ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE ZA …

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za Asfaltnu bazu KJKP RAD d.o.o. u Rajlovacu list 1 od 48

Kantonalno javno komunalno preduzeće “RAD” d.o.o. Sarajevo Paromlinska 57 Sarajevo

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE ZA POSTROJENJE

ASFALTNE BAZE U RAJLOVCU

Oktobar – 2020

IZRADIO KONTROLISAO ODOBRIO Hikmet Memić Rukovodilac RJ Proizvodnja asfalta

Selim Babić v.d. izvršni direktor Pogona građevinskog održavanja i izgradnje javnih saobraćajnica

Mirsad Hošić v.d. direktor KJKP RAD d.o.o.


IME I ADRESA OPERATORA POGONA/POSTROJENJA: Naziv preduzeća KJKP “RAD” d.o.o. Sarajevo Pravni oblik Društvo sa ograničenom odgovornošću Sjedište preduzeća Paromlinska 57 71000 Sarajevo ,

Kanton Sarajevo, FBiH Naziv pogona RJ “Proizvodnja asfalta” Adresa pogona Bačići 25 71000 Sarajevo Kontakt osoba Hikmet Memić, dipl.ing.rud. Rukovodilac RJ

Proizvodnja asfalta Telefon 033-453-003 Fax:033-453-003 Identifikacioni broj 4200316890001 e-mail [email protected]


SADRŽAJ

Broj poglavlja

Naziv poglavlja Strana

1. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA 5 2. OPIS POGONA I POSTROJENJA I AKTIVNOSTI 8

2.1 OPIS POGONA I POSTROJENJA 8 2.2 TEHNOLOŠKE I TEHNIĈKE CJELINE 10 2.3 TEHNOLOŠKI PROCES PROIZVODNJE 15

3. OPIS OSNOVNIH I POMOĆNIH SIROVINA, OSTALIH SUPSTANCI I ENERGIJE KOJA SE KORISTI 18

3.1 OSNOVNE SIROVINE 18 3.2 POMOĆNI MATERIJALI I GORIVA 19 3.3 SNABDJEVANJE VODOM 20 3.4 SNABDJEVANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM 21

4.

OPIS IZVORA I EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA, PRIRODE I KOLIČINE PREDVIĐENIH EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA U OKOLIŠ (ZRAK, VODA, TLO), KAO I IDENTIFIKACIJA ZNAČAJNIH UTICAJA NA OKOLIŠ

22

4.1 POPIS MJESTA NASTANKA OTPADNIH TOKOVA I EMISIJA U POGONU ASFALTNE BAZE RAJLOVAC 22

4.2 EMISIJE U ZRAK 23 4.3 EMISIJE U VODU 26 4.4 EMISIJE U TLO 27 4.5 EMISIJE ČVRSTOG OTPADA 27 4.6 EMISIJE BUKE 29

5.

OPIS PREDLOŽENIH MJERA, TEHNOLOGIJA I DRUGIH TEHNIKA ZA SPREČAVANJE ILI UKOLIKO TO NIJE MOGUĆE, SMANJENJE EMISIJA IZ POSTROJENJA, TE MJERA ZA SPREČAVANJE PRODUKCIJE I ZA POVRAT KORISNOG MATERIJALA IZ OTPADA KOJI PRODUCIRA POSTROJENJE

31

5.1 OPIS MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA U ZRAK 31 5.2 OPIS MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA U VODE 31 5.3 OPIS MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA U TLO 34 5.4 OPIS MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA BUKE 35 5.5 OPIS MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA ČVRSTOG OTPADA 35

6. OPIS OSTALIH MJERA RADI USKLAĐIVANJA SA OSNOVNIM OBAVEZAMA OPERATERA POSEBNO MJERA NAKON ZATVARANJA POSTROJENJA

36

6.1 PLAN SPREČAVANJA NESREĆA VEĆIH RAZMJERA 36 6.2 MJERE NAKON ZATVARANJA POSTROJENJA 36


7. OPIS MJERA PLANIRANIH ZA MONITORING EMISIJA UNUTAR PODRUČJA I/ILI NJIHOV UTICAJ

37

8. PREDVIĐENA ALTERNATIVNA RJEŠENJA 38

9. KOPIJE ZAHTJEVA ZA DOBIJANJE DRUGIH DOZVOLA KOJE ĆE BITI IZDATE SA ZAJEDNO SA OKOLINSKOM DOZVOLOM

39

10. NETEHNIČKI REZIME 39 11. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM 42

11.1 UVOD I PODRUČJE PRIMJENE 42 11.2 PORIJEKLO OTPADA 42 11.3 VRSTE OTPADA SA LISTOM OTPADA, SASTAV I KOLIČINA 43 11.4 KONCEPT UPRAVLJANJA OTPADOM 45 12. PRILOZI 47


POGLAVLJE 1: LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA Postrojenje asfaltne baze – Rajlovac preduzeća KJKP “Rad” d.o.o. Sarajevo smješteno je u Kantonu Sarajevo, na lokalitetu naselja Rajlovac, na adresi Bačići 25, Općina Novi Grad, 71000 Sarajevo. Postrojenje asfaltne baze je lokacijski u blizini nadvožnjaka Željezničke pruge Sarajevo – Zenica – Ploče, na građevinskom zemljištu u vlasništvu Željeznice Fedracije Bosne i Hercegovine d.o.o. Sarajevo označenom kao broj zemljišta (parcele) 1468 i 1761 K.O. Butmir Gornji - Katastarski plan. KJKP “Rad” d.o.o. Sarajevo ovaj prostor koristi temeljem Ugovora o zakupu od 12.04.2017. godine. Izvod iz katastarskog plana i Ugovor o zakupu sa Željeznice Fedracije Bosne i Hercegovine d.o.o. dati su u prilogu ovog Zahtjeva. Na Slici 1. je prikazana Lokacija pogona. Na osnovu izvoda iz Prostornog plana Kantona Sarajevo od 2003. do 2023. godine (Prilog 1) vidljivo je da se navedene parcele nalaze u Urbanom području Grada Sarajevo na zemljištu označenom kao Građevinsko zemljište. Prema dopisu Službe za urbanizam, stambene, imovinsko-pravne, geodetske poslove i kataster nekretnina Općine Novi Grad Sarajevo predmetne parcele na kojim je locirano postrojenje asfaltne baze su van obuhvata detaljne planske dokumentacije, odnosno regulacionog plana. Na lokaciji se osim pogona asfaltne baze, koja je smještena centralno, nalaze i depoi za kameni agregat i trafostanica u istočnom dijelu, a u zapadnom kancelarije, laboratorija, radionica, magazin, mokri čvor i garderoba. Lokacija je izduženog oblika i ograđena, sa južne strane omeđena željezničkom prugom, a sa sjeverne strane se nalazi društveno zemljište. Samoj lokaciji se pristupa sa zapadne strane, gdje se nalazi ulazna kapija i portirnica. Baza je oivičena sa južne strane putnim pojasom Željeznica FBiH, sa sjeverne strane društvenim zemljištem, a istočno postoji izlazna kapija. Sav unutarnji saobračaj na lokaciji je riješen internom asfaltiranom saobraćajnicom. Za izgradnju asfaltne baze i pratećih sadržaja operator posjeduje odobrenje za građenje i upotrebu, te urbanističku suglasnost izdatu od strane Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Asfaltna baza posjeduje i saglasnost od strane preduzeća ELEKTROPRIJENOS, a vezano za izgradnju baze na navedenim lokalitetima na kojima postoje i objekti navedenog preduzeća. Okruženost lokacije naseljem: Na udaljenosti otprilike 250 m od ruba lokacije asfaltne baze nalaze se stambeni objekti, a od baze ih dijeli auto cesta. Na lokaciji je uvedena gradska vodovodna mreža, a postoji i bunar tehničke vode.

Flora i fauna na mikrolokaciji: Vodne pojave na užem području na i oko lokacije: Na užem području na i oko lokacije nisu zabilježene neželjene vodne pojave.


Slika 2. Lokacija Asfaltne baze Rajlovac

Asfaltna baza


Slika 3. Skica snimanja


Opremljenost lokacije komunalnom infrastrukturom: Postrojenje Asfaltne baze je priključeno na javni elektrodistributivni sistem preko trafo stanice 10(20)/0,4 (kV) KJKP “RAD” d.o.o. Sarajevo (3000). Pomenuta trafo stanica je vlasništvo KJKP „RAD“ d.o.o. Sarajevo. Osim navedenog izvora električne energije (trafo stanica), kao rezervni izvor napajanja električnom energijom, u krugu je lociran dizel agregat snage 300 KVA. Uključuje se vrlo rijetko i to samo u slučaju nestanka električne energije ili kvara na TS. Postrojenje Asfaltne baze je priključeno na gasnu mrežu kojom upravalja KJKP Sarajevogas d.o.o. Za zagrijavanje, tj. za sušenje agregata, zagrijavanje bitumena i termo ulja koristi se zemni gas, a alternativa je lož ulje. Lož ulje se koristi kao alternativa za prirodni gas i za podmazivanje korpi kod proizvodnje asfalta i podmazivanje kamiona. Lož ulje se deponuje u posebnom tanku. Postrojenje Asfaltne baze je priključeno na gradsku mrežu pitke vode kojom upravalja KJKP Vodovod i kanalizacija d.o.o. Takođe u krugu asfaltne baze postoji i bunar tehničke vode dubine 11 metara. Priključak kanalizacije je izveden na postojeći mješoviti kanal koji prolazi kroz lokaciju baze. Nastali otpad se razdvaja. Opasni otpad se odvozi od strane ovlaštenog operatera DELTA PETROL d.o.o. Kakanj, a neopasni otpad odvozi KJKP RAD d.o.o. i isti se deponuje na Gradsku deponiju Smiljevići ili prodaje kao reciklažni otpad.

POGLAVLJE 2: OPIS POGONA I POSTROJENJA I AKTIVNOSTI

2.1 OPIS POGONA I POSTROJENJA Asfaltna baza sastoji se od elemenata koji omogućavaju pripremu i proizvodnju asfaltne mase. Sastavni elementi postrojenja su raspoređeni u sklopu asfaltne baze u odgovarajućoj tehnološkoj liniji, čime je omogućen normalan slijed izvršavanja pojedinih faza rada. Opsluživanje postrojenja kamenim agregatom različitih granulacija vrši se utovarivačem, dok se za dovoz ulaznih sirovina koriste se kamioni / cisterne (kameni agregati, filer, bitumen, lož ulje), kao i za odvoz gotove asfaltne mase koriste se kamioni. Upravljanje procesom proizvodnje je sa jednog centralnog mjesta (potpuno automatizirano), a omogućeno je i nadziranje rada svih elemenata postrojenje. Sva oprema je uvoznog porijekla


Slika 4: Situacija asfaltne baze


2.2. TEHNOLOŠKE I TEHNIČKE CJELINE

Pogon asfaltne baze čine glavno postrojenje za proizvodnju asfalta i prateći objekti kontejnerskog tipa. Pomoćni objekti su: radionica, magacin, kancelarije, laboratorija, prostorije za smještaj radnika mokri čvor i kuhinja. Na lokaciji se osim pogona asfaltne baze, koja je smještena centralno, nalaze i depoi za kameni agregat i trafostanica u istočnom dijelu. Proizvođač asfaltnog postrojenja je Tanaka Iron Works C.o. ltd. Japan tip 800 LB COSB, Model: TAP – 800 LB + 60-SB, spec. Broj 800 LB – 001, Tip: Stacionaran, šaržni s automatskom regulacijom, indirektnim grijanjem asfalta i motornim pogonom Postrojenje je proizvedeno u Japanu, 1999. godine. Kapacitet postrojenja je 50 tona asfaltne mase na sat (bazirano na agregatu tj. frakciji sa prosječnom vlagom 5% i specifičnom težinom 1,6 t/m3.

Slika 5. Izgled postrojenja asfaltne baze

Postrojenje asfaltne baze se sastoji iz sljedećih tehnoloških cjelina za koje se zahtjeva izdavanje okolinske dozvole: Postrojenja za preddoziranje materijala sa transportom istog do sušare koje se sastoji od:

- 5 spremnika hladnog agregata (obrnuta piramida, 5 m3); - 5 dozera hladnog agregata (3 trakasta dozera i 2 vibraciona dozera), kapaciteta 20 t/h; - trakastog dozera, dvo-koritasti kapaciteta 65 t/h; - Transportera hladnog agregata, dvokoritasti noseći tip, dimenzija 400 mm širine i 6320 mm

dužine, sa pogonskim motorom od 1,5 kW – 4p-1/15;


Postrojenja za sušenje i zagrijavanje frakcija agragata koje se sastoji od:

- Sušača, cilindrični, nagnuti, kapaciteta 56 t/h pri 5 %-tnoj vlagi agregata, dimenzija prečnika 1550 mm i dužine 6000 mm (sa nagibom od 40).Način pogona zubčasti, sa brzinom doboša od 8,7 σ/min i pogonskim motorom od 11 Kw-4p-1/20;

- Gorionika sušača snage 5.000 kW, sa mogućnošću regulacije sagorijevanja, u rasponu od 30-100% koji čine: - „tihi“ gorionik: raspršivanje pod visokim pritiskom i mješanje sa strujom zraka pod niskim

pritiskom; prirodni gas ili kao alternativa potrošnja goriva 448-560 l/h laki dizel ili teški dizel klase A);

- duvaljka za gorionik: turbo duvaljka sa prigušivačem, kapaciteta 150 m3/min, pogonskim motorom 7,5kW-4p, i sa kaišnim načinom pogona;

- pumpa za gorivo - pužni tip: kapaciteta 1400 l/h pri 2,94 Mpa (30 kg/cm2) i sa pogonskim motorom od 3,7kW – 2p;

- Komandnog ormara gorionika sušača (tip stolni i kompaktni) sa automatskom regulacijom-proporcionalnom i integralnom;

- Elevatora za transport vrućeg agregata do sita za prosijavanje, tip vertikalni, ispusni, potpuno zatvoreni, kofičasti elevator, kapaciteta 70 t/h, sa pogonskim motorom 3,7kW – 4p-1/30. Način pogona je točkom za lanac i valjčastim lancem;

Postrojenja za dobavu filera (punila) sa transportom istog do posude za mješanje koje se sastoji od:

- Silosa filera cilindrični, vertikalni, kapaciteta 20 m3; - Pužnog dozera kapaciteta 8 t/h; - Elevatora filera tip vertikalni sa centrifugalnim pražnjenjem, potpuno zatvoreni kofičasti

elevator, kapaciteta 7 t/h, sa pogonskim motorom 1,5 kW – 4p-1/20; - Koša za punjenje filera tip obrnute piramide, kapaciteta 0,30 m3, sa pokazivačem nivoa

regulacijom gornje granice; - Mjernog dozera filera tip pužni dozer, kapaciteta 9,6 t/h sa pogonskim motorem 1,5 kW – 4p-

1/20.

Postrojenja za otprašivanje koje se sastoji od:

- Predizdvajača grube prašine (jednostruki ciklon); - Isisnog ventilatora - centrifugalni kapaciteta 25 800 m3 sa kaišnim načinom pogona i

regulacionom klapnom; - Vrećastog filtera model TBF-OL3-24-10, pulsirajući sa mehanizmom za otresanje pomoću zraka

pod visokim pritiskom i filterskom tkaninom otpornom na toplotu (24o komada površine 260 m2). Tijelo vrećastog filtera je dužine 4304 mm, širine 2190 mm i visine 5400 mm sa kapacitetom 25 800 m3/h kod 1000C sa emisijom prašine ispod 0,1 g/Nm3 na izlazu.

- Cjevovodi za povezivanje otprašivača od čeličnih limova (4,5-6,0 mm debljine) i povezani prirubnicama

- Dimnjaka za ispust zraka. Dimnjak je samostojeći koji može izdržati brzinu vjetra do 15 m/s prečnika 970 mm i visine 12 240 mm sa pristupnim penjalicama, platformom za uzorkovanje i ispitnim otvorima;

- Sistema za transport prašine tip-pužni dozer kapaciteta 1,8 t/h sa rotacionim dozerom; - Međuspremnika prašine tip obrnuta piramida kapaciteta 0,35 m3 sa prelivnom cijevi;


- Mjernog dozera prašine tip pužni dozer, kapaciteta 7,3 t/h.Način pogona sa točkom za lanac i valjčastim lancem;

- Zračnog kompresora kapaciteta 1250 l/min;

Postrojenja za prosijavanje, vaganje i mješanje koje se sastoji od: - Vibracionog sita, nagnuti tip, kapaciteta 64 t/h sa 4 različite veličine i nadrešetnom veličinom od

žičane mreže ispletene od specijalnog tvrdog čelika, sa pogonskim motorom 5,5 kW – 4p, kaišnim načinom pogona. Prateća mogućnost je mljevenje nadrešetnog ostatka i njegovo klasiranje;

- Spremnika vrućeg agregata tip koš podijeljen u četiri odjeljka i snabdjeven sa sabirnom cijevi za „prelivni“ agregat iz svakog odjeljka i cjevnim koritom za agregat „nadrešetne“ veličine sa ukupnom zapreminom od 6,6 m3;

- Vage za agregat, automatska kumulativna, sa pretvornikom za mjerenje opterećenja, kapaciteta 800 kg, sa košem koji ima klizni zatvarač i cilindar sa komprimiranim zrakom (0,81 m3);

- Dvije vage, jedna za bitumen i druga za filer, za pojedinačno vaganje s pretvornikom za mjerenje opterećenja, kapaciteta 150 kg, sa košem koji ima klizni zatvarač i cilindar sa komprimiranim zrakom (0,12 m3);

- Posude za mješanje koja se sastoji od:

- Mješača, tip mješač sa dva vratila (za guste medije), kapaciteta 800 kg/šarži, sa pogonskim motorom 22,0 kW – 4p-1/20, širokim ispusnim leptirastim zatvaračem, sa grijačem 3,2 kW i prolazom za kamione dimenzija 3500 mm širine i 3500 mm visine;

- Pumpa za raspršivanje bitumena, tip zupčasti, kapaciteta 305 l/min i pogonskim motorom 5,5 kW -4p;

- Električni grijač za pumpu za raspršivanje i spremnik koji se vaga, asfaltna pumpa i cijev za raspršivanje, kapaciteta 2,38 kW;

Postrojenja za zagrijavanje i skladištenje bitumenske mase koje se sastoji od:

- Rezervoara goriva (lož ulja), kapaciteta 20.000 litara koji je smješten u betonsko korito; - Pumpe goriva, zupčasta (kapaciteta 300 l/min) - Cjevovoda za prenos goriva od spremnika do gorionika sušača i grijača za vruće gorivo, kao i

napojni cjevovod goriva od prihvatne pumpe za gorivo do skladišnog spremnika sa priključnim dijelom;

- Kotao za grijanje termo ulja kapaciteta 500 kW, kombinacija zemni gas/lož ulje, opremljen sa: gorionikom za raspršivanje goriva pod visokim pritiskom, cirkulacionom pumpom vrućeg termo ulja i kontrol panelom za automatsku kontrolu i sigurnosnim uređajem;

- 2 skladišna spremnika bitumena tip cilindrični i horizontalni sa indirektnim sistemom grijanja kapaciteta 30 000 l (sa nivometrom – plovkom, otvorom, platformom, gazištem i termometrom);

- Transportna pumpa bitumena tip zupčasta pumpa sa plaštem kapaciteta 240 l/min; - Cjevovod asfalta i vrućeg goriva sa plaštem svjetlog promjera za transport materijala od glavnog

postrojenja do skladišnog spremnika sa neophodnim ventilima; - Prihvatna pumpa bitumena zubčasta sa plaštom kapaciteta 600 l/min; - Prihvatni cjevovod bitumena sa plaštom svjetlog promjera za transport bitumena od prihvatne

pumpe do svakog spremnika bitumena sa odgovarajućom slavinom i prelaznim komadom; - Odgovarajuća zaštitna oprema, kao i mjerno-regulacione i sigurnosne armature.


Postojenja za skladištenje vruće asfaltne smjese koje se sastoji od: - Skladišnog spremnika za vruću smjesu-tip vertikalni, cilindrični sa zasunom i izolacionim

poklopcem kapaciteta 60 t sastoji se iz sljedećeg: - Skladišni spremnik vruće smjese prečnika 3100 mm i visine 7000 mm sa vremenom skladištenja

6 h; - Oprema za grijanje tip električni grijač sa automatskom regulacijom temperature; - Oprema grijača-čelični lim za obmotavanje debljine 100 mm; - Zvučni niviomjer; - Ispusni zasun sa pogonom zračnog cilindra i grijanje sa električnim grijačem; - Skip oprema tip skip grabilica, kapaciteta 64 t/h, zapremine 1600 kg, sa sistemom pražnjenja

prevrtanjem i automatskom regulacijom; - Električna kolica kapaciteta 64 t/h sa ispusnim sistemom (zasun sa zračnim cilindrom),

zapremine 1600 kg sa automatskom regulacijom; - Zračni kompresor-tip automatska presostatska regulacija kapaciteta 0,63 m3/min; - Oprema za napajanje gorivom sa raspršivanjem (sprej) unutar kolica i grabilice skipa sa

zupčastom pumpom; - Kontrolni panel sa automatskom regulacijom, a može biti i ručna; - Razvodni ormar-uspravni čelični sa termoregulacijom za grijače, magnetnim prekidačima,

termostatima, vremenskim relejom, relejima i prekidačima unutar razvodnog ormara; Postrojenja za upravljanje proizvodnjom asfaltne mase koje se sastoji od:

- Radne soba napravljena od čeličnog lima i smještena je posebno u odnosu na glavno postrojenje da se spriječi vibracija. S prednje strane kontrolnog panela postavljen je stakleni prozor i sve neophodne regulacione funkcije su montirane u ovoj kabini sa zračnim kondicionerom, veličine 5000 mm dužine i 2500 mm širine.

- Sistema automatske regulacije tip ASPUC 100 Serija sa više osobina. Kontrolni panel iz serije ASPUC 100 koji ima indikator nivoa materijala (po želji), digitalni displeji težine, vremenski displej suho/vlažno, displej za ostale podatke, sljedeći (sekundarni) displej podataka i funkcionalne tipke;

- Razvodni ormar od čelika vodootporan sa prekidačima, ampermetrima i signalnom lampom; - Agregat-odgovarajući dizel agregat sa energetskim kablom model DCA-400 SPK II, Proizvođač

Denyo Cvo.Ltd.; Na Slici 6 su prikazane navedene tehnološke podcjeline asfaltne baze sa prekidnim načinom rada, kakva je i predmetna asfaltna baza.


Slika 1 Blok šema procesa proizvodnje


2.3.TEHNOLOŠKI PROCES PROIZVODNJE

Tehnološki proces postrojenja asfaltne baze obuhvata proizvodnju bitumenskog konglomerata (asfalta). Asfalt je vruća mješavina mineralnih agregata, punjenja (filera) i bitumena. Kapacitet postrojenja je 50 tona asfaltne mase na sat. Postrojenje je smješteno na otvorenom prostoru, pa je i proizvodnje uvjetovana vremenskim prilikama (postrojenje ne radi na niskim temperaturama i lošim vremenskim uvjetima), a i potrebama tržišta. U zavisnosti od primjene proizvodi se više vrsta konglomerata:

- konglomerat za postolje ili temelje, - konglomerat za vezivne ili prelazne slojeve i - konglomerat za trošne ili površinske slojeve.

Ove vrste sa razlikuju po granulaciji korištenih frakcija i procentualnom učešću komponenti mješavine. Za svaki tip (vrstu) bitumenskog konglomerata propisana je receptura koja se ubacuje u automatski sustav. Naime, sustav proizvodnje je kompjuteriziran i sav rad postrojenja se vodi iz kontrolne sobe (kontejnera) koja je izolirana od svih okolnih utjecaja i klimatizirana. Procentualno učešće frakcija mineralnog agregata je cca 90%, punjenja (filera) cca 3-5 % i bitumena cca 5-7%. Proces proizvodnje asfaltne mase se radi na osnovu recepture koja je data od strane vlastite laboratorije za ispitivanje građevinskog materijala KJKP “RAD”d.o.o. Sarajevo (prema dokumentima “Prethodna ispitivanja i radna mješavina”). Tip postrojenja je prekidni, što znači da nakon svakog miješanja miješalica (mikser) isporučuje finalni proizvod. Postrojenje se sastoji od dozatora, bubnja za sušenje, vrećastog filtera, tri linije za snabdijevanje (agregat i bitumen) sa vibracionim sitima i vagama, mješalice, korpi za finalni proizvod, silosa gotove mase, pomoćnih sistema (jedinica za termičko ulje, sistem za kompresiju zraka), te kabine za upravljanje procesom. Mineralni agregat se kamionom dovozi u krug asfaltne baze i skladišti na predviđenu deponiju. Sa deponije se utovarivačem pune dozatori (spremište za hladne frakcije). U sklopu postrojenja je pet dozatora kapaciteta po 5 m3 za frakcije različite granulacije (0-4, 4-8, 8-16 i 16-22 mm). Ispod dozatora je trakasti transporter na koji se dozira frakcija otvaranjem klapni (ispod dozatora), pa preko kosog trakastog transportera materijal se odvozi do bubnja za sušenje (rotacione sušare). Sušara je rotacionog tipa i u njoj se frakcije otprašuju, suše i zagrijavaju na temperaturu od oko 1750C. Zagrijavanje i sušenje frakcija se vrši zagrijavanjem prirodnog gasa, a kao alternativa se koristi lož ulje. Ugrijana frakcija se diže elevatorom na vrh tornja za miješanje gdje se siju na vibracionim sitima i skladište u 4 bunkera tople frakcije. Iz bunkera frakcije idu na vagu prema recepturi pa u mješalicu gdje se vrši mješanje svih komponenti. Prašina i nečistoće se vode u filter gdje se vrši otprašivanje. Prije ulaska na filter odvajaju se krupnije čestice prašine u ciklonu (vrši se reciklaža). Iz ciklona krupnije čestice odlaze u elevator i miješaju se sa vrućim frakcijama. Na filterima se odvajaju sitne čestice prašine (filer) i cijevima se odvode u bunker na vrhu tornja za miješanje, a dim se kroz dimnjak izbacuje u atmosferu. Izlazna temperatura je 1100C. Silos za filer je smješten pored postrojenja i iz silosa se odvozi do bunkera za filer na vrhu tornja. Temperatura bitumena u rezervoarima je cca 160 0c i održava se cirkulacijom termičkog ulja.


Zagrijani bitumen se sistemom cirkulacije odvozi do tornja za miješanje. Izvagane i zagrijane sirovine se miješaju u miješalici (mikseru) kapaciteta 800 kg. Vrući konglomerat (asfalt) iz mješalice istresa se u ravnu korpu kapaciteta 1600 kg. Korpa ima otvor na dnu za istresanje asfalta na kamion ili u kosu korpu (ako se asfalt skladišti u silos gotove mase). Kapacitet silosa gotove mase je 72 t. Silos ima otvor na dnu za istresanje asfalta na kamion. Temperatura asfalta reguliše se u zavisnosti od udaljenosti mjesta ugradnje i iznosi 175 0C. Za zagrijavanje frakcija u bubnju za sušenje i zagrijavanje bitumen koristi se prirodni gas, a kao alternativa lož ulje koje se deponuje u posebnim tankovima. Potrošnja lož ulja za kapacitet baze od 50 t/h je cca 10 l/t, a potrošnja prirodnog gasa trenutno je cca 6 m3/ t. Nakon miješanja gotova smjesa (asfalt) se tovari u kamione i odvozi van baze. U procesu proizvodnje, zbog neadekvatne granulacije nabavljenog agregata, dolazi do izdvajanja 5-10% agregata koji se odstranjuje i koristi u tamponu.. Uzorci I sastav i fizičko-mehanička svojstva provjeravaju se ispitivanjem u skladu sa procesom proizvodnje I propisanim standardom za svaku vrstu proizvedenog asfalta. U toku proizvodnje asfaltne mase vrše se tekuća ispitivanja. Tekuća ispitivanja se vrše radi osiguranja brže i djelotvornije intervencije u proizvodnom procesu da nedođe do neusklađenosti u proizvodnji. Kad su rezultati kontrole kvaliteta asfaltne mase pokazali da masa ne zadovoljava standardom propisane parametre, tada u dogovoru sa Nadzornim organom na mjestu ugradnje asfalta, Rukovodilac R.J. i Rukovodilac gradilišta, održavanja i izgradnje javnih saobraćajnica vrše promjenu namjene proizvedene neusklađene asfaltne mase. Na Slici 7 prikazan je dijagram toka proizvodnje asfalta.


Slika 7: Dijagram toka proizvodnje asfalta

NAZIV

AKTIVNOSTI

DIJAGRAM TOKA

Uskladištenje materijala Planiranje dnevne proizvodnje Priprema postrojenja za rad Proces proizvodnje Ispitivanje ulazno izlaznih elemenata Ispitivanje kamenih agregata Ispitivanje proizvedene asfaltne mase Postupak sa neusklađenom asfaltnom masom Utovar asfaltne mase Vizuelna kontrola asfaltne mase prije ugradnje Arhiviranje

START Uskladištenje materijala Planiranje dnevne proizvodnje Priprema postrojenja Proces proizvodnje Korektivne mjere Ispitivanje NE Ispitivanje Ispitivanje NE kamenih agr. proizved. asf. DA DA Utovar asfaltne mase Postupak sa neusklađenom asfaltnom masom Arhiviranje STOP


Poglavlje 3. OPIS OSNOVNIH I POMOĆNIH SIROVINA, OSTALIH SUPSTANCI I ENERGIJE KOJA SE KORISTI

3.1.OSNOVNE SIROVINE

Asfaltna masa je mješavina triju osnovnih sirovina: (1) ugljikovodično vezivo (bitumen), (2) punjenje (filer) i (3) mineralni agregat asfaltne mase.

(1) Ugljikovodično vezivo – bitumen Organski vezivni materijal koji se koristi u proizvodnji asfalta je bitumen. Njegova uloga je da veže pojedine mineralne čestice u kompaktnu masu, koja može podnijeti naprezanja i dejstvo atmosferilija, ali i da asfaltnoj masi daje potrebnu plastičnost. Nedostatak kod bitumena predstavlja promjena tvrdoće sa promjenom temperature i nestabilnost mehaničkih karakteristika koju izaziva ova promjena. Za pravljenje asfaltne mase najčešće se koriste naftni bitumeni. Hemijski sastav bitumena je vrlo složen i on se sastoji uglavnom od visokomolekularnih ugljikovodika, od kojih je velik broj još uvijek nedovoljno istražen. Prema elementarnom sastavu naftni bitumeni se međusobno malo razlikuju. Osnovni elementi koji izgrađuju bitumene su: ugljik (w(C) = 70 80 %) i vodik (w(H) = do 14 %). U bitumenu se nalazi još i kisik, sumpor i u tragovima i neki drugi elementi. Sadržaj sumpora ne prelazi 3 5 %. Elementarna analiza bitumena ipak ne govori puno o karakteristikama bitumena. Te karakteristike zavise od udjela pojedinih grupa hemijskih jedinjenja, od kojih su najznačajnija sljedeća:

- ulja, koja daju viskozitet bitumenu, - smole, koje uslovljavaju plastičnost bitumena, - asfalteni, koji daju vezivost i tvrdoću bitumenu, - asfaltogene kiseline i njihovi anhidridi, koji utiču na prianjanje bitumena za površinu kamenih materijala - karbene i karboide, koji nastaju u bitumenima pri visokim temperaturama.

Bitumeni spadaju u materije koje se nalaze između čvrstih i tečnih tijela, u zavisnosti od temperature. Na visokim temperaturama bitumeni se približavaju tečnostima, a na niskim tvrdim tijelima. Bitumen se cisternama se dovozi u krug asfaltne baze i pomoću crijeva i pumpe u dva rezervoara kapaciteta 2x30 000 l. Na vrhu rezervoara nalazi se odušak za pare koje se razvijaju pri zagrijavanju bitumena.

(2) Punjenje (filer) Kameno brašno – filer predstavlja strukturnu komponentu asfaltne mase, jer sa organskom komponentom - bitumenom obrazuje ˝asfaltnovezivu materiju˝ koja sljepljuje zrna mineralnog agregata. U poređenju sa drugim mineralnim materijalima koje ulaze u sastav asfaltne mase ovaj materijal ima znatno veću ukupnu površinu zrnavosti, koja omogućava veću absorpciju bitumena, čime znatno utiče na osobine asfaltne mase. Kao kameno brašno u Zahvatu koristit će se fino samljeveno kameno brašno krečnjaka. Granulometrijski sastav filera čine čestice veličine zrna do 75 μm. Uzajamno dejstvo između kamenog brašna i bitumena uslovljavaju fizičko - hemijski procesi do kojih dolazi na granici čvrstih faza bitumen - kameni materijal, uslijed čega se na površini obrazuju tanke opne bitumena čvrsto prilijepljene za čestice. Filer je krečnjačkog porijekla i dovozi se kamionima – cisternama. Skladisti se u silosu, kapaciteta 30 tona.Filer se dobiva i iz samog procesa proizvodnje, otprašivanjem na vrećastim filterima. Ovaj filer ide direktno u bunker na tornju za miješanje.


(3) Mineralni agregat asfaltne mase - frakcija Mineralni agregat - frakcija, koji se koristi za izradu asfaltne mase dobiva se drobljenjem tvrdih stijena ili krupnog šljunka.Mineralni agregat je krečnjačkog porijekla i dovozi se kamionima na deponiju u krugu. Mineralni agregati moraju zadovoljiti specifične karakteristike kao što su: tvrdoća, poroznost, nedrobljivost, otpornost na vertikalni i horizontalni pritisak, gradiranje. Količina mineralnog agregata na deponiji zavisi od potreba proizvodnje, iskorištenosti kapaciteta postrojenja i dovoženja materijala za separacije. Mineralni agregat - frakcija koji se koristi za izradu asfaltne mase mora biti jednorodan bez imalo nečistoća. Granulometrijski sastav mineralnog agregata - frakcije za asfaltne mješavine koje se koriste za izradu habajućeg sloja putnih kolovoza mora biti takav da zajedno sa ostalim komponentama ispunjava uslov za dobijanje mješavine sa optimalnom gustoćom. Maksimalna veličina zrna ne smije biti veća od 0,6 debljine habajućeg sloja i 0,7 debljine donjeg sloja. Sadržaj pločastih i klinastih zrna u mineralnom agregatu - frakciji ne smije biti veći od 15 %. U Tabeli 1 dat je prikaz potrošnje sirovina i pomoćnih materijala u 2019. godini. Tabela 1 Potrošnja sirovina i pomoćnih materijala u 2019. godini

Redni broj

Materijal J/m Potrošnja

1) Bitumen -60 kg 822.653,00

2) Kameno brašno -Filer tona 308,92

3) Mineralni agregat-frakcija 0-4, krečnjak tona 10.129,45



6) Mineralni agregat-frakcija 16-32, krečnjak tona 596,61

7) Mineralni agregat-frakcija 0-2, eruptivna tona 0,09




11) Mineralni agregat-frakcija 11-16, eruptivna tona 0

3.2.POMOĆNI MATERIJALI I GORIVA

Za proizvodnju asfaltne mase koriste se posebna celulozna vlakna za poboljšanje kvaliteta asfalta. U tu svrhu u predmetnoj bazi se koristi tzv. GENICEL. Za proizvodnju hladnog asfalta koristi se aditiv ITERLENE IN/200


Za posredno zagrijavanje bitumena koristi se termo ulje. Termo uljem je zapunjen sistem za posredno zagrijavanje (2.100 litara). Termo uplje za dopunjavanje u sistemu se dobavlja u PVC bačvama od 200 litara. Lož ulje se koristi za zagrijavanje termo ulja koje se nalazi u sistemu posrednog zagrijavanja bitumena. Lož ulje se doprema u krug asfaltne baze autocisternama i pretače u rezervoar lož ulja. Lož ulje se još koristi za podmazivanje korpi kod proizvodnje asfalta, kao i za podmazivanje kamiona prije preuzimanja asfalta. Od 2009. godine, za zagrijavanje, tj. za sušenje agregata, zagrijavanje bitumena i termo ulja koristi se zemni plin kao ekonomski i naročito ekološki prihvatljiviji energent od lož ulja. Potrošnja hemijskih supstanci, termo ulja i goriva u 2019. godini je prikazana u Tabeli 2. Tabela 2: Potrošnja hemijskih supstanci, termo ulja i goriva u 2019. godini

Redni broj Naziv supstance ili goriva J/m Potrošnja

1. GENICEL (celulozna vlakna) kg 4,00

2. ITERLENE IN/200 kg 3.679,20

3. Termalno ulje litar 1400

4. Lož ulje litar 6.500,00

5. Zemni plin Sm3 207.208,83

3.3.SNABDJEVANJE VODOM Objekat asfaltne baze priključen je na postojeći sistem - gradsku mrežu snabdjevanja vodom kojim upravlja KJKP Vodovod i kanalizacija d.o.o. Mjerenje potrošenih količina vode je preko ugrađenog mjerila. Takođe u krugu asfaltne baze postoji i bunar tehničke vode dubine 11 metara. Voda se koristi za potrebe pogona, a tehnička voda iz bunara za snabdijevanje cisterni KJKP RAD za pranje ulica Kantona Sarajevo. Razvod vode je izveden prema Glavnom hidro projektu - vodovod i kanalizacija, tehničko rješenje vodosnabdijevanja (sanitarna, protivpožarna i fekalna voda), izradili: Studije i projektovanje d.j.l. Sarajevo, Oktobar, 2009. godine U 2019.godini potrošeno je 307 m3 vode.

3.4. SNADBJEVANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

Za pogon asfaltne baze koristi se električna energija. Dovod električne energije do postrojenja asfaltne baze se vrši iz trafo stanice smještene u krugu postrojenja.


Prema energetskom bilansu za rad asfaltne baze ukupna instalisana snaga iznosi 67,63 kW, a za potrošnju električne energije u 2019. godini ukupno je izdvojeno 39.981,41 KM Osim navedenog izvora električne energije (trafo stanica), kao rezervni izvor napajanja električnom energijom, u krugu je lociran dizel agregat snage 300 KVA. Uključuje se vrlo rijetko i to samo u slučaju nestanka električne energije ili kvara na TS, i stepen zagađenosti od izduvnih gasova iz agregata je u granicama dozvoljenog, tako da ne postoje izvori koji bi mogli zagaditi čovjekovu okolinu, gledajući sa aspekta korištenja električne energije kao osnovnog energenta. Tabela 3: Potrošnja el.energije, vode, zemni gas u 2019.godini.

2019 GODINA – ELEKTRIČNA ENERGIJA, VODA, ZEMNI GAS

MJESEC: ELEKTRIČNA ENERGIJA VODA ZEMNI GAS

2019

AKTIVNA REAKTIVNA VRŠNO OPTEREČENJE

IZN

OS

RA

ČU

NA

IZN

OS

RA

ČU

NA

SA

PDV

m3 S m3 SA

PDV

V.T. M.T. V.T. M.T. kW

kWh kWh kWArh kWArh

1. JANUAR 2551,2 2362,2 4165,8 5711,1 0,108x300= 32,4 1296,64 53 1341,12 1274,05

2. FEBRUAR 2472 2002,2 3559,8 5127,3 0,0992x300= 29,76 1183,57 28 488,73 523,8

3. MART 7710 2973,6 8935,8 6518,7 0,4336x300= 130,08 3269,54 21 13083,83 11612

4. APRIL 9866,1 4160,7 12421,8 7196,4 0,4328x300= 129,84 3932,3 25 22611,1 20000,89

5. MAJ 8269,8 4288,2 10862,7 8045,4 0,4088x300= 122,64 3573,36 15 19751,21 20834,01

6. JUNI 8593,2 4620,6 12193,2 8939,1 0,3864x300= 115,92 3690,09 24 21862,3 23046,68

7. JULI 11525,7 5368,5 15941,1 9598,2 0,4032x300= 120,96 4471,41 30 31294,83 32955,27

8. AUGUST 9684,3 5835,6 13434,6 10362,6 0,4088x300= 122,64 4160,09 30 25457,16 26827,72

9. SEPTEMBAR 5754,9 3914,1 8716,5 7688,7 0,406x300= 121,8 3012,5 19 15706,73 13924,84

10. OKTOBAR 10770,9 5812,5 13662 9187,8 0,4428x300= 132,84 4405,26 20 23707,28 20966,78

11. NOVEMBAR 9378 3985,2 11112,6 7223,4 0,426x300= 127,8 3769,08 17 18862,2 16702,81

12. DECEMBAR 7623 3295,5 7928,7 6384,6 0,4108x300= 123,24 3217,57 25 13042,34 11575,95

UKUPNO: 94199,1 48618,9 122934,6 91983,3 PROSJEK 2019.g.

109,16 39981,41 307 207208,83 200244,8


POGLAVLJE 4: OPIS IZVORA I EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA, PRIRODE I KOLIČINE PREDVIĐENIH EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA U OKOLIŠ (ZRAK, VODA, TLO), KAO I IDENTIFIKACIJA ZNAČAJNIH UTICAJA NA OKOLIŠ

4.1. POPIS MJESTA NASTANKA OTPADNIH TOKOVA I EMISIJA U POGONU ASFALTNE BAZE RAJLOVAC Mogući utjecaji na okoliš od postrojenja asfaltne baze javljaju se u toku preuzimanja i skladištenja sirovina i energenata, u proizvodnom procesu, te u toku pretovara, skladištenja i transporta gotovih proizvoda. Negativni utjecaji se mogu očekivati od ostavljenih sirovina i gotovih proizvoda sukladno fizičko-kemijskim svojstvima pojedine tvari. Mogućnost istjecanja sadržaja iz spremnika je relativno mala, pa je mala i mogućnost zagađenja okolnog tla, podzemnih voda, a najveću opasnost predstavlja lož ulje. U narednoj tabeli dat je prikaz mogućih emisija iz postrojenja asfaltne baze. Tabela 4. Moguće emisije u okoliš iz asfaltne baze

Oblici zagađenja Porijeklo

Kanalisano izbacivanje prašine kroz dimnjak Sušenje agregata u rotacionoj sušari

Izbacivanje crnog dima iz dimnjaka Prisustvo čađi i nesagorjelih dijelova u gasu

Difuzno izbacivanje Podizanje materijala sa skladišta, podizanje prašine kroz manipulacije, kvar uređaja za otprašivanje

Buka Gorionik, pogonski uređaji, vozila, utovarivač

Izbacivanje vodene pare Voda u agregatu

Izbacivanje CO i CO2 Loše sagorijevanje

Izbacivanje SO2 i SO3 Sumpor u gorivu

Izbacivanje NO i NO2 Otvoreni plamen

Neprijatan miris Sumpor, isparenja vruće mješavine

Zagađenje tla Izlivanje ugljovodonika (ulje, nafta, bitumen)

Zagađenje voda Izlivanje ugljovodonika (ulje, nafta, bitumen)

Otpad Proizvodnja neupotrebljivih mješavina, Višak filera i frakcija

Vizualna zagađivanja Izgled postrojenja, kretanje teških vozila, prašina na zelenilu.

Važno je napomenuti, da je asfaltno postrojenje započelo korištenje prirodnog gasa (Maj,2009. godine), tako da su količine pojedinih oblika zagađenja (crni dim, CO, NO, SO2, SO3) dosta smanjene.


4.2.EMISIJE U ZRAK Za proizvodnju asfalta upotrebljava se isključivo suh material, ali zbog kiše i drugih padavina, kao i njene prirodne vlažnosti, vrši sušenje u rotacionoj sušari. Zagrijavanje zraka, kao ogrijevnog medija za sušenje, obavlja se preko plamenika, a kao gorivo se koristi prirodni gas, a kao alternativa lož ulje. Nakon sušenja materijal ide u mješalicu gdje se dozira određena količina bitumena. Izmješana šarža se ispušta u prihvatnu posudu, a iz nje u silos za asfalt. Iz silosa se asfalt transportira kamionima na radilište. Pri sušenju materijala i njegovom mješanju sa bitumenom tj. u sušari i mješalici, nastaje određena količina prašine i plinova. Ovi se plinovi odvode preko uređaja za uklanjanje čvrstih čestica. Uređaj za odstranjivanje čvrsth čestica se sastoji od primarnog odvajača tipa ciklona i sekundarnog odvajača – komora sa vrećastim filterima. Plinovi koji sadrže neizdvojene čvrste čestice preko dimnjaka se ispuštaju u atmosferu. Odvođenje dimnih plinova i čvrstih čestica se vrši preko dimnih kanala dimnjaka visine 12 m za sušnicu i 8 m za kotao za zagrijavanje termo ulja . Mjerenja su obavljena na ravnom dijelu dimnjaka za sušnicu i na izlazu iz dimnjaka za kotao termo ulja. Za sušenje mineralnog agregata, u bubnju za sušenje koristi se prirodni gas, a kao alternativa lož ulje. Produkti potpunog sagorijevanja lož ulja (CO2 i H2O) zajedno sa prašinom i vodenom parom koja se izdvaja sušenjem mineralnog agregata i čađi prelazi kroz filtere. Na filterima se zadržava prašina, a dim i vodena para se izbacuju kroz dimnjak u atmosferu. Za proizvodnju asfalta koristi se bitumen u procentu 5-7%. Po hemijskom sastavu bitumen nije tačno definisan, a sastoji se uglavnom od viših ugljikovodika i njihovih derivata uz manje količine sumpora, azota, kisika, željeza i drugog. Bitumen je smješten u rezervoare koji se nalaze uz postrojenje. Dovozi se cisternom i pretače u rezervoare. Tu se skladišti na temperaturi od cca 160 0C. Na rezervoarima se nalaze odušci za plinove koji nastaju pri zagrijavanju bitumena. Količina tih plinova koji se ispuštaju u atmosferu ne utiče na ekologiju okoline. Sistemom cijevi zagrijani bitumen se doprema na toranj gdje se miješa sa ostalim potrebnim sirovinama za proizvodnju asfalta. Ciklus miješanja svih potrebnih sirovina je u zatvorenom sistemu, a na dnu silosa gotove mase nalazi se otvor na koji se istresa u teretna vozila gotov proizvod. Pri istresanju sa gotovim proizvodom izlaze i topli gasovi i pare nastale mješanjem sirovina u postrojenju. Kako je bitumen različitog hemijskog sastava, prvenstveno je građen od viših ugljikovodonika i njihovih derivata to je sastav pare i gasova vrlo različit. Učešće bitumena u konačnom proizvodu se kreće od 5-7%, pa su koncentracije štetnih hemijskih komponenti zanemarljive i ne mogu uticati na eko sistem okoline. U samom procesu proizvodnje asfalta prašina se ne pojavljuje kao nus proizvod. Određena količina prašine se pojavljuje u krugu prilikom manipulacije sa kamenim agregatima i kretanjem teških teretnih kamiona. Otpadni plinovi iz bubnja za sušenje sadrže i prašinu – dio čvrstih čestica koje su preostale nakon prolaska kroz filter. Njihova koncentracija ovisi isključivo o ispravnosti ugrađenih filtera. Dimni plinovi sadrže uglavnom okside dušika (NOx), čvrste čestice, ugljik (IV) oksid (CO2) ugljik (II) oksid (CO) i ugljikovodike (CxHy). Oksidi dušika, NOx, nastaju reakcijom dušika i kisika na povišenim temperaturama. Ovi oksidi doprinose nastanku ozona i, u neposrednoj blizini tla, smoga. Osim toga, izazivaju zakiseljavanje zraka odnosno tla. Sitne čvrste čestice se, u prvom redu, sastoje od čađi. Nastaju nepotpunim izgaranjem goriva i škodljive su za organe za disanje, ukoliko udisanjem dođu u organizam.


Ugljik (II) oksid, CO, također nastaje kao produkt nepotpunog izgaranja goriva. Kao toksična tvar se u vrlo malim količinama nalazi u emisiji plinova nastalih izgaranjem goriva. Ugljikovodici, CxHy, nastaju kao ostatni produkt izgaranja goriva. Ovi sastojci dimnih plinova, zajedno s oksidima dušika, dovode do nastanka ozona. Ukoliko je izgaranje goriva dobro regulirano, tj. ukoliko je optimalan omjer goriva i zraka, onda dimni plinovi ne sadrže vidljivu čađ. Postoji i mogućnost pojave teških ugljikovodika na prostoru miješanja i skladištenja asfalta ukoliko bi temperatura bitumena prešla 200oC. Mjerenja emisije dimnih plinova su obavljena na ravnom dijelu dimnjaka za sušnicu i na izlazu iz dimnjaka za kotao termo ulja. U toku mjerenja oba gorionika su radila optimalnim kapacitetom. 02.10.2017.godine - Laboratorija za arhitektonsku fiziku i zaštitu okoliša “Dvokut-Pro” ustanovila je da otpadni gasovi iz uređaja za zagrijavanje bitumena i na izlazu iz rotacione sušare imaju sljedeće karakteristike: Tabela 5. Ukupno godišnje opterečenje za Kotao za zagrijavanje bitumena

Parametar mjerenja / mjerna jedinica

Masena koncentracija u suhom plinu, pri normalnim uslovima i preračunata na referentni sadržaj kisika

Maseni protok (kg/h)

Godišnje opterečenje (kg/god.)

SO2 (mg/Nm3) 14,3 0,0967 31,2

CO (mg/Nm3) 92,5 0,6258 201,5

NOx (mg/Nm3) 73,1 0,4945 159,2

Zakljucak navedene firme temeljen na važećim zakonskim propisima, te obavljenim mjerenjima je sljedeći: Prema količini izlaznih plinova, sadržaj čvrstih čestica je u dopuštenim granicama; Boja dimnih plinova je u propisanim vrijednostima; Sadrzaj sumpor (IV) dioksida u odlazećim plinovima se nalazi u dopuštenim granicama.

Treba nastaviti koristiti zemni plin, a alternativa lož ulje sa što nižim sadržajem sagorivog sumpora.

Emisija dimnih gasova i čvrstih čestica prilikom rada postrojenja zadovoljava važeće zakonske norme.

Monitoring mjesta za emisije u zrak su prikazana na Slici 8.


Slika 8: Pozicija monitoring mjesta za emisije u zrak

mjerna mjesta emisije dimnih plinova


4.3. EMISIJA U VODU U procesu proizvodnje asfalta nema otpadnih voda koje bi nastale kao posljedica tehnološkog procesa. Međutim, realno je očekivati pojavu onečišćenja tla uljem, mazivom kao i lož uljem na prostoru asfaltne baze u dijelu pretakališta i manipuliranja, kao i od vozila. Tako, da pojavom oborinskih voda, na dijelovima baze koji nisu asfaltirani (deponije agregata i frakcija), dio ovih onečišćenja može preći i u podzemne vode. Radi sprečavanja nastanka otpada od lož ulja, napravljena je betonska kada (tankvana) ispod rezorvoara lož ulja, da ne bi došlo do prosipanja na okolni teren prilikom incidentne situacije – pucanja tanka ili nedržanja zaptivnih armatura. Ispod rezervoara bitumena, takođe postoji postavljena kada (tankvana) za prikupljanje eventualnih količina bitumena koji iscuri. Prostor ispod rezervoara je betoniran radi lakšeg održavanja i čišćenja. Na taj način je smanjena mogućnost zagađenja tla, ali i oborinske vode, koja bi sa sobom nosila zagađenje (bitumen ili gorivo) u kanalizaciju. Prostor ispod mješalice i silosa gotove mase je betoniran. Za kretanje vozila postoje asfaltirani putevi. Iako rasuti materijal (filer i frakcije) ne utiču na zagađenost zraka i podzemnih voda, potrebno je prostor oko postrojenja asfaltne baze redovno čistiti, da bi se izbjeglo taloženje rasutog materijala, i njegovo odnošenje oborinskom vodom dalje u kanalizaciju. Za servisiranje vozila i mašina koristi se mašinsko ulje, a nakon zamjene sagorjelo ulje se sakuplja metalne bačve 200 litara koje se koje se privremeno skladište na metalnim tankvanama smještinim u ograđeni prostor sa ograničenim pristupom (slika …). Na isti način se čuva prikupljeni talog od termalnog ulja nastao čišćenjem taložnika na kotlu. Prupljeno rabljeno ulje i talog termalnog ulja se po prikupljanju dovoljne količine, po pozivu, odvozi i zbrinjava od strane operatora DELTA PETROL Kakanj. Prilog - Ugovor o ekološkom zbrinjavanju otpadnih ulja sa utvrđenih lokacija u Sarajevu, a koje su u vlasništvu KJKP RAD d.o.o. sa firmom DELTA PETROL Kakanj. Monitoring otpadnih voda je podugovoren sa Laboratorijom za arhitektonsku fiziku i zaštitu okoliša “Dvokut-Pro” d.o.o. Sarajevo i provodi se 2x u toku kalendarske godine. Rezultati monitoringa za juni 2020.godine prikazani su u sljedećoj tabeli: Tabela 6: Rezultati analize otpadne vode

Parametar Jedinica MDK* Otpadna voda

Temperatura (℃) 40 19,4 pH vrijednost 5,5 – 9.5 7,98 Elektroprovodljivost (μS/cm) - 562 Pepeo na 550 °C (mg/l) - 306 Ukupne taložive materije (ml/l) - 5,04 Ukupne susp. materije (mg/l) 400 539 HPK-Cr (mg/l) 700 138,1 BPK5 (mg/l) 250 27,3 Ukupni N (mg/l) 100 2,85 Ukupni P (mg/l) 5.0 0,45 Hloridi (mg/l) 250 11,9


Sulfati (mg/l) 300 87,0 Mineralna ulja (mg/l) 20 1,1

Test toksičnosti % otpadne vode u razblaženju 70,35 >50

Prema rezultatima monitoringa, može se zaključiti da otpadna voda sa asfaltne baze, izuzev ukupnih suspendovanih materija, zadovoljava uslove za ispuštanje u sistem javne kanalizacije (Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sistem javne kanalizacije (Sl. Novine FBiH broj.26/20).

4.4. EMISIJA U TLO Radom asfaltne baze može doći do zagađivanja tla naftom, lož uljem i mazivom ukoliko dođe do nekontrolisanog ispuštana iz postrojenja i mehanizacije, na radnim i manipulativnim prostorima, koji nisu asfaltirani. Inače, mogućnost da se dogodi situacija razlijevanja navedenih zagađivača je zaista minimalna budući da se presipanje vrši pod kontroliranim uvjetima. Međutim do manjih prosipanja može doći budući da pojedine površine nisu odgovarajuće uređene, te se ovom problemu treba posvetiti posebna pažnja u narednom periodu. Na dijelovima lokacije asfaltne baze koji nisu asfaltirani, oborinske vode upijaju se u okolni teren.

4.5. EMISIJE ČVRSTOG OTPADA U proizvodnji bitumenskog konglomerata (asfalta) ne javljaju se veće količine otpadnog materijala. Proizvodnja je automatska, i u slučaju neusklađenosti, automatizacija postrojenja, prekida proizvodnju dok se ne uspostave odgovarajući uslovi za nastavak proizvodnje. Ukoliko se proizvede asfalt neodgovarajućeg kvaliteta, on se ne baca, već se koristi kao tampon pri građenju. Na kraju svakog radnog dana, nakon svakog zaustavljanja i ponovnog pokretanja proizvodnje, vrši pražnjenje se postrojenja, a ispražnjeni materijal (filer) se deponuje u krugu baze, te se po potrebi koristi kod realizacije aktivnosti građevinskog održavanja saobraćajnica. Na isti način se postupa sa filerom ili frakcijom koje u manjim količinama nastaje tokom rada postrojenja. Također, povremeno se javlja potreba za zamjenom vrećastih filtera, koji se kada više nisu u upotrebi odlažu, zajedno sa ostalim kancelarijskim i otpadom iz kuhinje i slično odlaže u kontejner mješanog otpada koji se nalazi u krugu asfaltne baze. Kontejner se prazni, tj. otpad se odvozi četiri puta mjesečno od strane KJKP RAD d.o.o. Tabela 7: Struktura i procjenjene količine otpada

Vrsta otpada Procjenjena godišnja količina

Način zbrinjavanja

Metalna ambalaža (bačve 200 l)

10 kom Predaja ovlaštenom operateru kao reciklažni otpad


Iskorišteni vrećasti filteri 20 kom Kao komunalni otpad od strane KJKP RAD d.o.o.

Otpadno ulje i talog termalnog ulja

200 lit Zbrinjavanje od strane ugovorenog operatera za zbrinjavanje opasnog otpada DELTA PETROL Kakanj

Mineralni otpad (filer i frakcija) nastao prosipanjem ili čišćenjem postrojenja

350 tona Ponovna upotreba kod izvođenja radova niskogradnje KJKP RAD d.o.o. Pogon Gradnja

Neiskorištene laboratorijske hemikalije

20 kg Zbrinjavanje od strane ugovorenog operatera za zbrinjavanje opasnosg otpada DELTA PETROL Kakanj

Masti i ulja sa separatora 100 kg Zbrinjavanje od strane ugovorenog operatera za zbrinjavanje opasnosg otpada DELTA PETROL Kakanj

Zaštitna odjeća onečišćena opasnim materijama

20 kg Zbrinjavanje od strane ugovorenog operatera za zbrinjavanje opasnosg otpada DELTA PETROL Kakanj

Mješani komunalni otpad i kancelarija i kuhinje

300 kg Kao komunalni otpad od strane KJKP RAD d.o.o.

Slika 9: Kontejner u krugu asfaltne baze


4.6. EMISIJE BUKE Izvor buke postrojenja Asfaltna baza su trakasti i kosi transporteri, rotaciona sušnica, ventilator dimnih plinova, kao i vozila kojima se vrši manipuliranje mineralnim agregatom i gotovim proizvodom asfaltom. Područje u kojem se nalazi asfaltna baza, preduzeća KJKP Rad d.o.o Sarajevo a na osnovu Zakona o zaštiti od buke (Sl. novine Kantona Sarajevo broj. 26/07) svrstava se u VI zonu (industrijsko, skladišno, servisno i prometno područje bez stanova. Dozvoljeni dnevni nivoi buke za zone IV i VI dati su u tabeli 8.

Tabela 8: Dozvoljeni dnevni nivoi buke

Zona (područje)

Namjena područja Dozvoljeni nivoi buke dB(A)

Ekvivalentni nivo Leq - Dan

Vršni nivo L1

IV Trgovačko, poslovno, stambeno i stambeno uz saobrać. koridore, skladišta bez teškog transporta

60 75

VI Industrijsko, skladišno, servisno i saobraćajno područje

70 85

Posljednje mjerenje nivoa buke na lokaciji postrojenja Asfaltne baze provedeno je 20.09.2018.godine, od strane ovlaštene Laboratorije za arhitektonsku fiziku i zaštitu okoliša “Dvokut-Pro”. Rezultati mjerenja na ključnim izvorima buke unutar asfaltne baze dati su u Tabeli 9, na Slici 10 je data skica monitoring mjesta za mjerenje nivoa buke. Zaključak provednog mjerenja nivoa buke je da na osnovu provedenog mjerenja buke na granici parcele kao i uz najbliže stambene objekta izmjerena buka ne prelazi dozvoljeni novo buke u toku dana za zonu IV i zonu VI. Tabela 9: Rezultati mjerenja emisije buke

Mjerno mjesto Nivo buke L,dB(A) 1 57,2 2 59,0 3 57,3 4 44,4 5 59,3 6 54,5 7 51,2 8 52,0 9 47,3 10 46,1


Slika 10: Pozicija monitoring mjesta za mjerenje nivoa buke

10

1

2

3

4

5

6

7

8

9


POGLAVLJE 5. OPIS PREDLOŽENIH MJERA, TEHNOLOGIJA I DRUGIH TEHNIKA ZA SPREČAVANJE ILI UKOLIKO TO NIJE MOGUĆE, SMANJENJE EMISIJA IZ POSTROJENJA, TE MJERA ZA SPREČAVANJE PRODUKCIJE I ZA POVRAT KORISNOG MATERIJALA IZ OTPADA KOJI PRODUCIRA POSTROJENJE

Zaštita okoline od štetnih uticaja asfaltne baze postiže se: - uvažavanjem ekoloških propisa i pravila pri lociranju, projektovanju, izgradnji i korištenju postrojenja asfaltne baze, - ograničavanjem emisije otpadnih dimnih gasova, - pravilnom manipulacijom sa sirovinama (mineralni granulat, bitumen, nafta itd), - okolinskom edukacijom zaposlenika, - okolinskim monitoringom, - primjenom drugih tehničko - tehnoloških, okolinskih i organizacionih mjera. 5.1 OPIS MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA U ZRAK

Sastavni dio postrojenja asfaltne baze filtersko postrojenje sa ciklonom i vrećastim filterima. Iz ciklona krupnija prašina se miješa sa osušenim agregatom i pužnim transporterom se prebacuje u uređaj za miješanje, a fina prašina (filer) iz vrećastog filtera u uređaj za opskrbu mineralnom sirovinom.

Redovno se vrši održavanje filterskog postrojenja i zamjena filter vreća. Za rad kotlovskog postrojenja za zagrijavanje bitumena, te rad gorionika za sušenje frakcija

koristi se zemni plin kao ekološki najprihvatljivije gorivom. Samo u slučaju prestanka napajanja zemnim gasom alternativno se koristi lož ulje.

Na goodišnjem nivou se vrši servisiranje gorionika u kotlovskom postrojenju i sušari. Vrši se prskanje vodom manipulativnih površina i transportnih puteva.

5.2. OPIS MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA U VODE

Manipulativne površine ispred postrojenja su asfaltirane sa nagibom prema ugrađenim slivnicima. Na slivnicima su postavljene rešetke. Oborinske vode su odvojene od fekalnih voda i sabirnim kolektorom spojene na separator ulja i masti kapaciteta 3,5 m3

Sanitarne vode su odvojenim kolektorom spojene na gradsku kanalizacionu mrežu. Poduzete su neophodne mjere za sprečavanja zagađenja vodotoka u slučajevima

pretakanja ili incidentnih situacija isticanja opasnih materija: - da bi se spriječilo incidentno isticanje i proljevanje goriva iz cisterne, te mješanje

oborinske vode sa istim, projektovano je posebno korito sa nadstrešnicom za cisternu sa gorivom. Betonsko korito je armirano, sa cementnom košuljicom i glazurom, koji zadovoljava zapreminski.


- da bi se spriječilo eventualno curenje iz spremnika za bitumen, ispod cijevi za prijem bitumena iz cisterne, postavljena je kanta za prihvat malih količina bitumena, a oko nje je posut pijesak za adsorbciju.

- da bi se spriječilo zagađenje vodotoka u slučaju pucanja bačvi za čuvanje uskladištenih novih i rabljenih ulja i taloga termanlnog ulja iste se čuvaju u fizički ograđenom, natkrivenom prostoru, na tankvanama za prihvat ulja.

Slika 11: Prihvatni šaht za oborinsku i fekalnu Slika 12: Slivnik sa rešetkom i Separarator vodu ispred kapije ulja i masti

Slika 13: Betonsko korito (tankvana) za cisternu sa lož uljem


Slika 14:. Betonsko korito (tankvana) za bitumen i termalno ulje

Slika 15: Prostor sa tankvanama za čuvanje novog i rabljenog ulja i taloga


5.3. OPIS MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA U TLO

- Manipulativne površine ispred postrojenja su asfaltirane tako da mogućnost kontaminiranja zemljišta sa motornim uljem iz vozila smanjena .

- Aditivi koji se dodaju u procesu proizvodnje skladište se u originalnom pakiranju u zatvorenim skladištima na vodonepropusnoj podlozi, pa je tako spriječena mogućnos prosipanja na okolni teren.

- Sa svim sirovinama postupa se u skladu s preporukama proizvonača datim u sigurnosno tehničkim listovima koji su dostavljeni s navedenim tvarima.

- Poduzimaju se aktivnosti na održavanju zelenih površina oko proizvodnog pogona. - Poduzete su neophodne mjere za sprečavanja zagađenja tla u slučajevima pretakanja ili

incidentnih situacija isticanja opasnih materija: - da bi se spriječilo incidentno isticanje i proljevanje goriva iz cisterne, te mješanje oborinske

vode sa istim, projektovano je posebno korito sa nadstrešnicom za cisternu sa gorivom. Betonsko korito je armirano, sa cementnom košuljicom i glazurom, koji zadovoljava zapreminski.

- da bi se spriječilo eventualno curenje iz spremnika za bitumen, ispod cijevi za prijem bitumena iz cisterne, postavljena je kanta za prihvat malih količina bitumena, a oko nje je posut pijesak za adsorbciju (Slika 8 3).

- da bi se spriječilo zagađenje vodotoka u slučaju pucanja bačvi za čuvanje uskladištenih novih i rabljenih ulja i taloga termanlnog ulja iste se čuvaju u fizički ograđenom, natkrivenom prostoru, na tankvanama za prihvat ulja.

- Ukoliko dođe do rasipanja pogonskog goriva i sredstava za podmazivanje po zemljištu ili drugim površinama vrši se intenzivno i efikasno čišćenje korištenjem pijeska ili piljevine ili sličnog materijala za sakupljanje rasutog goriva ili maziva. Dio zemlje gdje je gorivo rasuto mora se iskopati i uklonuti do dubine infiltracije ovih opasnih materija. Iskopana zemlja se obavezno deponuje na posebno uređeno mjesto na komunalnoj deponiji na način da ne dođe do zagađivanja okoline.

5.4. OPIS MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA BUKE

Redovito se vrši održavanje postrojenja. Pri nabavci novih uređaja / opreme vodi se računa o buci odnosno o akustičnim osobinama

uređaja i opreme . Poštuje se predviđeno radno vrijeme. Isključuje se rad motora strojeva i kamiona pri eventualnom čekanju.

5.5. OPIS MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA ČVRSTOG OTPADA Smanjenje emisija mineralnog otpada, koji najvećim dijelom nastaje u postupku čišćenja

nakon završenog radnog ciklusa postrojenja postiže se kroz automatiziranu i plansku realizaciju proizvodnje asfaltne mase prema verifikovanim recepturama. Izbjegava se uključivanje postrojenja za manje narudžbe nego se iste sakupljaju i postrojenje uključuje ukoliko ima osiguranu cjelodnevnu proizvodnju (8 sati).


Razdvojeno prikupljanje otpada u skladu sa listama otpada. Krupnija izdvojena na ciklona krupnija prašina se miješa sa osušenim agregatom i pužnim

transporterom se prebacuje u uređaj za miješanje, a fina prašina (filer) iz vrećastog filtera u uređaj za opskrbu mineralnom sirovinom.

Otpadni filer i frakcija nastala nakon dnevnog čišćenja postrojenja se deponuju i koriste kod realizacije radova niskogradnje od strane KJKP RAD d.o.o. Pogon Gradnja.

Metalne, ambalažne bačve se odvoze predaju ovlaštenom operateru za opasni otpad. Zbrinjavanje otpadnog ulja i drugih vrsta opasnog otpada podugovoreno sa ovlaštenim

operaterom Delata Petrol d.o.o. Kakanj.

POGLAVLJE 6: OPIS OSTALIH MJERA RADI USKLAĐIVANJA SA OSNOVNIM OBAVEZAMA OPERATERA POSEBNO MJERA NAKON ZATVARANJA POSTROJENJA

6.1 PLAN ZA SPRJEČAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA Asfaltna baza nema skladištenja opasnih materija po vrsti i količini datih članom 10. i 11. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu.(„Sl. Novine FBiH“, br. 19/04), te se ova tačka Plana ne odnosi na nju. Bez obzira na ovo potencijalan ekološka nesreća ili izvanredni dogadaj koji može ugroziti okoliš te izazvati opasnost za život i zdravlje ljudi može se desiti uslijed: • pretakanja goriva, zamjene ulja i maziva ili transporta materijala; • eksplozije i požara; • istjecanja i prosipanja opasnih tvari u većim količinama i njihovog otjecanje u okolno tlo i podzemne vode. Iz ovoga razloga predviđaju se sljedeće mjere za postupanja u slučaju akcidenta.

Tabela 3 Mjere planirane za postupanje u slučaju akcidenta

Akcident Odgovarajuće mjere Resursi Prosipanje ulja i maziva - zaustaviti curenje ulja;

-ugroženo mesto posuti adsorbentom; -pokupiti kontaminirani materijal u PVC vreću ili bure; -bure predati u magacin opasnog otpada.

Adsorbent

Proboj fiiltera za prečišćavanje

- isključiti postrojenje iz rada; -obavijestiti upravnika baze; -demontirati oštećeni filter; -vratiti sistem na zadate

-rezervni filter


parametre; -predati iskorišteni filter u magacin opasnog otpada.

KJKP RAD d.o.o. Sarajevo posjeduje na nivou preduzeća Plan zaštite od požara izrađen od ovlaštene ustanove Proving d.o.o. 2008. godine. Navedeni Plan zaštite od požara sadrži i Plan zaštite od požara za asfaltnu bazu Rajlovac. Primjenu mjera zaštite organizuje i nadzire Stručni suradnik za protivpožarnu zaštitu na nivou preduzeća KJKP RAD d.o.o. Svake 3 godine kompletna postrojenja se podvrgavaju pregledu od strane Zavoda za zaštitu na radu, o čemu Zavod sačini zapisnik. Za potrebe rukovanja opasnim materijama vrši se provjera stručnog znanja za rukovanje zapaljivim tečnostima-gasovima u prometu. Institut za zaštitu, ekologiju i obrazovanje, Tuzla. 6.2 MJERE NAKON ZATVARANJA POSTROJENJA

U slučaju prestanka rada asfaltne baze neophodno je izraditi projekt sanacije i revitalizacije prostora u kojem se trebaju predvodjeti naročito slijedeće aktivnosti: Sve agresivne hemikalije neutralizirati i izmjestiti sa lokacije; Sav čvrsti i tečni otpad bez obzira na mjesto nastanka sakupiti, selektovati i dati na dalje

zbrinjavanje; Uklanjanje objekata, procesne opreme izvoditi prema projektu kojeg je za tu svrhu

potrebno prethodno izraditi; Nakon uklanjanja objekta lokaciju dovesti u stanje prije izgradnje bez uništavanja već

kultiviranih površina.

POGLAVLJE 7: OPIS MJERA PLANIRANIH ZA MONITORING EMISIJA UNUTAR PODRUČJA I/ILI NJIHOV UTICAJ

Mjere planirane za monitoring emisija su definirane u tabeli 11. Tabela 11: Mjere planirane za monitoring emisija u asfaltnoj bazi.


Predmet monitoringa Parametri koji se nadziru Mjerno mjesto Učestalost

monitoringa Zrak (emisija čvrstih čestica)

U skladu sa Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/05) sadržaj prašine, olovo, kadmij, krom

Na granici lokacije postrojenja prema stambenim objektima

Jednom u dvije godine u skladu sa Pravilnikom o monitoringu zagađujućih emisija u zrak F BiH 12/05

Zrak (emisija dimnih plinova iz postrojenja za sagorjevanje)

U skladu sa Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/13) Temperatura dimnih

plinova Izmjereni udio kisika u

dimnim gasovima (vol. %)

Oksidi nitrogena (NOx) (mg/m3)

CO (mg/m3) Spojevi sumpora (SO2)

(mg/m3) Čađ (po Bucharachu)

Dimnjak sa rotacione sušare. Dimnjak iz kotla za zagrijavanje bitumena

1x godišnje u skladu sa Pravilnikom o monitoringu zagađujućih emisija u zrak F BiH 12/05

Buka Nivo buke L,dB(A) 10 mjernih mjesta na granicama parcele i u neposrednoj blizini najbližih stambenih objekata

Jednom u tri godine Zakon o zaštiti od buke (''Sl.Nov. FBiH, BR. 120/12)

Otpadne vode U skladu sa Uredbom o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 101/15, 1/16)

Na ispustu iz separatora

Dva puta godišnje u skladu sa Uredbom o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 101/15, 1/16)

POGLAVLJE 8. PREDVIĐENA ALTERNATIVNA RJEŠENJA Alternativna rješenja podrazumjevaju ona rješenja koja na sličan ili identičan način zadovoljavaju proizvodne, društvene, ekonomske potrebe kao i projektovano rješenje. Kako asfaltna baza svoj


negativni utjecaj, istina minimalan, ostvaruje emisijom dimnih plinova i lebdeće prašine neophodno je dati alternativna rješenja na ovim područjima. Aleternativa zagrijavanja bitumena: Projektnim i tehničkim rješenjem zagrijavanje termalnog ulja u cilju održavanja bitumena u tečnom stanju vrši se zagrijavanjem zemim plinom. Alternativa ovom tehničkom rješenju zamjena je lož ulje, čime se postiže isti efekti u odnosu na temperaturni režim i zagrijavanje. Alternativa povećanoj emisiji čvrstih čestica: Skladištenje kamenog agregata – frakcija je planirano na površini od 800 m2, tačnije u devet otvorenih boksova za različite frakcije. Ovako velika otvorena površina na koju se skladišti kameni agregat može u nepovoljnim meteorološkim uslovima (suho vrijeme, jak vjetar) postati značajan izvor emisije čvrstih čestica, pogotovo iznad boksova u kojima se nalaze sitnije frakcije kamenog agregata. Suprotno ovim uslovima u slučaju padanja velikih količina oborina u vidu snijega ili kiše, negativni efekti u smislu ekološkog problema se izbjegavaju, ali nastaju uslijed prekomjernog vlaženja kamenog agregata, što iziskuje duže sušenje u pogonu sušare, odnosno veću potrošnju zemnog plina i konačno stvara veći trošak. Alternativa ovim negativnim uticajima je pokrivanje, odnosno zatvaranje bunkera, čime se oba negativna pokazatelja, koja su u izravnoj vezi sa meteorološkim uslovima potpuno eliminišu.

POGLAVLJE 9: KOPIJE ZAHTJEVA ZA DOBIJANJE DRUGIH DOZVOLA KOJE ĆE BITI IZDATE SA ZAJEDNO SA OKOLINSKOM DOZVOLOM

U okviru zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole prilažemo kopije dobivenih dozvola: RJEŠENJE o okolinskoj dozvoli, broj: UPI 05/2-23-11-78/15 SS izdata 03.11.2015. godine

od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma. RJEŠENJE o vodnoj dozvoli za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda, broj: UP-I/25-3-40-

603-4/16 izdata 13.12.2016. godine od strane Agencije za vodno područje rijeke Save. RJEŠENJE o vodnoj dozvoli za snabdjevanje vodom i ispuštanje sanitarno-fekalnih voda,

broj: 07-04-25-18112/17 izdata 16.09.2019. godine od strane Ministarstva privrede Kantona Sarajevo.

POGLAVLJE 10: NETEHNIČKI REZIME

Zahtjev za izdvanje okolinske dozvole se podnosi za postrojenje Asfaltne baze Rajlovac kapaciteta 50 tona/h asfaltne mase sa šaržnim načinom rada i automatskom regulacijom, indirektnim


grijanjem asfalta i motornim pogonom. U asfaltnoj bazi se proizvodi asfaltna masa različitog sastava, a prema zahtjevima naručilaca. Osnove sirovine za proizvodnju asfaltne mase su: mineralni kameni agregat (frakcija), punilo –kameno brašno - filer i bitumen. Postrojenje asfaltne baze smješteno je u Kantonu Sarajevo, općina Novi Grad Sarajevo, naseljeno mjesto Rajlovac – Bačići u blizini nadvožnjaka Željezničke pruge Sarajevo – Zenica - Ploče, na građevinskom zemljištu u vlasništvu Željeznice Federacije Bosne i Hercegovina i Triše Božić. Lokacija je izduženog oblika i ograđena, sa južne strane omeđena željezničkom prugom, a sa sjeverne strane se nalazi društveno zemljište. Samoj lokaciji se pristupa sa zapadne strane, gdje se nalazi ulazna kapija i portirnica. Na užem području planirane lokacije ne postoje izvorišta vode koja bi mogla biti ugrožena. Na predmetnoj lokaciji nije registrovano postojanje sadržaja kulturno-istorijskog i arheološkog naslijeđa, te nema ni negativnog uticaja na ovu vrstu dobara. Na lokaciji se osim pogona asfaltne baze, koja je smještena centralno, nalaze i depoi za kameni agregat i trafostanica u istočnom dijelu, a u zapadnom kancelarije, laboratorija, radionica, magazin, mokri čvor i garderoba. Sastavni dijelovi Asfaltne baze za koje se zahtjeva okolinska dozvola su sljedeći pogoni i postrojenja:

- Postrojenje za preddoziranje materijala sa transportom istog do sušare koje se sastoji od spremnika hladnog agregata, dozera hladnog agregata, trakastog dozera i transportera hladnog agregata.

- Postrojenje za sušenje i zagrijavanje frakcija agragata koje se sastoji od sušača, gorionika sušača, duvaljke za gorionik, pumpe za gorivo, komandnog ormara gorionika sušača sa automatskom regulacijom-proporcionalnom i integralnom i elevatora za transport vrućeg agregata do sita za prosijavanje.

- Postrojenje za dobavu filera (punila) sa transportom istog do posude za mješanje koje se sastoji od silosa filera, pužnog dozera, elevatora filera, koša za punjenje filera i mjernog dozera filera.

- Postrojenje za otprašivanje koje se sastoji od predizdvajača grube prašine, isisnog ventilatora, vrećastog filtera, cjevovoda za povezivanje otprašivača, dimnjaka za ispust zraka, sistema za transport prašine, međuspremnika prašine, mjernog dozera prašine i zračnog kompresora.

- Postrojenje za prosijavanje, vaganje i mješanje koje se sastoji od vibracionog sita, spremnika vrućeg agregata, vage za agregat, vaga za bitumen i za filer, posude za mješanje sa mješačem pumpe za raspršivanje bitumena i električnog grijača za pumpu za raspršivanje.

- Postrojenja za zagrijavanje i skladištenje bitumenske mase koje se sastoji od rezervoara goriva (lož ulja), betonskog korita, pumpe goriva, cjevovoda za prenos goriva od spremnika do gorionika, napojnog cjevovoda goriva od prihvatne pumpe za gorivo do skladišnog spremnika, kotla za grijanje termo ulja sa gorionikom, cirkulacionom pumpom vrućeg termo ulja i kontrol panelom za automatsku kontrolu i dva skladišna spremnika bitumena.

- Postojenja za skladištenje vruće asfaltne smjese koje se sastoji od skladišnog spremnika za vruću smjesu, opreme za grijanje sa automatskom regulacijom temperature, skip grabilice, električnih kolica, zračnog kompresora, kontrolnog panela sa automatskom regulacijom i razvodnog ormara.


- Postrojenja za upravljanje proizvodnjom asfaltne mase koje se sastoji od radne sobe, sistema automatske regulacije, kontrolnog panela i razvodnog ormara, te dizel agregata.

Odvijanje tehnološkog procesa u asfaltnoj bazi ima sljedeće uticaje na okolinu: - zagađenje zraka emisijama čvrstih čestica radom postrojenja i produktima sagorjevanja iz

kotlovskog postrojenja za zagrijavanje bitumena, sušača frakcija i transportnih vozila, - zagađenje vodotoka nastankom sanitarnih voda i zauljenih oborinskih voda sa asfaltiranih

manipulativnih površina, - zagađenje tla kod pretakanja ili od incidentnih izlijevanja uskladištenih goriva i ulja, - emisije buke od rada vozila i pokretnih dijelova postrojenja, - nastanak opasnog i neopasnog čvrstog otpada, - vizuelna degradacija okoliša.

KJKP RAD d.o.o. je primjenio mjere prevencije i minimizacije negativnih uticaja na okolinu:

- Manipulativne površine ispred postrojenja su asfaltirane sa nagibom prema ugrađenim slivnicima. Na slivnicima su postavljene rešetke. Oborinske vode su odvojene od fekalnih voda i sabirnim kolektorom spojene na separator ulja i masti.

- Sanitarne vode su odvojenim kolektorom spojene na gradsku kanalizacionu mrežu. - Poduzete su neophodne mjere za sprečavanja zagađenja vodotoka u slučajevima pretakanja

ili incidentnih situacija isticanja opasnih materija (korito sa nadstrešnicom za cisternu sa gorivom, ispod cijevi za prijem bitumena iz cisterne, postavljena je kanta za prihvat malih količina bitumena, a oko nje je posut pijesak za adsorbciju, bačve za čuvanje uskladištenih novih i rabljenih ulja i taloga termanlnog ulja se čuvaju u fizički ograđenom, natkrivenom prostoru, na tankvanama za prihvat ulja,

- Sa svim sirovinama postupa se u skladu s preporukama proizvonača datim u sigurnosno tehničkim listovima koji su dostavljeni s navedenim tvarima.

- U cilju smanjenja emisija buke redovito se vrši održavanje postrojenja, pri nabavci novih uređaja / opreme vodi se računa o buci odnosno o akustičnim osobinama uređaja i opreme, poštuje se predviđeno radno vrijeme i isključuje se rad motora strojeva i kamiona pri eventualnom čekanju.

- Smanjenje emisija mineralnog otpada, koji najvećim dijelom nastaje u postupku čišćenja nakon završenog radnog ciklusa postrojenja postiže se kroz automatiziranu i plansku realizaciju proizvodnje asfaltne mase prema verifikovanim recepturama. Izbjegava se uključivanje postrojenja za manje narudžbe nego se iste sakupljaju i postrojenje uključuje ukoliko ima osiguranu smjensku proizvodnju.

- Razdvojeno prikupljanje otpada u skladu sa listama otpada. - Krupnije čestice prašine izdvojene na ciklonu se miješaju sa osušenim agregatom i pužnim

transporterom se prebacuje u uređaj za miješanje, a fina prašina (filer) iz vrećastog filtera u uređaj za opskrbu mineralnom sirovinom.

- Otpadni filer i frakcija nastala nakon dnevnog čišćenja postrojenja se deponuju i koriste kod realizacije radova niskogradnje od strane KJKP RAD d.o.o. Pogon Gradnja.

- Metalne, ambalažne bačve se odvoze na reciklažno dvorište i prodaju kao reciklažni otpad. - Zbrinjavanje otpadnog ulja i drugih vrsta opasnog otpada podugovoreno sa ovlaštenim

operaterom Delata Petrol d.o.o. Kakanj.


- Poduzete su neophodne mjere za prevenciju nastanka i ublažavanje posljedica požara: metalni dijelovi strojeva su uzemljeni, sve saobraćajnice unutar pogona su slobodne i prohodne za pristup vatrogasnih vozila, strojevi su opremljeni protupožarnim aparatima za početno gašenje požara i protupožarni aparati su rasporeneni po cijelom pogonu, poslovni objekt je zaštićen gromobranskom instalacijom i štiti se vanjskom hidrantskom mrežom.

KJKP RAD d.o.o. je primjenio mjere predviđene za monitoring emisija, kao i mjere po zatvaranju pogona:

- Monitorng i evidencija nastanka i zbrinjavanja čvrstog otpada, - Monitorng i evidencija potrošnje prirodnih resursa (sirovina, goriva, vode, zemnog gasa,

električne energije) - Monitoring emisija u zrak čvrstih čestica jednom u dvije godine i porodukata sagorjevanja

svake godine od strane ovlaštene laboratorije, - Monitoring otpadnih voda iza separatora ulja i masti, dva puta godišnje od strane ovlaštene

laboratorije, - Monitoring emisija buke svake treće godine od strane ovlaštene laboratorije.

U slučaju prestanka rada asfaltne baze neophodno je izraditi projekt sanacije i revitalizacije prostora u kojem se trebaju predvodjeti naročito slijedeće aktivnosti:

- Sve agresivne hemikalije neutralizirati i izmjestiti sa lokacije; - Sav čvrsti i tečni otpad bez obzira na mjesto nastanka sakupiti, selektovati i dati na dalje

zbrinjavanje; - Uklanjanje objekata, procesne opreme izvoditi prema projektu kojeg je za tu svrhu

potrebno prethodno izraditi; - Nakon uklanjanja objekta lokaciju dovesti u stanje prije izgradnje bez uništavanja već

kultiviranih površina.

Uz primjenu savremenih metoda i sredstava rada i mjera zaštite okoline predviđenih ovim Zahtjevom, kao i uz maksimalno poštivanje tehnoloških i ekoloških propisa pri radu postrojenja asfaltne baze, ovaj proizvodni objekat neće uticati na pogoršavanje kvaliteta neposredne okoline, odnosno neće štetno uticati na postojeći kvalitet zraka, vode i tla i neće ugroziti biodiverzitet u okolnom području. Dakle, emisije štetnih materija neće prelaziti propisane norme, niti će uzrokovati zagađenje okoline iznad ekoloških standarda.


POGLAVLJE 11: PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM

11.1 UVOD I PODRUČJE PRIMJENE

U skladu sa odredbama Zakona o upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH“, broj 33/03, 72/09, Član 19), operator postrojenja za koje je potrebna okolinska dozvola izrađuje Plan o upravljanju otpadom. Prema odredbama Zakona o upravljanju otpadom (Član 19), Plan za upravljanje otpadom preduzeće je obavezno ažurirati svako 5 (pet) godina ili poslije promjene u radu postrojenja. Također, u skladu sa Članom 20. operator postrojenja za koje je potrebna okolinska dozvola, kao proizvođač otpada, mora odrediti lice odgovorno za poslove upravljanja otpadom. Prilikom izrade ovoga Plana uzete su u obzir odredbe Pravilnika o kategorijama otpada s listama („Sl. novine FBiH“, broj 9/05), odredbe člana 2 Pravilnika o uvjetima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada („Sl. novine FBiH“, broj 9/05) i odredbe Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom („Sl. novine FBiH“, broj: 88/11, 28/13). Ovim se dokumentom određuju kategorije svih vrsta otpada koje mogu nastati tokom procesa proizvodnje asfaltne mase u Asfaltnoj bazi Rajlovac u vlasništvu KJKP RA d.o.o. Sarejevo. Za svaku kategoriju daju se smjernice za postupanje odnosno, načine sakupljanja, odvoza i konačnog zbrinjavanja nastalog otpada.

11.2 PORIJEKLO OTPADA

Otpad koji se generira na lokaciji ovog pogona i postrojenja nastajat ie na slijedećim lokacijama:

- Rotaciona sušnica-ciklon (filter za prečišćavanje prašine), - Taložnik termalnog ulja, - Skladište bačvi sa mašinskim i termalnim uljem, - Spremnik za skladištenje bitumena, - Laboratorija, - Separator ulja i masti, - Objekti za smještaj radnika,

Sam proces proizvodnje ne generira značajne količine čvrstog otpada, Skoro sve sirovine se isporučuju kamionima i cisternama tako da nemaju pakovanje koje ostaje kao otpad, izuzev termalnog i mašinskog ulja koje se nabavlja u buradima. Otpad koji nastaje u proizvodnji u formi neupotrebljive asfaltne mješavine se uglavnom reciklira u samoj asfaltnoj bazi ili se koristi kao podloga za inteme komunikacije na kamenolomima i sličnim objektima. Prašina koja je zadržana u filterima se takoder reciklira i koristi kao vlastiti filer. Povremeno može doći do nastanka izvjesne količine otpada iz samog bitumena koji se prospe kod punjenja rezervoara. Naime, kod pretakanja bitumena, u crijevu koje spaja rezervoar sa cisternom može ostati 2-3 litra bitumena. Ovaj je materijal prirodnog porijekla i urednim manipuliranjem sa ovim otpadom ne može doći do nepovoljnog utjecaja na okoliš.

http://www.fmoit.gov.ba/download/pravilnik_ambalaza_27.10.11.doc

http://www.fmoit.gov.ba/download/pravilnik_ambalaza_27.10.11.doc


U predmetnoj asfaltnoj bazi, ispod rezervoara bitumena, takođe postoji postavljena kanta za prikupljanje eventualnih malih količina bitumena koji iscuri, i koji se ponovo koristi, nakon filtriranja. Takode oko kante je nasuti pijesak (apsorbens) koji bi ,,pokupio" eventualna manja curenja bitumena iz rezervoara, Kod održavanja postrojenja mogu se javiti određene količine rabljenog ulja za podmazivanje, koje prema katalogu spada u opasni otpad, koji se odvozi na reciklažu kod ugovorenog operatera za navedeni otpad. Na isti način se zbrinjavaju i metalna burad od termalnog ulja. Pri radu postrojenja može doći do prosipanja filera i frakcija, ali to nisu veće količine. Ovaj rasuti materijal se treba redovito sakupljati i vratiti u proces. Također, povremeno se javlja potreba za zamjenom filtera, koji se kada više nisu u upotrebi trebaju odložiti na gradsku deponiju. Jedini stalni izvor otpada mogu biti metalna burad od termalnog ulja (koje se mijenja jedan put u 10 godina), apsorbensi za bitumen (pijesak), te hemijski otpad (mješavina bitumena i trihloretilena) i njegova ambalaža iz laboratorije. U objektu za smještaj radnika, nastaju i minimalne količine miješanog komunalnog otpada. Osim toga, otpad nastaje planiranim pražnjenjem separatora masti i ulja za oborinske otpadne vode i taložnika termalnog ulja. 11.1 VRSTE OTPADA SA LISTOM OTPADA, SASTAV I KOLIČINA

U skladu sa Pravilnikom o kategorijama otpada FBiH ("S1. novine FBiH", broj 09/05) navedene su oznake tipova otpada prema osobinama otpada i djelatnostima iz kojih potide otpad, U skladu sa elankom 4. Pravilnika, za potrebe upravljanja otpadom, proizvodad otpada je klasificirao otpad koji nastaje na lokaciji ovog pogona i postrojenja, što je prikazano u Tabeli 12. Otpad označen (*) se prema Pravilniku smatra opasnim otpadom. Tabela 12. Klasifikacija otpada koji nastaje u krugu asfaltne baze Rajlovac ŠIFRA NAZIV OTPADA 10 12 03 Čestice i prašina 13 02 08* Ostala ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 13 03 08* Sintetska izolacijska ulja i ulja za prenos toplote 15 01 10* Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih materija ili je onečišćena opasnim materijama 15 02 02* Apsorbensi, filterski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu na drugi način specificirani), materijali za upijanje i zaštitna odjeća onečišćena opasnim materijama 15 01 10* Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih materija ili je onečišćena opasnim materijama 16 05 06* Laboratorijske hemikalije koje se sastoje od ili sadrže opasne materije uključujući mješavine laboratorijskih hemikalija 19 08 10* Mješavine masti i ulja iz odvajača ulja/vode koje nisu navedene pod 19 08 09 20 03 01 Miješani komunalni otpad


Tabela 13: Opis otpada i mjesta njegovog nastanka u krugu asfaltne baze Rajlovac

MJESTO NASTANKA ŠIFRA OTPADA OPIS OTPADA

Postrojenje za otprašivanje - sušnica – ciklon- filter sa vrećama

10 12 10 Filterske vreće

10 12 03 Čestice i prašina

Kotlovsko postrojenje za zagrijavanje bitumena 13 03 08* Talog termalnog ulja

Prostor za mehanizaciju i skladište alata i opreme, servisiranja mašina i utovarivača

13 02 08* Ulja i maziva za motore, pogonske uređaje i podmazivanje

Prostor za skladištenje ulja 15 01 10* Metalna burad od termičkog ulja i ulja za podmazivanje

Spremnik za skladištenje bitumena; Prostor za mehanizaciju i skladište alata i opreme, servisiranja mašina i utovarivača

15 02 02* Apsorbensi i materijali za upijanje i zaštitna odjeća onečišćena opasnim materijama

Laboratorija

15 01 10* Ambalaža od hemikalija korištenih u laboratoriji

16 05 06*

Prosute laboratorijske hemikalije i hemikalije kojima je istekao rok uključujući mješavine laboratorijskih hemikalija (mješavina bitumena i trihloretilena)

Separator ulja i masti 19 08 10* Masni talog iz separatora masti i ulja Objekti za smještaj radnika 20 03 01 Miješani komunalni otpad

11.3 KONCEPT UPRAVLJANJA OTPADOM Odvajanje otpada

Cilj selektivnog prikupljanja, skladištenja i rukovanja otpadom je spriječiti ugrožavanje čovjekova zdtavlja i okoliša, a posebno ispuštanje štetnih materija u vode i tlo. Skupljanje i skladištenje otpada će biti organizovano u sklopu lokacije pogona i postrojenja a temeljiće se na osnovnim načelima upravljanja otpadom i to:

- Odvojenog prikupljanja, - Prevencije i - Reciklaže.

Mjere za sprečavanje nastanka otpada

U industrijskim pogonima za proizvodnju asfalta, sprječavanje nastanka otpada odnosi se na mjere dobrog gospodarenja koje podrazumijeva dobro upravljanje procesom radi minimiziranja curenja


i prosipanja sirovina. Ostale tehnike se odnose na ponovnu upotrebu određenih otpada u procesu (npr. prašina iz flltera kao filer) koja se može maksimizirati kroz odvojeno prikupljanje otpada. U nastavku se daje koncept odvajanja, ponovne upotrebe i konačnog tretmana za pojedine kategorije. Mjere za odvojeno prikupljanje otpada

Krupnija prašina izdvojena na ciklonu (označena kao 10 12 03) se miješa sa osušenim agregatom i pužnim transporterom se prebacuje u uređaj za miješanje, a fina prašina (filer) (označena kao 10 12 03) iz vrećastog filtera u uređaj za opskrbu mineralnom sirovinom i koristi kao vlastiti filer u procesu proizvodnje. .

Čvrsti otpad od obrade prašine tačnije filterske vreće (označene kao 10 12 10) će se skladištiti posebno i odložiti na gradsku deponiju od strane nadležnog komunalnog preduzeća.

Otpadni filer i frakcija (označena kao 10 12 03) nastala nakon dnevnog čišćenja postrojenja se deponuju i koriste kod realizacije radova niskogradnje od strane KJKP RAD d.o.o. Pogon Gradnja.

Prosuta i rabljena ulja i talog termalnog ulja (označena kao 13 02 08* i 13 03 08*) se prihvataju u posebne posude, te sakupljaju u burad koja se odvoze na reciklažu. Postoji poseban ugovor sa ovlaštenim operaterom za zbrinjavanje opasnog otpada, preduzećem DELTA PETROL d.o.o. Kakanj koje vrši reciklažu otpadnih ulja, na nivou cjelokupnog preduzeća KJKP Rad Sarajevo. Servisiranje vozila se odvija isključivo na servisnom platou na razmatranoj lokaciji, gdje je pozicionirana i posuda prikupljanje otpadnih ulja.

Metalna burad od termalnog ulja (označena kao 15 01 10*) se zbrinjavaju na isti način kao i prethodno navedena otpadna ulja. Apsor'bense i materijale za upijanje prosutog bitumena (npr. Pijesak od prosutog bitumena), te zaštitna odjeća onečišćena opasnim materijama (označene kao 15 02 02*) potrebno je odvojeno prikupljati na lokaciji. Ovako prikupljen otpad plasirati preduzecima koja se bave zbrinjavanjem ove vrste otpada.

Otpad nastao u laboratoriji u vidu ambalaže od hemikalija korištenih u laboratoriji (15 01 10*) i mješavine laboratorijskih hemikalija (mješavina bitumena i trihloretilena) (16 05 06*) skladište se posebno, te se odvoze od preduzeća koja se bavi zbriniavanjem ove vrste otpada. Testni uzorci asfalta na kojima se vrši analiza se recikliraju nazad u proces.

Masni talog iz separatora masti i ulja (označene kao 19 08 10*), koje predstavlja opasan otpad, čisti i zbrinjava preduzeće DELTA PETROL d.o.o. Kakanj

Nastali miješani komunalni otpad (označen kao 20 03 01) sakuplja se odvojeno u kontejneru za komunalni otpad.

Odvoz i konačno zbrinjavanje otpada

Proizvođač otpada će sav selektivno prikupljeni otpad predati operatoru, odnosno ovlaštenim preduzećima za prikupljanje, transport i preradu otpada u skladu sa Uredbom o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada (,,S1. novine FBiH", broj 38/06). Operator preuzima obavezu transporta do konačne prerade otpada, odnosno konačnog zbrinjavanja. U postupku tražnja najbolje ponude za odvoz ambalažnog, te opasnog otpada, proizvođač će od operatoru zatražiti dokaz o zadovoljavanju zakonskih odredbi.


Odvoz i konačno zbrinjavanje prikupljenog otpada vrši KJKP RAD d.o.o. Sarajevo. sanitarnim odlaganjem na gradskoj deponiji.

Vođenje evidencije

Proizvođač otpada će redovno voditi evidencije i vršiti analize o tokovima, vrsti i količinama nastalog otpada. Evidencija podrazumijeva sljedeće podatke: podaci o proizvedenom otpadu i uzrocima njihova nastanka, skladištenje otpada, uklanjanje i konačno zbrinjavanje otpada.

Proizvođač će za svaku predaju otpada pripremiti evidencijski list u dva primjerka, gdje jedan primjerak predaje Operatoru a jedan čuva u vlastitoj arhivi. Na osnovu pohranjenih dokumenata se lako utvrđuje tačna količina predatog opasnog i neopasnog otpada Odgovornost

Odgovornost osoblja u pogledu upravljanja otpadom na lokaciji ovog preduzeća je sljedeća: Za Plan upravljanja otpadom, uključujući i izvještavanje i monitoring zadužen je Rukovodioc

radne jedinice proizvodnje asfalta Hikmet Memić, koji predstavlja i izvrsioca sistema upravljanja otpadom na lokaciji i preuzima kontrolu nad radnicima da rade u skladu sa organizacijskim propisima.


PRILOZI

Prilog 1: Kopija Izvoda iz Prostornog plana Kantona Sarajevo izdat 30.10.2020. godine od strane Zavoda za planiranje Kantona Sarajevo Prilog 2: Kopija dopisa Službe za urbanizam, stambene, imovinsko-pravne, geodetske poslove i kataster nekretnina Općine Novi Grad Sarajevo Prilog 3: Kopija Ugovora o zakupu sa Željeznice Fedracije Bosne i Hercegovine d.o.o. Sarajevo Prilog 4: Kopija Rješenja o okolinskoj dozvoli, broj: UPI 05/2-23-11-78/15 SS izdata 03.11.2015. godine od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Prilog 5: Kopija Rješenja o vodnoj dozvoli za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda, broj: UP-I/25-3-40-603-4/16 izdata 13.12.2016. godine od strane Agencije za vodno područje rijeke Save. Prilog 6: Kopija Rješenja o vodnoj dozvoli za snabdjevanje vodom i ispuštanje sanitarno-fekalnih voda, broj: 07-04-25-18112/17 izdata 16.09.2019. godine od strane Ministarstva privrede Kantona Sarajevo. Prilog 7: Kopija Ugovora o ekološkom zbrinjavanju otpadnih ulja sa utvrđenih lokacija u Sarajevu, a koje su u vlasništvu KJKP RAD d.o.o. sa firmom DELTA PETROL Kakanj.

Documents

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE ZA …