Embed Size (px)
Citation preview
Nositelj zahvata: MOREUZ .d.o.o., Zagreb, Gajeva 2
ZAHTJEV ZA IZDAVANJE UPUTE O SADRŽAJU SUO
Zahvat: Izgradnja plovnog kanala „Grad Pag - Košljun“
Izradio:
Sije anj, 2010.
Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju SUO Plovni kanal „Grad Pag - Košljun“
Naziv elaborata: Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju SUO
Nositelj zahvata: MOREUZ d.o.o. Gajeva 2, Zagreb MB: 2045869 OIB: 514080822337
Predstavnik nositelja zahvata: Ivica Paradžik Adresa: a kovi eva 23 Tel: 091 27 77 201 Fax: 01 46 86 560 E-pošta: [email protected]
Izra iva elaborata: IRES - Institut za istraživanje i razvoj održivih eko sustava Jakodno 100a 10415 Novo i eTel/fax: +385 1 61 68 522 [email protected]
Odgovorna osoba Izra iva a
Mr. sc. Marijan Gredelj, ravnatelj
Stru ni tim Izra iva a:
Dr. sc. Matija Frankovi , dipl. ing. biol.
Mr. sc. Marijan Gredelj, dipl. psih.
Mirko Mesari , dipl. ing. biol.
Dr. sc. Zoran Pišl, dipl. mat.
Robert Špani , dipl. ing. biol.
Zagreb, sije anj 2010.
1
Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju SUO Plovni kanal „Grad Pag - Košljun“
2
Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju SUO Plovni kanal „Grad Pag - Košljun“
3
Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju SUO Plovni kanal „Grad Pag - Košljun“
4
Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju SUO Plovni kanal „Grad Pag - Košljun“
5
Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju SUO Plovni kanal „Grad Pag - Košljun“
1. PODATCI O NOSITELJU ZAHVATA
Naziv i sjedište nositelja zahvata: MOREUZ d.o.o., Zagreb
Mati ni broj: 2045869
OIB: 514080822337
Ime odgovorne osobe: Ivica Paradžik
Kontakt informacije: Adresa: Gajeva 2, Zagreb Tel: 091 27 77 201 Fax: 01 46 86 560 E-pošta: [email protected]
Izvadak iz sudskog registra Trgova kog suda priložen je ovom zahtjevu kao zaseban dokument.
6
Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju SUO Plovni kanal „Grad Pag - Košljun“
7
2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA
2.1. To an naziv zahvata s obzirom na popise zahvata iz Uredbe
Prilog I. to ka 17. Plovni put - Izgradnja plovnog kanala „Grad Pag - Košljun“.
2.2. Opis glavnih obilježja tehnološkog procesa
Predvi enom izgradnjom plovnog kanala „Grad Pag – Košljun“ (Slika 2.2-1) ostvaruje se pomorsko povezivanje južnog (Virskog) mora s Paškom uvalom, odnosno Podvelebitskim kanalom te se bitno mijenja prometna, gospodarska i turisti ka aktivnost gravitiraju eg prostora. Ukupna duljina kanala iznosila bi oko 6,6 km od ega 5,5 km uzduž postoje eg kanala Paške solane, a oko 1,1 km treba probiti
popre no kroz stijenski masiv od bazena Paške solane do Košljunskog zaljeva. Obzirom na dimenzije zahvata i injenicu da je zahvat tek konceptualno postavljen, ovo idejno rješenje može se smatrati samo inicijalnim materijalom za daljnja razmatranja u okvirima izvedbe plovnog kanala. Strukturni elementi kanala odre enisu sljede im prometnim parametrima:
dvosmjerna plovidba u svim maritimnim uvjetima, ograni enje brzine do 5 vorova, plovidba gaza do 3 metra, duljina brodova 70 m, širina 10 m, za katamarane duljine 70 m i širine od 15 m predvi a se jednosmjerna
plovidba kanalom, širina kanala u prvom dijelu od Košljuna do bazena Paške solane iznosi 50 m,
a od bazena Paške solane do grada Paga postoje i plovni put je širine cca 126 m u dužini od 630 m i širine 64 m u dužini od 1500 m. Do grada Paga kanal se proširuje na širinu od cca 490 m u dužini od 890 m,
dubina kanala u cijeloj dužini iznosi 4,0 m, polumjer zavoja iznosi 420 m, predvi ene su dvije stajnice koje bi služile za potrebe u slu aju izvanrednih
doga aja i za privez manjih plovila. Širina stajnice je do 25 m, a duljina do 100 m,
na ulazu u kanal sa strane Košljuna izgradio bi se odgovaraju i lukobran, odnosno valobran uvažavaju i veli inu valova i smjer vjetra. Lukobran je dužine cca 245 m i širine 10,0 m u kruni. Ovaj lukobran je od važnog zna ajazbog negativnih utjecaja zapadnih vjetrova ili pulenata, odnosno sjeverozapadnih vjetrova ili neverina koji tako er mogu stvarati probleme za plovidbu i pristajanje plovila.
Zaht
jev
za iz
dava
nje
uput
e o
sadr
žaju
SU
OP
lovn
i kan
al „G
rad
Pag
- K
ošlju
n“
8
Slik
a 2.
2-1.
Idej
no rj
ešen
je p
lovn
og k
anal
a „G
rad
Pag
– K
ošlju
n“.
Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju SUO Plovni kanal „Grad Pag - Košljun“
Prema konfiguraciji terena kroz koji prolazi kanal, može se njegova realizacija podijeliti u tri zone:
Prva zona plovnog kanala - duljine cca 1.100 m obuhva a dio zaljeva Košljun do bazena Paške solane koji se ostvaruje novim prokopom. Planirana širina ovog dijela kanala na morskoj razini iznosi 50 m, plus dvije ceste s obje strane kanala širine po 10 m. Kosine kanala izvest e se pod kutom od 55 što osigurava stabilnost usjeka i kanala. Visina usjeka kanala u centralnom dijelu iznosi 30 m. Dno usjeka namjerava se iskopati do dubine 4,0 m da bi se omogu io plovni put za putni ke brodove, odnosno katamarane i ve e jedrilice.
Druga zona plovnog kanala - postavljena je lateralno, uz južnu stranu bazena Paške solane. Za prelazak u II. zonu plovnog kanala, koji je okomito postavljen na I. zonu i usmjeren prema luci Pag, potrebno je pro i kroz zavoj polumjera 420,0 m širine 60 m. Ova zona predvi enog plovnog puta jednim segmentom prolazi kroz kopneni sloj fliša pa e se na temelju hidrogeoloških i geomehani kih istražnih radova odrediti na in iskopa zaštite obale te odrediti kut nagiba pod kojim e se vršiti iskop. Drugi segment kanala je postoje i kanal koji je nekada služio za dopremanje soli u grad Pag. Kanal je širok od 64,0 m do 126,0 m i 490,0 m gdje prolazi državna cesta D106. Kanal je dostatno širok, me utim, da bi se dobila potrebna dubina, potrebno je izvršiti iskop mulja koji, prema informacijama predstavnika Paške solane, ima dubinu od 13 m. U ovom trenutku se ne zna sastav mulja te e se hidrogeološkim i geomehani kim istražnim radovima ispitati sastav tj. da li je materijal žitkog konzistentnog stanja (Ic 0). Prema istražnim radovima odredit e se na koji na in e se zaštititi nasip prema bazenima Paške solane a i sama obala. U ovom trenutku može se predložiti zaštita eli nim žmurjem. Dubina pobijanja je nepoznata obzirom da se ne zna sastav tla. Ovdje se javlja problem da se probijanjem nepropusnog sloja otvori dotok slatke vode koji bi onemogu io ili otežao proizvodnju soli. Isto tako, postoji mogu nost da se na odre enom razmaku probiju piloti iz kojih bi se naslagale armiranobetonske tolpe koje bi onemogu avale stalno tonjenje kamenog naba aja od nasipa prema poljima solane. Na in zaštite pokosa nije mogu e precizno odrediti bez ozbiljnih hidrogeoloških i geotehni kih istražnih radova.
Tre a zona plovnog kanala - prostire se od završetka solane i završava ispred grada Paga. Predvi ena su dva rješenja prolaska prema Paškoj uvali (Slika 2.2-2):
prva je varijanta pravac izme u postoje eg mosta i postoje ih skladišta soli (proglašeni kulturnom baštinom), a
druga varijanta je pravac prema južnom kraku kanala prema postoje oj plaži.
U prvoj i drugoj varijanti od kraja solane do državne ceste u dužini od 500m, potrebno je izvesti kanal sa pobijanjem žmurja kako bi se osigurala plovnost i ne zamuljivanje kanala. U drugoj varijanti ovaj problem je naro ito naglašen zbog vrlo plitkog nivoa mora. U prvoj varijanti isto e se trebati osigurati širina i plovnost kanala pobijanjem žmurja.
9
Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju SUO Plovni kanal „Grad Pag - Košljun“
Slika 2.2-2. Varijante idejnog rješenja tre e zone plovnog kanala „Grad Pag – Košljun“ - prolazak prema Paškoj uvali.
2.3. Popis vrsta i koli ina tvari koje ulaze u tehnološki proces
Obzirom da se radi o tehnološkom procesu izgradnje plovnog kanala, osim uobi ajenih gra evinskih materijala (kameni nasip, beton, elik) ne predvi a se potrošnja drugih tvari koji uz proces same izgradnje, zauzimanja (prenamjene) zemljišta, fragmentacije prostora te korištenja kanala mogu imati zna ajnijeg utjecaja na okoliš.
2.4. Popis vrsta i koli ina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš
Izradom plovnog kanala kroz stijenski masiv (Košljunski zaljev – bazeni Paške solane) dobivaju se znatne koli ine tehni ko-gra evinskog kamena koji e polu itizna ajne ekonomske efekte i reducirati troškove izgradnje kompletnog zahvata. Sveukupne mase iskopa na izboju kanala Košljunski zaljev – bazeni Paške solane iznose 3.361.000 m3 vrste mase. Ura unavaju i koeficijent rastresitosti od 1,5, ukupne tržišne koli ine tehni ko-gra evinskog materijala iznose 5.041.500 m3.
Idejni projekt predvi a nasipavanje jugoisto nog dijela Paške uvale izme u grada Paga i solane (Slika 2.4-1) iskopanim flišnim materijalom iz I. segmenta 2. zone kanala.
Kako se ne zna relativan odnos visine vode i visine mulja u drugoj i tre oj zoni kanala, nije trenutno mogu e procijeniti koli inu mulja koju e trebati izvaditi i na odre enom mjestu deponirati. Ovakav mulj sadrži izme u 60-90% vode te e trebati odrediti polja prvenstveno za sušenje mulja kako bi se nakon toga prevozio na trajnu
10
Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju SUO Plovni kanal „Grad Pag - Košljun“
deponiju. Mogu e je da se mulj specijalnim brodovima odvozi u podru je ve ih dubina mora i tamo ispušta. Tako er, kemijski e sastav mulja odrediti na in njegove obrade i trajnog zbrinjavanja.
Slika 2.4-1. Predvi eno podru je nasipanja mora flišnim materijalom iz iskopa u dijelu Paškog zaljeva izme u grada Paga i solane.
Od emisija u okoliš tijekom izgradnje plovnog kanala najzna ajnije su emisija krutih estica u zrak uslijed miniranja i iskapanja kanala (posebice u prvoj zoni plovnog
kanala - vapnenac, te I. segmentu 2. zone kanala - fliš) kao i buke uslijed miniranja i rada gra evinskih strojeva. Od emisija u more najzna ajnija je emisija krutih esticaprilikom gradnje kanala, a posebice oko ulaznog dijela kanala kod naselja Košljun (iskop/produblivanje i nasip za izgradnju valobrana).
2.5. Popis drugih aktivnosti koje su potrebne za realizaciju zahvata
Križanje kanala s državnom cestom D106 - Otok je Pag s isto ne strane povezan s kopnom mostom preko kojeg prelazi državna cesta D106 koja prolazi cijelom duljinom otoka sve do trajektne luke Žigljen na zapadu. Od luke Žigljen trajektnom vezom s lukom Prizna na kopnu D106 povezana je s državnom cestom D8
11
Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju SUO Plovni kanal „Grad Pag - Košljun“
(Jadranska magistrala). Otok Pag ima, u prometnom smislu, veliko strateško zna enje koje je u potpunosti došlo do izražaja tijekom Domovinskog rata kada je bio jedina kopnena prometna poveznica sjeverne i južne Hrvatske. Upravo zbog toga potrebno je veliku pažnju posvetiti cestovnim vezama koje bi izgradnjom plovnog kanala „Grad Pag-Košljun“ bile presje ene.
Bilo koja od predloženih varijanti prolaska kanala do Paškog zaljeva presjeca državnu cestu D106 u dijelu nasipa koji se nalazi neposredno ispred grada Paga. Ovaj problem tehni ki je mogu e riješiti na više na ina:
Jedno od mogu ih rješenja je zadržavanje trase postoje e D106 te izgradnja pokretnog mosta na sjecištu s kanalom. Problem ovog rješenja je mogu enastajanje gužvi na D106 u ljetnim mjesecima radi potrebe za povremenim otvaranjem mosta.
Drugo rješenje je potpuno dislociranje D106, odnosno izgradnja tzv. Paške obilaznice od naselja Gorica, južnom stranom uz bazene Paške solane, brdskim hrptom, novim mostom raspona cca 100 m preko kanala koji bi morao biti na dovoljnoj visini za prometovanje plovila po kanalu te spojem na cestu Košljun-grad Pag-Kolan-Novalja.
Tre e mogu e rješenje je djelomi no izmještanje D106. Prije ulaza u grad Pag, cesta bi skrenula lijevo, nastavila dijagonalno zapadnim rubom solane, a novim mostom bi se spojila na južnu starnu u dijelu Sv. Jelene.
Bila koja od ove dvije posljednje varijante podrazumijeva izgradnju mosta na dovoljnoj visini za prolaz predvi enih plovila te izmjenu prostorno-planske dokumentacije na svim nivoima budu i da ništa od toga nije predvi eno u postoje improstornim planovima.
Ulazak kanala u Pašku uvalu - Kod varijante ulaska kanala u Pašku uvalu izme upostoje eg starog mosta i postoje ih skladišta soli tako er se pojavljuje problem izgradnje pokretnog mosta na tom uskom prostoru širine svega cca 30 m. Treba imati na umu da je na tom uskom kooridoru potrebno smjestiti sam kanal, osigurati prolaz pokraj skladišta soli te sagraditi pokretni most.
S tehni kog stajališta gledano, prihvatljivije rješenje bilo bi rušenje starog mosta te preko cijele širine izgradnja novog pokretnog mosta, ukoliko je to mogu e gledaju isa svih ostalih aspekata.
Druga mogu a varijanta ulaska kanala u Paški zaljev je preko gradske plaže. U prometnom smislu i ovdje se javlja problem presjecanja D106 koji je mogu e riješiti na prethodno opisane na ine, ali i problem presjecanja gradskih ulica „Put Staroga grada“ i „Prosika“. Ovi problemi lokalne su naravi i mogu e ih je riješiti manjim zahvatima i dislokacijama postoje ih ulica na nivou grada Paga.
Djelomi no izmještanje stare ceste Pag - Košljun - potrebno je uzduž 2. zone predvi ene trase plovnog kanala.
12
Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju SUO Plovni kanal „Grad Pag - Košljun“
3. PODATCI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA
3.1. Naziv JLP(R)S i ime katastarske op ine
Županija: Zadarska
Grad: Pag
Katastarska op ina: Pag (MB-321532)
3.2. Odnos zahvata prema postoje im i planiranim zahvatima te analiza uskla enosti zahvata s dokumentima prostornog ure enja
Plovni kanal je predvi en Prostornim planom Paga iz 1987. godine, a uvršten je u Prostorni plan iz 2003. godine, te je uvršten i u izmjene i dopune PPUG Paga iz 2007. godine radi uskla enja s Uredbom o ure enju i zaštiti zašti enog obalnog podru ja mora (Slika 3.2-1) koji navodi:
5. UVJETI UTVR IVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETA I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Koridori i površine prometnog, zra nog i pomorskog prometa
lanak 27. (5) U skladu s Prostornim planom zadarske županije planiran je plovni kanal kao dio plovnog puta Pag - Košljun. Opravdanost planiranog zahvata treba dokazati odgovaraju om prometno-funkcionalnom studijom s osobitim osvrtom na u inke u domeni unapre enja prometne povezanosti i gospodarske efekte. Ukoliko se zahvat pokaže opravdanim studija e definirati njegove tehni ke elemente. Navedenu studiju prihva a gradsko vije e.Po prihva enoj prometno-funkcionalnoj studiji potrebno je pokrenuti postupak procjene utjecaja na okoliš, u sklopu koje e se sukladno Zakonu o zaštiti prirode provesti ocjena prihvatljivosti za prirodu.
9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA
lanak 34. Odre uje se izrada urbanisti kih planova ure enja: (2) Ostali urbanisti ki planovi ure enja: - UPU kanal Pag - Košljun
13
Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju SUO Plovni kanal „Grad Pag - Košljun“
Slika 3.2-1. Izvadak iz izmjena i dopuna PPUG Grada Paga iz 2007. godine radi uskla enja s Uredbom o ure enju i zaštiti zašti enog obalnog podru ja mora, Kartografski prikaz 2. Promet.
3.3. Odnos zahvata prema zašti enim i podru jima ekološke mreže te analiza utjecaja zahvata na zašti ena i podru ja ekološke mreže
Na lokaciji zahvata nema Zakonom o zaštiti prirode zašti enih podru ja.
Lokacija zahvata izgradnja plovnog kanala „Grad Pag - Košljun“ smještena je u ili može imati utjecaja na slijede a podru ja Nacionalne ekološke mreže (Slika 3.3-1):
HR1000023 – Sjeverozapadna Dalmacija i Pag, HR3000042 - Košljunski zaljev, HR3000269 – Špilja u uvali Tihovac, te HR4000003 – Solana Pag.
14
Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju SUO Plovni kanal „Grad Pag - Košljun“
Ciljevi o uvanja iskazani u Nacionalnoj ekološkoj mreži za ta podru ja su:
Ciljevi o uvanja podru ja ekološke mreže HR1000023 -sjeverozapadna Dalmacija i Pag Divlje svojte
1. ukavica - Burhinus oedicnemus Mogu je utjecaj zahvata na ovaj cilj o uvanja.
2. Kratkoprsta ševa - Calandrellabrachydactyla
Mogu je utjecaj zahvata na ovaj cilj o uvanja.
3. Žalar cirikavac - Calidris alpina Mogu je utjecaj zahvata na ovaj cilj o uvanja.
4. Morski kulik - Charadrius alexandrinus Mogu je utjecaj zahvata na ovaj cilj o uvanja.
5. Eja livadarka - Circus pygargus Malo je vjerojatan utjecaj zahvata na ovaj cilj zaštite
6. Crnogrli plijenor - Gavia arctica Malo je vjerojatan utjecaj zahvata na ovaj cilj zaštite
7. Crvenogrli plijenor - Gavia stellata Malo je vjerojatan utjecaj zahvata na ovaj cilj zaštite
8. Vlastelica - Himantopus himantopus Mogu je utjecaj zahvata na ovaj cilj o uvanja.
9. Sivi svra ak - Lanius minor Malo je vjerojatan utjecaj zahvata na ovaj cilj zaštite
10. Veliki pozvižda - Numenius arquata Mogu je utjecaj zahvata na ovaj cilj o uvanja.
11. Blistavi ibis - Plegadis falcinellus Malo je vjerojatan utjecaj zahvata na ovaj cilj zaštite
12. Zlatar pijukavac - Pluvialis squatarola Mogu je utjecaj zahvata na ovaj cilj o uvanja.
13. Dugokljuna igra - Sterna sandvicensis Malo je vjerojatan utjecaj zahvata na ovaj cilj zaštite
14. Crvenonoga prutka - Tringa totanus Mogu je utjecaj zahvata na ovaj cilj o uvanja.
Mjere zaštite 7 Regulirati lov i sprje avati krivolov Zbog prirode zahvata, ova smjernica nije
primjenljiva na planirani zahvat. 9 Osigurati poticaje za tradicionalno
poljodjelstvo i sto arstvo Zbog prirode zahvata, ova smjernica nije primjenljiva na planirani zahvat.
11 Pažljivo provoditi turisti ko rekreativne aktivnosti
Ova smjernica izravno je primjenljiva na planirani zahvat
22 Kontrolirati ili ograni iti gradnju objekata i lu ica na muljevitim i pjeskovitim morskim obalama
Ova smjernica izravno je primjenljiva na planirani zahvat
23 Sprje avati nasipavanje i betonizaciju obala Ova smjernica izravno je primjenljiva na planirani zahvat
24 Osigurati poticaje solanama za o uvanje ornitološke vrijednosti
Zbog prirode zahvata, ova smjernica nije primjenljiva na planirani zahvat.
Ostalo Zaštititi dio podru ja temeljem Zakona o zaštiti prirode
Ova smjernica izravno je primjenljiva na planirani zahvat
Naran asto: mogu negativni utjecaj na podru je ekološke mreže Bijelo: ciljevi i mjere koji nisu izravno primjenljivi na planirani zahvat
15
Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju SUO Plovni kanal „Grad Pag - Košljun“
Ciljevi o uvanja podru ja ekološke mreže HR3000042 - Košljunski zaljev Stanišni tipovi
8330 Morske špilje Mogu je utjecaj zahvata na ovaj cilj o uvanja.
1170 Grebeni Mogu je utjecaj zahvata na ovaj cilj o uvanja.
Mjere zaštite 11 Pažljivo provoditi turisti ko rekreativne
aktivnosti Ova smjernica izravno je primjenljiva na planirani zahvat
132 O uvati povoljnu gra u i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih podru ja i rije nih uš a
Ova smjernica izravno je primjenljiva na planirani zahvat
133 O uvati biološke vrste zna ajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme
Ova smjernica izravno je primjenljiva na planirani zahvat
135 Sanirati ošte ene djelove morske obale gdje god je to mogu e
Ova smjernica izravno je primjenljiva na planirani zahvat
Ostalo O uvati povoljne stanišne uvjete Ova smjernica izravno je primjenljiva na planirani zahvat
Naran asto: mogu negativni utjecaj na podru je ekološke mreže
Ciljevi o uvanja podru ja ekološke mreže HR3000269 – Špilja u uvali Tihovac Stanišni tipovi
8330 Morske špilje Mogu je utjecaj zahvata na ovaj cilj o uvanja.
Mjere zaštite 11 Pažljivo provoditi turisti ko rekreativne
aktivnosti Ova smjernica izravno je primjenljiva na planirani zahvat
Ostalo O uvati povoljne stanišne uvjete Ova smjernica izravno je primjenljiva na planirani zahvat
Naran asto: mogu negativni utjecaj na podru je ekološke mreže
Ciljevi o uvanja podru ja ekološke mreže HR4000003 – Solana Pag Divlje svojte
1. Ptice mo varice Mogu je utjecaj zahvata na ovaj cilj o uvanja.
2. Obrvan (Aphanius fasciatus) Mogu je utjecaj zahvata na ovaj cilj o uvanja.
Stanišni tipovi J5.1.1.2 Solane Mogu je utjecaj zahvata na ovaj cilj
o uvanja. Mjere zaštite
24 Osigurati poticaje solanama za o uvanje ornitološke vrijednosti
Zbog prirode zahvata, ova smjernica nije primjenljiva na planirani zahvat.
Naran asto: mogu negativni utjecaj na podru je ekološke mreže
16
Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju SUO Plovni kanal „Grad Pag - Košljun“
Slika 3.3-1. Smještaj zahvata u odnosu na podru ja Nacionalne ekološke mreže. Izvor: DZZP, 2009.
17
Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju SUO Plovni kanal „Grad Pag - Košljun“
18
4. PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA ZAHVATA
Prikaz varijantnih rješenja dan je u poglavlju 2. Obzirom na njihove utjecaje na okoliš, podjednak je utjecaj oba varijantna rješenja ulaska kanala u Pašku uvalu.
Zaht
jev
za iz
dava
nje
uput
e o
sadr
žaju
SU
OP
lovn
i kan
al „G
rad
Pag
- K
ošlju
n“
5.O
PIS
MO
GU
IH Z
NA
AJN
IH U
TJEC
AJA
ZA
HVA
TA N
A O
KO
LIŠ
I MO
ŽEB
ITN
O R
AZM
ATR
AN
IH M
JER
A Z
AŠT
ITE
OK
OLI
ŠA
Sast
avni
ca o
koliš
a Lo
kaln
i utje
caji
Prek
ogra
nini
utje
caji
Obi
lježj
a ut
jeca
ja
Pred
vidi
va z
naaj
nost
utje
caja
Raz
mat
rane
mje
re z
aštit
e ok
oliš
a
Ljud
i i lj
udsk
o zd
ravl
je
Zahv
at n
ee
imat
i utje
caja
na
ljuds
ko z
drav
lje. Z
bog
prob
lem
a pr
esje
canj
a ko
ridor
a dr
žavn
e ce
ste
D10
6 (v
iše
mog
uih
rješ
enja
- p
ogla
vlje
2) m
ogu
je n
egat
ivan
utje
caj n
a kv
alite
tu ž
ivot
a st
anov
ništ
va i
posj
etite
lja o
toka
Pag
a u
pogl
edu
otež
anog
ce
tovn
og p
rom
eta.
Zbo
g po
veza
nost
i Koš
ljuns
kog
zalje
va s
P
odve
lebi
tski
m k
anal
om m
ogu
je p
oziti
van
utje
caj n
a go
spod
arst
vo o
toka
- po
glav
ice
turiz
ma.
Izra
vni n
egat
ivni
, ali
i po
zitiv
ni u
tjeca
j na
kakv
ou
živl
jenj
a.
Izra
zit u
tjeca
j
Klim
a i z
rak
Mog
u je
utje
caj z
ahva
ta n
a m
ikro
klim
u K
ošlju
nsko
g za
ljeva
zb
og p
ruža
nja
1. z
one
kana
la u
pra
vcu
prev
lada
vaju
ih v
jetro
va
(bur
a, S
I - J
Z). O
sim
u fa
zi iz
grad
nje,
ne
oek
uje
se u
tjeca
j za
hvat
a na
kak
vou
zrak
a na
pod
ruju
zah
vata
.
Izra
vni n
egat
ivni
utje
caj n
a m
ikro
klim
u K
ošlju
nsko
g za
ljeva
.
Sla
b ut
jeca
j
Kra
jobr
az
Izvj
esan
je v
izua
lni i
eko
lošk
i utje
caj z
ahva
ta n
a kr
ajol
ik o
toka
P
aga,
a p
oseb
ice
1. z
one
kana
la (K
ošlju
nski
zal
jev
- Paš
ka
sola
na).
Izra
vni n
egat
ivni
utje
caj n
a vi
zuel
nu i
ekol
ošku
st
rukt
uru
kraj
obra
za. M
ogu
kum
ulat
ivni
utje
caj s
iz
mje
štan
jem
drž
avne
ces
te
D10
6.
Izra
zit u
tjeca
j
Bilj
ni i
živo
tinjs
ki s
vije
t
Izvj
esan
je u
tjeca
j zah
vata
na
živo
tinjs
ki s
vije
t, a
pose
bice
na
popu
laci
je k
opne
nih
živo
tinja
usl
ijed
fragm
enta
cije
sta
ništ
a te
iz
olac
ije n
jihov
ih p
opul
acija
s je
dne
i dru
ge s
trane
kan
ala.
Iz
vjes
an je
utje
caj z
ahva
ta n
a po
pula
cije
živ
otin
ja v
ezan
ih u
z pl
itke,
mul
jevi
te i
zam
ova
rene
oba
le s
južn
e st
rane
Paš
ke
sola
ne. S
igur
an je
utje
caj z
ahva
ta n
a bi
ljne
i živ
otin
jske
po
pula
cije
mor
skog
sta
ništ
a P
aško
g za
ljeva
izm
eu
grad
a P
aga
i Paš
ke s
olan
e us
lijed
nas
ipan
ja m
ora
flišn
im m
ater
ijalo
m iz
is
kopa
. Izv
jesa
n je
utje
caj z
ahva
ta n
a m
ala
slat
kovo
dna
stan
išta
(lo
kve)
na
flišn
om p
odru
ju o
buhv
aen
om z
ahva
tom
.
Izra
vni n
egat
ivan
utje
caj n
a fra
gmen
taci
ju p
odru
ja te
ut
jeca
j na
stan
išta
, bilj
ni i
živo
tinjs
ki s
vije
t te
podr
uja
ekol
oške
mre
že.
Izra
zit u
tjeca
j
Tlo
i sto
arst
vo
Osi
m z
bog
pren
amje
ne z
emlji
šta
zahv
at n
ee
ispo
ljiti
zna
ajan
utje
caj n
a tlo
. U p
itanj
u st
oar
stva
, zah
vat
e u
1. z
oni z
ahva
ta
(Koš
ljun
- Paš
ka s
olan
a) p
reki
nuti
uobi
ajen
e to
kove
sto
aren
ja.
Izra
vni n
egat
ivni
utje
caj n
a pr
enam
jenu
(paš
nja
kih)
povr
šina
te s
man
jenj
e uo
biaj
ene
pokr
etlji
vost
i st
ada
ovac
a.
Sla
b ut
jeca
j
Voda
i m
ore
Osi
m n
asip
avan
ja P
aško
g za
ljeva
izm
eu
grad
a P
aga
i Paš
ke
sola
ne fl
išni
m m
ater
ijalo
m iz
isko
pa, g
radn
je v
alob
rana
u
Koš
ljuns
kom
zal
jevu
, te
mog
ueg
odl
agan
ja is
kopa
nog
mul
ja u
po
dru
ju v
eih
dub
ina
Jadr
ansk
og m
ora,
zah
vat n
ee
imat
i zn
aaj
niji
utje
caj n
a ka
kvo
u vo
da i
mor
a.
Izra
vni u
tjeca
j nas
ipav
anja
m
orsk
ih p
ovrš
ina,
mog
uku
mul
ativ
ni u
tjeca
j pr
enam
jene
nas
ipan
ih
mor
skih
pov
ršin
a u
gra
evin
skun
zon
u.
Sre
dnje
jak
utje
caj
Mat
erija
lna
i kul
turn
a do
bra
U o
visn
osti
o va
rijan
tnom
rješ
enju
spo
ja k
anal
a na
Paš
ki z
alje
v o
ekuj
u se
utje
caj z
ahva
ta n
a m
ater
ijaln
a do
bra
(ogr
ani
eno
izm
ješt
anje
gra
dski
h ul
ica
- var
ijant
a 2
ili ru
šenj
e i i
zgra
dnja
no
vog
mos
ta p
rem
a sk
ladi
štim
a so
li - v
arija
nta
1). U
pog
ledu
ku
lturn
ih d
obar
a, m
ogu
je u
tjeca
j zah
vata
na
arhe
ološ
ku z
onu
u po
dru
ju „S
tari
grad
“.
Ne
oek
uju
se
prek
ogra
nini
utje
caji
zahv
ata
na o
koliš
Izra
vni u
tjeca
j na
sjev
eroi
sto
ni ru
b ar
heol
oške
zon
e u
podr
uju
„Sta
ri gr
ad.“
Sre
dnje
jak
utje
caj
U o
voj,
idej
noj f
azi r
azvo
ja
proj
ekta
osi
m m
ogu
ihva
rijan
tnih
rješ
enja
zah
vata
ni
su ra
zmat
rane
pos
ebne
m
jere
zaš
tite
okol
iša.
19
