Izazovi okolinske dozvole

8/8/2019 Izazovi okolinske dozvole

1/296

FEDERALNO MINISTARSTVO OKOLIA I TURIZMAIZAZOVI OKOLINE DOZVOLE


2/296

CIP Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska biblioteka

Bosne i Hercegovine, Sarajevo502.17:351]497.6094.5047

IZAZOVI okoline dozvole / [glavni i odgovorni urednik NevenkoHerceg]. Sarajevo : Federalno ministarstvo okolia i turizma, 2010. 292 str. : gra. prikazi ; 24 cm

Mali rijenik najee koritenih okolinih pojmova : na engleskom inaim jezicima: str. 253292

ISBN 9789958524004

COBISS.BHID 18173702

FEDERALNO MINISTARSTVO OKOLIA I TURIZMA

IZAZOVI OKOLINE DOZVOLE

Izdava: Federalno ministarstvo okolia i turizma

Za izdavaa: dr. sc. Nevenko Herceg, ministarGlavni i odgovorni urednik: dr. sc. Nevenko Herceg

Urednitvo: Mladen Rude, Suada Numi, Tomislav Luki,Mehmed Cero i Mate Bandur.

Lektori: Zdravko Niki, pro.

Graiko oblikovanje i tisak: FRAM ZIRAL, Mostar

Tira: 1.000 komada


3/296

Federalno ministarstvo okolia i turizma

IZAZOVIOKOLINE DOZVOLE

Sarajevo, 2010.


4/296

Projekat se realizira uz potporu:

EU IPA 2007 - projekta Podrka u provoenju IPPC direktive u BiH koji

provodi konzorcij SAFEGE u suradnji sa Witteveen Bos i PROSPECT


5/296

5

Sadra

1. Okolina dozvola novi pravni institut za zatitu okolia ....................................132. Federalna strategija zatite okolia najvaniji dokument okoline politike ...21

3. Fokalna uloga Federalnog ministarstva okolia i turizma u kontekstumeunarodnih okolinih aktivnosti za Bosnu i Hercegovinu .................................27

4. Izdavanje okolinih dozvola za industriju u europskom kontekstu ................. 35

5. IPPC direktiva i BATovi .....................................................................................................41

6. Kljuni savjeti za menadment preduzea ................................................................47

7. Zakonodavni okvir ..............................................................................................................51

Zakon o zatiti okolia ..............................................................................................53

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zatiti okolia .......................103

Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obveznaprocjena utjecaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogubiti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolino doputenje .....112

Pravilnik o uvjetima i kriterijima koje moraju ispunjavati nositeljiizrade studije o utjecaju na okoli i visini naknade i ostalihtrokova nastalih u postupku procjene utjecaja na okoli ......................135

Pravilnik o uvjetima za podnoenje zahtjeva za izdavanjeokolinog doputenja za pogone i postrojenja koja imaju izdanadoputenja prije stupanja na snagu zakona o zatiti okolia .................139

Pravilnik o sadraju izvjea o stanju sigurnosti, sadrajuinormacija o sigurnosnim mjerama i sadraju unutarnjih ivanjskih planova intervencije ............................................................................145

Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanjeokolinog doputenja za pogone i postrojenja koja imaju izdatadoputenja prije stupanja na snagu zakona o zatiti okolia ..................157

Pravilnik o izradi godinjih/polugodinjih programa inspekcijezatite okolia ............................................................................................................159

Pravilnik o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima sepostiu standardi kvalitete okolia ...................................................................161

Pravilnik o registrima postrojenja i zagaivanjima ....................................166


6/296

6 Izazovi okoline dozvole

Pravilniko edukaciji, programu obuke, strunom ispitu icertiikaciji strunjaka za ocjenu planova aktivnosti i studija oprocjeni utjecaja na okoli u postupku izdavanja okoline dozvole .....200

7.1. Drugi zakonski akti iz oblasti zatite okolia .................................................208

8. Izvjee o prijenosu okolinog zakonodavstva EU u okolinozakonodavstvo u Federaciji BiH za 2009. godinuPododbor za transport, okoli, energiju i regionalni razvoj ................................213

9. Postupak dobivanja okoline dozvole ......................................................................219

9.1. Nova postrojenja, pogoni i instalacije objekti ...........................................220

9.1.1. Lista nositelja izrade studije utjecaja na okoli..................................224

9.2. Postojea postrojenja, pogoni i instalacijeobjekti ....................................227

10. Izvjee o okolinim dozvolama ...............................................................................237

10.1. Dinamika zaprimanja zahtjeva za izdavanje okoline dozvole uFederaciji BiH 2003. 2009. .......................................................................................237

10.2. Izdate okoline dozvole u Federaciji BiH u razdoblju 2004. 2009. ..239

10.3. Izdate okoline dozvole u kantonima/upanijama u razdoblju2004. 2009. ......................................................................................................................240

11. Registri o postrojenjima i zagaivanjima .............................................................245

11.1. Uspostava registra o pogonima i zagaivanjima u FederacijiBosne i Hercegovine u cilju zatite okolia............................................................245

12. Mali rjenik najee koritenih okolinih pojmova /na engleskom i naim jezicima/ .......................................................................................253

13. Korisne web stranice .....................................................................................................289


7/296

7Federalno ministarstvo okolia i turizma

Uvod

Svako ljudsko bie ima pravo na ivot u okoliupodobnom za zdravlja i obilje.Stoga je individualna i kolektivna dunost zatitii poboljati okoli za dobrobit sadanjih i buduih narataja.

odreda lanka 3. Zakona o zatiti okolia

Citiranim lankom Zakona o zatiti okolia namjera mi je s jedne strane naglasitiobvezu drave da osigura uvjete za zdrav ivot, a s druge strane i podsjetiti na

dunost svakog od nas, da u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, u svakodnevnomivotu osobitu skrb posveujemo zatiti prirode i ljudskog okolia. U usporedbisa stanjem veine drugih zemalja srednje i zapadne Europe, nae se podruje

jo uvijek odlikuje visokim stupnjem ouvanosti prirode i okolia. Meutim, poput veine drugih zemalja suoeni smo s velikim izazovima u podruju njihovadaljnjeg ouvanja i zatite. Upravo zato na nama lei posebna odgovornost zarazvijanje nove svijesti o naem odnosu prema prirodi i okoliu.

U slubi zatite prirode i odrivog razvoja, a u sklopu redovitih aktivnostiiz propisanog djelokruga rada, Federalno ministarstvo okolia i turizma podu

zima cijeli niz aktivnosti kojima je cilj jaanje svijesti o potrebi zatite okolia.Krovnim zakonom lex generalis, Zakonom o zatiti okolia, koji objedinjujesve sastavnice okolia vodu, zrak, tlo, otpad, prirodu, kemikalije, zapoelismo stvaranje osnova za promicanje odrivog razvitka i donoenje planova iprograma razvoja uz poznavanje moguih utjecaja na okoli. Sukladno smjernicama Europske unije EU, Zakonom je uvedena i okolina dozvola sa svrhom stvaranja posebne odgovornost velikih proizvodnih i energetskih sustavaprema okoliu. Jedinstvena okolina dozvola uzima u obzir cjelovito okolinoupravljanje postrojenjem, ukljuujui emisije u zrak, vode i tlo, stvaranje otpa

da, koritenje sirovina, energetsku uinkovitost, buku, akcidente i sanaciju lokacije nakon zatvaranja postrojenja. Takva dozvola kao novi pravni, obvezujuiinstrument predstavlja prekretnicu u nainu poslovanja svih tvrtki obveznika,te samim time i veliki izazov. Jasna odgovornost za posljedice po okoli kojepropisuje dozvola donosi niz novih obveza za tvrtke, koje su inancijski zahtjevne, ali dugorono gledano isplative.

U sedmogodinjoj primjeni okolinih zakona koji su doneseni 2003., uvidjelase potreba za njihovim poboljanjima i dodatnim usklaivanjima s relevantnimokolinim smjernicama EU. Kao rezultat toga Federalno ministarstvo okolia i


8/296


turizma uradilo je izmjene i dopune Zakona o zatiti okolia, Zakona o zatitizraka i Zakona o upravljanju otpadom, koje su 2009. usvojene u ParlamentuFederacije BiH. Ovim izmjenama i dopunama znaajno su pojednostavljeneprocedure i postupci za izdavanje okolinih dozvola, kako za nove, tako i za po

stojee pogone i postrojenja.Jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarivanje odrivoga razvoja jest djelotvorno sudjelovanje javnosti. Kako bi to bilo ostvarivo, u proces moraju bitiukljueni svi tijekom cijeloga ciklusa poevi od planiranja, preko provedbe donadzora. Pod time se prije svega podrazumijevaju odgovarajue inormiranje iizobrazba, to je posebno naglaeno kroz set domaih okolinih zakona, a proizlazi i iz odredaba Arhuke konvencije o pristupu javnosti okolinim inormacijama i pravosuu, koju je Bosna i Hercegovina ratiicirala 2008. Arhuka konvencijapredstavlja veza izmeu odgovornosti tijela javne vlasti i zatite okolia jer je

usmjerena na demokratsku suradnju javnosti s tijelima javne vlasti te utire putnovom postupku sudjelovanja javnosti u dogovaranju i provedbi meunarodnih sporazuma. S tom svrhom, kako bismo pribliili raspoloive okoline inormacije i podatke znanstvenoj, strunoj i najiroj javnosti u Bosni i Hercegovini,poetkom 2010. publicirali smo dokument Stanje okolia Federacije Bosne i Hercegovine, gdje je numeriki, graiki i opisno prezentirano vie od 80 okolinihindikatora. Ovome je u 2009. prethodilo slubeno usvajanje Federalne strategijezatite okolia s Akcijskim planom, od strane Parlamenta Federacije BiH.

Usprkos djelovanju na airmiranju i izdavanju okoline dozvole, jo uvijek se

nisu stvorile zadovoljavajue pretpostavke kako bi ovaj novi pravni instrumentzaivio u naem drutvu. Stoga vam kroz ovaj prirunik nudimo zakonske i podzakonske akte, te slijed dokumenata koji mogu pomoi ne samo boljem razumijevanju zatite okolia, nego i znatno olakati ishoenje okoline dozvole. Prirunik je namijenjen i strunjacima koji se bave izradom dozvole jer na jednommjestu nudi potrebne dokumente, podatke i primjere okolinih dozvola.

Izdavanje dopunjenog prirunika Izazovi okoline dozvole pratit e medijska i edukacijska kampanja koja e obuhvatiti sve upanije s podruja Federaci

je BiH. Kampanja e se sastojati od slijeda edukacijskih radionica, koje bi trebale

doprinijeti boljem razumijevanju potrebe ishoenja to kvalitetnije okolinedozvole i njezine implementacije u zadanom roku. Uz to, pokuat emo putemmedijske i vizualne kampanje doprinijeti jaanju okoline svijesti, te ukljuitisve raspoloive snage u politiku zatite okolia.

Meunarodna zajednica na okoli gleda globalno i od svih subjekata zahtijeva ISTO ponaanje i ispunjavanje ISTIHJEDNAKIH uvjeta. Protokoli i konvencije,kojih se moramo pridravati, usmjeravaju nae ponaanje prema civilizacijskimtekovinama zajednice europskih naroda. Moda za nerazvijene zemlje, kakva

je naa, konvencije i protokoli nisu najpravedniji, ali mi moramo pokazati vo


9/296


lju i elju za kvalitetnijim odnosom spram okolia te dati bezrezervnu podrkuprimjeni okolinih zakona. K tome, okoli je poslije poljoprivrede najzahtjevnijepodruje u procesu pristupanja EU, a IPPC smjernica koja predstavlja temelj europske politike u oblasti okolia najzahtjevnija i najskuplja.

Pred svima nama je zaista teak i zahtjevan put, put koji iziskuje napore iodricanja. Na sreu, mi po tom putu napretka i europskih integracija, deinitivno koraamo i nikako ne smijemo dovesti u pitanje dolazak do cilja, a on jeprije svega OUVANA I ISTA PRIRODA I OKOLI NA ZADOVOLJSTVO SVAKOGGRAANINA I BUDUIH GENERACIJA.

Pridruite nam se i budite i vi PRIJATELJ OKOLIA!MINISTAR

Dr. sc. Nevenko Herceg


10/296


11/296

1.OKOLINA DOZVOLA

- NOVI PRAVNI INSTITUTZA ZATITU OKOLIA


12/296


13/296

13

1. Okolina dozvola novi pravni institut za

zatitu okoliaPie: Mladen Rude

Uspostava novog sustava izdavanja okolinih dozvola utemeljena je na modernim europskim standardima i procedurama i tretira sve utjcaje koje pogoni ipostrojenja, odnosno aktivnosti uglavnom gospodarskih subjekata, imaju napojedine segmente okolia i okoli u cjelini. Dakle, moemo rei kako je uveden

novi pravni institut nazvan okolina dozvola, koji sa svojim instrumentarijem uormi odredbi u Zakonu i provedbenim propisima preventivno djeluje na prekomjerna zagaivanja utvrena graninim vrijednostima parametara zagaivanja okolia i doprinosi njegovom ouvanju, zatiti zdravlja ljudi i ouvanjucjelokupnog ivog svijeta.

Stoga, Zakon o zatiti okolia Slubene novine FBiH broj: 33/03 i 38/09 dajetemeljna rjeenja prevencije u ouvanju okolia glede ispunjavanja uvjeta zaizradnju novih objekata i postrojenja, ali uvaavajui ekonomsku realnost Bosne i Hercegovine, propisuje i prijelazna rjeenja i rokove prilagoavanja stan

dardima i zahtjevima utvrenim Zakonom i provedbenim propisima za postojee pogone i postrojenja Sl. novine FBIH broj: 19/04 i 45/09Za nove pogone i instalacije spomenutim provedbenim propisom tj. Pra

vilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna procjena utjecaja naokoli i pogone i postrojenja koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo akoimaju okolinu dozvolu Pravilnik Sl.novine Federacije BiH broj: 19/04, ureen je poseban reim kontrole i evidencija djelatnosti koje ugroavaju ili moguugroavati okoli. Ovim pravilnikom deiniraju se instalacije za koje okolinu dozvolu iskljuivo daje Federalno ministarstvo okolia i turizma, ali i postupak na

koji nain se to utvruje. Taj postupak otpoinje utvrivanjem:pogona i postrojenja za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli l.3 i 4

pogona i postrojenja za koje se procjena utjecaja na okoli obavlja naosnovi ocjene ederalnog ministarstva l. 5. i 6.

pogona i postrojenja za koje nije potrebna procjena utjecaja na okoli aza koje ederalno ministarstvo izdaje okolinu dozvolu l. 7. i 8.

pogona i postrojenja za koje postoji opasnost od nesrea veih razmjeraa za koje Federalno ministarstvo izdaje dozvolu l. 9., 10. i 11.


14/296


Takoer, ovim pravilnikom deiniran je u posebnim poglavljima sadraj Studije o utjecaju na okoli i Kriteriji za utvrivanje potrebe za provoenje procjeneutjecaja na okoli.

Zakonom je propisano da e se izvriti kontrola za sve aktivnosti pogona i

postrojenja koji ugroavaju ili mogu ugroziti okoli.Kontrola se obavlja:utvrivanjem aktivnosti, pogona i postrojenja iji rad se deinira u okolinoj dozvoli,

kontrolom uvjeta i mjera koje treba ispuniti pogon i postrojenje s okolinog aspekta, neovisno od graditeljskih uvjeta,

voenjem monitoringa i izvjetavanjem za potrebe baza podataka u registru zagaivaa i zagaivanja i

inspekcijskim nadzorom.

U skladu s integralnim pristupom sve druge dozvole npr. vodni akt trebajuse izdati usuglaeno s ovom dozvolom.

Postupajui u skladu s ustavnim nadlenostima izdavanje okoline dozvolaza pogone i postrojenja podijeljeno je izmeu Federacije BiH i upanija/kantona, ovisno o tome radi li se o velikim, srednjim ili malim pogonima. Sukladnoklasiikaciji pogona i postrojenja po vrstama, veliinikapacitetu i drugim kriteri

jima, okolinu dozvolu prema navedenom Pravilniku izdaje ederalno ministarstvo, dok za ostala postrojenja dozvolu izdaju nadlena upanijska ministarstva

l. 2., PravilnikaSl.novine Federacije BiH broj: 19/04. Za veoma male pogone ipostrojenja dozvole e se izdavati kroz postupak izdavanja urbanistike suglasnosti i odobrenja za graenje.

Zakonom je detaljno propisano to treba sadravati zahtjev za izdavanjeokoline dozvole.

Ukoliko se bude radilo o projektima koji znaajno utjeu na okoli i za koje jepotrebna izrada Studije o utjecaju na okoli, umjesto tih podataka dostaviti ese Studija o utjecaju na okoli.

Uvaavajui potrebu gospodarskih/privrednih subjekata za prilagoavanje

rada pogona i postrojenja s postavljenim zahtjevima Zakona, za postojee pogone i postrojenja predvieni prijelazni rokovi i uvjeti za pribavljanje okolinedozvole i plana prilagoavanja za ona postrojenja kod kojih prilagoavanjestandardima prouzrokuje znaajne promjene u radu su do 31.12.2008. godine.

Posebnim provedbenim propisima koje je donio ederalni ministar Sl.novine Federacije BiH broj: 68/05 i 45/09 pod nazivom Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okoline dozvole za pogone i postrojenja kojaimaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia i Pravilniko uvjetima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okoline dozvole za pogone i


15/296


postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatitiokolia, propisana je vrsta pogona i postrojenja i u kojim rokovima se morajuizraditi planove i izvriti mjere prilagoavanja postojeih instalacija sa zahtjevima odredbi predmetnog Zakona i njegovih pravilnika koji su na snazi.

Sukladno odredbama Zakona regulirana su jo dva vaa provedbena propisa Sl. novine FBiH broj: 68/05:Pravilnik o sadraju izvjea o stanju sigurnosti, sadraju sigurnosnih mjera i sadraju unutarnjih i vanjskih planova intervencije,

Pravilnik o izradi godinjih/polugodinjih programa inspekcije zatiteokolia,

kojim se propisuju obveze operatora instalacija na poduzimanje sigurnosnih mjera radi sprjeavanja nesrea veih razmjera i preventivnog djelovanjana zatiti okolia od strane inspekcije zatite okolia.

Na kraju potrebno je istaknuti da Zakon o zatiti okoli i njegovi provedbenipropisi pravilnici u postupku izdavanja okolinih dozvola slijede osnovne principe IPPC smjernice i Sevezo II smjernice.

Zakonom propisani rok za izdavanje okoline dozvole je etiri 4 mjesecaod podnesenog zahtjeva ili dva 2 mjeseca od izrade Studije o utjecaju u naokoli.

Zakonom propisana vanost dozvole je pet 5 godina.Kada pogledamo ostale okoline zakone iz seta zakona, na primjer rjee

nja predloenaZakonom o zatiti prirode Slubene novine Federacije BiH broj:33/03 oni mogu biti znaajni za rad gospodarskih/privrednih subjekata akoimaju ili namjeravaju imati aktivnosti na podruju zatienog pejzaa, odnosnozatienog podruja. U tom e sluaju okolina dozvola sadravati i aspekt zatite podruja prirodnih sustava i vrsta i karakteristika pejzaa.

Posebnim propisom kojim e se podruja proglaavati zatienim uredit ese izdavanje dozvola za aktivnosti u danom podruju, zabrane pojedinih aktivnosti, kao i obveze izvjetavanja nadlenih organa o stanju u podruju.

Projekti za koje se utvrdi da mogu imati znaajan utjecaj na prirodne vrijed

nosti bit e podlona procjena utjecaja na prirodu.Takoer,Zakonom o zatiti zraka Slubene novine FBiH broj: 33/03 i 04/10 propisana je obveza za ederalnu i upanijsku/ kantonalnu razinu vlasti, u ijoj jenadlenosti pitanje kvalitete zraka, izrada listi zatienih podruja na kojima sene moe stacionirati niti jedan novi tokasti izvor emisije postrojenje sa sagor

jevanjem i za spaljivanje otpada, niti se mogu proirivati postojee aktivnosti.


16/296


Zakonom su propisani uvjeti koje moraju ispuniti izvori emisija:emisija zagaujuih materija i/ili neprijatnih mirisa mora biti svedenana najmanju moguu mjeru od aze planiranja do rada samog postro

jenja, te

propisane granine vrijednosti ne smiju biti prekoraene.

Spomenutim pravilnikom o procjeni utjecaja na okoli, propisuje se za kojeizvore emisija je obavezna procjena utjecaja na okoli. Za izvore emisija za kojebude potrebna okolina dozvola izrauje se Studija o zraku ili Studija o utjecaju na okoliukoliko sadri segment zraka i init e dio dokumentacije zaizdavanje okoline dozvole. Izvori emisije za koje nee biti potrebna okolinadozvola utvrdit e se kroz urbanistiku saglasnost i odobrenje za graenje podaci o supstancama koje e se koristiti, koliina supstanci koje e se emitirati pri

normalnom radu i u sluaju veih nesrea, preventivne mjere koje je potrebnopoduzeti i sl.Zakonom je propisano da objekti koji su prestali s radom ili su promjenili

namjenu podlijeu obvezi pribavljanja nove dozvole.Rok vaenja izdate dozvole je deset 10 godina.Za postojea postrojenja koja rade ili su ve dobila dozvolu predvieno je

razdoblje prilagoavanja, odnosno usklaivanja svojih aktivnosti sa zahtjevimaiz zakona od osam 8 godina.

Prelazno razdoblje takoe je utvreno za pojedine izvore zagaenja npr.

sadraja sumpora u gorivu, odnosno izbacivanje olovnog benzina iz uporabe,l.21 i 22. Zakona o zatiti zraka i utvreni rokovi su do 2010. odnosno 2015.god.

Zakonom o upravljanju otpadom Slubene novine Federacije BiH broj:33/03 i 72/09 je propisano da za sve vrste aktivnosti/postrojenja i za sve vrsteotpada, kao i za aktivnosti upravljanja opasnim otpadom i prekogranini promet otpadom gospodarski subjekti trebaju imati dozvolu.

Dozvola za tretman otpada ne iskljuuje dobivanje drugih dozvola predvienih posebnim propisima.

Zakonom i Pravilnikom su propisani sluajevi u kojima dozvola nije potrebna,to treba sadravati zahtjev za izdavanje dozvole, a to sadri sama dozvola.Rok vaenja izdate dozvole za deponije ili postrojenja za spaljivanje je naj

manje pet 5 godina uz mogunost produenja za isto vremensko razdobljeako nije dolo do promjene uvjeta pod kojim je dozvola izdana.

Za postojea postrojenja deponije l. 55., Zakona o upravljanju otpadom odnosno l.14. Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o upravljanja otpadom,predviena je obveza svake opinske deponije da izradi Plan prilagoavanjaupravljanja otpadom.


17/296


Na kraju, vano je istaknuti kako je najvei dio odredbi Zakona o zatiti vodaSlubene novine Federacije BiH broj: 33/03, koji prestaje s vanou djelovanja donoenjem novog Zakona o vodama Slubene novine Federacije BiHbroj: 70/06 od 20.11.2006.god., ukljuen u novi Zakon o vodama. Nadlenost

u mnogim odredbama novog Zakona o vodama je zajednika i podijeljena jeizmeu dva resorna ministarstva, Federalnog ministarstva za okoli i turizam iFederalnog ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i umarstvo.


18/296


19/296

2.FEDERALNA STRATEgIjA

ZATITE OKOLIA NAjVANIjI DOKUMENT

OKOLINE POLITIKE


20/296


21/296

21

2. Federalna strateiazatite okolia navanii

dokument okoline politikePie: Tomislav Luki

Jedini pravi problemi odrivoga razvoja i opstojnosti ovjeka su okolini problemi. Planet Zemlja je za sad na jedini dom, a prema svim pokazateljima takoe i ostati jo jedno due vrijeme. Zbog toga sami sebi moramo priznati jednuveliku ironiju koja nam se dogaa: na naem planetu svakim danom ima sve

vie i vie ugroavanja prostora ekosere, a svakim danom izumiru mnogi iviorganizmi za koje moda nikada neemo saznati da su ivjeli zajedno s vrstomzvanom ovjek u istom domu koji nazivamo Zemlja. Kud god pogleda, poeviod mjesta u kojem ivi pa sve do ledenih slojeva Antartike i praznih pustinja uArici, ovjek moe uoiti neto to se svuda dogaa vrlo ozbiljne okolineprobleme i ugroavanje ekosustava.

Jedino bie koje se prirodi divi i zna je voljeti je ovjek. Jedino bie kojeprirodu svjesno unitava je ovjek. Vrsta smo koja je najodgovornija za stanjeprirode. Koliko smo toga svjesniji, toliko je naa odgovornost vea. Ponekad jepotrebno uloiti neki napor, napraviti intervenciju kako bi se popravilo ono tosmo pokvarili ili naruili. esto je dovoljno samo se maknuti, udaljiti se, ne raditidalje nita i priroda e sama ponovno uspostaviti ravnoteu.

Zatita okolia je neto to uvijek zavri na drugom mjestu odmah iza ekonomije i nae potrebe za novcem i moi. Ovim omalovaavanjem naega planeta dobiva se dojam kako se Zemlja zapravo ne vrti oko Sunca, ve oko novca.Zatita okolia je uvijek negdje iza i moe opstati samo ako joj ekonomija todopusti, a to se naalost dogaa vrlo rijetko.

Strategija zatite okolia Federacije Bosne i Hercegovine je jasan izraz nastojanja kako evidentno rastuu svijest o potrebi zatite okolia pretvoriti u jasan, cjelovit i dugoroan nain ostvarivanja odrivog razvoja koji nije na tetuokolia.

Neosporna je injenica da je unato jednom tekom povijesnom trenutkukroz koji je prola, Bosna i Hercegovina ipak ostala na jednom solidnoj raziniouvanoga okolia. Istovremeno, nedvojbena je potreba za unapreenjem stanja okolia kroz niz mjera koji nee znaajnije usporiti ekonomski i gospodarskirazvitak zemlje. Zbog kompliciranih politikih prilika, Bosna i Hercegovina je


22/296


usporila svoj put prema visoko razvijenom drutvu koje je objedinjeno u Europskoj uniji, te oekujemo pred nama jedno novo vrijeme krupnih izazova.

Jasno je svakom lanu nae drutvene zajednice da smo mi sastavni dio kulturolokih i povijesni tekovina Europe, pa sigurno tamo i pripadamo. Sve ove i

njenice nikako ne mogu ponititi nae stremljene prema EU koje emo dokazatikroz usvajanje niza zakonskih okvira i planskih dokumenata od kojih je jedanStrategija zatite okolia Federacije Bosne i Hercegovine.

Iz svih naih ciljeva moraju se izdvojiti dva krucijalna koja moraju dominiratiu naim daljnjim strategijama i planovima a to su:

neosporno opredjeljenje Bosne i Hercegovine za koncept odrivog ra1.zvoja i

pribliavanje, prilagodba i prikljuivanje Bosne i Hercegovine Europskoj2.uniji.

Ova opredjeljenja imaju naravno puno iru dimenziju od same dimenzijezatite okolia, ali ona istovremeno ulazi u sve dijelove ekonomskih i gospodarskih kretanja, te se u svakoj izikoj radnji koju izvodimo u okoliu kriju elementiove multidisciplinarne znanosti. Uvijek trebamo u svim naim stremljenima voditi rauna o zatiti neobino velike bioloke raznolikosti koja je uvjet opstojnosti stanovnitva na ovim podrujima.

Koncept odrivog razvoja mora postati dominantna odrednica strategije razvoja Bosne i Hercegovine. Ciljeve zatite okolia kroz strategiju moramo uskla

diti s dugoronim nacionalnim socijalnim i ekonomskim interesima. I obrnuto:elimo li ostvariti gospodarski i socijalni napredak, moramo imati jasnu vizijudugoronog ouvanja stanja okolia. Naa se strategija gledajui dugorono zalae za uvoenje zatite okolia u sve druge strateke planove Bosne i Hercegovine i posljedino, integraciju zatite okolia u sve sektorske segmente cjelovitestrategije, a kasnije u cjelokupnu politiku, programe i sve razvojne planove, tenadolazee projekte. Zatita okolia kroz ovakve jasne planske zadatke postajesastavnica gospodarskog, ekonomskog i socijalnog razvoja drutvene zajednicekoji emo maniestirati kroz restrukturiranje poslovnih subjekata, gradnju pro

metne inrastrukture, razvoj energetskog sektora, razvoj znanstvenih institucijai novo oblikovanje turistikog proizvoda kroz minimalnu saturaciju okolia. Svijest o potrebi zatite okolia kroz ovakve planske aktivnosti mora svakodnevnojaati, te se ni iz kakvog razloga ne smije zanemariti.

elimo li ispuniti sve pretpostavke u odnosu na okoli, a koje se zemlji toeli ui u procese prikljuivanja EU nameu, onda moramo s obzirom na opsenost posla, osim elje i jasno izraene politike volje, za taj korak imati programi plan kojima je ova strategija polazite. Prepisivanje smjernica, protokola i konvencija koji su na snazi u EU i svijetu nikako ne smije biti standard i kriterij, ali


23/296


moe biti okvir u koji mora biti ukljuena sva posebnost Bosne i Hercegovine, azakonski okviri koji nastanu na ovakvim temeljima moraju biti ivi i provedivi.Sastavni smo dio globalizacijskih procesa koji su gotovo redovito na nau tetu.Velike promjene koje moramo realizirati kroz sadanje institucionalne odnose,

uz maksimalan angaman ljudskih i inancijskih resursa u onoj mjeri u kojoj ihmoemo osigurati, daju nam dugorono usmjeravanje kroz strateko opredjeljenje i pozorno planiranje.

Strategija zatite okolia Fedracije BiH pojanjava sve elemente naeg putaprema EU integracijama. Govori nam kroz procjenu stanja o trenutnom stanjuokolia koji smo sami sebi proizveli. Govori nam o naim rijekama nakienimtonama plastinih vreica i drugog raznog otpada koji je plod dugogodinjenebrige ukupnog drutva spram prirode. Mi smo rijetka zemlja u civilizacijskojzajednici svjetskih naroda u kojoj su na obalama dvije rijeka napravljene or

ganizirana odlagalita komunalnog otpada. Zaista se moramo zastidjeti ovihinjenica, te uloiti maksimalni napor kako bismo ovo stanje popravili. Rijetkomturistu koji prolazi naom prelijepom zemljom dajemo tako runu sliku o namasamima. Istog trena zanemaruju se evidentni potencijali prirodnih ljepota i zaeuropske prilike nevjerojatnog bogatstva bioloke raznolikosti. Naa strategijazatite okolia je istovremeno crveno svjetlo SVIMA NAMA za nastavak ovakvogponaanja. elimo li eliminirati stvorene zapreke kroz pritiske na okoli koje suuvjetovane naim pojedinanim osobnim djelovanjem na njega, moramo datisvako od nas maksimalan napor kako ciljevi i mjere propisane ovom strategijom

ne bi ostale mrtvo slovo na papiru. Jo bolje je rei kako je na nama odgovornost spram buduih generacija izbor u kakvoj zemlji elimo ivjeti.Posebna tema o kojoj svakako i uvijek govorimo te joj dajemo zasluuju

i znaenje u svim dokumentima koje proizvodimo su klimatske promjeneiji razorni utjecaj za sada prolazi mimo nas, ali sigurno e pokucati i na naavrata. Na doprinos na mikro podruju cijelom procesu je minimalan, ali nikako ne i zanemariv. Podaci o klimatskim promjenama i smanjenju utjecaja naukupnu bioloku raznolikost i socijalna i drutvena kretanja objedinjeni su unovom stratekom dokumentu koji je usvojen ove godine a to je Prvo nacio

nalno izvjee o klimatskim promjenama za Bosnu i Hercegovinu. Drugi vrlovaan dokument je Strategija bioloke i krajobrazne raznolikosti za Bosnu i Hercegovinu s akcijskim planom. Nju je izradilo nae ministarstvo kao ocal pointzaKonvenciju o biolokoj raznolikosti i novi je doprinos reguliranju stanja okoliau naoj prelijepoj zemlji, jednom od najveih proizvoaa SO

2u regiji. Preko

granina emisija ovog kemijskog spoja uvelike utjee na stanje kvalitete zrakau ovom dijelu Europe. Na alost, nae veliko prirodno bogatstvo ugljen, koji koristimo kao glavni izvor energije, ima sumpora u velikim koliinama. Postupciodsumporavanja dimnih plinova vrlo su skupi i poveavaju investiciju izgradnje


24/296

24

novih energetskih objekata do granica isplativosti. Izgradnja mini centrala kaojednog od sustava obnovljivih izvora energije koja je uhvatila maha pokazalase u praksi vrlo nepovoljna za ostvarenja biolokih minimuma na dijelovimarijeka koji su obuhvaeni ovakvim procesima. Veliki utjecaj na ove rijetke i vrlo

znaajne ekosustave pokazuje se pogubnim zahvaljujui opepoznatoj pojaviu Bosni i Hercegovini. Nepridravanje zakona i propisa i niska razina ekolokesvijesti kljunih sastavnica drutva opi je problem ove prekrasne zemlje u ko

joj ivimo. Bez razvoja energetskog sektora koji svakako ograniavaju protokolitipa Kyoto nema razvoja ukupnog drutva. Meutim, mi smo uvjete iz Kyotosporazuma ispunili iako tome nismo bili obvezni zahvaljujui nesretnom ratuu kojem je ukupna emisija stakleniki plinova smanjna na gotovo polovicu, alitime je usporen i gospodarski razvoj.

Poveanje standarda stanovnitva ne bi smjelo ii na tetu okolia. Naa stra

tegija treba precizirati nae stanje i procijeniti mogunosti u ostvarenju ovakvihciljeva koji nee ii na tetu ve ranjenom okoliu. Rane koje su vidljive golimokom mogu se sanirati, a na okoli moe ui u procese ozdravljenja cijelimnizom drutvenih akcija u koje moraju biti involvirani svi segmenti drutva. Usamo etiri godine sustavno smo promijenili percepciju javnosti spram zatiteokolia, pokrenuli cijeli niz kvalitetnih modernih europskih okolinih procesa,te poeli serioznu implementaciju Strategije. Ona trai potpunu integraciju usve druge strateke dokumente u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali i dodatannapor u osiguravanju drtvenih i materijalnih uvjeta njezine implementacije.

Teme o kojima govorimo u Strategiji od ivotnog su znaaja za opstojnostsvakog lana nae zajednice, za ukupnost ivljenja u regiji i deinitivno su odglobalnog utjecaja na ukupnost ekosustava jedine nam Planete Zemlje.

Raspolaemo svime to je potrebno za poetak rjeavanja krize ekoloke svijesti ljudi koji obitavaju na podruju gdje ivimo. Za to nam je potrebna volja zaprevladavanje situacije koja deinitivno postaje obnovljivi nesagledivi resurs.


25/296

3.FOKALNA ULOgAFEDERALNOg

MINISTARSTVA OKOLIA

I TURIZMA U KONTEKSTUMEUNARODNIh OKOLINIhAKTIVNOSTI ZA bOSNU I

hERcEgOVINU


26/296


27/296

27

3. Fokalna uloa Federalnoministarstva okolia

i turizma u kontekstumeunarodni okoliniaktivnosti za bosnu ihereovinu

Pie: mr. s. Memed cero

UvodU posljeratnom periodu Bosna i Hercegovina, kao drava, nije bila spremna daprati odgovarajue meunarodne okoline aktivnosti, koje je nasljedila od bive drave, a posebno nije bila spremna, da se na adekvatan nain ukljui u noveokoline trendove, kroz brojne meunarodne projekte, programe, konvencije,protokole, maunarodne konerencije i dr.

Drava Bosna i Hercegovina, prema ustavu nema eksplicitnu nadlenost zaokoli na najviem nivou, a istovremeno je kao meunarodnopravni subjektu obavezi i potrebi praenja brojnih meunarodnih aktivnosti za okoli. Zbogovog ustavnog hendikepa, kao i zbog toga to objektivno okolina problematika, na svim nivoima vlasti, nema adekvatan tretman, bili smo u prilici kao drava, da ostanemo po strani svih vanijih meunarodnih dogaaja i aktivnostivezanih za okoli, a to je znailo da kao zemlja u razvoju gubimo i mogunostkoritenja znaajnih meunarodnih resursa.

Da se ovo u potpunosti ne bi desilo, brinulo se Federalno ministarstvo okolia i turizma predhodno, sektor okolia je bio u okviru Federalnog ministarstvaprostornog ureenja i okolia, koje je uglavnom bilo adresa za sve meunarodne komunikacije koje su dolazile prema Bosni i Hercegovini. Uz male kapacitetesektora okolia, bilo je neophodno angaovati raspoloive domae institucije ieksperte, prvenstveno iz Federacije BiH, uglavnom na volonterskoj osnovi. Takosu praene aktivnosti u meunarodnom kontekstu za konvencije i protokole,koje je Bosne i Hercegovina ratiicirala, vrene pripreme za pristup novim konvencijama i protokolima, ostvarivana saradnja sa znaajnim meunarodniminstitucijama za okoli, vreno ukljuivanje u brojne programe i projekte. U po


28/296


sljednjih pet godina, dolo je do odreenih poboljanja u smislu participacijei drugih institucija sa prostora cijele drave, koje su nadlene za okoli i vode,ime se uz odgovarajue jaanje dravnih institucija, prvenstveno na najviemnivou, stvaraju predpostavke za eikasnije i sistematinije izvravanje brojnih

meunarodnih obaveza.Tu su prvenstveno vani konvencije, programi i projekti iz okvira Ujedinjenihnaroda i Europske unije, kao to su UN konvencije za okoli i Sporazum stabilizacije i pridruivanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Neke od znaajnijihaktivnosti koje Federalno ministarstvo okolia i turizam, kao okalna institucija, idalje obavlja za Bosnu i Hercegovinu su naprimjer: aktivnosti saradnje sa Europskom agencijom za okoli EEAEuropean Environmental Agency; realizacijaobaveza i aktivnosti iz okvira Konvencije Ujedinjenih naroda o biolokoj raznolikosti UNCBD United Nation Convention on Biodiversity; realizacija obave

za prema Konvenciji o prekograninom prometu opasnog otpada i njegovomodlaganju Bazelska konvencija, kao i neposredna sardnja sa drugim ministarstvima koja imaju okalnu ulogu za razliite okoline konvencije i protokole, teimplementacija projekata iz Regionalnog programa obnove okolia za jugoistonu Europu RERePRegional Environmental Reconstruction Programm orSouthEast Europe i dr.

Suradna sa Europskom aeniom za okoliEuropska agencija za okoli EEA je institucija Europske unije uspostavljena1990. godine sa sjeditem u Kopenhagenu, kao vodea javna institucija u Europi, prvenstveno zaduena za izradu izvjetaja o stanju okolia State o Environment Report, upravljanje podacima i inormacijama vezanih za okoli, kojimoraju biti pouzdani, pravovremeni, usporedivi, ciljani i relevantni, kao i daslue izvrnim organima prvenstveno Europskoj komisiji i vladama zemalja lanica, civilnom drutvu, naunim i strunim institucijama i drugim nacionalnimi internacionalnim organizacijama. Zemlje lanice EEA su sve zemlje lanice Europske unije 27, EFTA zemlje Norveka, Island i Lihtentajn, zemlje kandidatiza lanstvo u EU Turska i vicarska od 2005g.. Drave tzv. Zapadnog BalkanaHrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija imajuodreeni stepen saradnje sa EEA, ali prema zvaninom miljenju Europske komisije jo nisu spremne za punopravno lanstvo, iako su potpisale zajednikopismo namjere za lanstvo u EEA u Zadru na Svjetski dana okolia, 05.06.2002godine ispred BiH potpisnik tadanja ministrica Ministarstva vanjske/spoljnetrgovine i ekonomskih odnosa BiH gospoa Mila Gadi.

Bosna i Hercegovina, putem Federalnog ministarstva okolia i turizma, kojeima ulogu Nacionalne okalnog predstavnika NFPNational Focal Point za Bosnu i Hercegovinu, sarauje sa Europskom agencijom za okoli od 1997. godine.


29/296


Svake godine odravaju se tri redovna sastanka NFP_a, u sistemu EIONETa EIONET European Environmental Inormation and Observation Network.SistemuEIONETa koji ine zemalje lanice EEA i zemalja koje sarauju sa EEA, strunoinstitucije EEA, predstavnici pet Europskih tematskih centara ETC European

Topic Center: za zrak i klimatske promjene; vodu; biodiverzitet; koritenje zemljita; resurse i otpad i predstavnici drugih institucija Europske komisije nadlenih za okoli DG Environment; Eurostat i dr..

Takoer, u toku godine, odravaju se ekspertni sastanci i provode aktivnosti,za pojedine tematske oblasti, gdje se uz koordinaciju NFP za Bosnu i Hercegovinu ukljuuju imenovani eksperti iz pojedinih reerentnih centara Federalni hidrometeoroloki zavod; Agencije za slivna podruja; Federalni agropedolokizavod; Prirodnomatematiki akultet u Sarajevu; Poljoprivrednoprehrambeniakultet u Sarajevu i dr..

Bosna i Hercegovina je u proteklom periodu kroz saradnju sa EEA, poredniza sastanaka i treninga za njene predstavnike, participirala u izradi periodinih Izvjetaje o stanju okolia za Europu: U ovoj godini e biti publikovan europski Izvjetaj o stanju okolia 2010 SoER 2010, u kojem je ukljuena i Bosna iHercegovina, i to na taj nain da smo sami izradili svoje komponent. Kroz saradnju sa EEA dobili smo i neke konkretne grant projekte kao to su:

CORINE Land Cover CLC. CLC je projekat izrada digitalnih karata za cijelu Bosnu i Hercegovinu u razmjeri 1:100 000, po CORINE metodologiji.U toku je izrada novih digitalnih karata, koje e obuhvatiti sve razlike na

zemljinom prekrivau koje su nastale od 1998. godine. Ove podloge,uz odgovarajue sotwere, se mogu koristiti za razliite svrhe u oblastiokolia, prostornog planiranja i dr.

Emerald Network ili Projekat smaragdne mree se radi za Bosnu i Hercegovinu, uz podrku EEA i Vjea Europe. Ovim projektom e se grakii opisno, po odgovarajuoj metodologiji, prikazati svi vrijedniji prirodnilokaliteti, koji su ve ili se planiraju staviti u odreeni reim zatite. Emerald Network je na neki nain Program Natura 2000, za zemlje koje jonisu lanice Europske unije.

Sa druge strane Bosna i Hercegovina iz svojih raspoloivih izvora, alje podatke u sistemu tzv. PDF tj. Protoka prioritetnih podataka PDFPriority DataFlow.Iz izvjetaja o slanju podataka prema Europskoj agenciji za okoli, za 16tematskih oblasti, za 2006/07 godine. Bosna i Hercegovina je pored brojnihsopstvenih problema uspjela ostvariti skor u ukupnom iznosu od 52% pripremljenih, obraenih i poslanih podataka, ime je plasirana ak i ispred vie zemalja koje su lanice Europske unije. Uz bolju koordinaciju sa dravnog nivoa i


30/296


odgovarajuu participaciju institucija iz Republike Srpske, ovaj plasman bi mogao biti znaajno poboljan.

Trenutno najvanija aktivnost koja se obavlja u okrilju EEA, a sve upravnodirigovano iz Generalnog direktorata za okoli Europske komisije, je realizacija

megaprojekta Europske unije pod radnim nazivom Podjeljeni zajedniki; svima dostupni okolini inormacioni sistem SEIS Shared Environmental Inormation System.

Cjelokupan sistem SEISa e biti uvezan sa postojeom inrastrukturom usppostavljenom od strane Europske komisije kao to su: Inrastruktura prostornihinormacija za Europu INSPIRE Inrastructure or Spatial Inormation in Europe; Globalni monitoring za okoli i sigurnost, GMES Global Monitoring orEnvironment and Security i Europska mrea za okoline inormacije i praenjestanja okolia EIONET European Environment Inormation and Observation

Network. Zemlje Zapadnog Balkana e uzeti aktivno uee u izgradnji SEISa.Iz sredstava IPA Instrument or PreAccession Europske komisije, Europskaagencija za okoli je dobila projekat pod nazivom Uee zemalja tzv. Zapadnog Balkana u radu Europske agencije za okoli za naredne dvije godine. Prematom projektu, osim nastavka i unaprjeenja dosadnje saradnje, na postojeimosnovama, pri Federalnom ministarstvu okolia i turizma kao NFPu za EEA, ebiti uposlen tehniki asistent koji e u punom radnom vremenu raditi poslovevezane za saradanju BiH sa EEA.

Saradna u okviru Konvenie Uedineni naroda oiodiverzitetu UNcbD United Nation convention onbiodiversityBosna i Hercegovina je nakon odgovarajuih priprema u Federalnom ministarstvu okolia i provedenih procedura na dravnom nivou, pristupila KonvencijiUjedinjenih naroda o biodiverzitetu i Konvenciji Ujedinjenih naroda o desertiikaciji, pred samo odravanje Samita o zemlji RIO + 10 u Johanesburgu, u septembru 2002. godine, a kasnije u oktobru 2002. godine i ratiicirala, obe ove

konvencije. Obzirom da je Bosna i Hercegovina predhodno ratiicirala Konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, to joj omoguuje punopravno lanstvo i uee u aktivnostima za sve tri tzv. Rio konvencije Ujedinjenihnaroda Konvencija o klimatskim promjenama, Konvencija o desertiikaciji iKonvencija o biodiverzitetu.

Prema ustrojstvu napravljenog od strane Ministarstva vanjske trgovine iekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, a usvojenom na Vjeu ministara BiH,Federalno ministarstvo okolia ima ulogu Nacionalne okalne take za saradnjuu okviru mehanizama UNCBDa.


31/296


Nakon ratiikacije konvencije, izvrene su pripreme za aplikaciju prema UNEPu Program ujedinjenih naroda za okoli za GEF sredstva GEFGlobal Environmental FacilitiesPomo za globalni okoli, za izradu Nacionalne strategijepejsane i bioloke raznolikosti i Akcionog plana za BiH. Uraen je odgovaraju

i Projektni zadatak i Plan implementacije, koji je prihvaen od strane UNEPa iodobrena su GEFova sredstva u iznosu od 287 000US$. Mobilizirani su veinarelevantnih eksperata iz cijele Bosne i Hercegovine, za izradu ovoga znaajnogstratekog dokumenta, ija izrada je zavrena u 2008.godini. U toku je procedura usvajanja Nacionalne strategije na dravnom nivou, uz osiguranje podrkeentitetskih vlada.

U proteklom periodu uraeni su 1. i 2. Nacionalni izvjetaji za biodiverzitetBosne i Hercegovine, i poslani sekretarijatu UNCBDa na objavljivanje. Prvi nacionalni izvjetaj je posebno objavljen kao publikacija pod nazivom Bosna i

Hercegovina zemlja raznolikosti.U toku su zavrne aktivnosti na izradi 4.nacionalnog izvjetaja, koji e najdalje u maju ove godine biti upuen prema Sekretarijatu UNCBDa.

Bosna i Hercegovina je u proloj godini ratiicirala vie okolinih konvencijai Protokol o biosigurnosti tzv.Kartagenski protokol.

Prioriteti za bosnu i hereovinuSa ciljem poboljanja solidne saradnje Bosne i Hercegovine sa EEA u sistemuEIONETa i saradnje sa institucijama UNCBDa, kao i ravnomjernog rasporeivanja obaveza monitoringa, pripreme podataka i inormacija i izrade izvjetaja ostanju okolia na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, ukljuujui sve relevantneinstitucije u oba entiteta i Distriktu Brko, kao i za poboljanje saradnje u okvirusvih preuzetih meunarodnih obaveza, potrebno je:

Poeti sprovoditi potpisani Memorandum o razumjevanju MoU zasistem monitoringa okolia u BiH Rezultat CARDS RANSMO projektaRazvoj sistema za monitoring okolia u BiH, koji neopravdano stoji uMinistarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Entitetska ministarstva nadlena za okoli su prema zakljucima Vlade FBiH i Vlade RSprihvatile MoU i ovlastile nadlena ministarstva za njegovo provoenje.Ovim bi se do uspostave Agencije za okoli BiH, odnosno do uspostaveentitetskih agencija za okoli, mogla znaajnije poboljati saradnja BiHsa EEA i institucijama meunarodnih okolinih konvencija.

Zavriti Zakon o okoliu BiH. Ovim se zakonom treba uspostaviti i Agenciji za okoli BiH kao kljuna institucija za bolju i zvaninu saradnju sa Europskom agencijom za okoli, odraivanje brojnih obaveza koje proizilaze iz vie meunarodnih konvencija i protokola za oblast okolia koje je


32/296

32

BiH ratiicirala ili treba ratiicirati, kao i za ukupne aktivnosti Stabilizacijei pridruivanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji SAA za oblast okolia. Realizacija ovih aktivnosti u ovakvoj ustavnoj situaciji podrazumjevaaktivno uee entitetskih ministarstava nadlenih za okoli i vode, uz

koordinaciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH iDirekcije za europske integracije BiH.

Da se ugrade u nacionalnu dravnu legislativu ili na drugi nain koordinirano u entitetima odredbe iz Konvencije UNCBD i Kartagenskogprotokola koje se odnose na genetski modiicirane organizme, genetskeresurse i biosigurnost.

Potrebno je obezbjediti odreena sredstva za angaman domaih strunjaka i institucija za odgovarajue aktivnosti, jer BiH uglavnom nema, ni na entitet

skom, ni na dravnom nivou odgovarajue strune kapacitete za ove oblasti.


33/296

4.IZDAVANjE OKOLINIh

DOZVOLA ZA INDUSTRIjU UEUROPSKOM KONTEKSTU


34/296


35/296

35

4. Izdavane okolini dozvolaza industriu u europskom

kontekstuPie: Kurt Terpaardjensen, Voa tima na EU IPA proektuPodrka u provoenu IPPc direktive u bih

Svje zrak, ispravna voda za pie i zdrava hrana su osnovne brige za kvalitetuivota ljudskih bia. Odrivi industrijski razvitak je iznimno vaan za trajan drutveno gospodarski razvitak. Mogu li oba ova naela biti istovremeno zadovolje

na? Odgovor je DA!Ovo je kraljenica europske legislative za industrijski odrivi razvitak tzv.IPPC direktiva Integrirana prevencija i kontrola zagaenja.

IPPC direktiva prioritet daje preventivi. Izdavanje okolinih dozvola je preventivna mjera koja je jako vana za odravanje dobre kvalitete okolia.

IPPC direktiva i njegovi srodni naputci prolaze kroz korjenite izmjene ovihdana. Ovo je prilika za BiH da slijedi razvitak novih trendova u Europi. Postupak izdavanja okolinih dozvola mora biti jednostavniji i uinkovitiji, a rezultat okolina dozvola mora biti temeljena na dobrom dizajnu i tehnikama. Ovo

je veliki izazov, ne samo za BiH ve i za veinu zemalja u Europi.IPPC direktiva takoer daje smjernice za razlikovanje industrije koja mnogozagauje od one koja malo zagauje.

Industrija koja mnogo zagauje treba cjelovitu okolinu dozvolu. Ova dozvola se treba temeljiti na tzv. BAT naelu Best Available Techniques Najboljeraspoloive tehnike. Potivanje ovog naela e moda nalagati dugorone okoline investicije i plan takvih investicija mora biti dio dozvole.

Zagaenje koje uzrokuju industrije rezultat je neiskoritavanja resursa ienergije. Prema tomu, industrija bi sukladno svome dugoronom interesu, tre

bala smanjiti neiskoritavanje resursa i energije kako bi smanjila zagaenje.Cijena resursa e se poveati tijekom vremena i ako industrija ne poduzme preventivne mjere, osnovni trokovi rada za industriju e se uveati i time smanjitinjezinu konkurentnost.

Eko oznaka, kao dio industrijske samopromidbe, moe biti jo jedan dobarrazlog za industriju, naroito izvozno orijentiranu, da zadovolji domae i meunarodne standarde. Okolina dozvola za industriju je dio domaih zahtjeva kaoi obveza za veinu inozemnih partnera. U drugim zemljama je zamiljeno daindustrija upravlja okoliem na nain kao to to ini s drugim segmentima svo


36/296


ga poslovanja. Postoji nekoliko meunarodnih sustava upravljanja koje koristiindustrija kao to su npr. ISO 14000, EMAS europski standrd, itd.

Veina europskih zemalja shvaa da e industriji biti potrebno puno vremena kako bi u potpunosti ispotovala sve okoline standarde, ali ovo ih ne sprje

ava da ipak zahtjevaju dugoroni investicijski plan za okoli.Nekolicina zemalja prua posebne usluge za industrije koje ne zagaujumnogo. Smjernice za najbolju praksu bi se trebale slijediti, ali okolina dozvolanije uvijek obvezna. Ovo moe biti vaan aspekt naroito za malu i srednje veliku industriju, koja se esto susree s mnogim drugim dnevnim izazovima, kakobi im se omoguio pozitivni poslovni razvitak.

Zamisao iza IPPC projekta podranog od EU je da pomae u pronalasku mjera u lokalnom kontekstu, kako bi se dolo do ravnotee izmeu okoline odrivosti i drutveno gospodarskog razvoja s okusom na industriju.

Javni sektor e morati davati kvalitetnu podrku industriji. S druge strane, industrija e srbiti za okoli. Skrb za okoli se mora djeliti izmeu svih segmenatadrutva. U ovome moraju sudjelovati kako graani tako i industrija.

Sukladno tome industrija bi trebala pokazati volju za sudjelovanjem u skrbiza okoli kroz slijedee:

okolinu politiku,

odgovornost prema okoliu od strane menadera i ostatka osoblja,

sustav upravljanja okoliem,

godinja izvjea javnosti o okolinim uincima,

dugoroni okolini investicijski plan kao dio poslovonog plana.

Kvalitetna podrka industriji moe ukljuivati:jednu sveobuhvatnu dozvolu za industriju koja zagauje mnogo industrija podnosi zahtjev na samo jednom mjestu za samo jednu cjelovitudozvolu s dugoronim planom i obrazloenom perspektivom za okoline investicije,

uinkovit proces izdavanja dozvole,

kvalitetne smjernice o najboljim raspoloivim tehnikama,

okoline smjernice o njihovim dnevnim uincima od strane vlasti,

dovoljan broj proesionalnog i dobro obuenog osoblja u ministarstvima i lokalnim zajednicama,

dobar i est okolini dialog.

Bosna i Hercegovina je prela veliki dio puta i u velikoj mjeri je ustrojila javnisektor na gore opisan nain. Do sada je izdan znaajan broj cjelovitih okolinihdozvola. No i pored ovoga ima mjesta za napredak i ovo je ono u emu IPPC


37/296


projekt koji inancira EU moe pomoi. Postoji nekoliko naina za kontinuiranirazvitak sustava za izdavanje dozvola za industriju. BiH takoer, u skladu ugovoru o pridruivanju i stabilizaciji ima obvezu uskladiti svoju legislativu s IPPCdirektivom i da uope primijeni okolino pravo EU.

Odrivi industrijski razvitak je osnova za odrivi drutveno gospodarskirazvoj.U interesu je i industrije i javnog sektora da rade zajedno u istom smjeru i

prema istom cilju kako bi se ispunili zajedniki gore spomenuti izazovi. Ovo jebitno i s aspekta okolia i s aspekta industrijskog razvoja. IPPC projekt je voljandati potporu pozitivnim oblicima privatno javne suradnje na putu ka odrivomindustrijskom razvitku.


38/296


39/296

5.IPPc DIREKTIVA I bAT- OVI


40/296


41/296

41

5. IPPc direktiva i bAToviPiu:

Prof. dr Tarik Kupusovimr. s. Draana Selmanai

EU ima jedno od najnaprednijih zakonodavstava okolia na svijetu, pa zemlje kandidati i pristupnice dugorono imaju neizmjerljive koristi od prihvatanja tog zakonodavstva. Postizanje integralnog pristupa u sprjeavanju i kontroli zagaivanja,koje potie iz irokog spektra industrijskih sektora i poljoprivrednih aktivnosti u Europskoj uniji EU, deinisano je Direktivom o integralnoj prevenciji i kontroli zagaivanja IPPC1 direktivom 2008/1/EC. IPPC direktiva donijeta je 24. septembra 1996.

godine 96/61/EEC. Od oktobra 1999. god. primjenjuje se na sva nova postrojenja,kao i postojea, koja su poela sa radom prije stupanja Direktive na snagu. Rok zapotpunu usklaenost rada postojeih pogona i postrojenja sa zahtjevima Direktive,za lanice EU, bio je 31.10.2007. god.Industrijski sektori koji su obuhvaeni, a kojisu izlistani u Aneksu I Direktive, ukljuuju sektore i aktivnosti koje imaju veliki potencijal da generiraju zagaenje, kao to su npr. energetska industrija, proizvodnjai obrada metala, mineralna industrija, hemijska industrija, industrija za proizvodnjupapira i proizvoda od papira, primarni tretman i bojenje tekstila, koarska industrija,klaonice i prehrambena industrija, tretman ivotinjskog otpada, intenzivno uzgajanje peradi ili svinja, zavrna obrada metala koja podrazumijeva koritenje organskihrastvaraa, te proizvodnja ugljika i elektrograita. Aneks I Direktive deinira i granice,odnosno pragove koji se odnose na proizvodne kapacitete i koliinu izlaznog proizvoda postrojenja, u sektorima koji su obuhvaeni ovom direktivom.

Tokom perioda od preko 10 godina njene primjene u zemljama EU, uoeni su znaajni problemi i potekoe koji su bili razliiti od zemlje do zemlje, tese pojavila i potreba za razmatranjem izmjena i revizije ove direktive. EuropskaKomisija EC provela je dvogodinje konsultacije i razmatranje sa zainteresiranim stranama u EU da bi ispitala kako se postojea legislativa o industrijskimemisijama moe unaprijediti u cilju obezbjeenja najvieg nivoa zatite okoliai ljudskog zdravlja. Tokom ovoga perioda, Komisija je dola do rezultata koji suobezbjedili jasan dokaz o potrebi za konkretnim djelovanjem, a koje se trebalopoduzeti na nivou Zajednice. 21. decembra 2007. godine, EC je usvojila prijedlog za Direktivu o industrijskim emisijama. Prijedlog preinaava sedam posto

jeih direktiva koje se odnose na industrijske emisije u jedan jasan i koherentan

1 IPPC Integrated Pollution Prevention and Control Integralna prevencija i kontrolazagaivanja


42/296


pravni instrument. Preinaenje ukljuuje i IPPC direktivu. 15 januara 2008. godine, Komisija je objavila novokodiiciranu IPPC direktivu 2008/1/EC.

Cilj IPPC direktive jeste da sprijei, ili ako to nije mogue, da smanji na najmanju moguu mjeru:

emisije zagaujuih materija u zrak, vodu ili tlo i

odlaganje otpada i ostale negativne uticaje na okoli uzrokovane industrijskim postrojenjima, kako bi njihove aktivnosti bile u skladu sa visokim nivoom zatite okolia u cjelini.

Za rad industrijskih postrojenja potrebno je dobiti dozvolu koja ukljuujecjelokupno istraivanje stanja okolia za svako od njih, a mora se zasnivati nanajboljim raspoloivim tehnikama(BAT2-ovima) u razliitim industrijskim sektorima. Najbolje raspoloive tehnike ukljuuju pribavljanje, primjenu, stavljanje

u pogon, odravanje i nadzor tehnologija koje su najpogodnije za datu svrhu.Najbolje raspoloive tehnike se razlikuju u zavisnosti od grane industrije, lokalnih okolnosti, te da li se radi o novom ili postojeem kapacitetu postrojenja. Utom kontekstu najbolje raspoloive tehnike imaju sljedea znaenja:

tehnike ukljuuju kako tehnologije koje se koriste, tako i nain na koji jepostrojenje oblikovano, graeno, odravano, koriteno ili stavljeno izvanpogona,

raspoloive tehnike znai one tehnike koje su razvijene do takvih razmjera koji doputaju njihovu primjenu u odreenim industrijskim grana

ma, u ekonomskim i tehniki odrivim uvjetima, uzimajui u obzir trokove i prednosti, koriste li se te tehnike ili proizvode u dravi, sve dok surazmjerno dostupne korisniku,

najbolji znai najdjelotvorniji u postizanju visoke opte razine zatiteokolia, odnosno ivotne sredine kao cjeline.

Popis prihvatljivih tehnika za razliite vrste industrijskih grana ili aktivnostisadrani su u tzv. BREF dokumentima to je skraenica engleskog naziva Best

Available Techniques REFerence documentodnosno u prijevodu Reerentni do

kumenti o najboljim raspoloivim tehnikama. Ovi dokumenti sadre iscrpno,do detalja, opisane svaki od dijelova procesa, kao i cijeli proces, vrste emisija,potronju sirovina, vode i energije za itav niz industrijskih sektora i aktivnosti.

Nova postrojenja od samog poetka/izgradnje moraju zadovoljavati tamonavedene uslove, a postojea postrojenja se moraju prilagoditi tim standardimaili prestati s radom. Unato preciznim mjerama koje se propisuju za pojedine pogone, odnosno postrojenja i zahvate, ovi dokumenti predviaju i mogunost prilagoavanja tehnike lokalnim uslovima. Na taj nain je omogueno odstupanje

2 BAT Best Available Techniques najbolje raspoloive tehnike


43/296


od jedinstvenih mjera, ali samo ako su argumenti na liniji ukupnog smanjenja optereenja okolia i smanjenja utroaka energije, vode i sirovina. Reerentni centarza BAT reerentne dokumente BREF ove nalazi se u Sevilji u paniji.

Iako Direktiva ima iroko podruje primjene, ipak je ograniena na tetu po

okoli koja je posljedica odreenih proizvodnih procesa i aktivnosti. Direktivanalae upotrebu istijih tehnologija i podrazumijeva racionalno koritenje sirovina, energije i vode, odlaganje ili reciklau neizbjenog otpada, prevencijuakcidentnih situacija, upravljanje rizikom za sprjeavanje velikih zagaenja irehabilitaciju i rekultivaciju lokacija na kojima se proizvodno postrojenje nalazilo, nakon njegovog prestanka s radom. Direktiva deinie minimalne potrebneuslove za dobivanje dozvole za rad. Davanje dozvole spada u nadlenost zemalja lanica ili lokalnih organa vlasti, u zavisnosti od sluaja do sluaja. Oni sutakoer odgovorni za deinisanje speciinih uslova dozvole, na osnovu BATa,

a uzimajui u obzir tehnike karakteristike postrojenja, njegovu starost, lokacijui lokalne okolinske uslove. Ovaj decentralizirani pristup, iako sa sobom nosi rizikod neujednaene primjene ove direktive, uzima u obzir iroki spektar situacija,te dovodi do blage harmonizacije okolinskih standarda u europskoj industriji.Meutim, tamo gdje je to potrebno, Komisija ima mogunost da Vijeu predloigranine vrijednosti emisija za Zajednicu minimalni kriteriji primjenjivi u Uni

ji. S jedne strane, ove vrijednosti su odreene za emisije iz postrojenja koja suobuhvaena IPPC direktivom, a s druge strane zasnovane su na listi zagaujuihsupstanci iz Aneksa III. Ovome se moraju dodati granine vrijednosti emisija

deinisane od strane petnaest drugih direktiva koje se odnose na okoli, a kojesu navedene u Aneksu II Direktive.U EU proces implementacije i ispunjavanja zahtijeva IPPC direktive trajao je

znaajan vremenski period, odnosno 1012 godina. Unato mnogim potekoama i problemima, sistemskim pristupom i postepenim ispunjavanjem zahti

jeva Direktive, dostignuti su znaajni rezultati i smanjenja negativnog uinkaindustrija na okoli. Prema poslednjim inormacijama3, IPPC direktiva pokrivavie od 52.000 postrojenja u EU.

Primjena IPPC direktive u FBiH je poela usvajanjem Zakona o zatiti okolia

Sl. novine FBiH, broj 33/03. Zakon o zatiti okolia sadri odredbe o integralnom okviru za izdavanje okolinske dozvole, zasnovanom na konceptu integralneprevencije i kontrole zagaivanja. Doneseni su i pravilnici, odnosno provedbenipropisi prema kojima se utvruje nain na koji su pogoni i postrojenja obaveznida ispune sve zahtjeve u pogledu sticanja okolinske dozvole. U skladu sa okolinskom regulativom u FBiH brojni industrijski pogoni i postrojenja i planirane

3 EC European Commission, Europe 2007. Proposal or a Directive o the European Parliamentand o the Council on industrial emissions Integrated pollution prevention and controlrecast,Brussels, 21.12.2007, COM2007844 nal; 2007/0286 COD


44/296

44

aktivnosti u prostoru moraju pribaviti integralnu okolinsku dozvolu. Jedan oduslova za dobivanje ovakve dozvole je da operatori pogona i postrojenja koristenajbolje raspoloive tehnike kako bi sprijeili ili smanjili negativne uticaje naokoli. Operatori moraju dokazati da njihovi pogoni i postrojenja unkcioniraju

na nain da se sprjeava nastanak emisija u okoli gdje god je to praktino mogue, ili smanjuju emisije do doputenog nivoa koritenjem BATova.U Zakonu o zatiti okolia FBiH, BATovi podrazumijevaju najeektniji i naj

napredniji stepen razvoja djelatnosti i njihovog naina rada koji ukazuje napraktinu pogodnost primjena odreenih tehnika za obezbjeenje graninihvrijednosti emisija u cilju sprjeavanja i tamo gdje to nije izvodljivo, smanjenjaemisija u okoli. Uraeni su i provedbeni propisi, odnosno Pravilnici o donoenju BATova kojima se postiu standardi kvaliteta okolia. Provedbeni propisinalau izradu tehnikih uputa o BATima za kljune industrijske grane i aktiv

nosti. Uzevi u obzir trenutni ekonomski razvoj i potencijal zemlje, prehrambena industrija je bila prioritet za izradu tehnikih uputa o BATima u BiH. Tokom20072008. godine uraeni su i prvi reerentni dokumenti tj. Tehnike upute onajboljim raspoloivim tehnikama za 6 sektora prehrambene industrije i poljoprivrede i to: prerada voa i povra, prerada mlijeka i proizvodnja mlijenih proizvoda, klaonicekrupna stoka, prerada mesa, uzgoj i prerada ribe i proizvodnja piva. Tehnike upute za pojedine industrijske grane su prilagoene stanjui uslovima u BiH maksimalno koliko se moglo u trenutku kada su raeni dokumenti, te imajui u vidu i raspoloivost podataka do kojih se moglo doi tokom

njihove pripreme. 17 novembra 2009. godine Federalno ministarstvo okolia iturizma je na temelju lana 87. Zakona o zatiti okolia Sl. novine FBiH, broj33/03 i Pravilnika o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima se postiustandardi kvaliteta okolia Sl. novine FBiH, broj 92/07 donijelo je rjeenje ko

jim se usvajaju est prethodno navedenih Tehnikih uputa.Preostaje da se uradi jo dosta tehnikih uputa tj. za slijedee industrijske

grane i aktivnosti, sa njima pripadajuim sektorima: poljoprivreda, umarstvo ivodoprivreda; tekstilna, koarska, drvna i papirna; metalna; hemijska; mineralna; ekstraktivna i energetika.

U oba entiteta i Brko distriktu pragovi pogona i postrojenja koja podlijeuzahtjevima Direktive, odnosno obavezi dobivanja okolinske dozvole, umanjenisu u poreenju sa izvornim iz Aneksa I IPPC direktive. Ovaj pristup je preeriraniz razloga to u BiH postoji mali broj industrija koje, po izvornim pragovima izAneksa I Direktive, podlijeu obavezi dobivanja okolinske dozvole. Na ovaj nain, htjela su se obuhvatiti veina industrijskih pogona i postrojenja u BiH obavezom dobivanja integralne okolinske dozvole. Ova injenica u velikoj mjeri oteava i samu implementaciju zahtijeva postavljenih u IPPC direktivi. Finansijskeimplikacije implementacije IPPC direktive u BiH jo uvijek nisu procijenjene.


45/296

6.KLjUNI SAVjETI ZA

MENADMENT PREDUZEA


46/296


47/296

47

6. Kluni saveti zamenadment preduzeaPie: Prof. dr. Aleksandar Kneevi

1. Okolinska politika oranizaieOkolinska pitanja i na nivou planova drutvenoekonomskog razvoja drave, nanivou planiranja koritenja prostora, kao i na nivou privrednih preduzea treba da su u istom rangu kao i ekonomska pitanja. Najvia rukovodstva donoseodluke uvijek istovremeno razmatrajui ekonomske i okolinske uslove i zahtje

ve zajedno. Vrijeme kada su se donosile prvo ekonomske odluke, a onda nekodrugi u njih uklapao komponetu zatite okoline je iza nas. Najvie rukovodstvopreduzea mora da ima politiku prema okolini, kao komponentu usmjeravanjasvog razvoja, te da je prenese na operativne strukture preduzea, odnosno, po

jedina radna mjesta. Zavisno od proila preduzea treba da ima edukovan kadariz oblasti okolinske problematike. Rukovodstvo e imati i potrebu i da angaujeodreenu konsalting irmu koja e izraditi studiju uticaja na okolinu ili plan aktivnosti. Meutim, mora se biti svjestan da je to dokument samog preduzea,tj. da ono radi te dokumente uz pomo konsalating irme, a ne da eka rezultat

rada konsalting irme. U protivnom je mogue da se predloe i od vlasti usvojerjeenja za koja e se kasnije pokazati da su neekonomina za preduzee. Vaanalat najvieg rukovodstva u okolinskoj politici je monitoring sistem praenja.Organizacija mora da usvoji osnovne indikatore koje e pratiti, kao i metode dolaenja do podataka. U poetku e biti dovoljno da se neki indikatori priblinoizraunavaju, a vrijeme e pokazati da li je potrebno neke indikatore odreivatii mjerenjem ili preciznijim proraunom.

2. Ekonominost zatite okolineNi jedan biznis na svijetu ne primjenjuje mjere zatite okoline ukoliko e onodonijeti neekonomino poslovanje. Stoga menadmet organizacije ne smije sli

jepo ovo se naroito odnosi na postojea postrojenja koja se uklapaju u okolinsko zakonodavstvo doneseno nakon dobijanja urbanistike saglasnosti da prihvate nove propise kao svoju obavezu koju treba odmah i u punom kapacitetuimplementiratu. Menadment mora da utvrdi prioritete svoji djelovanja, realnerokove, a esto i da nae alternativna rjeenja koja su bliska postavljenim kriterijima ne zadovoljavaju ih potpuno, a trokovno su eikasnija i da o njima pre


48/296


govara sa vlastima. Prioritet su mjere nultih investicija bolja organizacija rada,manje karta, manja ulaganja u tednju energije..., zatim slijede mjere niskihinvesticija, tek na kraju mjere koje zahtijevaju visoke investicije. Na dalje, sveove investicije moraju da direktno ili indirektno pospjee razvoj organizacije.

Ali, ne smije se otii ni u drugu krajnjost ostaviti sve poslove da se urade tekna kraju postavljenog roka. Organizacija mora da saini interni inansijski vremenski plan udovoljavanju okolinskim zahtjevima. Taj plan usaglasti sa vlastimakoje nee kontrolirati samo da li preduzee ispunjava okolinske zahtjeve ili ne,nego da li se aktivnosti odvijaju saglasno postavljenim planovima i programima, odnodno, rokovima, da u toku odreenog vremena postigne zadovoljenjepostavljenih okolinskih zahtjeva.

3. Primena naionalno zakonodavstva u proesu

priliavana EUSasvim opravdano, u procesu pribliavanja Europskoj uniji i elji da nova postrojenja i abrike udovoljavaju okolinskim propisima EU, investitori ne konsultuju samo lokalno zakonodavstvo, nego i BREF BAT Reerences Pregled stanjatehnika raspoloivih za primjenu u EU i odgovarajue direktive EU. Meutim,valja imati na umu da sve tehnike koje su raspoloive u EU ne moraju biti raspoloive u BiH najee zbog za nae drutvo visokih trokova njihove primjene. Stoga neke drave prave nacionalne BATove Makedonija je to uradila, tajproces poinje i u BiH za podruje energetike, metalne industrije i rudarstva. UBiH je ve sainjen u obliku tehnikih preporuka BAT za proizvodnju napitaka,te mesnu industriju. Nadalje, treba razumjeti ta su to direktive EU engl. directive; vjerovatno bi bilo bolje da se kod nas koristi ispravan prevod usmjerenja.treba znati da se u EU direktive ne primjenjuju neposredno, nego se primjenjujunacionalni propisi koji su raeni na bazi direktiva drava koja implementira direktivu se prilagoava barijerama koje postoje u toj dravi. Za primjenu okolinskih propisa EU posebno su zainteresirani izvoznici postoji opravdana bojazanda nee moi izvoziti svoje proizvode u sluaju nepotivanja okolinskih propisa.Ali postavlja se pitanje ijih propisa zemlje proizvoaa ili zemlje uvozniceproizvoda. Odgovor je slijedei: ukoliko je znaajan uticaj proizvoda na okolinu,potuju se propisi zemlje uvoznice, a ukoliko proizvodnja ima uticaj na okolinupotuju se propisi zemlje gdje se vri proizvodnja. Od zemlje koja ima blae propise od onih datih u direktivi se oekuje da e postepeno da postroava svojepropise i da se vremenom priblii vrijednostima iz direktiva koje se u meuvremenu takoe pootravaju. A to se tie samog postrojenja abrike ona trebada zadovoljava propise koji su vrijedili u trenutku dobivanja okolinske dozvoleu nekim dravama: u toku projektovanja, a ne propisi koji se oekuju da e bitidonijeti kao rezultat njihovog postroivanja u toku vremena.


49/296


4. Izor tenoloiaRazumljivo je da je elja menadmenta da novo postrojenje ima savremenutehnologiju. Meutim, treba znati da je nova tehnologija uvijek skuplja kadase nudi zemljama u razvoju nego razvijenim zemljama, jer isporuilac u cijenu

ugrauje i oekivani rizik ugovora, potrebe veeg angaovanja u isporuci i uhodavanju rada postrojenja, vee trokove u garantnom roku; na kraju zloupotrebljava i nedovoljnu strunost kupca koji kupuje i neke nepotrebne dijelove. Anajee marginalni trokovi prouzorokovani primjenom ove tehnologije u veziemisija u okolinu rastu sa porastom eikasnosti ureaja trokovi uklanjanja svakog kilograma zagaujue materije je vee od trokova uklanjanja predhodnogkilograma. Tako izbor malo manje eikasnog ureaja moe biti mnogo cjenovno eikasniji od izbora najeikasnijeg ureaja. A u nekim sluajevima moe senai ak rjeenje koje je i do 50 % manje eikasno, ali je ak za 80 ili 90 % jetinije.

Ne treba se ustruavati da se izabere tehnika koja ima dva puta veu emisiju odpostrojenja u EU, jer e takva postrojenja jo uvijek imati i do 10 puta manjuemisiju od postrojenja koja su u BiH graena tokom 70tih i 80tih godina prolog vijeka. Teritorijalna gustina abrika u BiH je znatno manja nego u industrijskirazvijenim zemljama. To znai da ak i vea emisija nee izazvati prekomjernuzagaenost zraka ili vode u rjenom toku. Mnoga takva rjeenja mogu predloiti udruenja privrednika u ormi dobrovoljnog sporazuma izmeu udruenjaprivrednika i vlasti.

5. Adaptaia i suziane klimatski promena faktor razvoa

Klimatske promjene su realnost. Promjenom klime promjena reima padavinau toku godine, poveanje sezonskih temperatura zraka... mijenjaju se usloviivljenja i privreivanja. S druge strane, svijet u cilju suzbijanja uzroka klimatskihpromjena prelazi sa tehnologija energetske konverzije osilnih goriva na tehnologije koritenja obnovljivih izvora vie ne samo na nivou elektroprivrednihorganizacija, nego i na nivou samog preduzea korisnika elektrine ili toplotne

energije. Ovaj svjetski proces je popraen i mehanizmima transera tehnologijau okviru Ujedinjenih nacija. Tako domaa preduzea mogu dobiti iz meunarodnih ondova znaajnu strunu i inansijsku podrku za uvoenje tehnologijakojima e poveati svoju energetsku eikasnost tako i smanjiti trokove proizvodnje ili pokrenuti proizvodnju energetski eikasnih graevinskih materijala, postrojenja za prozvodnju goriva na bazi biomase, te za proizvodnju, kao iza nabavku ureaja za vlastito snabdjevanje energijom na bazi energije sunca,vjetra i vodenih tokova. Nova postrojenja za proizvodnju elektrine energije nanivou preduzea ili bloka stambenih zgrada, bie u velikoj mjeri autonomna


50/296

jer je adekvatno rjeeno pitanje akumuliranja energije najee preko vodikai regulacija usklaivanje proizvodnje i potronje putem hibridnih sistema Nanivou meunarodne zajednice se pripremaju sporazumi koji e osigurati, poisteku perioda koga je obuhvatio Protokol iz Kjota, znai od 1. januara 2013. go

dine znaajnu inansijsku podrku u svim zemljama, posebno onima u razvoju,za prelazak sa karbonske ugljik na hidroegenske vodik tehnlogije.


51/296

7.ZAKONODAVNI OKVIR


52/296


53/296

53

Zakon o zatiti okoliaSl. novine Federaie bih r. 33/03 od 17.7. 2003.

ZAKONO ZATITI OKOLIA

I OPE ODREDbE

lanak 1.

cilevi ZakonaOvim zakonom ureuje se:

ouvanje, zatita, obnova i poboljanje ekoloke kvalitete i kapacitetaokolia, kao i kvalitete ivota;

mjere i uvjeti upravljanja, ouvanja i racionalnog koritenja prirodnihresursa;

pravne mjere i institucije ouvanja, zatite i poboljanja zatite okolia;

inanciranje djelatnosti vezanih za okoli i dragovoljne mjere i

poslovi i zadaci organa uprave na razliitim razinama vlasti.

Sukladno naelima suradnje i podjele odgovornosti ovome zakonu je cilj:smanjeno koritenje, sprijeavanje optereivanja i zagaivanja okolia,sprijeavanje naruavanja, kao i poboljanje i obnova oteenog okolia;

zatita ljudskog zdravlja i poboljanje uvjeta okolia za kvalitetu ivota;

ouvanje i zatita prirodnih resursa, racionalno koritenje resursa i takavnain gospodarstva kojime se osigurava obnova resursa;

usklaenost drugih interesa entiteta sa zahtjevima za zatitom okolia;

meunarodnu suradnju u zatiti okolia;

poticanje javnosti i sudjelovanje javnosti u djelatnostima kojima je ciljzatita okolia;

koordiniranje gospodarstva i integriranje socijalnog i ekonomskog razvitka sukladno zahtjevima zatite okolia i

uspostava i razvitak institucija za zatitu i ouvanje okolia.


54/296


lanak 2.

Odredbe ovoga zakona se odnose na:sve oblike okolia zrak, vodu, tlo, biljni i ivotinjski svijet, krajolike, izgraeni okoli;

sve vidove djelatnosti kojima je svrha koritenje i optereivanje prirodnihresursa, odnosno, djelovanje na okoli koje znai opasnost od njegovazagaivanja, zagauje okoli ili imaju izvjestan utjecaj na okoli poputbuke, vibracija, radijacije izuzimajui nuklearnu radijaciju i nuklearniotpad, itd..

Ovim zakonom utvruju se prava i odgovornosti pravnih i izikih osobakoja obavljaju djelatnosti utvrene ovim zakonom.

Ovim zakonom utvruju se zadaci u podruju okolia koji proistjeu iz me

unarodnih konvencija, ukoliko se odredbama meunarodne konvencije nenalae drugaije.

lanak 3.

Pravo na okoli

Svaka osoba ima pravo na zdrav i ekoloki prihvatljiv okoli kao temeljnoustavno pravo.

Svako ljudsko bie ima pravo na ivot u okoliu podobnom za zdravlje i obilje, stoga je individualna i kolektivna dunost zatititi i poboljati okoli za do

brobit sadanjih i buduih narataja.

II DEFINIcIjE

lanak 4.

U smislu ovoga zakona, sljedei izriaji znae:

najbolje raspoloive tehnologije najuinkovitiji i najnapredniji stupanj razvitka djelatnosti i njihova naina rada koji ukazuje na praktinu pogodnost

primjena odreenih tehnologija za osiguranje graninih vrijednosti emisija sciljem sprijeavanja i gdje to nije izvodljivo, smanjenje emisija u okoli;

promjena u radu promjena u prirodi, unkcioniranje ili proirenje postrojenja koje bi moglo imati posljedice po okoli;

opasna supstanca podrazumijeva supstancu, mjeavinu supstanci ili preparat utvren provedbenim propisom, a koja je prisutna kao tvorivo, proizvod,nusproizvod, talog ili meuproizvod, ukljuujui i one supstance za koje jeosnovano oekivati da bi mogle nastati u sluaju nesree.


55/296


emisija izravan ili neizravan ispust supstanci, vibracija, topline, mirisa ilibuke koje proizvodi jedan ili vie izvora u postrojenju i isputa u zrak, vodu, tlo;

granine vrijednosti emisija masa izraena u vidu speciinih parametara,koncentracije i/ili razina emisija, koje nee biti prekoraene tijekom odreenog

ili odreenih vremenskih razdoblja;okoli sastavnice okolia, odreene sustave, procese i ustroj okolia;

sastavnice okolia tlo, zrak, voda, biosera, kao i izgraeni umjetni okoli,nastao kao posljedica djelovanja ljudskog imbenika i sastavni je dio okolia;

ujecaj na okoli promjene u okoliu nastale koritenjem i optereivanjemokolia;

procjena utjecaja na okoli identiiciranje, opis i odgova rajua procjena uodnosu na svaki pojedinaan sluaj, sukladno odredbama ovoga zakona, izra

van i neizravan utjecaj nekog projekta na sljedee elemente i imbenike:ljude, biljni i ivotinjski svijet;

zemljite, vodu, zrak, klimu i krajolike;

materijalna dobra i kulturno naslijee;

meudjelovanje imbenika navedenih u podto. 1., 2. i 3..

inormacije o okoliu svaka inormacija u pisanom, vizuelnom, audio, elektronskom ili bilo kojem drugom materijalnom izrazu o stanju okolia, odnosnoo sastavnicama okolia;

optereivanje okolia emisija supstanci ili energije u okoli;

zatita okolia: sve odgovarajue djelatnosti i mjere kojima je cilj prevencija od opasnosti tete ili zagaivanja okolia, redu ciranje ili odstranjivanje tetekoja je nastala i povrat na stanje prije izazvane tete;

standard kvalitete okolia propisani zahtjevi koji se moraju ispuniti u odreenome vremenskom razdoblju u odreenoj sredini ili odreenome dijelu, kako

je propisano ovim zakonom ili drugim zakonima, primjerice, koji se odnose nakvalitetu zraka ili vode;

opasnost unutarnje svojstvo opasnih supstanci ili izika situacija kojamoe izazvati tetu po ljudsko zdravlje ili okoli;

podruje utjecaja je podruje ili dio prostora na kojemu je izazvan izvjestanstupanj utjecaja na okoli ili koji moe nastati kao posljedica koritenja okolia;

postrojenje mjesto na kojemu se nalazi pogon, jedna ili vie tehnikih jedinica u kojima se vre djelatnosti koje mogu imati negativne utjecaje na okoliili su prisutne opasne supstance;


56/296


zainteresirana strana/tijelo izika ili pravna osoba ili organizacija koja iviili radi u podruju utjecaja, ili podruju koje e vjerojatno biti pod utjecajem;

nesrea veih srazmjera pojava emisije veih srazmjera, poara ili eksplozije uslijed nekontroliranih promjena nastalih tijekom rada postrojenja koje zna

e neposrednu ili odloenu ozbiljnu opasnost po zdravlje ljudi ili okoli, unutarili izvan postrojenja, a koja ukljuuje jednu ili vie opasnih supstanci.

prirodni resurs komponenta prirodnog okolia, odnosno sastavni dio prirodnog okolia, koji se moe koristiti da bi se zadovoljile potrebe drutva, izuzuzimajui umjetni okoli;

nevladine organizacije koje promiu zatitu okolia su organizacije koje sebave zatitom okolia i koje su se svojim statutima opredjelile za promicanjezatite okolia;

operator svaka izika ili pravna osoba koja upravlja radom ili nadzire postrojenje, odnosno u sluajevima utvrenim zakonima, osoba na koju su prenesene javne ovlasti;

doputenje pismena odluka potrebna za pribavu odobrenja graenja irada pogona i postrojenja ili za obavljanje djelatnosti;

zagaenost podrazumijeva izravno ili neizravno uvoenje, kao posljediculjudske djelatnosti, supstanci, vibracija, topline, mirisa, ili buke u zrak, vodu ilitlo koje mogu biti tetne po zdravlje ovjeka ili imovinu ili kvalitetu ivota uokoliu;

javnost jedna ili vie izikih osoba, njihove udruge, organizacije iligrupacije;

rizik mogunost pojave odreenog uinka unutar odreenog razdoblja iliu odreenim okolnostima;

skladitenje odlaganje radi uvanja na sigurnome mjestu ili dranja naskladitu;

znaajna promjena promjena u radu postrojenja koja moe imati znaajannegativan utjecaj po ljude i okoli. Znaajnom promjenom smatra se i bilo koja

promjena ili proirenje postrojenja koje odgovara kriterijima/pragovima navedenim u provedbenim propisima;

koritenje okolia djelatnost koja izaziva promjene u okoliu, njegovim koritenjem u cijelosti ili nekom njegovom sastavnicom kao prirodnim resursomili isputajui supstance, odnosno energiju u okoli ili sastavnicu okolia, a sukladno propisima koji reguliraju podruje zatite okolia.

Nadlene institucije za okoli institucije koje raspolau podacima bitnim zaokoli.


57/296


III NAELA ZATITE OKOLIA

lanak 5.Naelo odrivo razvitka

Odrivost okolia podrazumijeva:ouvanje prirodnog blaga na nain da stupanj utroka obnovljivih materijala, vodnih i energetskih resursa ne nadilazi okvire u kojima prirodnisustavi mogu to nadomjestiti i stupanj utroka neobnovljivih resursa nenadilazi okvir u kojemu se odrivi obnovljivi resursi zamjenjuju;

stupanj polutanata koji se emitiraju ne nadilazi kapacitetu zraka, vode,tla u apsorpciji i izvrenju prerade polutanata i

stalno ouvanje biolokog diverziteta, ljudskog zdravlja, te kvalitete zra

ka, vode i tla prema standardima koji su uvijek dovoljni za ivot i obiljeljudi, biljnog i ivotinjskog svijeta.

lanak 6.Naelo smotrenosti i prevenie

Pri postojanju prijetnje od nepopravljive tete, nedostatak pune znanstvene podloge ne moe biti razlogom za odgaanje uvoenja mjera smotrenosti iprevencije za sprjeavanje daljnje degradacije okolia.

Koritenje okolia organizira se i obavlja na nain koji:

rezultira najniim moguim stupnjom optereenja i koritenja okolia,

sprjeava zagaivanje okolia i

sprjeava tetu po okoli.

Pri koritenju okolia mora se ispotovati naelo smotrenosti, tj. pozornoupravljati i ekonomino koristiti sastavnice okolia, te svesti na najmanju moguu mjeru stvaranje otpada primjenom reciklae nastalog otpada, odnosnoponovnog koritenja prirodnih i umjetnih materijala.

Sa svrhom prevencije u koritenju okolia primjenjuju se najbolje rapoloive

tehnologije.Korisnik okolia koji znai opasnost po okoli ili uzroi tetu po okoli duan

je odmah obustaviti radnju koja znai opasnost ili uzroi tetu.Ukoliko je teta nastala kao posljedica dosadanjih djelatnosti korisnika, ko

risnik ju je duan otkloniti i popraviti nastalu tetu u okoliu.


58/296


lanak 7.Naelo zamene

Svaku djelatnost koja bi mogla imati tetne posljedice po okoli potrebno jezamijeniti drugom djelatnou koja znai znatno manji rizik. Zamjena djelatno

sti obavlja se i u sluaju da su trokovi takve djelatnosti vei od vrijednosti kojutreba zatiti.

Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se pri koritenju proizvoda, dijelova postrojenja, opreme i primjene proizvodnih procesa uz obvezatno ograniavanje zagaivanja okolia na izvoru.

lanak 8.Naelo interalno pristupa

Zahtjevi za visokom razinom zatite okolia i poboljanjem kvalitete okolia

sastavni su dio svih politika kojima je cilj razvitak okolia, a osiguravaju se sukladno naelu odrivog razvitka.

Svrha naela integralnog pristupa je sprijeavanje ili svoenje na najmanjumoguu mjeru rizika od tete po okoli u cijelosti.

Naelo integralnog pristupa obuhvaa:uzimanje u obzir cijelog ivotnog ciklusa supstanci i proizvoda;

predvianje posljedica u svim sastavnicama okolia kao rezultata djelovanja supstanci i djelatnosti novih i postojeih,

svoenje nastanka otpada i tetnog djelovanja otpada na najmanju mo

guu mjeru;

primjenjivanje opih metoda za procjenjivanje i usporedbu problema uokoliu i

komplementarnu primjenu mjera u odnosu na posljedice, poput kvalitativnih ciljeva zatite okolia i mjera usmjerenih ka izvorima kada su upitanju emisije.

lanak 9.

Naelo suradne i podele odovornostiOdrivi razvitak postie se suradnjom i zajednikim djelovanjem svih subjeka

ta sa svrhom zatite okolia, svatko u okviru svoje nadlenosti i odgovornosti.Provedba ciljeva vezanih za okoli potie se meuentitetskom suradnjom,

bilateralnim ili multilateralnim meunarodnim sporazumima o zatiti okolia idrugim sporazumima o suradnji, kao i pruanjem inormacija i potpore u svezisa zatitom okolia, a posebice u odnosima sa susjednim zemljama.

U nedostatku meunarodnih sporazuma ciljevi zatite okolia drugih zemalja, koji se uzimaju u obzir, su smanjenje prekograninog zagaivanja ili posto


59/296


janje takve opasnosti po okoli, kao i sprjeavanje zagaivanja i izazivanja tetepo okoli.

lanak 10.

Sudelovane avnosti i pristup informaiamaPitanja zatite okolia ostvaruju se putem sudjelovanja svih zainteresiranihgraana. Svaki pojedinac i organizacija moraju imati odgovarajui pristup inormacijama koje se odnose na okoli, a kojim raspolau organi uprave, ukljuujuii inormacije o opasnim tvarima i djelatnostima u njihovim zajednicama kao imogunost sudjelovanja u donoenju odluka.

Organi koji donose propise i tijela nadlena za zatitu okolia duni su pomagati i razvijati svijest javnosti, kao i poticati sudjelovanje u odluivanju, omoguujui dostupnost inormacija iroj javnosti.

Sa svrhom postizanja obeteenja ili pravne zatite svaka zainteresiranaosoba ima pravo na zatitu u upravnim i sudskim postupcima.

lanak 11.Naelo zaaiva plaa

Zagaiva plaa trokove nadzora i prevencije od zagaenja bez obzirajesu li trokovi nastali uslijed nametanja odgovornosti zbog emisija zagaenja,naknada utvrenih odgovarajuim inancijskim instrumentima ili kao obvezautvrena propisom o smanjivanju zagaenosti okolia.

Korisnik okolia je odgovoran za sve djelatnosti koje imaju utjecaja na okolisukladno ovom zakonu i drugim propisima.

IV ZATITA SASTAVNIcA OKOLIA

lanak 12.Interirana zatita sastavnia okolia

Sastavnice okolia moraju biti zatiene pojedinano i u sklopu ostalih sa

stavnica okolia, uzevi u obzir njihove meuovisne odnose. Sukladno tomuutvruje se i nain optereivanja i koritenja sastavnica okolia.Zatita sastavnica okolia podrazumijeva zatitu kvalitete, kvantitete i njiho

vih zaliha kao i ouvanje prirodnih procesa unutar sastavnica i njihove prirodneravnotee.

Posebnim propisima ureuju se pojedina podruja zatite i ouvanja sastavnica okolia i zatite od utjecaja koji znae opasnost po okoli.


60/296


lanak 13.Ouvane tla

Ouvanje tla obuhvaa povrinu i slojeve ispod povrine zemlje, tlo, ormacije stijena i minerala kao i njihove prirodne i prijelazne oblike i procese.

Ouvanje tla obuhvaa ouvanje proizvodnosti, ustroja, ravnotee vode izraka, te biota tla.

Na povrini zemlje ili ispod njezine poobavljane mogu se obavljati takve vrste djelatnosti i odlagati tvari koje ne zagauju ili oteuju kvantitetu, kvalitetu,materijalne procese tla i sastavnice okolia.

Tijekom provedbe projekata, kao i prije provedbe projekata izgradnje, eksploatiranja ruda, itd., mora se osigurati odgovarajue razdvajanje i zatita povrinskog tla kao i zatita i koritenje poljoprivrednog zemljita.

Nakon zavretka djelatnosti, koje ukljuuju koritenje tla, korisnik e osigu

rati obnovu, odnosno razvitak toga podruja prema utvrenome planu.Korisnik e osigurati obnovu i ponovn

Documents

Izazovi okolinske dozvole