ZAKON

O ZAŠTITI PRIRODE

I - OSNOVNE ODREDBE

�lan 1.

Ovim zakonom ure�uju se uvjet i na�in obnove, zaštite, o�uvanja i održivog razvoj pejzaža, prirodnih podru�ja, biljaka, životinja i njihovih staništa, minerala i fosila i drugih komponenti prirode na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija BiH), nadležnosti tijela koja vrše poslove zaštite prirode, planiranje zaštite prirode, op�e i posebne mjere za zaštitu prirode, informacijski sistem, nadzor, finansiranje zaštite prirode i kazne za prekršaje za pravna i fizi�ka lica.

�lan 2.

Odredbe Zakona o zaštiti okoliša koje nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona primjenjuju se u skladu sa odredbama ovog zakona.

Odredbe Zakona o zaštiti okoliša ili posebnog zakona primjenjuju se na sva pitanja koja nisu regulirana ovim zakonom.

�lan 3.

Odredbe ovog zakona i Zakona o zaštitu okoliša primjenjuju se i na zaštitu voda, zraka, zemljišta, šuma i drugih dijelova prirode ukoliko to nije regulirano posebnim zakonima. Ukoliko je odredbama posebnog zakona utvr�en manji stepen zaštite u odnosu na zaštitu utvr�enu ovim zakonom, primjenjuje se odredbe ovog zakona.

�lan 4.

Mjerama propisanim ovim zakonom osiguravaju se osnovni uvjeti za zaštitu prirode i održivi razvoj prirode i okoliša, a naro�ito: 1. obnova, zaštita, o�uvanje i održiva upotreba ekološkog balansa u prirodi; 2. obnova, zaštita, o�uvanje i održiva upotreba obnovljivih prirodnih resursa; 3. obnova, zaštita, o�uvanje i održiva upotreba prirode i revitalizacija ošte�enih podru�ja i dijelova prirode; 4. uspostavljanje sistema za planiranje, upravljanje, informiranje i finansiranje zaštite prirode; 5. uspostavljanje me�uentitetske i me�unarodne saradnje u domenu zaštite prirode; 6. u�eš�e javnosti u oblasti zaštite prirode; 7. realizacija ciljeva propisanih u Strategiji zaštite prirode;

8. uskla�ivanje ekonomskih i društvenih razvojnih planova i projekata sa održavanjem svih postoje�ih obnovljivih prirodnih resursa, 9. smanjenje koriš�enja, optere�enja i zaga�ivanja vrsta (životinja, biljaka, gljiva) i njihovih staništa.

�lan 5.

Odredbe ovog zakona primjenjuju se na sva fizi�ka i pravna lica i njihova udruženja koja mogu biti nosioci prava i obaveza po odredbama ovog zakona.

Ovaj zakon ne primjenjuje se u slu�aju preduzimanja hitnih mjera radi spre�avanja neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi.

II - DEFINICIJE

�lan 6.

U smislu ovog zakona sljede�i izrazi zna�e:

"biološka raznolikost" - razli�itost me�u živim organizmima iz svih izvora, uklju�uju�i, izmedu ostalog, kopnene, morske i druge vodene ekosisteme i ekološke komplekse kojima pripadaju. Ovo uklju�uje raznolikost unutar vrsta, izme�u vrsta i ekosistema; "prirodni sistem" ili "ekosistem"(ekološki sistem) - prirodna jedinica živih organizama koja se dinami�no mijenja, njihove zajednice i abioti�ki okoliš; "komponenta prirode" - elementi prirode kao što su biljni i zivotinjski svijet, živi organizmi i njihov prirodni (ekološki) sistem(i), biološka raznolikost (ili njene komponente) zemljište, pejzaž, vješta�ki okoliš (ili njegove komponente), prirodna dobra, i uzajamno djelovanje ovih elemenata; "faktori prirode" - supstance, aktivnosti i mjere, ugovori o upravljanju prirodom ili zaštitom, utvr�ena politika, zakonodavstvo, planovi i programi, koji imaju štetan uticaj ili �e vjerovatno imati štetan uticaj na elemente prirode i ekonomske analize i pretpostavke koje se koriste tokom procesa donošenja odluka; "zaštita prirode": sve odgovaraju�e aktivnosti i mjere koje imaju za cilj spre�avanje štetnih aktivnosti, ošte�enja ili zaga�ivanja prirode (ili njenih komponenti), smanjenje ili eliminisanje nastale štete i obnova prirode (ili njenih komponenti) i dovo�enje u prvobitno stanje; "približno-prirodni uvjeti" - uvjeti staništa, pejzaža (i njihovih komponenti) ili njihovih zajednica na �iji razvitak zna�ajno uti�e �ovjek (stvaranje uvjeta koji su sli�ni prirodnim), tako da se u njima uglavnom dešavaju procesi samoregulacije i oni nisu sposobni da prežive bez direktnog ljudskog posredovanja; "prirodni uvjeti": uvjeti staništa, pejzaža i zajednica na �iji razvoj �ovjek nema nikakvog ili ima neznatan uticaj (sa izuzetkom rekonstrukcije) i kao posljedica toga u njima se uglavnom dešavaju procesi samoregulacije. "prirodni resursi" - komponente prirode ili odre�eni sastavni dijelovi koji se mogu koristiti za zadovoljenje potreba društva sa izuzetkom vješta�kog okoliša;

"ošte�enje prirode" - ošte�enje prirode ili njenih komponenti u obliku bilo koje promjene ili zaga�ivanje prirode (ili njenih komponenti), ili koriš�enje prirode (ili njenih komponenti) do stepena kada ne postoji mogu�nost obnove ošte�ene prirode (ili njenih komponenti) i vra�anja u prirodno ili prvobitno stanje (kvalitet), što ima negativan uticaj na biljni i zivotinjski svijet. "upravljanje zaštitom prirode" - svaka aktivnost koja ima za cilj istraživanje, vo�enje registara, regulaciju, o�uvanje, �uvanje, održavanje, izlaganje ili sanaciju zašti�enih pejzaža, vrsta, minerala ili podru�ja; "pejzaž" - ograni�eno podru�je koje sadrži odre�ene strukture i karakteristike, specifi�ne divlje vrste i prirodne sisteme zajedno sa specifi�nim karakteristikama kulturnog naslje�a, gdje zajedno egzistiraju i uzajamno djeluju sile prirode i elementi vješta�kog okoliša; "stanište" ili "prirodno stanište" - kopneno ili vodeno podru�je koje se razlikuje po geografskim, abioti�kim i bioti�kim karakteristikama, bez obzira da li je u potpunosti prirodno ili približno prirodno, koje sadrži odgovaraju�e uvjete za život odre�enog organizma, njegove populacije ili zajednica organizama unutar prirodnog sistema gdje postoje svi okolinski uvjeti neophodni za njihov razvoj, opstanak i multiplikaciju; "vrste prirodnih staništa iz Crvene liste" - su prirodna staništa koja se nalaze u Federaciji BiH (i) kojima prijeti opasnost od nestanka u njihovom prirodnom podru�ju; ili (ii) imaju mali mali prirodni opseg rasprostiranja nakon regresije ili zbog njihovog prirodno ograni�enog podru�ja; ili (iii) predstavljaju primjere izuzetne vrijednosti koji su tipi�ni za mediteransko i kontinentalno biogeografsko podru�je "vrste prirodnih staništa koje su od interesa za Zajednicu" - prirodna staništa koja se nalaze na teritoriji entiteta i navedena su u Direktivi EU o staništima kao "vrste prirodnih staništa koje su od interesa za Zajednicu" (uklju�uju�i one vrste prirodnih staništa iz Crvene liste) "o�uvanje stanja prirodnih staništa" - ukupan zbir aktivnosti koje imaju uticaj na prirodno stanište i njegove tipi�ne vrste i mogu uticati na njegovu dugoro�nu distribuciju, strukturu i funkciju kao i na dugoro�ni opstanak njegove vrste unutar teritorije entiteta. O�uvanje stanja prirodnog staništa �e se smatrati 'prihvatljivim' kada: - njegov prirodni opseg i podru�je koje pokriva unutar tog opsega je stabilno ili se pove�ava, - kada postoje specifi�ne strukture i funkcije koje su neophodne za dugoro�no održavanje i vjerovatno �e nastaviti egzistirati u bliskoj budu�nosti, i kada je - o�uvanje stanja tipi�nih vrsta prihvatljivo; ''ekološka mreža'': biološka veza prirodnih i približnoprirodnih podru�ja i njihovih, zašti�enih prirodnh podru�ja i njihovih tampon-zona koje su osigurane "ekološkim koridorima", koji predstavljaju bilo koji ekološki prolaz sa�injen od prirodnih i približno prirodnih podru�ja i prolaza koji osiguravaju ili podržavaju ekološku vezu izme�u udaljenih teritorija; "prirodno podru�je" - bilo koje kopneno podru�je sa karakteristikama približno prirodnih uvjeta; ''okolinski osjetljivo podru�je" - svako pretjerano kultivirano podru�je gdje se primijenjuju prirodno prihvatljive metode kultiviranja i koje je pogodno da bude proglašeno zašti�enim u skladu sa ovim zakonom; "živi organizmi" - vrste, podvrste i varieteti (u daljem tekstu: vrste ) mikroorganizama, gljiva, biljaka i životinja; "vrste" - svaka vrsta, podvrsta, ili geografski odvojena populacija, naro�ito bilo koja vrsta životinja ili biljaka, bez obzira da li je živa ili mrtva, bilo koji lako prepoznatljivi dio ili dio nastao iz toga; "vrste sa Crvene liste" - su vrste, koje: (i) izumiru ili izumiru u divljini - vrste za koje ne postoji uvjerljiv dokaz da su izumrle ili je poznato da samo preživljavaju ili su u zato�eništvu, (ii) "ugrožene vrste": - vrste kojima prijeti opasnost od izmuranja cijele vrste ili velikog broja individua iz njihovog prirodnog opsega;

- vrste kojima prijeti opasnost od smanjenja broja individua zbog jednog ili nekoliko uzro�nih faktora; (iii) "osjetljive vrste" - vrste za koje se pretpostavlja da �e najvjerovatnije biti u kategoriji ugroženih vrsta u bliskoj budu�nosti ako uzro�ni faktori nastave djelovati; (iv) "rijetke vrste" - koje imaju jednu ili više populacija sa malim brojem individua i koje nisu trenutno ugrožene ili osjetljive, ali je njihov opstanak rizi�an. Vrste se nalaze unutar ograni�enih geografskih podru�ja ili su razasute van njih; (v) “endemi�ne vrste“ - zahtijevaju posebnu pažnju zbog specifi�ne prirode njihovih staništa i/ili potencijanog uticaja istraživanja njihovih staništa i/ili potencijalnog uticaja istraživanja njihovog stanja (vi) "divlje vrste" – slobodno žive u prirodi i na �ije evolucione procese ne uti�u ljudi da bi zadovoljili svoje potrebe; "vrste koje su od interesa za Zajednicu" - vrste koje se nalaze na teritoriji Federacije BiH i navedene us u Direktivi EU o staništima kao "vrste koje su od interesa za Zajednicu" ili u Direktivi EU o pticama u Aneksu I (uklju�uju�i one vrste iz Crvene liste); "o�uvanje stanja vrsta" - ukupan zbir aktivnosti koje imaju uticaj na vrste i mogu uticati na njihovu dugoro�nu distribuciju i izumiranje populacije unutar teritorije Federacije BiH O�uvanje stanja �e se smatrati 'prihvatljivim' kada: - dinami�ni podaci o vrstama pokazuju da se održavaju same na dugoro�noj osnovi koja je održiva komponenta prirodnih staništa, - prirodni opseg vrsta nije ni smanjen, niti �e vjerovatno biti smanjen u bliskoj budu�nosti, - postoji i vjerovatno �e postojati dovoljno veliko stanište koje �e održavati njegovu populaciju na dugoro�noj osnovi; „nedostatak podataka“ – nedostatak adekvatne informacije da bi se napravila direktna ili indirektna procjena rizika od izumiranja na osnovu distribucije populacije i/ili njenog stanja; "održivi razvoj" - sistem društvenih i ekonomskih uvjeta i aktivnosti koje štite divlje vrste i vješta�ki okoliš za sadašnje i budu�e generacije, korištenje prirodnih resursa na ekonomi�an i prikladan na�in u pogledu o�uvanja ekosistema i osiguranje poboljšanja kvaliteta života i o�uvanje biloško-kulturne raznolikosti u dugoro�nom periodu sa aspekta ekosistema kao cjeline;

"održivo korištenje" - korištenje komponenti prirode na na�in i u stepenu koji ne iscrpljuje njihove regenerativne sposobnosti ili dovodi do smanjenja prirodnih resursa i biološke raznolikosti i stoga održava njihov uro�eni potencijal za zadovoljenje zahtjeva i potreba sadašnjih i budu�ih generacija; "informacije o zaštiti prirode" - svaka informacija data pisanim putem, vizuelnim, elektronskim ili u bilo kakvoj formi o stanju prirode (ili njenih kompnenata) ili o faktorima prirode; "Direktiva o pticama" - Evropska Unija , Direktiva Vije�a 79/409/EEC od 2. aprila 1979 o o�uvanju divljih ptica; "Direktiva o staništima" - Evropska Unija, Direktiva Vije�a 92/43/EEC od 21. maja 1992. o o�uvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune.

III - OSNOVNA NA�ELA

�lan 7.

Sve pravna ili fizi�ka lica kao i druge organizacije dužne su štititi prirodu na na�in da sara�uju u sprje�avanju aktivnosti koje mogu ugroziti ili oštetiti prirodu, ublažiti svaku takvu štetu,

eleminisati posljedice takve štete i obnoviti ošte�enu prirodu i dovesti je u stanje u kojem je bila prije pojave štete.

�lan 8.

Eksploatacija divljih vrsta, minerala i podru�ja sa prirodnim ili približno prirodnim karakteristikama može se vršiti samo do stepena na kojem se njihova biloška raznolikost, ispravno funkcioniranje osnovnih prirodnih sistema i procesa u tim sistemima može održavati.

�lan 9.

U slu�aju pojave štete ili ošte�enja prirode prioritet �e biti otklanjanje takve štete ili ošte�enja na izvoru.

�lan 10.

Interesi o�uvanja prirode bit �e uzeti u obzir pri utvr�ivanju strategije ekonomskog razvoja, dokumenata prostornog ure�enja i prilikom preduzimanja mjera od nadležnih organa.

�lan 11.

Zaga�iva�i i korisnici su dužni platiti troškove, poreze, takse i dr. za zaga�ivanje ili koriš�enje prirode ili prirodnih resursa (ili drugih komponenti) za izvo�enje bilo kojih aktivnosti ako one prouzrokuju ili �e vjerovatno prozrokovati štetu po prirodu.

�lan 12.

Svako koriš�enje prirode i njeno optere�enje vrši se na na�in koji najmanje zaga�uje ili ošte�uje prirodu .

�lan 13.

Podizanje javne svijesti o poštovanju Zakona i drugih propisa o zaštiti prirode se postiže putem obrazovanja i obuke javnosti.

�lan 14.

Ako aktivnosti koje mogu imati zna�ajan uticaj na prirodu ili predstavljaju veliku opasnost ili nepopravljivu štetu, nedostatak nau�ne podloge ne�e se koristiti kao razlog za odlaganje ekonomskih mjera da bi se sprije�ila šteta po prirodu.

�lan 15.

Organi uprave, javnost, privredna društva i druga pravna lica dužna su obratiti posebnu pažnju na održivi razvoj dok provode aktivnosti u koriš�enju obnovljivih i neobnovljivih izvora, u spre�avanju štete i opasnosti po zdravlje ljudi i smanjenju štete, opasnosti i optere�enju prirode.

IV - NADLEŽNOST

�lan 16.

Poslove zaštite prirode iz nadležnosti Federacije BiH vrši Federalno ministarstvo prostornog uredenja i okolisa (u daljem tekstu: federalno ministarstvo)

Poslove zaštite prirode iz nadležnosti kantona vrši kantonalno ministarstvo nadležno za poslove okoliša (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo).

Poslovi z stava 2. ovog �lana uklju�uju i:

-davanje preporuka za odre�ivanje zašti�enih podru�ja; -davanje prijedloga za proglašenje zašti�enih podru�ja, -davanje mišljenja i sudjelovanje u izradi i implementaciji Strategije za zaštitu prirode.

�lan 17.

Me�uenitetsko tijelo za okoliš, pored ovlaštenja utvrš�enih u Zakonu o zaštiti okoliša, ovleš�eno je i za:

a) davanje stru�nih objašnjenja nadležnim ministarstvima; b) izradu Crvene liste za Bosnu i Hercegovinu; c) izradu smjernica za unošenje vrsta u Bosnu i Hercegovinu; d) usaglašavanje Me�uentitetske strategije zaštite prirode u Bosni i Hercegovini; e) izradu smjernica za koordinaciju i saradnju prekograni�nih zašti�enih podru�ja;

V - PLANIRANJE ZAŠTITE PRIRODE

�lan 18.

Federalna strategija zaštite prirode

Federalnom strategijom zaštite prirode utvr�uje se politika zaštite prirode, odre�uju zadaci zaštite prirode, odre�uju zadaci zaštite prirode i zaštite biološke raznolokosti, osigurava nadzor i zaštitu drugih dijelova prirodnog naslje�a.

Federalna strategija iz stava 1. ovog �lana je dio Federalne strategije zaštite okoliša.

Federalna strategija iz stava 1.ovog �lana sadrži posebno:

1. op�i opis prirodnih podru�ja u zemlji i aktivnosti koje su važne za zaštitu i o�uvanja biloške raznolikosti;

2. op�e zahtjeve kao i resorne i me�uresorne zadatke za zaštitu i o�uvanje prirodnih podru�ja, pejzaža i drugih vrijednosti (vrsta, staništa, minerala, fosila);

3. dugoro�ne i srednjoro�ne zadatke zaštite i o�uvanja zašti�enih vrsta, minerala i podru�ja i odre�ivanje novih zašti�enih podru�ja;

4. dugoro�ne i srednjoro�ne zadatke za uspostavljanje i održavanja ekološke mreže i ekoloških (zelenih) koridora;

5. dugoro�ne i srednjoro�ne zadatke održavanja okolinski osjetljivih podru�ja (ESA) i sistema;

6. dugoro�ne i srednjoro�ne zadatke revitalizacije ošte�enih podru�ja;

7. sistem uvjeta i principa najvažnijih mjera iz ta�. od 1. do 6.ovog stava;

8. dugoro�ne i srednjoro�ne programe za istraživanja, razvoj, obrazovne i demonstrativne zadatke i popularizaciju zaštite i o�uvanja prirode;

8. planirane izvore finansiranja;

9. principe za uspostavljanje i funkcioniranje sistema za posmatranje, prikupljanje podataka, registraciju i procjenu pejzaža, vrsta, minerala i podru�ja sa prirodnim ili približno prirodnim karakteristikama.

Strategija iz stava 1.ovog �lana mora biti usaglašena sa Meduentitetskim planom zaštite okoliša ili biti njegov dio.

Svaki kanton �e donijeti plan zaštite prirode na svom podru�ju.

Plan iz stava 4. ovog �lana mora biti usaglašen sa Federalnom strategijom zaštite prirode.

Plan iz stava 4.ovog �lana dostavlja se Federalnom ministarstvu.

�lan 19.

Ferderalnu strategiju o zaštiti prirode donosi Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:Parlament Federacije) na period od deset godina na prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu: Vlada FBiH), a nakon prethodno pribavljenog mišljenja kantona.

Stru�ne i druge poslove u izradi Feeralne strategije zaštite prirode vrši Federalno ministarstvo.

�lan 20.

Vlada FBiH donosi svake dvije godine plan implementacije Federalne strategije zaštite prirode.

VI - OP�E MJERE ZA ZAŠTITU PRIRODE

�lan 21.

Zaštita pejzaža

U skladu sa ovim zakonom, zaštita pejzaža ima za cilj zaštitu ili unapre�enje: - karakteristika prirodnog sistema i njegovih ugroženih, osjetljivih ili rijetkih vrsta, - karakteristika ugroženog pejzaža, - rekreacionih vrijednosti pejzaža.

Posebnim propisom uredit �e se na�in i uvjeti zaštite pejzaža van zašti�enih podru�ja. Posebnim propisom uredit �e se na�in izrade i vrste planova i projekata za zaštitu pejzaža.

Propisom iz stava 3. ovog �lana uredit �e se: -postupak za dobivanje dozvole za aktivnosti na podru�ju pejzaža; -vrste planova i projekata za zaštitu pejzaža; -sadržaj i oblik izvještaja koji treba podnijeti nosilac izrade plana ili projekta nadležnom organu o mjerama koje je preduzeo u cilju spre�avanja negativnih uticaja na pejzaž, -aktivnosti koje su zabranjene u pejzažu.

Dozvola iz stava 4. alineja 1. ovog �lana može se izdati ako plan ili projekt nema negativan uticaj na: -karakteristike prirodnog sistema i njegove zašti�ene ili ugrožene vrste ili -karakteristike pejzaža.

Negativan uticaj iz stava 5.alineja 1. ovog �lana postoji ako �e: - zna�ajan broj ugroženih, osjetljivih ili rijetkih vrsta biljaka i životinja biti istrijebljen; -staništa ugroženih, osjetljivih ili rijetkih vrsta biljaka i životinja biti izložena negativnim

uticajima ili uništena ili - se može o�ekivati zna�ajan poreme�aj u odnosima i me�usobnom djelovanju izme�u životinjskih i biljnih vrsta i njihovih bioti�kih i abioti�kih faktora prirode (geološki, klimatski, zemljište, površinske i podzemne vode, vegetacija, itd.) u ekositemu ili njegovim dijelovima.

Negativan uticaj iz stava 5.alineja 2. ovog �lana postoji ako �e: - veliki broj prirodnih elemenata pejzaža, kao što je živa ograda, pojedina�no drve�e, skupine drve�a itd., biti zna�ajno smanjen, - prirodne površine kao što su rijeke, terase, doline, brda biti zna�ajno smanjenje ili -�e obale rijeka, vlažna podru�ja, i jezera i njihov biljni i životinjski svijet kroz gra�enje i sli�ne mjere, biti podložni negativnom uticaju.

�lan 22.

Zaštita divljih životinja i biljaka

Odredbe ovog zakona primjenjuju se na svaku pojedinu vrstu divljih biljaka i životinja u svakoj fazi razvoja, u svakom obliku i stanju. Zabranjeno je namjerno uništavanje ili ošte�ivanje, zloupotrebljavanje ili pretjerano iskorištavanje nezašti�enih divljih biljaka.

Zabranjeno je uznemiravanje, proganjanje ili ubijanje nezašti�enih divljih životinja, premještanje, ošte�ivanje ili uništavanje njihovih prebivališta (gnijezda ili legla) i uznemiravanje, uništavanje ili mijenjanje njihovih staništa (prebivališta, itd), ukoliko za to ne postoje posebni razlozi.

Divlje vrste koje nisu obuhva�ene st. 1.-3. ovog �lana uživaju zaštitu prema Crvenoj listi.

�lan 23.

Crvena lista

Federalni ministar prostornog ure�enja i okoliša (u daljem tekstu: federalni ministar) utvrdit �e Crvenu listu, njen sadržaj i rok važenja.

Federalni ministar dužan je informirati javnost o razlozima uklju�enja svake vrste ili staništa u Crvenu listu i mjerama koje �e se primijeniti radi poboljšanja stanja vrsta i staništa iz Crvene liste.

Izrada Crvene liste bit �e zasnovana na nau�nim principima.

Posebnim zakonom iz �lana 30. ovog zakona uredit �e se pitanja o�uvanja "Vrsta iz Crvene liste" i "Vrsta od zajedni�kog interesa".

�lan 24.

Zaštita staništa

Ovim zakonom ure�uje se o�uvanje biološke raznolikosti kroz zaštitu i o�uvanje prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta, te preduzimanje ekonomskih, društvenih i kulturnih mjera radi održavanja ili obnavljanja prirodnih staništa, divljih biljnih i životinjskih vrsta i o�uvanja izvornog stanja.

Posebnim zakonom iz �lana 30. ovog zakona uredit �e se pitanja o�uvanja "Vrsta prirodnih staništa iz Crvene liste" i "Vrsta prirodnih staništa od zajedni�kog interesa".

VII - POSEBNE MJERE ZAŠTITE PRIRODE

1. Zaštita podru�ja

�lan 25.

Zašti�eno podru�je je dio kopna i/ili mora odre�eno radi zaštite i održavanja biološke raznolikosti, prirodnih i kulturnih resursa.

Zašti�ena podru�ja su :

a) zašti�ena prirodna podru�ja ustanovljena u nau�ne svrhe ili radi zaštite divljine;

b) nacionalni parkovi ustanovljeni u svrhu zaštite ekosistema i rekreacije;

c) spomenici prirode ustanovljeni u svrhu o�uvanja specifi�nih prirodnih karakteristika,

d) zasti�eni pejzaži ustanovljeni u svrhu o�uvanja kopnenih pejzaža, priobalnih podru�ja i rekreacije.

�lan 26.

Zašti�ena prirodna podru�ja

Zašti�eno prirodno podru�je je:

a) kopneno ili priobalno podru�je sa izuzetnim ili reprezentativnim ekosistemima, geološkim ili fiziološkim karakteristikama i/ili vrstama od izuzetne važnosti, a koriste se u nau�ne svrhe i/ili monitoring okoliša, ili b) neizmjenjeno ili neznantno izmjenjeno kopneno i/ili priobalno podru�je velike površine, koje je zadržalo svoje prirodne karakteristike i uticaj, bez stalnog ili zna�ajnog staništa ustanovljeno radi o�uvanja prirodnih uvjeta, ili

c) kopneno i/ili priobalno podru�je izloženo aktivnoj intervenciji radi upravljanja s ciljem osiguranja održavanja staništa i/ili ispunjenja zahtjeva specifi�nih vrsta.

Zašti�eno prirodno podru�je utvr�uje se s ciljem:

- o�uvanja i neuznemiravanja staništa, ekosistema i vrsta, održavanja geneti�kih resursa u dinami�nom stanju i stanju razvoja, održavanja utvr�enih ekoloških procesa, o�uvanja strukturalnih karakteristika pejzaža ili stijena, o�uvanja uzoraka iz prirodnog okoliša u nau�ne svrhe, monitoringa okoliša i obrazovanja, uklju�uju�i i podru�ja koja nemaju pristup, svo�enja uznemiravanja na minimum putem pažljivog planiranja i vršenja istraživanja i drugih odobrenih aktivnosti i ograni�enje pristupa javnosti; - osiguranja sadašnjim i budu�im generacijama o�uvanja prirodnih vrijednosti i kvaliteta okoliša, osoguranja pristupa javnosti i održavanje kvaliteta divljine, - o�uvanja i održavanja uvjeta staništa neophodnih za zaštitu zna�ajnih vrsta, grupa vrsta, bioti�kih zajednica ili fizi�kih karakteristika okoliša, tamo gdje je potrebna odre�ena ljudska intervencija za optimalno upravljanje; omogu�avanja izvo�enja nau�nih istraživanja i monitoringa okoliša kao primarnih aktivnosti zajedno sa održivim upravljanjem resursa; odre�ivanja podru�ja radi obrazovanja javnosti i razumijevanja karakteristika staništa i upravljanja divljim biljnim i životinjskim svijetom, eleminiranja i spre�avanja eksploatacije u zašti�enim oblastima ili posjeta koje mogu uzrokovati promjene i ošte�enja prirode; omogu�avanja benificija stanovništvu koje živi u zašti�enom podru�ju koje su u skladu sa drugim ciljevima upravljanja.

�lan 27.

Nacionalni park

Nacionalni park je prirodno kopneno i/ili priobalno podru�je odre�eno radi:

a) zaštite ekološkog integriteta jednog ili više ekosistema za sadašnje i budu�e generacije; b) isklju�ivanja eksploatacije ili posjeta koje mogu uzrokovati promjene i ošte�enja prirode, c) osiguranja osnova za duhovne, nau�ne, obrazovne, rekreacione i posjetila�ke svrhe.

Nacionalni park utvr�uje se s ciljem:

-zaštite prirodnih podru�ja od izuzetne vrijednosti, nacionalnog i me�unarodnog zna�aja za duhovne, nau�ne, edukativne, rekreacione ili turisti�ke svrhe; o�uvanja izvornog stanja bioti�kih zajednica, geneti�kih resursa i vrsta; osigunja ekološke stabilnosti i raznolikosti; osiguranja koriš�enja u inspirativne, edukativne, kulturne i rekreacione svrhe, isklju�uju�i eksploataciju ili posjete koje mogu prouzrokovati promjene i ošte�enja prirode; održavanja ekoloških, geomorfoloških i estetskih karakteristika zbog kojih je podru�je proglašeno zašti�enim.

�lan 28

. Spomenik prirode

Spomenik prirode je podru�je sa jednom ili više specifi�nih prirodnih/kulturnih karakteristika od izuzetne ili jedinstvene vrijednosti zbog svojih prirodnih, reprezentativnih ili estetskih osobina ili kulturne važnosti.

Spomenici prirode utvr�uju se s ciljem :

-zaštite ili o�uvanja trajnih prirodnih karakteristika od izuzetne važnosti, jedinstvenog ili zna�ajanog kvaliteta i/ili spiritualnog zna�enja u skladu sa odre�enim ciljevima, pružanja mogu�nosti za nau�na istraživanja, obrazovanje, interpretaciju i procjenu od strane javnosti; -otklanjanja i spre�avanja eksploatacije ili posjeta koje mogu dovesti do promjene i ošte�enja prirode; omogu�avanja beneficija stanovništvu koje živi na tom podru�ju koje su u skladu sa ciljevima upravljanja.

�lan 29.

Zašti�eni pejzaž

Pejzaž je kopneno ili priobalno podru�je nastalo me�usobnim djelovanjem prirode i �ovjeka sa izuzetnim estetskim, ekološkim i/ili kulturnim vrijednostima, i �esto sa velikom biloškom raznolikoš�u.

Zašti�eni pejzaž utvr�uje se s ciljem:

-održavanja uskla�enosti me�usobnog djelovanja prirode i kulture putem zaštite kopnenog i/ili priobalnog pejzaža i tradicionalnog koriš�enja zemljišta, gra�enja, te društvenih i kulturnih manifestacija; izvo�enja ekonomskih aktivnosti u skladu sa prirodom i o�uvanjem kulturnog sistema zajednica; održavanja raznolikosti pejzaža i staništa, srodnih vrsta i ekosistema; eleminiranja i spre�avanja koriš�enja zemljišta i aktivnosti koje nisu u skladu sa ciljevima upravljanja, omogu�avanja rekreacije i turizma koje odgovara kategoriji podru�ja; podsticanja nau�nih i edukativnih aktivnosti za dobrobit stanovnista za duži vremenski period; u�eš�a javnosti u zaštiti okoliša tog podru�ja; omogu�avanja benificija kroz osiguranje prirodnih izvora (kao što su šume i ribe) i usluga (kao što su �ista voda ili prihodi od turizma u cilju održive upotrebe tog podru�ja) za lokalnu zajednicu.

�lan 30.

Odre�ivanje i proglašenje podru�ja zašti�enim uklju�uju�i tampon-zone

Prijedlog za proglašenje zašti�enim prirodno zašti�enog podru�ja i nacionalnog parka daje Federalno ministarstvo.

Prijedlog za proglašenje zašti�enim pejzaža i spomenika prirode daju kantonalna ministarstva.

Prijedlog za proglašenje zašti�enog pejzaža i spomenika prirode koji se nalaze na podru�ju dva ili više kantona daje Federalno ministarstvo.

Prijedlog za proglašenje zašti�enih podru�ja koji se nalaze na podru�ju oba entiteta daje Federalno ministarstvo i Ministarstvo za urbanizam, stembeno-komunalne djelatnosti, gra�evinarstvo i ekologiju Republike Srpske u skladu sa Me�uentitetskim programom zaštite okoliša.

Nadležni organi iz st. od 1.do 4.ovog �lana dužni su obavijestiti vlasnika/korisnika podru�ja o pokretanju postupka za proglašenje podru�ja zašti�enim u roku od jedne godine radi privremene zaštite podru�ja.

Obavijest mora sadržavati granice podru�ja i ta�an opis postoje�eg stanja podru�ja.

Zabranjeno je pogoršavanje postoje�eg stanja od slanja obavijesti do proglašenja podru�ja zašti�enim.

Poseban zakon o proglašenju podru�ja iz st. 1. i 3. ovog �lana zašti�enim donosi Parlament Federacije.

Poseban zakon o proglašenju podru�ja iz stava 2. ovog �lana zašti�enim donose zakonodavna tijela kantona.

Poseban zakon o proglašenju zašti�enih podru�ja iz stava 4. ovog zakona donose entitetska zakonodavna tijela.

Podaci o zašti�enim podru�jima, tampon-zonama u njima i preduzetim aktivnostima za o�uvanje izvornog stanja dostavljat �e se u katastar, registar zašti�enih podru�ja (u daljem tekstu: registar) i meduentitetski informativni sistem.

Registar vodi Federalno i kantonalno ministarstvo, svako iz svoje nadležnosti.

Kantonalno ministarstvo dužno je jdnom godišnje podatke iz registra zašti�enih podru�ja kantona dostaviti Federalnom ministarstvu.

Provedbenim propisom uredit �e se sadržaj i na�in vo�enja registra.

�lan 31.

Upravljanje zašti�enim podru�jem

Propisom iz �lana 30.stav 8. propisat �e se mjere upravljanja, nadležno tijelo za provo�enje mjera upravljanja i tehnologije koje �e se primijeniti na zašti�enom podru�ju .

Propis iz stava 1. ovog �lana mora biti u skladu sa Federalnom strategijom zaštite prirode.

Propis iz �lana 30.stav 9. ovog zakona mora biti u skladu sa kantonalnim planom zaštite prirode.

Nakon donošenja propisa iz �lana 30.stav 8. ovog zakona Vlada FBiH �e donijeti poseban plan upravljanja za svaki nacionalni park i prirodno zašti�eno podru�je.

Nakon donošenja propisa iz �lana 30.stav 9. ovog zakona vlada kantona donijet �e poseban plan upravljanja za svaki zašti�eni pejzaž i spomenik prirode.

Posebni planovi upravljanja mogu se donijeti za odre�ene periode.

Provedbenim propisom uredit �e se sadržaj i na�in izrade plana upravljanja zašti�enim podru�jima.

�lan 32.

Aktivnosti i njihova djelovanja na zašti�enom podru�ju

Propisom iz �lana 30.st. 8. i 10. ovog zakona mogu se odrediti zabrane i ograni�enja radi ispunjavanja ciljeva upravljanja.

�lan 33.

Zašti�ena podru�ja u Evropi

Propisom Vlade FBiH pojedina podru�ja mogu biti odre�ena za evropski program NATURA 2000 s ciljem uklju�ivanja u me�unarodnu ekološku mrežu o�uvanja prirodnih staništa i staništa vrsta.

Podru�ja koja mogu biti odre�ena za program iz stava 1. ovog �lana su nacionalni parkovi, zašti�ena prirodna podru�ja, zašti�eni pejzaži ili spomenici prirode ako se u njima nalaze "vrste prirodnih staništa od zajednickog interesa" i/ili "vrste od zajedni�kog interesa" po me�unarodnim kriterijima.

Propis iz stava 1. ovog �lana mora sadržavati ciljeve o�uvanja podru�ja i neophodne mjere zaštite.

Na planove i projekte izra�ene nakon proglašenja podru�ja zašti�enim kao zašti�eno podru�je u Evropi primjenjivat �e se st. 5. i 6.ovog �lana ukoliko posebnim propisom nije druga�ije odre�eno.

Svaki plan ili projekat koji može imati zna�ajan uticaj na podru�je, iako nije direktno vezan za podru�je, bit �e podložan procjeni uticaja na podru�je u pogledu ciljeva o�uvanja (vrste i/ili staništa od zajedni�kog interesa).

Odobravanje plana ili projekta vrši se tek nakon što se na siguran na�in utvrdi da ne�e imati negativan uticaj na odre�eno podru�je.

2. Zaštita divljih vrsta

�lan 34.

Zašti�ene vrste biljaka i gljiva sa Crvene liste

Zabranjeno je svako: (a) namjerno branje, skupljanje, rezanje, va�enje korijenja ili ošte�ivanje takvih biljaka u njihovom prirodnom opsegu koje se nalaze u divljini; (b) �uvanje, transport i prodaja ili razmjena takvih vrsta koje se nalaze u divljini, izuzev onih koje su pribavljene po pravnom osnovu prije stupanja na snagu ovog zakona;

Zabrana iz stava 1.ovog �lana odnosi na sve faze životnog ciklusa biljaka.

�lan 35.

Zašti�ene životinje sa Crvene liste

Zabranjeno je svako: a) namjerno držanje ili ubijanje zasti�enih životinja koje se nalaze u divljini; b) namjerno uznemiravanje, posebno tokom uzgajanja, zimskog sna i migracije; c) namjerno ošte�ivanje ili uklanjanje gnijezda; d) ošte�ivanje ili uništavanje legla i prebivališta; e) �uvanje, transport i prodaja ili razmjena vrsta iz divljine, izuzev onih koje su pribavljene po pravnom osnovu prije stupanja na snagu ovog zakona; f) vršenje radnji koje mogu prouzrokovati nestanak ili uznemiravanje populacija takvih vrsta.

Provedbenim propisom utvrdit �e se uspostavljanje sistema pra�enja namjernog držanja i ubijanja zašti�enih životinja.

Provedbenim propisom utvrdit �e se mjere za istraživanje ili o�uvanje kako bi se sprije�io zna�ajan negativan uticaj na vrste namjernim hvatanjem li ubijanjem vrsta.

Zabrana iz stava 1. ta�. a., b. i e. ovog �lana odnosi se na sve faze životnog ciklusa životinja.

�lan 36.

Izuzimanje

Izuzetno, primjena odredaba iz �lana 22. st. 1. i 2., �lana 34. stav 1. i �lana 35. stav 1. može se ograni�iti posebnim zakonom s ciljem: 1.zaštite divljih biljnih i životinjskih vrsta i o�uvanja prirodnih staništa;

2.spre�avanja velikih šteta po poljoprivredne kulture, stoku, šume, ribarstvo i vode; 3.spre�avanja nesre�a ve�ih razmjera; 4.žaštite interesa zdravlja javnosti i sigurnosti; 5.drugih interesa javnosti, uklju�uju�i društvene ili ekonomske interese, kao i pogodnosti koje su od primarne važnosti za okoliš; 6.nau�nih i obrazovnih potreba, ponovnog unošenja (reintrodukcije) vrsta u svrhu uzgajanja, uklju�uju�i vješta�ko razmnožavanje biljaka; 7.odobrenja, pod strogim uvjetima, na selektivnoj osnovi i u ograni�enom stepenu za uzimanje ili �uvanja odre�enih vrsta u ograni�enim broju.

Propisom iz �lana 23. stav 1. ovog zakona odrdit �e se koje se divlje životinje mogu loviti i pecati, lovni period, broj i na�in lova.

U slu�aju iz stava 3. ovog �lana prethodno �e se pribaviti mišljenje ministarstva nadležnog za lov i ribolov.

�lan 37.

Unošenje novih ili nestalih vrsta

Zabranjeno je unošenje novih ili nestalih biljnih i životinjskih vrsta koje ne poti�u sa teritorije Bosne i Hercegovine.

Izuzetno od stava 1.ovog �lana posebnim propisom može se utvrditi druga�ije ukoliko to nije štetno za prirodna staništa unutar njihovog prirodnog opsega ili za divlje biljne i životinjske vrste.

Ponovno unošenje nestalih biljaka i životinja u Federaciju BiH može se vršiti samo uz prethodnu saglasnost federalnog ministarstva i pribavljenu saglasnost federalnog ministarstva nadležnog za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

3. Zaštita minerala i fosila

�lan 38.

O pronalaženju minerala i fosila koji su od posebnog zna�aja zbog svoje veli�ine, rijetkosti, sastava ili drugih obilježja mora se obavijestiti Federalno ministarstvo putem kantonalnog ministarstva.

U slu�aju iz stava 1. ovog �lana pronalaza� je dužan ponuditi prodaju prvo kantonalnom, a nakon toga Federalnom ministarstvu.

Ukoliko Federalno ministarstvo odbije ponudu iz stava 2. ovog �lana pronalaza� je dužan prodaju ponuditi kantonalnom ministarstvu.

VIII - INFORMATIVNI SISTEM I JAVNA SVIJEST

�lan 39.

Provedbenim propisom uredit �e se uspostavljanje i upravljanje Informativnim sistemom za zaštitu prirode i vršenje monitoringa (u daljem tekstu: Informativni sistem).

Propisom iz stava 1. ovog �lana uredit �e se pitanja pra�enja, prikupljanja, registrovanja i analiziranja podataka, �injenica i drugih relevantnih informacija o stanju i korištenju prirode i mjerama preduzetim od strane organa uprave, privrednih društava i drugih organizacija.

Federalni ministar �e jednom godišnje dostaviti Vladi FBiH izvještaj o osnovnim informacijama i stanju prirode u Federaciji BiH.

Podaci iz stava 2.ovog �lana služit �e Federalnom i kantonalnim ministarstvima s ciljem omogu�avanja u�eš�a javnosti u provo�enju ovog zakona.

IX - NADZOR

�lan 40.

Nadzor nad provo�enjem odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vrši Federalno ministarstvo.

Poslove inspekcijskog nadzora vrše inspektor zaštite prirode u Federalnom ministarstvu za federalni nivo (u daljem tekstu: federalni inspektor) i inspektor zaštite prirode u kantonalnom ministarstvu za kantonalni nivo(u daljem tekstu: kantonalni inspektor). Za inspektora zaštite prirode može se postaviti lie sa visokom stru�nom spremom iz podru�ja prirodnih nauka, sa najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položenim stru�nim ispitom.

�lan 41.

U vršenju inspekcionog nadzora federalni inspektor vrši kontrolu: - koriš�enja i upotrebe zašti�enih dijelova prirode: zašti�enih prirodnih podru�ja i nacionalnih parkova; - stanja kvaliteta prirode i prvo�enje mjera zaštite prirode u zašti�enim prirodnim podru�jima i nacionalnim parkovima, - da li su saglasnosti za aktivnosti u zašti�enim podru�jima izdate u skladu sa odredbama ovog zakona i Zakona o proglašenju podru�ja zašti�enim. -introdukcije (unošenja) i reintrodukcije (ponovnog unošenja) divljih vrsta u prirodu.

�lan 42.

U vršenju inspekcionog nadzora kantonalni inspektor vrši kontrolu: - koriš�enja i upotrebe zašti�enih dijelova prirode: spomenika prirode, zašti�enih pejzaža i drugih dijelova prirode; - stanja kvaliteta prirode i prvo�enje mjera zaštite prirode u zašti�enim pejzažima, spomenicima prirode i drugim dijelovima prirode, - da li su saglasnosti za aktivnosti u zašti�enim podru�jima izdate u skladu sa odredbama ovog zakona o proglašenju podru�ja zašti�enim.

�lan 43.

U vršenju inspkcionog nadzora federalni inspektor ima pravo i dužnost da svojim rješenjem: - naredi preduzimanje mjera radi uskla�ivanja aktivnosti u zašti�enim prirodnim podru�jima i nacionalnim parkovima sa odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu njega; - privremeno obustavi aktivnosti koje nisu u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima donesenih na osnovu njega, - privremeno, do kona�ne odluke nadležnog organa , oduzme predmete kojim je u�injen prekršaj u zašti�enom prirodnom podru�ju i nacionalnom parku predvi�en ovim zakonom.

�lan 44.

U vršenju inspkcijskog nadzora kantonalni inspektor ima pravo i dužnost da svojim rješenjem: - naredi preduzimanje mjera radi uskla�ivanja aktivnosti u zašti�enom pejzažu, prirodnim spomenicima i drugim dijelovima prirode sa odredbama ovog zakona, kantonalnih zakona i propisa donesenih na osnovu ovih zakona; - privremeno obustavi aktivnosti koji nisu u skladu sa odredbama ovog zakona, kantonalnih zakona i propisa donesenih na osnovu ovih zakona; - privremeno, do kona�ne odluke nadležnog organa , oduzme predmete kojim je u�injen prekršaj u zašti�enom pejzažu, prirodnom spomeniku i drugim dijelovima prirode predvi�en ovim zakonom i kantonalnim zakonom.

X - FINANSIRANJE ZAŠTITE PRIRODE

�lan 45.

Za obavljanje poslova zaštite prirode iz nadležnosti Federacije BiH sredstva se osiguravaju kroz Federalni fond za zaštitu okoliša.

Za obavljanje poslova zaštite prirode iz nadležnosti kantona sredstva �e osigurati kantoni kroz Kantonalni fond za zaštitu okoliša.

�lan 46.

Vlasništvo i naknade

Vlasništvo nad zemljištem i nekretninama u zašti�enim podru�jima, �iji je vlasnik Federacija BiH, mogu sticati pravna ili fizi�ka lica u skladu sa ovim zakonom.

Vlasnik zemljišta i nekretnina u zašti�enim podru�jima dužan je u slu�aju prodaje ponuditi svoju imovinu prvo Vladi FBiH.

Ukoliko Vlada FBiH ne prihvati ponudu u roku od 60 dana od dana prijema ponude, vlasnik svoju imovinu može prodati drugom pravnom ili fizi�kom licu u skladu sa stavom 1.ovog �lana.

Vlasnik zašti�enog dijela prirode dužan je prihvatiti, bez naknade, odre�ivanje granica zašti�enog podru�ja i dozvoliti pristup tom dijelu podru�ja radi zadovoljenja nau�nih, edukativnih, estetskih i kulturnih potreba društva.

Provedbenim propisom utvrdit �e se uvjeti pristupa zašti�enom podru�ju.

�lan 47.

Ako je koriš�enje zašti�enog dijela prirode ograni�eno ili zabranjeno, vlasnik ima pravo na naknadu zbog ograni�enja kojima je podvrgnut.

Visina naknade iz stava 1.ovog �lana mora mora biti srazmjerna umanjenom prihodu i utvr�uje se sporazumno.

U slu�aju spora o visini naknade odlu�uje sud.

Naknada se ispla�uje iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša.

�lan 48.

Štetu koju unutar zašti�enog podru�ja nanese zašti�ena životinja snosi nadležno tijelo iz �lana 31. stav 1. ovog zakona.

Štetu koju van zašti�enog podru�ja nanese zašti�ena životinja snosi Federacija BiH.

XI - KAZNENE ODREDBE

�lan 49.

Nov�anom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit �e se za prekršaj pravno lice ako:

-pogoršava postoje�e stanje nakon slanja obavijesti o pokretanju postupka za proglašenje podru�ja zašti�enim; -prekrši zabranu utvr�enu propisom o proglašenju podru�ja prirode zašti�enim; -izradi plan ili projekt koji ima zna�ajan uticaj na zašti�ena podru�ja u Evropi; -vrši radnje koje su zabranjene odredbama ovog zakona; -unosi nove vrste suprotno odredbama ovog zakona; -ponovno unosi nestale životinje i biljke; -ne obavijesti Federalno ministarstvo o pronalasku minerala i fosila; -ne ponudi prodaju minerala i fosila; -ne ponudi prodaju nekretnina unutar zašti�enog podru�ja prvo Vladi FbiH, na osnovu principa prava pre�e kupnje; -ne osigura pristup zašti�enim podru�jima.

Za prekršaj iz stava 1.ovog �lana kaznit �e se i odgovorno lice u pravnom licu nov�anom kaznom od 500,00 KM do 1.000,00 KM.

Nov�anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM kaznit �e se za prekršaj fizi�ko lice koje izvrši radnje iz stava 1. ovog �lana.

XII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

�lan 50.

Odredbe posebnih zakona i provedbenih propisa kojima se ure�uju pitanja zaštite prirode koja nisu u suprotnosti sa ovim zakonom nastavljaju se primjenjivati.

Planovi upravljanja zašti�enim podru�jima doneseni prije stupanja na snagu ovog zakona primjenjivat �e se do isteka perioda za koji su doneseni, ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.

U roku od 1 godine od stupanja na snagu ovog zakona kantoni �e uskladiti propise o zaštiti prirode sa ovim zakonom.

�lan 51.

Propis iz �l. 19. stav 1. i �lana 30. stav 8. donijet �e Parlament Federacije u roku od 2 godine od stupanja na snagu ovog zakona.

Propis iz �l. 20. i 31. stav 4. i 33., stav 1. donijet �e Vlada FBiH u roku od 3 godine od stupanja na snagu ovog zakona.

Propise iz �l. 30. stav 14., 31., stav 7., 35., stav 2. i 3., 39., stav 1. i 46., stav 5. donijet �e federalni ministar u roku od 2 godine od stupanja na snagu ovog zakona.

�lan 52.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavaju�i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati�, s.r.

Predsjedavaju�i Predstavni�kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi�, s.r.