OBNOVLJIVI I NEOBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Sl. 1. Svjetska potrošnja energije od 1900-2000.

Na slici je prikazana svjetska potrošnja energije od 1900 do 1997.godine. na slici se primjećuje da se u prvoj polovici 20.stoljeća potrošnja energije udvostručila, a nakon toga dolazi do znatnog povećanjapotrošnje energije u drugoj polovici stoljeća. Ukupno se potrošnja energije uvećala deset puta u odnosu na početak stoljeća.

Glavni izvori enrgije u dvadesetom stoljeću su neobnovljivi izvori energije.

To su:

• Ugljen

• Nafta

• Prirodni plin

• Nzklearna energija

Ugljen nafta i prirodni plin nazivaju se još i fosilna goriva. Dva osnovna problema kod neobnovljivih izvora energie su da ih ima u ograničenim količinama i da onečišćuje okoliš. Sagorjevanjem fosilnih goriva oslobađa se velika količina CO2 koji je staklenični plin.najvjerovatnije je zbog toga došlo do gkobalnog porasta temperature na Zemlji. Nuklearna goriva nisu opasna za atmosferu, ali tvari nastale kod nuklearne reakcije ostaju radioaktivne još godinama i trebaju biti uskladištene u posebnim prostorijama. Kod obnovljenih izvora energije nema takvih problema. Najznačajniji obnovljivi izvori energije su:

• Energija vjetra

• Energija sunca

• Bioenergija

• Energija vode

Razvoj obnovljenih izvora energije važan je zbog nekoliko razloga:

Obnovljivi izvori energije imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljičnog dioksida CO2 u atmosferu. Smanjenje emisjie CO2 u atmosferu je politika Evropske unije, pa se može očekivati da će i Hrvatska morati prihvatiti tu politiku.

Povećanje udjela obnovljenih izvora energije povećava energetsku održivost sustava. Također pomaže u poboljšanju dostave energije na način da smanjuje ovosnost o uvozu energetskih sirovina i električne energije.

Očekuje se da će obnovljeni izvori energije postati ekonomski konkurenrni konvecionalnim izvorima energije u srednjem do dugom razdoblju.

Trilion Tons of Oil Eqvivalent

12

10

8

6

4

2

1900 1920 1940 1960 1980 2000

DEFINICIJA: granulometrijski sastav je procentualno učešće pojedinih frakcija zrna u ukupnoj masi materijala.

ZADATAK:

Odrediti granulometrijski sastav zrnoivitog materijala. Ukupna masa uzorka dostavljenog u laboratoriji iznosi1 kg. Granulometrijski sastav se ispituje na uzorku mase 150-250 g. Rezultate ispitivanja prikazati tabelarno, pomoću histograma masa i pomoću kumulativne krive.

RJEŠENJE:

Prirodni pijesak

100

80

60

40

20

0

0,1 0,2 0,4 0,5 1,5 4,0

Pro

laz

kroz

sito

u %

mas

e

Dijametar otvora sita, u mm

Tucanik

100

80

60

40

20

0