ZAGAIVANJE I ZATITA VODA
Mostar maj.2007
Znaaj vode Voda je veoma rasprostranjena ivotna sredina.
Nijeravnomjerno rasprostranjena na Zemlji. Priblino 99,5% pripada
velikim morskim prostranstvima, a svega 0,5% kopnenim vodama.
Ouvanje vode od zagaivanja ima izuzetnu vanost i za poljoprivredu.
Biljna proizvodnja, posebno proizvodnja kvalitetne, zdravstveno
bezbijedne hrane, je nezamisliva bez istih nezagaenih povrinskih i
podzemnih voda. Imajui navedeno u vidu, zatita vode od zagaivanja u
okviru zatite agroekosistema i mnogo ire ima izuzetnu vanost za
poljoprivrednu proizvodnju. Savremena poljoprivreda nije samo velik
potroa, prvenstveno kvalitetne vode ve istovremeno i njihov
potencijalni zagaiva.
Zagaivanjem voda ne ugroava se samo poljoprivredna
proizvodnja ve cio ivi svijet kao i ekonomske i estetske
vrijednosti prirode, zbog ega ovaj problem zasluuje izuzetnu panju.
Ouvanje vode od zagaivanja je znaajno i iz razloga to se potreba za
kvalitetnom vodom u svijetu naglo poveava, prijetei da postane
ograniavajui inilac daljeg razvoja nae civilizacije. Voda u velikoj
mjeri odreuje i karakter klime. Iz svih navedenih razloga vodene
resurse treba zatiti od daljeg zagaivanja.
Voda kao sredina Voda je neophodna za odravanje strukturnog
jedinstva,elija, tkiva i cijelog organizma i vana je sredina ivih
organizama. Voda je rastvara i sredina u kojoj se vri transport
organskih i neorganskih materija u biljkama. Mnogostruka uloga vode
u ivotu biljaka proistie iz njenih fizikih i hemijskih osobina.
Voda posjeduje visoku toplotu isparavanja i visoki toplotni
kapacitet, u njemu se dobro rastvaraju gasovi, organske materije i
soli,bezbojna je, njene molekule imaju svojstvo dipola, usljed
polarne strukture molekul vode gradi vodonine veze itd.
Hemijske osobine Molekul vode ine dva atoma vodonika i jedan
atomkiseonika. Hemijski sastav prirodne vode na Zemlji nije jednak.
On zavisi od brojnih inilaca: porijekla vode, ivotinja i biljaka
koje u njoj ive, podloge sa kojom je voda u dodiru, stepena
zagaenosti, sezonske promjene temperature itd. Hemijski sastav
prirodne vode nije stalan ve je u manjoj ili veoj mjeri promjenljiv
u toku godine.
Gasovi Rastvorljivost gasova u vodi zavisi i od njihovih
hemijskihosobina, pritiska kao i od brojnih drugih okolnosti.
Poveanje temperature i koncentracije soli u vodi smanjuju
rastvorljivost gasova. Kretanje povrinskih slojeva vode ubrzava
njihovo rastvaranje. Suhi gas se bre rastvara od onog koji sadri
vodenu paru. Sa ekolokog stanovita najznaajnije je prisustvo
kiseonika, ugljen-dioksida, sumpor-vodonika i amonijaka.
Tenosti Hemijske osobine vode mogu da zavise i od
prisustvarazliitih tenosti. Sa vodom mogu da se mjeaju u razliitim
odnosima ili da se u njima rastvaraju tenosti kao to su benzin,
nafta, hloroform, ulje itd.
Organske materije U vodama su rastvorene i vrste materije. One
mogu dabudu organske ili neorganske. U prirodnim vodama najvei
sadraj ovih materija imaju movare, zatim jezera sa slatkom vodom, a
najmanje morska voda. Sa stanovita zatite vode od zagaivanja
naroito je vaan sadraj onih organskih materija koje nisu pristupane
za ive organizme.
Neorganske materije Koncentracija soli, posebno u veim vodama je
manjevie konstantna i predstavlja jednu od znaajnih karakternih
osobina vode. Najvie soli sadri morska voda i neka jezera. U
morskoj vodi ima 40 puta vie kalcijuma a ak 1000 puta vie hlora
nego u slatkim vodama. U tekuim vodama je koncentracija soli znatno
manja nego u morskoj do 100 i vie puta.
Fizike osobine Pored hemijskih i fizike osobine vode su
veomaznaajne za ivi svijet. Od fizikih osobina posebnu vanost imaju
temperatura, svjetlost, strujanje, viskoznost i stiljivost
vode.
Temperatura Od temperature zavisi brzina ivotnih procesa.
Sapoveanjem temperature poveava se do odreene granice i ivotna
djelatnost. U vodenim sredinama gdje rastvorene materije mogu da
snize temperaturu smrzavanja, ivotni procesi se mogu odravati i na
-7,75C, a termofilne bakterije mogu da podnesu i temperaturu od
93C, to znai da je temperaturna amplituda vodenih organizama
100,75C.
Svjetlosni reim Vodenim biljkama svjetlost je potrebna radi
fotosinteze.Njihov fotosintetski aparat je prilagoen svjetlosnim
uslovima koji vladaju u vodi. Svjetlost utie na obojenost ivotinja,
postanak i raspored brojnih materija u njihovom tijelu, to je esto
korisno radi zatite. Svjetlost utie i na razmnoavanje nekih
ivotinja. Koliina i sastav svjetlosti koja dospijeva na povrinu
vode mjenja se na tri naina: redukcijom, absorpcijom i
difuzijom.
Strujanje vode U prirodi ne postoje vodene mase koje potpuno
miruju.Najei uzrok strujanja voda je zemljina tea. Pod njenim
uticajem rijeke teku u pravcu mora i jezera. Na vodenu masu utie i
razlika u temperaturi i gustini, okretanje zemlje, strujanje
vazduha, vazduni pritisak pa ak i zemljotres.
Viskoznost je mjerilo otpora raznih vrsta tenosti
premadeformisanju njihovih estica, do koga dolazi kada se tenos
kree. U poreenju sa drugim tenostima voda ima veoma malu viskznost.
Promjena viskoznosti vidno utie na uslove kretanja sitnih
organizama.
Stiljivost ovo svojstvo vode dovodi do razaranja
materijala u kome se nalazi prilikom smrzavanja.
Pojam,vrste i naini zagaivanja voda Pod zagaivanjem voda
podrazumjeva se svakakvalitativna i kvantitativna promjena fizikih
i biolokih svojstava i sastava vode. Mora,jezera i rijeke sve manje
zadravaju svoja prirodna svojstva. Vee rijeke najee protiu kroz vie
zemalja, pa problem zagaenja vodenih tokova postaje i meunarodni
problem. Pri zagaenju rijeka mogu se razlikovati sljedei tipovi:
otpadne vode i druge neistoe kojima se poveava potronja kiseonika,
izazivai infekcija, materije koje biljke koriste kao hranu,
organske kiseline, mineralne i neorganske soli i kiseline, tvrdi
otpad, radioaktivne materije i termalno zagaenje. Zagaenje se moe
kategorisati i kao: urbano, industrijsko, poljoprivredno itd.
Otpadne vode naselja Nastaju kao rezultat ivotne aktivnosti
stanovnitva i odpratee djelatnosti koje je opsluuju. Otpadne vode u
okviru domainstva nastaju od pripreme hrane, line higijene, pranja
prostorija, saobraaja, vozila, poljoprivrede i zanatske djelatnosti
i manje industrije koje svoje otpadne vode najee prikljuuju
kanalizaciji naselja. Otpadne vode naselja karakterie velika
bakterioloka zagaenost koja najveim dijelom potie od ljudskih
fikcija. One mogu da sadre uzronike zaraznih bolesti i parazita.
Gradske otpadne vode zahtjevaju i bioloko preiavanje ukoliko se
koriste za navodnjavanje livada, panjaka, povrtlarskihi i druguh
biljaka, poto te vode sadre pored ostalog i koliformne
bakterije.
Industrijske otpadne vode Prema vrsti zagaenja industrijske
otpadne vode moguse dijeliti na otpadne vode koje preteno sadre
neorganske ili organske materije bioloki tee ili lake razgradljive.
Industrijske otpadne vode postaju sve vei problem i sve vei su
zagaivai povrinskih, a posebno i podzemnih voda. Najee i
najznaajnije koliine otpadnih voda potiu iz sljedeih grana
industrije: hemijske, metalopreraivake, prehrambene, tekstilne,
papirne, koarske i od energetskih i termoenergetskih objekata.
Otpadne vode koarske industrije odlikuju se veim sadrajem hroma.
Pored toga sadre mnogo natrijum-hlorida, natrijum-sulfata,
kalcijum-karbonata, nikla, organske materije, djelii koe, mesa,
organske kiseline itd. Ove otpadne vode se ubrajaju u
najprljavije.
Otpadne vode poljoprivrede Potiu prvenstveno od velikih
stoarskih farmi sa tenimizubravanjem. Stoarske farme veoma esto
odlau teni stajnjak preteno u prirodne depresije, zemljane bazene,
lagune. Oba odlagalita najee nemaju zatitni sloj pa teni stajnjak
moe prodrijeti u dublje slojeve zemljita, predstavljajui veliku
opasnost za podzemne vode. Otpadne vode u stoarstvu potiu i iz
sanitarnih vorova, izmuzita i mljekara na farmama. Otpadne vode
mljekara odlikuju se velikim stepenom zagaenja i poveanom kiselou.
Otpadne vode iz poljoprivrede i nakon preiavanja sadre odreene
sastojke koji za biljke predstavljaju hranljive materije.
