lana ne mogu se produiti.

(8) U daljnjem postupku shodno se primjenjuju odredbe lana 37. ovog zakona.

(9) Za potrebu dokazivanja upotrebe iga datumom meunarodnog registriranja iga smatra se datum isteka roka iz lana 5. stav (2) Madridskog aranmana ili lana 5. stav (2) podstav a) Madridskog protokola, ili ako na taj datum postupak odobravanja zatite ili postupak po prigovoru nije okonan, datum obavjetenja o konanoj odluci Instituta o odobravanju zatite upuenog Meunarodnom birou.

lan 47. (Obavjetenje Meunarodnom birou)

Institut e bez odgaanja obavijestiti Meunarodni biro o upisivanju promjena u Registar igova i o prestanku vaenja meunarodnoregistriranog iga.

lan 48. (Teritorijalno proirenje meunarodnog iga)

(1) Nosilac meunarodnoregistriranog iga moe podnijeti zahtjev za teritorijalno proirenje meunarodnog iga na BiH.

(2) Zahtjev iz stava (1) ovog lana moe se odnositi na svu robu i usluge za koje je ig registriran ili na jedan njihov dio.

(3) Sadraj zahtjeva iz stava (1) ovog lana ureuje se provedbenim propisom.

DIO PETI - SADRAJ, STICANJE I OBIM PRAVA lan 49.

(Iskljuiva prava nosioca iga)

(1) Nosilac iga ima pravo drugim licima zabraniti da neovlateno koriste:

a) znak koji je istovjetan njegovom igu u odnosu na robu ili usluge koje su istovjetne robi ili uslugama za koje je ig registriran,

b) znak koji je istovjetan ili slian njegovom igu u odnosu na robe ili usluge koje su iste ili sline robi ili uslugama za koje je ig registriran ako postoji vjerovatnoa da javnost moe biti dovedena u zabludu, to ukljuuje vjerovatnou dovoenja u vezu s tim znakom i igom,


c) znak koji je istovjetan ili slian njegovom igu u odnosu na robe ili usluge koje nisu sline onima za koje je ig registriran kada taj ig ima ugled u BiH i kada koritenje tog znaka bez opravdanog razloga nelojalno koristi distinktivni karakter ili ugled iga ili im nanosi tetu (uveni ig).

(2) U smislu stava (1) ovog lana, nosilac iga ima pravo zabraniti sljedee:

a) stavljanje zatienog znaka na robu, njeno pakiranje ili sredstva za obiljeavanje robe,

b) nuenje robe, njeno stavljanje u promet ili njeno skladitenje u te svrhe, ili obavljanje usluga pod zatienim znakom,

c) uvoz, izvoz ili tranzit robe pod zatienim znakom,

d) koritenje zatienog znaka u poslovnoj dokumentaciji ili u reklami.

(3) Prava koja proizilaze iz ovog lana imaju djelovanje prema treim licima od datuma upisivanja iga u Registar igova.

lan 50. (Reprodukcija iga u rjeniku)

Ako reprodukcija iga u rjeniku, enciklopediji ili slinim djelima, ukljuujui i ona u elektronskoj formi, stvara utisak da je ig generiki naziv za robu ili usluge za koje je registriran, na zahtjev nosioca iga izdava djela mora osigurati, najkasnije u sljedeem izdanju, da reprodukcija iga bude praena naznakom da je ig registriran (oznaka R).

lan 51. (Iscrpljenje prava nosioca iga)

(1) ig ne daje pravo njegovom nosiocu da zabrani njegovo koritenje u vezi s robom koju je oznaio igom i stavio u promet bilo gdje u svijetu nosilac iga ili lica koje je on ovlastio.

(2) Odredba stava (1) ovog lana nee se primijeniti u sluaju postojanja opravdanog razloga nosioca iga da se suprotstavi daljnjem stavljanju u promet igom oznaene robe, posebno ako je dolo do kvara ili druge bitne promjene stanja robe poslije njenog prvog stavljanja u promet.

lan 52. (Ogranienje prava nosioca iga)

(1) Nosilac iga ne moe zabraniti drugom licu da pod istim ili slinim znakom stavlja u promet svoju robu ili usluge ako taj znak predstavlja poslovno ime ili naziv tog lica koji je na savjestan nain steen prije priznatog datuma prvenstva iga.

(2) Nosilac iga ne moe zabraniti drugom licu da, u skladu s dobrim poslovnim obiajima, u privrednom prometu koristi:

a) svoje ime ili adresu,


b) naznaku vrste, kvaliteta, koliine, namjene, vrijednosti, geografskog porijekla, vremena proizvodnje ili drugog svojstva robe ili usluga,

c) igom zatieni znak kad je njegovo koritenje neophodno radi naznake namjene robe ili usluge, posebno kad je rije o rezervnim dijelovima ili priboru.

(3) Ako je predmet zatite kolektivnog iga ili iga garancije znak koji ukazuje na odreeni geografski lokalitet s kojeg potie roba ili usluga oznaena njime, korisnik kolektivnog iga ili iga garancije ne moe zabraniti drugom da taj znak koristi u skladu s dobrim poslovnim obiajima niti moe zabraniti njegovo koritenje ovlatenom korisniku iste ili sline registrirane oznake geografskog porijekla za istu ili slinu vrstu robe ili usluga.

(4) Nosilac iga ne moe zabraniti drugom licu da isti ili slian znak koristi za obiljeavanje robe ili usluga druge vrste, osim ako je u pitanju uveni ig.

(5) Nosilac registriranog uvenog iga moe zabraniti drugom licu da isti ili slian znak koristi za obiljeavanje robe, odnosno usluga koje nisu sline onima za koje je ig registriran ako bi koritenje takvog znaka upuivalo na povezanost te robe, odnosno usluga i nosioca zatienog uvenog iga i ako postoji vjerovatnoa da bi nosilac uvenog iga trpio tetu takvim koritenjem.

lan 53. (Sticanje i vaenje iga)

(1) ig se stie upisom u Registar igova, a vai od datuma podnoenja prijave.

(2) ig traje deset godina, raunajui od datuma podnoenja prijave, s tim to se uz plaanje takse i trokova postupka njegovo vaenje moe produavati neogranien broj puta.

(3) Sadraj zahtjeva za produenje vaenja iga ureuje se provedbenim propisom.

lan 54. (Obaveza koritenja iga)

(1) Nosilac iga duan je koristiti ig.

(2) Ako se bez opravdanog razloga ig ne koristi, uz plaanje takse i trokova postupka, u skladu s lanom 71. ovog zakona, svako zainteresirano lice moe pokrenuti postupak za prestanak tog iga zbog nekoritenja.

lan 55. (Razdvajanje iga)

(1) ig koji je registriran za vie vrsta robe, odnosno usluga (u daljnjem tekstu: prvobitna registracija), na zahtjev nosioca iga, u svako doba moe se razdvojiti na dva ili vie registriranih igova, tako to e se razdvojiti spisak robe ili usluga.

(2) Sadraj zahtjeva za razdvajanje iga ureuje se provedbenim propisom.

(3) Izdvojeni ig zadrava sva prava iz prvobitne registracije.


(4) O razdvajanju iga Institut e donijeti posebno rjeenje u kojem se naznaavaju: broj prvobitne registracije, broj, odnosno brojevi novih igova, znak iz prvobitne registracije, kao i roba, odnosno usluge koje ostaju u prvobitnoj registraciji i roba, odnosno usluge koje su u izdvojenom ili izdvojenim igovima.

(5) Izdvojeni ig, odnosno izdvojeni igovi upisuju se u Registar igova i objavljuju u slubenom glasilu.

(6) Institut e izdati ispravu o izdvojenom igu, odnosno izdvojenim igovima, zajedno s rjeenjem o priznanju tih igova.

(7) Na kolektivni ig, odnosno ig garancije, nee se primjenjivati odredbe st. (1) do (6) ovog lana.

DIO ESTI - PROMJENE U PRIJAVI ILI REGISTRACIJI IGA lan 56.

(Promjena imena i adrese nosioca prava)

(1) Na zahtjev nosioca iga, odnosno podnosioca prijave, uz plaanje takse i trokova postupka Institut e donijeti rjeenje o upisivanju u odgovarajui registar promjene imena i adrese nosioca iga, odnosno podnosioca prijave.

(2) Jednim zahtjevom iz stava (1) ovog lana moe se traiti upisivanje promjene imena i adrese nosioca prava koji se odnosi na vie igova, odnosno vie prijava, pod uslovom da su registarski brojevi, odnosno brojevi prijava naznaeni u zahtjevu.

(3) Za upisivanje promjena u skladu sa stavom (2) ovog lana za svaku zahtijevanu promjenu plaaju se posebno taksa i trokovi postupka.

(4) Svaku upisanu promjenu iz stava (1) ovog lana, uz plaanje takse i trokova postupka, Institut e objaviti u slubenom glasilu.

(5) Sadraj zahtjeva za upisivanje promjene iz stava (1) ovog lana ureuje se provedbenim propisom.

lan 57. (Ogranienje spiska robe i usluga)

(1) U registriranom igu, odnosno podnesenoj prijavi, na zahtjev nosioca iga, odnosno podnosioca prijave, moe se ograniiti spisak robe, odnosno usluga.

(2) Sadraj zahtjeva za upisivanje promjene iz stava (1) ovog lana ureuje se provedbenim propisom.

(3) Za zahtjev podnesen u skladu sa stavom (1) ovog lana plaaju se taksa i trokovi postupka.

(4) O zahtjevu za ogranienje spiska robe, odnosno usluga registriranog iga, odnosno prijave Institut e donijeti posebno rjeenje.


(5) Rjeenje iz stava (4) ovog lana objavljuje se u slubenom glasilu.

(6) Institut e izdati ispravu o igu s ogranienim spiskom robe, odnosno usluga zajedno s rjeenjem iz stava (4) ovog lana, kojim se ograniava spisak robe, odnosno usluga.

lan 58. (Prijenos prava)

(1) Prijenos iga, odnosno prava iz prijave moe se izvriti na osnovu ugovora o prijenosu prava, kao i na osnovu statusne promjene nosioca iga, odnosno podnosioca prijave, sudske ili administrativne odluke.

(2) Prijenos prava iz stava (1) ovog lana upisuje se u odgovarajui registar Instituta na zahtjev nosioca iga, odnosno podnosioca prijave ili sticatelja prava.

(3) Nee se odobriti upisivanje prijenosa iga, odnosno prava iz prijave, na osnovu ugovora o prijenosu prava ako bi takav prijenos na oigledan nain mogao stvoriti zabunu u prometu u pogledu vrste, kvaliteta ili geografskog porijekla robe, odnosno usluga za koje je ig registriran, odnosno za koje je podnesena prijava za priznanje iga, izuzev ako se sticatelj prava odrekne zatite za one vrste robe, odnosno usluge u odnosu na koje mogunost zabune postoji.

(4) Nee se odobriti upisivanje prijenosa iga, odnosno prava iz prijave koji se odnosi samo na neku robu, odnosno uslugu, u sluaju kada su vrste robe, odnosno usluge koji se prenose bitno sline robi, odnosno uslugama koji su obuhvaeni igom, odnosno prijavom za priznanje iga prenosioca.

(5) Upisivanje prijenosa prava iz stava (1) ovog lana u odgovarajui registar proizvodi pravno djelovanje prema treim licima od datuma upisivanja.

(6) O upisivanju prijenosa prava iz stava (1) ovog lana u odgovarajui registar Institut e donijeti posebno rjeenje.

(7) Kolektivni ig i ig garancije ne mogu biti predmet prijenosa prava.

lan 59. (Ugovor o prijenosu prava)

(1) Ugovorom o prijenosu prava iz lana 58. stav (1) ovog zakona nosilac iga, odnosno podnosilac prijave moe prenijeti ig, odnosno pravo iz prijave, i to za sve ili samo za neke vrste robe, odnosno usluge.

(2) Ugovor o prijenosu prava iz stava (1) ovog lana sastavlja se u pisanoj formi i mora da sadri: naznaku ugovornih strana, broj iga ili broj prijave i visinu naknade, ako je ugovorena, i robu i usluge koje se prenose.

lan 60. (Licenca i franiza)


(1) Nosilac iga, odnosno podnosilac prijave, moe ugovorom o licenci ustupiti pravo koritenja iga, odnosno prava iz prijave, i to za sve ili samo za neke vrste robe ili usluge.

(2) Ugovor o licenci iz stava (1) ovog lana sastavlja se u pisanoj formi i mora da sadri: naznaku ugovornih strana, broj iga ili broj prijave, vrijeme trajanja licence, robu, odnosno usluge za koje se licenca daje i obim licence.

(3) Ugovor o licenci iz stava (1) ovog lana upisuje se u odgovarajui registar na zahtjev nosioca iga, odnosno podnosioca prijave ili sticatelja prava.

(4) Upisivanje ugovora o licenci iz stava (1) ovog lana u odgovarajui registar proizvodi pravno djelovanje prema treim licima od datuma upisivanja.

(5) Institut donosi rjeenje o upisivanju ugovora o licenci iz stava (1) ovog lana u odgovarajui registar.

(6) Kolektivni ig i ig garancije ne mogu biti predmet ugovora o licenci.

(7) Odredbe ovog lana koje se odnose na ugovor o licenci shodno se primjenjuju i na ugovor o franizi.

lan 61. (Objavljivanje prijenosa prava, licence ili franize)

Institut e u slubenom glasilu objaviti da je prijenos prava, licenca ili franiza iz l. 59. i 60. ovog zakona upisan u odgovarajui registar.

lan 62. (Zalog)

(1) ig, odnosno pravo iz prijave moe biti predmet ugovora o zalogu, i to za sve ili samo za neke vrste robe ili usluge.

(2) Ugovor o zalogu iz stava (1) ovog lana sastavlja se u pisanoj formi i mora da sadri: dan zakljuenja, ime i prezime ili poslovno ime, prebivalite ili boravite, odnosno sjedite ugovornih strana, kao i dunika ako su to razliita lica, registarski broj iga, odnosno broj prijave za priznanje iga i podatke o potraivanju koje se osigurava zalonim pravom.

(3) Povjerilac stie zalono pravo upisom u odgovarajui registar Instituta.

(4) Ugovor o zalogu iz stava (1) ovog lana upisuje se u odgovarajui registar, uz plaanje takse i trokova postupka, na zahtjev nosioca iga, odnosno podnosioca prijave ili zalonog povjerioca.

(5) Institut donosi rjeenje o upisivanju ugovora o zalogu iz stava (1) ovog lana u odgovarajui registar.

(6) Kolektivni ig i ig garancije ne mogu biti predmet ugovora o zalogu.


lan 63. (Postupak za upisivanje prijenosa prava, licence, franize ili zaloga)

(1) Postupak za upisivanje prijenosa prava, licence, franize ili zaloga u odgovarajui registar Instituta pokree se pisanim zahtjevom.

(2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog lana podnosi se:

a) dokaz o pravnom osnovu prijenosa ije se upisivanje trai,

b) punomo, ako se postupak za upisivanje prijenosa prava, licence, franize ili zaloga pokree posredstvom opunomoenika,

c) dokaz o uplati takse i trokova postupka za rjeenje po zahtjevu za upisivanje prijenosa prava, licence, franize ili zaloga.

(3) Jednim zahtjevom iz stava (1) ovog lana moe se traiti upisivanje prijenosa prava koji se odnosi na vie igova, odnosno vie prijava, pod uslovom da su raniji nosilac prava i novi nosilac prava isti u svakom igu, odnosno prijavi, i da su registarski brojevi igova, odnosno brojevi prijava naznaeni u zahtjevu.

(4) Jednim zahtjevom iz stava (1) ovog lana moe se traiti upisivanje licence, franize ili zaloga koji se odnose na vie igova, odnosno vie prijava, pod uslovom da su nosilac prava i sticatelj licence, franize, odnosno zaloga isti u svakom igu, odnosno prijavi, i da su registarski brojevi igova, odnosno brojevi prijava, naznaeni u zahtjevu.

(5) Za zahtjeve iz st. (3) i (4) ovog lana plaaju se takse i trokovi postupka za svaki ig ili prijavu koji su naznaeni u zahtjevu.

(6) Sadraj zahtjeva iz stava (1) ovog lana, kao i sadraj priloga koji se podnose uz zahtjev ureuju se provedbenim propisom.

lan 64. (Urednost zahtjeva za upisivanje prijenosa prava, licence, franize ili zaloga)

(1) Zahtjev za upisivanje prijenosa prava, licence, franize ili zaloga je uredan ako sadri podatke iz lana 63. stav (2) ovog zakona i druge propisane podatke.

(2) Ako zahtjev za upisivanje prijenosa prava, licence, franize ili zaloga nije uredan, Institut e pozvati podnosioca zahtjeva da ga u roku od 30 dana od dana prijema poziva uredi.

(3) Uz obrazloenje podnosioca zahtjeva i plaanje takse i trokova postupka, Institut e produiti rok iz stava (2) ovog lana za vrijeme koje smatra primjerenim, ali ne krae od 15 dana ni due od 60 dana.

(4) Ako podnosilac zahtjeva u roku iz stava (2) ovog lana ne postupi po pozivu, Institut e zakljukom odbaciti zahtjev.


lan 65. (Ispitivanje pravnog osnova zahtjeva za upisivanje prijenosa prava, licence, franize ili

zaloga)

(1) Ako je zahtjev za upisivanje prijenosa prava, licence, franize ili zaloga uredan, u smislu lana 64. stav (1) ovog zakona, Institut e ispitati da li pravni osnov na kojem se taj zahtjev zasniva ispunjava zakonom propisane uslove za upisivanje prijenosa prava, licence, franize ili zaloga.

(2) Ako pravni osnov na kojem se zasniva zahtjev za upisivanje prijenosa prava, licence, franize ili zaloga ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom, Institut e pozvati podnosioca zahtjeva da se u roku od 30 dana od dana prijema poziva izjasni o razlozima zbog kojih se upisivanje ne moe izvriti.

(3) Uz obrazloenje podnosioca zahtjeva i plaanje takse i trokova postupka, Institut e produiti rok iz stava (2) ovog lana za vrijeme koje smatra primjerenim, ali ne krae od 15 dana ni due od 60 dana.

(4) Institut e rjeenjem odbiti zahtjev za upisivanje prijenosa prava, licence, franize ili zaloga ako se podnosilac zahtjeva u roku iz stava (2) ovog lana ne izjasni o razlozima zbog kojih se upisivanje ne moe odobriti, ili ako se izjasni, a Institut i dalje smatra da se upisivanje ne moe odobriti.

DIO SEDMI - PRESTANAK PRAVA

lan 66. (Prestanak iga)

(1) ig prestaje istekom roka od deset godina za koji su plaeni taksa i trokovi postupka, ako se njegovo vaenje ne produi.

(2) ig prestaje i prije isteka roka iz stava (1) ovog lana:

a) ako se nosilac iga odrekne svog prava - narednog dana od dana predaje Institutu izjave o odricanju,

b) na osnovu sudske odluke, odnosno odluke Instituta, u sluajevima predvienim ovim zakonom - danom odreenim tom odlukom,

c) ako je prestalo pravno lice, odnosno ako je umrlo fiziko lice koje je nosilac iga - danom prestanka, odnosno smrti, osim ako je ig preao na pravne sljednike tog lica.

(3) Kolektivni ig i ig garancije prestaju vaiti i ako Institut tokom ispitivanja izmjena opeg akta o kolektivnom igu, odnosno o igu garancije, utvrdi da nisu ispunjeni uslovi predvieni lanom 30. stav (1) ovog zakona.

(4) U sluajevima iz st. (2) ta. a) i c) i st. (3) ovog lana Institut e donijeti posebno rjeenje.


lan 67. (Pravo treeg lica)

(1) Ako je u Registru igova upisano odreeno pravo u korist treeg lica, nosilac iga ne moe se odrei iga bez pismene saglasnosti lica na ije je ime upisano to pravo.

(2) Ako nosilac iga u odreenom roku ne plati propisanu taksu i trokove postupka, a u Registru igova je upisano pravo u korist treeg lica, Institut e to lice obavijestiti da nisu plaeni taksa i trokovi postupka i da ih moe platiti u roku od est mjeseci od dana prijema obavjetenja i time odrati vaenje iga.

DIO OSMI - PROGLAAVANJE RJEENJA O PRIZNANJU IGA NITAVIM lan 68.

(Uslovi za proglaavanje rjeenja o priznanju iga nitavim)

(1) Rjeenje o priznanju iga moe se proglasiti nitavim u cjelini ili samo za neku vrstu robe ili uslugu ako se utvrdi da u vrijeme registracije iga nisu bili ispunjeni uslovi za priznanje iga predvieni ovim zakonom.

(2) Rjeenje o priznanju kolektivnog iga ili iga garancije moe se proglasiti nitavim i ako se utvrdi da opi akt o kolektivnom igu ili opi akt o igu garancije, odnosno njihove izmjene, nisu ispunjavali, odnosno ne ispunjavaju uslove iz lana 30. stav (1) ovog zakona.

lan 69. (Prijedlog za proglaavanje rjeenja o priznanju iga nitavim)

(1) Rjeenje o priznanju iga moe se proglasiti nitavim po slubenoj dunosti ili po prijedlogu zainteresiranog lica ili pravobranioca BiH ili ombudsmena BiH za sve vrijeme trajanja iga.

(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, prijedlog za proglaavanje rjeenja o priznanju iga nitavim na osnovu lana 7. stav (1) ovog zakona moe podnijeti samo nosilac starijeg prava ili lice koje on ovlasti, osim ako je tokom pet uzastopnih godina prije podnoenja prijedloga znao za koritenje kasnijeg iga iji je nosilac bio savjestan i nije se protivio koritenju kasnijeg iga.

(3) Ako je izjavljen prigovor na podnesenu prijavu iga iz razloga propisanih u lanu 7. stav (1) ovog zakona pa je rjeenje o odbijanju prigovora konano, prijedlog za proglaavanje nitavim rjeenja o priznanju iga isto lice ne moe podnijeti iz istih razloga koji su navedeni u odbijenom prigovoru, osim ako podnosilac prijedloga ne dostavi nove dokaze koji bi sami ili u vezi s ve upotrijebljenim dokazima mogli dovesti do drugaijeg rjeenja u postupku po prigovoru.

(4) Rjeenje o priznanju iga ne moe se proglasiti nitavim na osnovu lana 7. stav (1) ta. a), b) i c) ovog zakona ako raniji ig bez opravdanog razloga nije koriten u BiH za obiljeavanje robe ili usluga na koje se odnosi u periodu od pet godina prije podnoenja prijedloga za proglaavanje nitavim, izuzev ako je podnosilac prijave kasnijeg iga bio nesavjestan.


(5) Uz prijedlog za proglaavanje nitavim rjeenja o priznanju iga podnose se odgovarajui dokazi.

lan 70. (Postupak za proglaavanje rjeenja o priznanju iga nitavim)

(1) Postupak za proglaavanje rjeenja o priznanju iga nitavim pokree se pisanim prijedlogom za proglaavanje rjeenja o priznanju iga nitavim.

(2) Sadraj prijedloga iz stava (1) ovog lana, kao i prilozi uz prijedlog, ureuju se provedbenim propisom.

(3) Prijedlog za proglaavanje rjeenja o priznanju iga nitavim je uredan ako sadri propisane podatke.

(4) Ako prijedlog za proglaavanje rjeenja o priznanju iga nitavim nije uredan, Institut e pozvati podnosioca prijedloga da ga u roku od 30 dana od dana prijema poziva uredi.

(5) Na obrazloeni zahtjev podnosioca prijedloga, uz plaanje takse i trokova postupka, Institut e produiti rok iz stava (4) ovog lana za vrijeme koje smatra primjerenim, ali ne krae od 15 dana ni due od 60 dana.

(6) Ako podnosilac prijedloga u roku iz stava (4) ovog lana ne postupi po pozivu, Institut e zakljukom odbaciti prijedlog.

(7) Uredan prijedlog Institut e dostaviti nosiocu iga i pozvati ga da u roku od 30 dana od dana prijema poziva dostavi svoj odgovor.

(8) Na obrazloeni zahtjev nosioca iga, uz plaanje takse i trokova postupka, Institut e produiti rok iz stava (7) ovog lana za vrijeme koje smatra primjerenim, ali ne krae od 15 dana ni due od 60 dana.

(9) Ako nosilac iga u ostavljenom roku ne odgovori na prijedlog za proglaavanje rjeenja o priznanju iga nitavim, Institut e proglasiti ig nitavim za onu vrstu robe ili usluge za koje je to u prijedlogu zahtijevano.

(10) Ako to ocijeni neophodnim, Institut moe odrediti usmenu raspravu povodom podnesenog prijedloga za proglaavanje rjeenja o priznanju iga nitavim.

(11) Poslije provedenog postupka po prijedlogu za proglaavanje rjeenja o priznanju iga nitavim na osnovu prijedloga iz lana 69. stav (1) ovog zakona, Institut moe u svako doba donijeti rjeenje o proglaavanju rjeenja o priznanju iga nitavim u cjelini ili samo za neku vrstu robe ili uslugu, ili rjeenje o odbijanju prijedloga.

(12) Rjeenje o proglaavanju rjeenja o priznanju iga nitavim, koje je konano u upravnom postupku, Institut e objaviti u slubenom glasilu.

DIO DEVETI - POSEBNI SLUAJEVI PRESTANKA IGA


lan 71. (Prestanak iga zbog nekoritenja)

(1) Na zahtjev zainteresiranog lica, Institut e donijeti rjeenje o prestanku iga u cjelini ili samo za neke vrste robe ili uslugu ako nosilac iga ili lice koje je on ovlastio bez opravdanog razloga nije na tritu BiH ozbiljno koristilo ig za obiljeavanje robe, odnosno usluga na koje se taj ig odnosi, u neprekidnom periodu od pet godina, raunajui od dana upisivanja iga u Registar igova, odnosno od dana kad je ig posljednji put koriten.

(2) U postupku po zahtjevu za prestanak iga zbog nekoritenja iga nosilac iga ili lice koje je on ovlastio duni su dokazati da su ig koristili.

(3) Koritenjem iga, u smislu stava (1) ovog lana, smatra se i koritenje znaka zatienog igom u obliku koji se razlikuje u elementima koji ne mijenjaju distinktivni karakter znaka, kao i koritenje zatienog znaka na robi ili pakiranju robe namijenjene iskljuivo izvozu.

(4) Opravdanim razlogom za nekoritenje iga iz stava (1) ovog lana smatrat e se okolnost koja je nastala nezavisno od volje nosioca iga, a koja predstavlja smetnju za koritenje iga, kao to su odluka dravnog organa, zabrana uvoza ili izvoza ili druga zabrana koja se odnosi na robu ili usluge za koje je priznata zatita igom.

(5) Koritenjem iga ne smatra se reklamiranje zatienog znaka bez mogunosti nabavke robe, odnosno koritenja usluge za koju je znak zatien.

(6) Institut nee donijeti rjeenje o prestanku iga zbog nekoritenja ako je koritenje iga poelo ili je nastavljeno poslije isteka neprekidnog perioda od pet godina u kojem ig nije koriten, a prije podnoenja zahtjeva za prestanak iga zbog nekoritenja, osim ako je do zapoinjanja ili nastavljanja koritenja iga dolo nakon to je nosilac prava saznao da e biti podnesen zahtjev za prestanak njegovog iga i ako je koritenje zapoeto ili nastavljeno u periodu od tri mjeseca prije podnoenja zahtjeva za prestanak iga.

lan 72. (Odreivanje datuma prestanka iga zbog nekoritenja)

U sluaju iz lana 71. ovog zakona ig prestaje da vai istekom perioda od pet godina od dana kada je ig posljednji put koriten, odnosno istekom perioda od pet godina od dana registriranja iga, ako ig nije koriten.

lan 73. (Prestanak iga u drugim sluajevima)

(1) Institut e, na zahtjev zainteresiranog lica, donijeti rjeenje o prestanku iga u cjelini ili samo za neku vrstu robe ili uslugu i u sljedeim sluajevima:

a) ako je znak zatien igom, zbog injenja ili neinjenja nosioca iga ili njegovog pravnog sljednika, postao generian naziv robe, odnosno usluge za koju je registriran,

b) ako znak zatien igom, zbog naina na koji ga nosilac iga ili njegov pravni sljednik koristi, moe u prometu da izazove zabunu o geografskom porijeklu, vrsti, kvalitetu ili drugim svojstvima robe, odnosno usluge,


c) ako je znak zatien igom postao protivan moralu ili javnom poretku.

(2) Pravo na koritenje kolektivnog iga i iga garancije moe prestati i ako se kolektivni ig i ig garancije upotrebljavaju protivno opem aktu o kolektivnom igu, odnosno o igu garancije.

(3) U sluaju iz st. (1) i (2) ovog lana ig prestaje da vai narednog dana od dana pravosnanosti rjeenja o prestanku iga.

lan 74. (Postupak po zahtjevu za prestanak iga)

(1) Postupak za prestanak iga iz razloga predvienih u l. 71. i 73. ovog zakona pokree se pisanim zahtjevom.

(2) Sadraj zahtjeva iz stava (1) ovog lana, kao i prilozi uz zahtjev ureuju se provedbenim propisom.

(3) Zahtjev za prestanak iga je uredan ako sadri propisane podatke.

(4) Ako zahtjev za prestanak iga nije uredan, Institut e pozvati podnosioca zahtjeva da ga u roku od 30 dana od dana prijema poziva uredi.

(5) Na obrazloeni zahtjev podnosioca zahtjeva za prestanak iga, uz plaanje takse i trokova postupka, Institut e produiti rok iz stava (4) ovog lana za vrijeme koje smatra primjerenim, ali ne krae od 15 dana ni due od 60 dana.

(6) Ako podnosilac zahtjeva za prestanak iga u roku iz stava (4) ovog lana ne postupi po pozivu, Institut e zakljukom odbaciti zahtjev.

(7) Institut e uredan zahtjev dostaviti nosiocu iga i pozvati ga da u roku od 30 dana od dana prijema poziva dostavi svoj odgovor.

(8) Na obrazloeni zahtjev nosioca iga, uz plaanje takse i trokova postupka, Institut e produiti rok iz stava (7) ovog lana za vrijeme koje smatra primjerenim, ali ne krae od 15 dana ni due od 60 dana.

(9) Ako nosilac iga u ostavljenom roku ne odgovori na zahtjev za prestanak iga, Institut e donijeti rjeenje o prestanku iga za onu vrstu robe ili usluge za koje je to u podnesenom zahtjevu traeno.

(10) Ako to ocijeni neophodnim, Institut moe odrediti usmenu raspravu povodom podnesenog zahtjeva za prestanak iga.

(11) Poslije provedenog postupka po zahtjevu za prestanak iga, Institut e donijeti rjeenje o prestanku iga u cjelini ili samo za neku vrstu robe ili uslugu, ili rjeenje o odbijanju zahtjeva.

(12) Rjeenje o prestanku iga koje je konano u upravnom postupku Institut e objaviti u slubenom glasilu.


lan 75. (Djelovanje na pravosnanu sudsku odluku)

Proglaavanje nitavim iga i prestanak iga nemaju djelovanje na sudske odluke u vezi s utvrivanjem povrede prava koje su u momentu donoenja tog rjeenja bile pravosnane, kao i na zakljuene ugovore o prijenosu prava, odnosno ustupanju licence ako su i u mjeri u kojoj su ti ugovori izvreni, pod uslovom da je tuilac, odnosno nosilac iga bio savjestan.

DIO DESETI - ALBENI POSTUPAK

lan 76. (Pravo na albu)

(1) Protiv odluka Instituta donesenih u prvom stepenu stranka ijem zahtjevu u cjelini ili u dijelu nije udovoljeno ima pravo albe u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke.

(2) Druge stranke u postupku koji je okonan odlukom protiv koje se podnosi alba smatraju se strankama u albenom postupku.

lan 77. (Sadraj albe)

Uz podatke koje mora da sadri svaki podnesak, alba mora da sadri i:

a) oznaku upravnog akta protiv kojeg se podnosi,

b) izjavu o tome da se upravni akt osporava u cjelini ili u odreenom dijelu,

c) razloge zbog kojih se alba podnosi,

d) obrazloenje albe sa svim dokazima kojima podnosilac albe potvruje svoje navode iz albe,

e) potpis podnosioca albe,

f) punomo, ako se alba podnosi posredstvom opunomoenika.

lan 78. (Komisija za albe)

(1) Komisija za albe osniva se kao nezavisni organ za odluivanje o albi u skladu s odredbama ovog zakona.

(2) Komisija za albe ima tri lana od kojih je jedan predsjednik Komisije za albe i tri zamjenika lana od kojih je jedan zamjenik predsjednika.

(3) lanove Komisije za albe imenuje Vijee ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijee ministara BiH) izmeu nezavisnih strunjaka u oblasti prava industrijskog vlasnitva i dravnih slubenika iz Instituta, na nain ureen odlukom Vijea ministara BiH.


(4) Sjedite Komisije za albe je pri Institutu.

(5) Institut Komisiji za albe osigurava radni prostor i potrebnu opremu za rad, kao i obavljanje kancelarijskih i administrativnih poslova.

(6) Komisija za albe ima poseban peat.

(7) Predsjednik Komisije za albe upravlja njenim radom.

(8) U sluaju odsustva, predsjednika Komisije za albe mijenja zamjenik predsjednika, a lana zamjenik lana Komisije za albe.

(9) Predsjednik i lanovi Komisije za albe u svom radu su nezavisni, nisu obavezani nikakvim uputstvima direktora Instituta i svoje zadatke obavljaju nepristrano, u skladu sa zakonom i pravilima struke.

(10) Predsjednik i lanovi Komisije za albe imaju poloaj nezavisnih strunjaka, a naknadu za svoj rad primaju u skladu s provedbenim propisom o naknadama za rad u Komisiji za albe.

(11) lanovi Komisije za albe i zamjenici lanova koji su uestvovali u donoenju odluke u prvostepenom postupku, ili ako postoje neki drugi razlozi za njihovo izuzee, ne mogu uestvovati u postupku po albi u konkretnom predmetu.

(12) Komisija za albe donosi poslovnik kojim se ureuju pojedinosti o radu.

lan 79. (Odluivanje o albi)

(1) Komisija za albe o izjavljenoj albi odluuje na sjednici veinom glasova.

(2) Komisija za albe odluuje na osnovu podnesaka stranaka, a kada smatra da je to neophodno, moe odrediti odravanje usmene rasprave.

(3) U postupku odluivanja o albi na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe l. 26., 37. i 70. ovog zakona.

DIO JEDANAESTI - GRAANSKOPRAVNA ZATITA lan 80.

(Tubeni zahtjevi)

(1) U sluaju povrede iga ili prava iz prijave iga ako ig bude priznat, tuilac moe tubom da zahtijeva:

a) utvrivanje povrede prava,

b) zabranu daljnjeg vrenja uinjene povrede i buduih slinih povreda prestankom ili uzdravanjem od radnji koje to pravo povreuju,


c) uklanjanje stanja nastalog povredom prava,

d) povlaenje predmeta povrede iz privrednih tokova uz uvaavanje interesa treih savjesnih lica,

e) potpuno uklanjanje predmeta povrede iz privrednih tokova,

f) unitenje predmeta kojima je izvrena povreda prava,

g) unitenje sredstava koja su iskljuivo ili u pretenoj mjeri namijenjena ili se upotrebljavaju za injenje povreda i koja su vlasnitvo povredilaca,

h) preputanje predmeta povrede nosiocu prava uz naknadu trokova proizvodnje,

i) naknadu imovinske tete i opravdanih trokova postupka,

j) objavljivanje presude o troku tuenog.

(2) Pri odluivanju o zahtjevima iz stava (1) ta. c), d), e), f), g) i h) ovog lana sud je duan da uzme u obzir sve okolnosti sluaja, naroito srazmjer izmeu teine uinjene povrede i zahtjeva, kao i interes ovlatenog lica za osiguravanje efektivne zatite prava.

(3) U postupku protiv lica ije su usluge bile upotrijebljene za povredu prava, a postojanje te povrede ve je pravosnano ustanovljeno u postupku prema treem licu, pretpostavlja se da povreda prava postoji.

(4) Postupak po tubi iz stava (1) ovog lana je hitan.

lan 81. (Povreda iga)

(1) Povredom iga ili prava iz prijave, ako ig bude naknadno priznat, smatra se svako neovlateno koritenje zatienog znaka u smislu lana 49. ovog zakona.

(2) Povredom iz stava (1) ovog lana smatra se i podraavanje, transkripcija i transliteracija zatienog znaka.

(3) Povredom iz stava (1) ovog lana smatra se i dodavanje znaku rijei "tip", "nain", "po postupku" i sl.

lan 82. (Naknada tete)

(1) Za sve povrede prava iz ovog zakona vae opa pravila o naknadi tete i odgovornosti za tetu, osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

(2) Lice koje povrijedi ig duno je platiti nosiocu prava odtetu u obimu koji se odreuje prema opim pravilima o naknadi tete, ili u obimu koji odgovara ugovorenoj ili uobiajenoj naknadi za zakonito koritenje iga.


lan 83. (Penal)

(1) Ako je povreda iga uinjena namjerno ili krajnjom nepanjom, nosilac iga moe od lica koje je ig povrijedilo traiti naknadu do trostrukog iznosa ugovorene, a ako nije ugovorena, od odgovarajue uobiajene licencne naknade koju bi primio za koritenje iga.

(2) Pri odluivanju o zahtjevu za plaanje penala sud e uzimati u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito obim nastale tete, stepen krivice povredioca, iznos ugovorene ili uobiajene licencne naknade i preventivni cilj penala.

(3) Ako je nastala teta vea od penala iz stava (1) ovog lana, nosilac prava ovlaten je da trai razliku do iznosa naknade potpune tete.

lan 84. (Aktivna legitimacija za tubu)

(1) Tubu zbog povrede iga, odnosno prava iz prijave moe podnijeti nosilac iga, podnosilac prijave, sticatelj iskljuive licence, korisnik kolektivnog iga uz saglasnost nosioca kolektivnog iga i korisnik iga garancije uz saglasnost nosioca iga garancije.

(2) Postupak po tubi zbog povrede prava iz prijave sud e prekinuti do konane odluke Instituta o podnesenoj prijavi.

(3) Ako je pred Institutom, odnosno sudom, pokrenut postupak iz l. 69. ili 73. ovog zakona, sud koji postupa po tubi iz lana 79. ovog zakona duan je prekinuti postupak do konane odluke Instituta ili suda.

lan 85. (Rok za podnoenje tube)

Tuba zbog povrede iga, odnosno povrede prava iz prijave, moe se podnijeti u roku od tri godine od dana kada je tuilac saznao za povredu i uinioca, a najkasnije u roku od pet godina od dana kad je povreda prvi put uinjena.

lan 86. (Privremene mjere)

(1) Sud e odrediti privremenu mjeru radi osiguranja zahtjeva prema odredbama ovog zakona, ako predlaga uini vjerovatnim da je:

a) nosilac prava iz ovog zakona i

b) njegovo pravo povrijeeno ili da prijeti stvarna opasnost od povrede.

(2) Nosilac prava mora da uini vjerovatnim i jednu od sljedeih pretpostavki:

a) opasnost da e ostvarivanje zahtjeva biti onemogueno ili znatno oteano,


b) da je privremena mjera potrebna radi spreavanja nastanka tete koju e biti kasnije teko popraviti ili

c) da pretpostavljeni povredilac, donoenjem privremene mjere koja bi se kasnije u postupku pokazala kao neopravdana, ne bi pretrpio vee negativne posljedice od onih koje bi bez donoenja takve privremene mjere pretrpio nosilac prava.

(3) Nosilac prava koji predlae da se donese privremena mjera bez prethodnog obavjetavanja i sasluanja suprotne strane duan je, osim uslova iz st. (1) i (2) ovog lana, da uini vjerovatnim da bi bilo kakvo odgaanje donoenja privremene mjere prouzrokovalo nosiocu prava nastanak tete koju bi bilo teko popraviti.

(4) U sluaju donoenja privremene mjere prema odredbama stava (3) ovog lana, sud e rjeenje o privremenoj mjeri dostaviti suprotnoj strani odmah poslije njenog provoenja.

(5) Nosilac prava ne mora dokazivati opasnost da e ostvarivanje zahtjeva biti onemogueno ili znatno oteano ako uini vjerovatnim da e predloena privremena mjera prouzrokovati pretpostavljenom povrediocu samo neznatnu tetu.

(6) Smatra se da opasnost postoji ako bi trebalo ostvarivati zahtjeve u inozemstvu.

(7) Sud moe za osiguranje zahtjeva, prema stavu (1) ovog lana, odrediti bilo koju privremenu mjeru kojom se moe postii cilj osiguranja, a naroito:

a) da se pretpostavljenom povrediocu zabrane radnje kojima se povreuje pravo iz ovog zakona,

b) da se oduzmu, uklone iz prometa i pohrane predmeti povrede i sredstva povrede koji su iskljuivo ili u pretenoj mjeri namijenjeni, odnosno upotrebljavaju se za injenje povreda.

(8) Ako je mjera odreena prije podnoenja tube, sud e u rjeenju odrediti i rok u kojem predlaga mora podnijeti tubu radi opravdanja te mjere.

(9) Rok iz stava (8) ovog lana ne moe biti dui od 20 radnih dana, odnosno 31 kalendarskog dana, od dana dostavljanja rjeenja predlagau, zavisno od toga koji rok istie kasnije.

(10) Sud mora odluiti o prigovoru protiv rjeenja o privremenoj mjeri u roku od 30 dana od dana podnoenja odgovora na prigovor, odnosno od isteka roka za podnoenje tog odgovora.

(11) Postupak u vezi s donoenjem privremene mjere je hitan.

lan 87. (Osiguranje dokaza)

(1) Sud e donijeti rjeenje o osiguranju dokaza ako predlaga prui sudu razumne dokaze o tome da:

a) je nosilac prava iz ovog zakona,


b) je njegovo pravo povrijeeno ili da prijeti stvarna opasnost od povrede,

c) e dokazi o toj povredi biti uniteni ili kasnije nee moi biti izvedeni.

(2) Nosilac prava koji trai da se donese rjeenje o osiguranju dokaza bez prethodnog obavjetavanja i sasluanja suprotne strane duan je da, osim uslova iz stava (1) ovog lana, uini vjerovatnim i postojanje opasnosti da e dokazi o povredi, zbog radnji protivnika, biti uniteni, ili da se kasnije nee moi izvesti.

(3) U sluaju donoenja odluke o osiguranju dokaza prema odredbama stava (2) ovog lana, sud e rjeenje o osiguranju dostaviti suprotnoj strani odmah poslije izvoenja dokaza.

(4) Sud moe rjeenjem iz stava (1) ovog lana odrediti da se izvede bilo koji dokaz, a naroito:

a) uviaj prostorija, poslovne dokumentacije, inventara, baza podataka, kompjuterskih memorijskih jedinica ili drugih stvari,

b) oduzimanje uzoraka predmeta povrede,

c) pregled i predaju dokumenata,

d) odreivanje i sasluanje vjetaka,

e) sasluanje svjedoka.

(5) Osiguranje dokaza moe se traiti i poslije pravosnano okonanog postupka, ako je to potrebno radi pokretanja postupka prema vanrednim pravnim lijekovima, ili za vrijeme takvog postupka.

(6) U postupku osiguranja dokaza, prema odredbama ovog lana, primjenjuju se odgovarajue odredbe zakona o parninom postupku, a koje se odnose na privremene mjere, osim ako je ovim zakonom drugaije odreeno.

(7) Postupak osiguranja dokaza je hitan.

(8) Ako se kasnije pokae da je prijedlog za osiguranje dokaza neopravdan ili ako nosilac prava taj prijedlog ne opravda, suprotna strana ima pravo da trai:

a) vraanje oduzetih predmeta,

b) zabranu upotrebe pribavljenih informacija,

c) naknadu tete.

(9) Sud mora u postupku osiguranja dokaza, prema odredbama ovog lana, osigurati zatitu povjerljivih podataka stranaka i voditi brigu o tome da se sudski postupak ne zloupotrebljava iskljuivo s namjerom pribavljanja povjerljivih podataka suprotne strane.


lan 88. (Dunost obavjetavanja)

(1) Sud moe u toku parnice, zbog povrede prava iz ovog zakona, na osnovu opravdanog zahtjeva jedne od stranaka naloiti povrediocu prava da dostavi podatke o izvoru i distributivnim kanalima robe ili usluga kojima se povreuje pravo iz ovog zakona.

(2) Sud moe naloiti da podatke iz stava (1) ovog lana dostave sudu i lica koja u obimu komercijalne djelatnosti:

a) posjeduju robu za koju se sumnja da se njome povreuje pravo iz ovog zakona, ili

b) koriste usluge za koje se sumnja da se njima povreuje pravo iz ovog zakona, ili

c) daju usluge za koje se sumnja da se njima povreuje pravo iz ovog zakona.

(3) Smatra se da je neka radnja preduzeta u obimu komercijalne djelatnosti ako je preduzeta za pribavljanje posredne ili neposredne ekonomske koristi.

(4) Pojam komercijalne djelatnosti ne obuhvata radnje savjesnih krajnjih potroaa.

(5) Sud moe naloiti da podatke iz stava (1) ovog lana dostavi sudu i lice koje je od nekog od lica navedenih u stavu (2) ovog lana oznaeno kao umijeano u proizvodnju, izradu i distribuciju robe ili davanje usluga za koje se sumnja da se njima povreuje pravo iz ovog zakona.

(6) Podaci traeni na osnovu stava (1) ovog lana mogu naroito da obuhvate:

a) ime, adresu, odnosno firmu i sjedite proizvoaa, izraivaa, distributera, dobavljaa i drugih prethodnih posjednika robe, odnosno davalaca usluga, kao i namjeravanih prodavaa na veliko i malo,

b) podatke o koliinama proizvedene, izraene, isporuene, primljene ili naruene robe ili usluga, kao i o cijenama ostvarenim za odnosnu robu i usluge.

lan 89. (Izvoenje dokaza)

(1) Ako sud odlui da e izvesti predloeni dokaz koji se nalazi kod suprotne strane, ta strana duna je na zahtjev suda predati dokazna sredstva kojima raspolae.

(2) Stav (1) ovog lana odnosi se i na bankarsku, finansijsku i poslovnu dokumentaciju koja je pod kontrolom suprotne strane, ako se radi o povredi koja dostie obim komercijalne djelatnosti.

(3) U postupku izvoenja dokaza primjenjuju se odgovarajue odredbe zakona koji ureuje parnini postupak, osim ako je ovim zakonom drugaije odreeno.


(4) Sud mora poslije izvoenja dokaza, u skladu sa stavom (1) ovog lana, osigurati zatitu povjerljivih podataka stranaka i voditi brigu o tome da se sudski postupak ne zloupotrebljava iskljuivo s namjerom pribavljanja povjerljivih podataka suprotstavljene stranke.

lan 90. (Sredstvo osiguranja za suprotstavljenu stranku)

Na zahtjev lica protiv kojeg je pokrenut postupak za odreenje privremene mjere ili osiguranja dokaza, sud moe odrediti odgovarajui novani iznos kao sredstvo osiguranja u sluaju neosnovanosti zahtjeva, na teret podnosioca zahtjeva.

lan 91. (Osporavanje iga)

(1) Ako je prijava podnesena suprotno principu savjesnosti i potenja, ili je znak registriran na osnovu takve prijave, odnosno na osnovu prijave kojom je povrijeena zakonska ili ugovorna obaveza, lice iji je pravni interes time povrijeen moe traiti da ga sud proglasi za podnosioca prijave ili nosioca prava.

(2) Ako se sudskom odlukom usvoji tubeni zahtjev iz stava (1) ovog lana, Institut e po prijemu presude, ili na zahtjev tuioca, upisati tuioca u odgovarajui registar Instituta kao podnosioca prijave, ili nosioca iga, i podatke o tome objaviti u slubenom glasilu.

lan 92. (Osporavanje nesumnjivo poznatog iga iz lana 6. bis Pariske konvencije)

(1) Fiziko ili pravno lice koje u prometu koristi znak za obiljeavanje robe, odnosno usluga, a za koji je drugo lice podnijelo prijavu ili ga registriralo na svoje ime za obiljeavanje iste ili sline robe, odnosno usluga, moe traiti da ga sud proglasi za podnosioca prijave, odnosno nosioca prava, ako dokae da je taj znak bio opepoznat u smislu lana 6. bis Pariske konvencije o zatiti industrijskog vlasnitva za obiljeavanje njegove robe, odnosno usluga, prije nego to je tueni podnio prijavu.

(2) Ako tueni dokae da je isti ili slian znak koristio u prometu za obiljeavanje iste ili sline robe, odnosno usluga, isto koliko i tuilac, ili due od njega, sud e odbiti tubeni zahtjev iz stava (1) ovog lana.

(3) Tuba iz stava (1) ovog lana ne moe se podnijeti nakon isteka roka od pet godina od dana upisivanja iga u Registar igova.

(4) Ako se sudskom odlukom usvoji tubeni zahtjev iz stava (1) ovog lana, Institut e, po prijemu presude, ili na zahtjev tuioca, upisati tuioca u odgovarajui registar kao podnosioca prijave, ili kao nosioca iga, i podatke o tome objaviti u slubenom glasilu.

lan 93. (Pribavljeno pravo treeg lica na osporenom igu)

Pravo koje je tree lice pribavilo od ranijeg podnosioca prijave, odnosno nosioca iga, iz l. 90. i 91. ovog zakona, prestaje danom upisa novog podnosioca prijave, odnosno nosioca iga, u odgovarajui registar Instituta.


DIO DVANAESTI - CARINSKE MJERE

lan 94. (Zahtjev nosioca prava)

(1) Nosilac iskljuivih prava prema ovom zakonu, koji opravdano sumnja da e doi do uvoza, tranzita ili izvoza robe proizvedene u suprotnosti s odredbama ovog zakona, moe kod nadlenog carinskog organa (u daljnjem tekstu: carinski organ) podnijeti zahtjev za zatitu svojih prava putem carinskih mjera privremenog zadravanja robe od daljnjeg putanja u promet.

(2) Zahtjev za zatitu prava, prema stavu (1) ovog lana, mora da sadri naroito:

a) podatke o podnosiocu zahtjeva i o nosiocu iskljuivog prava iz ovog zakona, ako se ne radi o istom licu,

b) detaljan opis robe, koji omoguava njenu identifikaciju,

c) dokaze o tome da je podnosilac zahtjeva, odnosno lice koje je on ovlastio, nosilac iskljuivog prava iz ovog zakona u vezi s tom robom,

d) dokaze o tome da je iskljuivo pravo vjerovatno povrijeeno,

e) druge podatke vane za odluivanje o zahtjevu kojima raspolae podnosilac, kao to su podaci o lokaciji robe i njenoj destinaciji, oekivani datum dolaska ili odlaska poiljke, podaci o sredstvu transporta, podaci o uvozniku, izvozniku, primaocu i sl.,

f) vremenski period u kojem e carinski organi postupati prema zahtjevu i koji ne moe biti dui od dvije godine od dana podnoenja zahtjeva.

(3) Carinski organ moe prije donoenja odluke, kojom udovoljava zahtjevu iz stava (1) ovog lana, traiti od nosioca prava da poloi osiguranje za trokove pohranjivanja i prijevoza robe, kao i za naknadu tete, koji

Documents

Zakon o Zigu