ZADARSKI FILATELISTGlasilo Hrvatskog filatelističkog društva Zadar

Izdavač: Hrvatsko filatelističko društvo Zadar, Ulica don Ive Prodana 1, 23000 Zadar, p.p. 183. Internet: www.filatelija.netGlavni urednik: Ante MurnUredništvo: Romeo Visković, Igor Černigoj, Jurica VučetićOblikovanje: Igor Černigoj, Jurica VučetićGrafička priprema i tisak: JELICA knjigovežnica i tisak, Zadar, www. jelica.hrNaklada: 170 primjeraka

Glasilo izlazi dva puta godišnje i dostavlja se svim članicama Hrvatskog filatelističkog saveza besplatno

Jurica VučetićPovijest pošte i poštanskog prometa u Zadru i okolici (IX.) .........................................2

Romeo Visković, Ivo ViskovićFilatelija u službi Crvenog križa u NDH .......................................................................5

Nove medalje za Zadarski filatelist (Jurica Vučetić) ......................................................15

Izložba Najljepše hrvatske poštanske marke (Ante Murn) ...........................................19

Izložba Crtani likovi na poštanskim markama (Ante Murn) ..........................................20

Nova prigodna izdanja (Igor Černigoj) ..........................................................................22

Iz povijesti FD Zadar (IX.) (Zdenko Škarpa) ..................................................................25

Iz svijeta organizirane filatelije i druge zanimljivosti (Igor Černigoj) ..............................27

U spomen na Zdenka Škarpu (Ante Murn)...................................................................31

Zadar na starim razglednicama (Iz zbirke zadarskog kolekcionara Zvonimira Šuljka)

SADRŽAJ

2

(današnja ulica Kralja Dmitra Zvonimira) nala-zio uski put koji je vodio do tzv. Srednjih vra-tiju (Porta di Mezzo) koja su se nalazila u Foši kraj tadašnje carinarnice (danas Riblji resto-ran) te se odatle peko drvenog mosta dolazilo do Kopnenih vratiju. Kroz takva vrata poštan-ska kočija nije mogla prolaziti te je vrlo izgled-no da je ona stajala negdje na području današ-

njih Ravnica. Nakon što su vojne vlasti predale zidine u

vlasništvo civilne uprave grada već je u srpnju 1869. radi spomenutoga problema započelo ru-šenje lunete Srednjih vratiju, a to je za sobom povuklo proširenje ceste između Vrata Erizzo i Srednjih vratiju. Porušen je i gornji dio bede-ma prema uvali Foša, a donji dio je poslužio kao ogradni zid buduće ceste. Kamen sa sru-šenih zidova poslužio je za popločavanje i za izradu tucanika kojim se nasipala cesta. Time

Kao što je već bilo navedeno u dosadaš-njim nastavcima, najvažniji događaj

za modernizaciju poštanskog povezivanja Za-dra, a i cijele Dalmacije, s unutrašnjosti Carstva je bila izgradnja ceste preko Velebita (prijevoj Mali Alan; svečano otvoren 4. listopada 1832.) te uspostava poštansko-putničkog prometa ko-čijom (diližansom) od 1842. godine.

Zadar je od 14. prosinca 1868. prestao biti utvrda pa je to donijelo niz promjena u fizič-kom izgledu grada koji se nije mijenjao stolje-ćima. Najveći problem grada u to vrijeme je bio uski put kroz dvoja niska i uska vrata koji je vodio s područja današnjih Ravnica do zname-nitih Kopnenih vrata u Foši. Prva vrata na tom putu su tzv. Vrata Erizzo, a nalazila su se kraj utvrde “Polumjesec” (utvrda nasuprot utvrde “Forte” na kojoj se danas nalazi park Vladimira Nazora), zatim se uz južni dio utvrde “Forte”

POVIJEST POŠTE I POŠTANSKOG PROMETA U ZADRU I OKOLICI ( IX. )

RAZDOBLJE DRUGE AUSTRIJSKE UpRAVE ( VI. )

Izgradnja Poštanske ceste

Pogled na zadarski poluotok i sjeverne zidine oko 1857. godine. Vrlo je vjerojatno da

je prizemna zgrada na zapadnom kraju poluotoka (kraj austrijske zastave) zgrada

poštanskog ureda.

3

je bio olakšan pristup pješacima, ali poštanska kočija i dalje nije mogla ući u grad. problem su bila Vrata Erizzo čije je rušenje započelo 1873. godine, a taj je posao dovršen početkom 1874. kada je srušen drveni most i mala utvrda. Me-

đutim, iste godine uslijedio je i popavak drve-nog mosta ispred Kopnenih vratiju, ali se za vrijeme izvođenja radova vidjelo da taj most nema dovoljnu širinu te je već 1875. godine na-

pravljen elaborat i priprema za gradnju novog željeznog mosta koji je dovršen u kolovozu iste godine. Usljedilo je uređenje (proširenje i po-pločavanje) ceste od Kopnenih vratiju prema unutrašnjosti grada. Spomenuta cesta je nazva-

na Contrada Terra-ferma (današnja ulica Ante Kuzmanića). Najavljeni posjet cara Franje Jo-sipa I. Zadru iste godine ubrzao je radove tako da su uređene i ceste od Campa di S. Simenone

Fotografija Foše 1861. godine. Vidi se stari drveni most kojim se nekad prilazilo

Kopnenim vratima i ulaz u područje carinarnice

Razglednica koja prikazuje Fošu s početka XX. stoljeća na kojoj se vidi izgrađena

poštanska cesta

4

(današnji Trg petra Zoranića) do Piazze del Co-lona (danas poljana Šime Budinića) preko Via-le dell`Armisticio (danas ulica Andrije Meduli-ća) do spomenute Contrade Terra-ferma.

U istom tom razdoblju izvođeni su i građe-vinski radovi na sjevernim gradskim bedemima radi proširenja operativne obale gradske luke u uvali Jazine. Najveća smetnja razvoju luke je bio bastion sv. Dimitrija koji se nalazio otpri-like na mjestu nekadašnjeg Autobusnog kolod-vora. Odluka o rušenju spomenutog bastiona je donesena već 1869. godine, ali su radovi, zbog nedostatka novaca, započeli u ožujku 1872., a dovršeni već u lipnju iste godine. Iako su ci-vilne gradske vlasti predlagale rušenje sjever-nih bedema u njihovoj cijeloj dužini, od toga se odustalo zbog nedostatka potrebnih materi-jalnih sredstava, ali i zbog tzv. Poštanske ceste koja je tekla cijelom dužinom spomenutih be-dema do bastiona sv. Nikole (mjesto gdje se da-nas nalazi zgrada Županije), a gdje je bila pred-viđena izgradnja poštanske postaje i remize za poštansku kočiju uz postojeću zgradu pošte. O izgradnji spomenute postaje svjedoči i dopis od 4. svibnja 1872. u kojem namjesnik Rodić, pre-ma uputama dobivenim od ing. M. Gillhubera,

predlaže poštanskoj upravi da postaju za kočije izgradi na terenu barutane kraj poštanske zgra-de, a ne na samom bastionu sv. Nikole kako se ne bi estetski narušio izgled okolice. Nakon što je postignut dogovor, početkom 1873. godine započeli su radovi na izgradnji postaje, a već u srpnju iste godine s toga mjesta započela je, preko sjevernih gradskih zidina do Kopnenih vratiju i dalje prema unutrašnjosti Carstva ili drugim većim mjestima Dalmacije, prometova-ti poštanska kočija. poštanska cesta od postaje i zgrade pošte na bastionu sv. Nikole do Ko-pnenih vratiju prolazila je današnjim pravcem: ulica Božidara petranovića – Bedemi zadarskih pobuna – Ulica Stratico – Trg petra Zoranića – Ulica Andrije Medulića – Ulica Ante Kuz-manića. Cesta je u potpunosti dovršena 1878. godine. Konjušnica je izgrađena u jednom dvo-rištu blizu ulice Santa Domenica (današnja uli-ca Stomorica).

U srpnju 1873. također je donesen i pravil-nik o putničkom prometu u kojem se navode dva pravca, prvi: Zadar – Benkovac – Kistanje – Knin – Sinj – Split i drugi: Zadar – Smiličić – Obrovac – Mali Alan – Gospić.

Jurica Vučetić

Literatura:

1. Brumby, Martin, Dalmatia, York, 1997.2. Cividini, Dragutin, poštanski manipulativni žigovi Hrvatske 1755 – 1918, Zagreb,1994.3. Ercegović, Velimir, Hrvatska filatelija, Zagreb, 1995. 4. Gabbini, Emanuele M., Storia postale di Zara, Trapani, 1995.5. Mueller, Edwin, Handbook of the prestamp postmarks of Austria, New York, 19606. Novak, Grga, prošlost Dalmacije, Split, 2004.7. petric, Nikola, predfilatelistički poštanski žigovi Hrvatske, Zagreb, 1999.8. Rukavina, Nikola, priručnik žigova predfilatelističkog i filatelističkog doba, Zagreb,1944.9. Stagličić, Marija, Graditeljstvo u Zadru 1868 – 1988, Zagreb, 1988.10. Šišić, Ferdo, povijest Hrvata, Split, 2004.11. Višacki, Vojin, Vojna pošta i sanitet Vojne granice1496 – 1871, Beograd, 2000.

5

FILATELIJA U SLUŽBI CRVENOG KRIŽA U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ

U ranoj povijesti nakon završene bitke ranjenici i umirući bili su prepušteni

svojoj sudbini od suboraca, a od pobjednika i okolnog stanovništva svekolikoj nebrizi i pljač-ki. Rijetki su primjeri filantropije, kao Samari-čani i Kosovska djevojka, koje više ubrajamo u domenu legendi. U srednjem vijeku stanje se popravlja (vojne bolnice, ranarnici), ali sve to je nedovoljno s obzirom na veliki broj ranenje-nika poslije svake bitke. Humanitarno ponaša-nje sve više dolazi do izražaja u Krimskom ratu (1853.-1856.), kada djeluju prve dobrovoljno organizirane bolničarke predvođene Ruski-njom Jelenom Pavlovnom i Britankom Floren-ce Nightingale.

Igrom slučaja, kao i nebrojeno puta u po-vijesti, okrenut je uhodani tijek događanja. Za vrijeme bitke kod Solferina kraj Mantove u sje-vernoj Italiji (150- godišnjica) 24. lipnja 1859. švicarski filantrop i poduzetnik Jean-Henry Dunant (Ženeva, 1828. – Heiden Appenzell, 1910) našao se u Solferinu da sa carem Napole-onom Bonaparte III. ugovori trgovačke poslo-ve (Slika 1). Nakon bitke u kojoj je sudjelovalo 3oo.ooo vojnika zaračenih vojski Austrije, pi-jemonta i Francuske na bojnom polju ostalo je 4o.ooo bespomoćnih ranjenika i umirućih pre-puštenih svojoj teškoj sudbini, bez hrane, vode i liječničke pomoći. Iako je Dunant bio slučajni promatrač, stanje ranjenika i umirućih teško ga se dojmilo, pa je koliko je to bilo moguće s ve-likom požrtvovnošću organizirao prvu pomoć. Sva slobodna mjesta u crkvama i drugim objek-tima pretvorio je u improvizirane bolnice u obližnjem petnaestak kilometara mjestu Casti-glioneu. Kasnije je svoja zapažanja o stradanju ranjenika zorno opisao u knjizi “Uspomene iz Solferina”, koja je prevedena na deset jezika i koja je zaintrigirala javno mnijenje cijele Euro-pe. Daljnji korak Dunanta bio je osnivanje od-bora “Petorice” koji je izradio nacrt prvog do-brovoljnog društva za brigu i prava ranjenika,

bolesnih i za neutralnost sanitetskog osoblja, sve pod parolom Dunanta “NEKA VLADA MILOSRĐE MEĐU LJUDIMA”. prijedlog za novo dobrovoljno društvo imenom i znakom Crvenog križa usvojen je 29. listopada 1863. u Ženevi uz prisustvo delegata iz 16 država Eu-rope. Neke islamske zemlje kao znak prihvati-le su crveni polumjesec, a Iran crveno sunce. Godinu dana kasnije 22. kolovoza 1864. usta-novljena je prva Ženevska konvencija, a tada su definirani i ciljevi društva: pružanje pomo-ći i poboljšanje sudbine ranjenika u ratu, djelu-jući na princi-pima milosrđa i dobrovoljne pomoći, po-štujući strogo princip neu-tralnosti i utje-caja bilo koje politike, a u miru pripre-mati i stvarati što bolje uvje-te za izvanred-ne situacije. Organi druš-tva preko ko-jih Crveni križ djeluje jesu: Međunarodni odbor, Liga društva, Međunarod-ne konvencije i nacionalna društva. Jean-Henry Dunant 1867. trgovački bankrotira, te biva po-stupno marginaliziran u društvu Crvenog kri-ža, no ipak za svoje zasluge dobiva polovicu Nobelove nagrade za mir 1901. Ostatak života živi skromno na relaciji London-pariz-Švicar-ska boreći se i dalje za iste ideale. Umire 1910. u ubožnici.

Austro-Ugarska Ženevsku konvenciju pot-pisuje naknadno (21. srpnja 1866.), pa tako i Hrvatska kao dio monarhije postaje dio druš-

Povijesni dio

Slika 1 - Jean-Henry Dunant (Ženeva,

1828-Heiden Appenzell, 1910.)

6

tva. U Dalmaciji, a posebno u Zadru 60-ih i 70-ih godina 19. stoljeća djeluju dobrovoljni odbori koji organiziraju pomoć “jednokrvnoj braći” i bjeguncima iz bosansko-hercegovač-kog ustanka protiv Turaka. Ti odbori nisu dje-lovali pod okriljem austrijskog Crvenog križa, pa se tako samo ubrajaju u preteće Crvenog kri-ža na ovim prostorima.

Austrija od 29. srpnja do 20. listopada oku-pira Bosnu i Hercegovinu, a kako turske jedini-ce i ustanici pružaju otpor, ponovno se ukazuje potreba za svekolikom pomoći stradalnicima, ranjenicima i izbjeglicama. U Zadru se 22. li-stopada 1878. osniva žensko dobrovoljno društvo “DOMOLJUBNA pOTpORNA ZA-DRUGA GOSpOJINSKA U DALMACIJI” (Slika 2), odobrena od Namjesništva Dalmacije 22. studenog 1878., što mu daje za pravo prvog

1894. u “pOKRAJINSKU pRIpOMOĆNU ZADRUGU CRVENOG KRIŽA ZA DALMA-CIJU”. Oba društva ustanovljena su i djeluju po pravilima i principima Ženevske konven-cije. Osnivanjem Ženskog dobrovoljnog druš-tva 1878. u Zadru i odobrenje od Namjesništva Dalmacije iste godine u Zadru prevagnulo je da se 1878. godina uzima kao početak rada Crve-nog križa u Hrvatskoj. Možda bi ispravnije bilo da je to 1879. godinu, jer je upravo 26. studeno-ga 1879. Žensko dobrovoljno društvo iz Zadra primljeno službeno u središnji odbor Crvenog križa u Beču. Takvim razmišljanjem 130 - go-dišnjica osnutka prvog društva Crvenog križa u Hrvatskoj slavila bi se ove 2009., a ne lanjske 2008. godine.

Društvo Crvenog križa NDH osnovano je 5. srpnja 1941. zakonskom uredbom br. CLXI-

društva Crvenog križa u Hrvatskoj, jer je pri-mljena u središnji odbor Crvenog križa u Beču 26. studenoga 1879. Slično društvo, ovoga puta muško, osniva se u Zadru u studenom 1879. kao “DOMOLJUBNA pRIpOMOĆNA ZA-DRUGA DALMATINSKA”, odobrena od Na-mjesništva Dalmacije 6. prosinca 1879. Muško domoljubna zadruga prihvaćena od središnjeg odbora Crvenog križa u Beču mijenja naziv

II-Z.p.-1941., a dopunjeno novom uredbom CXCV-1627-Z-1942. od 4. srpnja 1942. Vlada NDH dvjema uredbama br. 21660-VII-1942. od 4. srpnja i 21. kolovoza 1942. regulirala je propisima status i djelovanje društva u okviru međunarodnih konvencija Crvenog križa i su-radnje s međunarodnim odborom Crvenog kri-ža. Društvo Crveni križ sa sjedištem u Zagrebu uživa zaštitu države, strogo je neutralan i lišen

Slika 2 - Prvo Dobrovoljno društvo Crvenog križa u Hrvatskoj, sa statutom

7

svake politike, oslobođen svih državnih dava-nja, poreza i prireza na imovinu, te na sve ak-tivnosti zacrtanog programa rada. Društvom upravljaju predsjednik, središnji upravni i iz-vršni odbor, županijski gradski i mjesni odbori, te nadzorna povjerenstva. Na prjedlog Hrvat-skog ministra zdravstva i domobranstva čelni-ke Hrvatskog Crvenog križa imenuje i opoziva poglavnik NDH. Članovi društva “časni ljudi” državljani NDH dijele se na: počasne, dobro-tvorne, prijateljske, radno prinosnike i podu-piratelje.Ministarstvo vanjskih poslova NDH (pr 696/1943) od 20. Siječnja 1943. notifici-ralo je Švicarskom Saveznom vijeću pristup Ženevskoj konvenciji od 27. srpnja 1929. za “ poboljšanje sudbine ranjenika i bolesnika u vojskama na bojnom polju “ i istoj konvenci-ji o (postupanju s ratnim zarobljenicima), iako je do tada Hrvatski Crveni križ svojim djelova-njem provodio njezina načela i prihvaćao nje-zine uredbe u cijelosti. Isto Ministarstvo 13. ožujka 1943. upućuje svim vladama okružni-cu o pristupu (notifikaciji) Ženevskoj konven-ciji i uzajamnom odnosu. predsjednik Hrvat-skog Crvenog križa je dr. Kurt Huhn (Zagreb, 21. studenog 1875.- Rijeka, 9. ožujka 1963.) po specijalnosti oftalmolog, privatni docent, bio je aktivan u Jugoslovenskom lekarskom društvu, gdje brani nacionalne interese, a ravnatelj je i bolnice Milosrdnih sestara u Zagrebu.

po osnutku Hrvatskog Crvenog križa uspo-stavlja se informativna služba, osnivaju se pri-hvatne stanice za stradalnike i obučavaju se do-brovoljne bolničarke. Nastojanjem Karitasa i Hrvatskog Crvenog križa zbrinuto je mnoštvo djece koja su ostala bez roditelja u ratnom vi-horu, a osobito je Hrvatski Crveni križ uključen u potragu za izgubljenom ili nestalom djecom s Kozare (kasnije i u njihovom zbrinjavanju). U tijeku dvije i pol godine okupacije Italije u dijelu Hrvatske 2. armata zatočila je i poslala u logore u Italiju dosta hrvatskog življa. Vla-sti i radna dobrovoljna društva od početka in-tenzivno rade na utvrđivanju popisa i lokaci-ja zatočenika. Nekoliko dana prije kapitulacije Italije vratila se u Hrvatsku prva grupa od 394 zatočenika (odraslih i djece) iz zbirnih logora Arso, Gonano, Monigo, Aenici, Visco i Chiesa

Nuova, zahvaljujući naporima Hrvatske vlade, Hrvatskog Karitasa , odbora za pomoć izbjegli-cama i Hrvatskom Crvenom križu. Zatočeni su prihvaćeni u Ljubljani uz prisustvo predstavni-ka Hrvatskog Crvenog križa i u Zagrebu 7. ruj-na 1943. osobno od dr. Kurta Huhna predsjed-nika Hrvatskog Crvenog križa.

predstavnici Hrvatskog Crvenog križa tije-kom 1942. posjetili su logore Jasenovac i Sta-ra Gradiška , te sudjelovali u kreaciji dopisnice na kojoj su se svojim kućama isključivo mo-gli javljati zatočeni logoraši. poslanik Među-narodnog odbora Crvenog križa (MOCK – a) Julius Junior Schmidlin u pratnji dr. Milutina Jurčića, glavnog ravnatelja Ravnateljstva za javni red i sigurnost Ministarstva unutarnjih poslova NDH, dr. Vladimira Sabolića držav-nog tajnika u Ministarstvu unutarnjih poslova, dr. Josipa Vragovića pravosudnog savjetnika, bojnika Jakova Džala predstavnika Odjela za radne logore i predstavnika Hrvatskog Crve-nog križa posjetili su logore Jasenovac, Stara Gradiška i logorsku ekonomiju Gređani Salaš od 13. srpnja do 17. srpnja 1944. Izvorni izvje-štaj od 2. kolovoza 1944. na njemačkom jezi-ku o obavljenom posjetu dostavljen je u sre-dišnjicu MOCK-a u Ženevu članu Tajništva i voditelju Odjela za posebnu pomoć MOCK- a Jeanu Etienneu Schwarzenbergu. Julius Juni-or Schmidlin rođen je u Zagrebu 3. rujna 1911. gdje mu živi obitelj. Otac Rudolf Julius Seni-or Schmidlin bio je prvi počasni konzul Švi-carske konfederacije u Zagrebu. Julius Junior Schmidlin u siječnju 1943. imenovan je za po-slanika MOCK-a u Zagrebu pri NDH uz pri-stanak vlade NDH i Hrvatskog Crvenog križa. Dužnost poslanika MOCK-a obnaša do 5. ožuj-ka 1945., kada odlazi u Švicarsku. Njegov do-prinos iznimno je velik u reorganizaciji Hrvat-skog Crvenog križa, dostavi pomoći Židovima u logorima NDH, u povratku Hrvatskih logora-ša iz Italije, zbrinjavanju ratom stradale djece, te stalnom novčanom pomoći Švicarskog Crve-nog križa. Kroz cijelo vrijeme postojanja NDH Hrvatski Crveni križ vodio je računa, koliko je to mogao u danim okolnostima, o logorašima, ratnim zarobljenicima i interniranim civilima.

U jeku priprema za opće povlačenje Hrvat-

8

ski Crveni križ nudi polaznicima Niže srednje škole oružanih snaga NDH iz Karlovca da osta-nu u Zagrebu pod zaštitom Hrvatskog Crvenog križa. Ravnatelj škole prof. Josip Klarin iz pre-ka kod Zadra odbija ponudu (u rodu je s auto-rima članka) i sebe i polaznike škole djecu (od

11 do 15 g.) prepušta nemilosrdnoj sudbini Ble-iburga . Konačno predsjednik Hrvatskog Crve-nog križa dr. Kurt Huhn posreduje kod ulaska jedinica NOV- e Jugoslavije u Zagreb u bez-bolnom prenosu vlasti partizanskim predstav-nicima .

Dobrotvorna izdanja s doplatom u korist Hrvatskog crvenog križa

Do 1. rujna 1941. u poštanskom prometu bile su isključivo pretiskane marke Kraljevine Jugoslavije nazvane provizoriji. S pojavom se-rije Krajobraza (1. rujna 1941,) započinje raz-doblje redovitih maraka. Samo mjesec dana kasnije na poštanskim šalterima pojavilo se je Prvo dobrotvorno izdanje s doplatom u korist Crvenog križa. Izdati Krajobraze i doplatne marke Crvenog križa smatra se velikim uspje-

hom s obzirom na to da je prošlo tek nekoli-ko mjeseci od uspostave nove države u ratnim okolnostima, te posebno što su to djela isključi-vo hrvatskih dizajnera, radnika, domaćih stro-jeva i tiskara. U ljeto 1941. odlučeno je da se svake godine u listopadu tiskaju dobrotvorne doplatne marke u korist Hrvatskog Crvenog križa, i to u tjednu Crvenog križa.

Prvo izdanje 1941.

Temeljen zakonske uredbe ministra pro-meta i javnih radova, te Glavnog ravnatelj-stva za pBB br. 5663 od 31. srpnja 1941. dan je u promet 12. listopada 1941. niz od tri vri-jednosti s doplatom u visini osnovne vrijedno-sti na temu Hrvatske muške narodne nošnje. Likovno rješenje daje akademski slikar i gra-fičar prof. Oto Antonini iz Zagreba, tiskano u

“Tipografiji” d. d. u Zagrebu u dvobojnom of-setu i knjigotisku (samo Crveni križ), zupčanje linijsko 10 ½ : 10, veličina marke 30:36, slike 25:32 mm, papir puniji bijeli, guma sjajna žuć-kasta i malo deblja. prihvaćene su vrijednosti

1,50, 2 i 4 kune koje su se u poštanskom pro-metu najviše upotrebljavale, a prve marke su NDH tiskane u više boja. Kataloški br. 66-68 osnovne vrijednosti doplate 1,50+1,50, 2+2 i 4+4 kuna modrozelenkaste, maslinastosmeđe, smeđekarmin te crvene boje u tamnijem i svi-jetlijem tonu predstavljaju mušku narodnu noš-nju iz Sinja, Travnika i Turopolja (Slika 3).

Niz je tiskan u dva navrata, drugi put na te-melju zakonske uredbe Glavnog ravnateljstva za pBB od 10. listopada 1941., tako da je uku-pno u dva navrata tiskano 350.000 nizova. Ti-jekom 1942. spaljeno je samo 1.000 nizova.

Slika 3 - Prvo dobrotvorno izdanje s doplatom u korist Hrvatskog Crvenog križa 1941.

9

Frankaturna vrijednost važila je do 31. svibnja 1942. Tiskovni arak prve naklade ima četri po-štanska arka, a druge dva, obje veličine 195x 247 mm. Arci sadrže 25 polja, 20 maraka i 5 središnjih privjesaka, što pasioniranim filateli-stima daje mogućnost do 18 kombinacija s pri-vjescima (vodoravmo i okomito) i daljnjih 11 kombinacija u četvercima, petercima i deveter-cima (Slika 4). Autor crteža Oto Antonini u pr-voj nakladi označio je svoje autorstvo inicijali-ma O. A. na svim markama u lijevom donjem dijelu marke, a na desnom rukavu narodne noš-nje. Također u prvoj nakladi namjerno je na de-snom rukavu niza kod vrijednosti 1,50+1,50 ucrtan znak U, kod vrijednosti 2+2 križić, a kod vrijednosti 4+4 trokut. Slučajne pogreške su brojne, a ministarski albumi poznati su u 10 primjeraka.

Glavno ravnateljstvo za pBB izradilo je okruli žig prvog dana promjera 27 mm s tek-stom pOMOZITE HRVATSKI CRVENI KRIŽ

– ZAGREB 1, znakom Crvenog križa i nadnev-kom 12-X-1941. (Slika 5). prigodni žig koji je bio gumeni potrošen je već tijekom prije pod-neva prvog dana, pa je dosta rijedak. Prigodne omotnice u nakladi 2.400 žigosane su istovjet-nim strojnim žigom.

Slika 4 - Prigodni dobrotvorni arak sa četiri privjeska 1941.

Slika 5 - Prigodni žig uz Prvo izdanje 1941.

10

na žiga koje je odobrilo ministarstvo prometa i javnih radova i Glavno ravnateljstvo za pBB zakonskom uredbom br. O.p. 2084 od 10. ruj-na 1942. U manjem okruglom žigu, ručnom i strojnom otisku crne boje promjera 27 mm do-miniraju natpisi “SMOTRA” i “FILATELIJA U SLUŽBI CRVENOG KRIŽA”, a u drugom ručnom, ovalnom otisku crvene boje promje-ra 40 mm dominira natpis “TJEDAN HRVAT-SKOG CRVENOG KRIŽA”. Ovalnim ruč-nim žigom žigosane su sve poštanske pošiljke na izložbi. Ovalnim ručnim žigom i okruglim strojnim žigom otisnuto je 2.000 prigodnih omotnica prvog dana. Također s oba ista žiga otisnuto je 500 spomen-listova sa svim nali-jepljenim markama niza i potpisom dr. Kurta

Slika 6 - Drugo dobrotvorno izdanje s dopla-tom u korist Hrvatskog Crvenog križa 1942.

Drugi dobrotvorni niz s doplatom u korist Crvenog križa pušten je u promet 4. listopada 1942. na temelju zakonske uredbe ministra pro-meta i javnih radova O.p. br. 2084 od 22. kolo-voza 1942. Niz od pet vrijednosti koristi temu ženske narodne nošnje, predstavljen je 4. listo-pada 1942. na cjelodnevnoj izložbi koju je pri-redilo društvo trgovaca maraka u sporazumu sa središnjom upravom Hrvatskog Crvenog križa u dvorani restauracije Matice hrvatskih obrtni-ka, Ilica 49. na prvom katu pod geslom “FILA-TELISTIKA U SLUŽBI CRVENOG KRIŽA”. Održana je i “BURZA CRVENOG KRIŽA”, gdje su na 60 vitrina bile izložene marke Cr-venog križa i gdje su se mogle kupiti marke Crvenog križa cijelog svijeta. Doplatna vri-jednost ovog izdanja nije u visini osnovne vri-jednosti, nego je različita. pojavljuju se nove osnovne vrijednosti od 10 i 13 kuna koje se u poštanskom prometu nisu imale gdje upotrije-biti. Marke su bile obvezne u tjednu Crvenog križa od 4. do 10. listopada 1942. u domaćem prometu, a frankaturna vrijednost važila je do 1. studenoga 1942.

Likovno rješenje nizu daje akademski sli-kar i grafičar iz Zagreba prof. Oto Antonini. Niz je tiskan u “Tipografiji” d.d. u kombinira-nom dvobojnom raster dubokotisku i knjigo-tisku, papir bijeli deblji, guma bijela, zupča-nje linijsko 11, veličina marke 27:33,50, slike 22,50:29 mm. Kataloški br. 86-90 osnovne vri-jednosti i doplate 1,50+0,50, 3+1, 4+2, 10+5 i 13+6 kuna, smeđe crvena, sivo ljubičasta, mo-dre, maslinasto žute, višnjasto crvene i crvene boje u tamnijem i svijetlijem tonu predstavlja-ju žensku narodnu nošnju iz Šestina, Slavoni-je, Bosne i Dalmacije (Slika 6). Tiskarski arak sadrži šest poštanskih araka veličine 180x230 mm s 24 marke i središnjeg privjeska (Slika 7). Naklada niza varira od 144.000 do 768.000 ma-raka unutar svih pet vrijednosti. Zbog slabije prodaje tijekom 1942., 1943. i 1944. spaljeno je više od polovice tiskanog materijala.

Za vrijeme trajanja izložbe “FILATELI-STIKA U SLUŽBI CRVENOG KRIŽA” na poštanskom šalteru koristila su se dva prigod-

Drugo izdanje 1942.

11

Huhna, predsjednika Hrvatskog Crvenog kri-ža. Daljnjih 1.000 spomen-listova za omladinu s nalijepljnih samo tri vrijednosti niza žigosane su s jednim žigom (Slika 8). Ministarski albumi sadrže 32 lista, a uz postojeće sadržaje vrijedno je spomenuti nezupčene arčiće, pokusne otiske bez osnovne vrijednosti i znaka Crvenog križa u proijenjenim bojama.

Slika 8 - Ovalni i okrugli prigodni žig na izložbi “Filatelija u službi Crvenog križa” 1942.

Treće izdanje 1943

Niz je tiskan na temelju zakonske ured-be ministra prometa i javnih radova br. 5953 /1943. od 19. svibnja 1943., odnosno Glavnog ravnateljstva za pBB od 6. rujna 1943., uz ob-vezu u tjednu Crvenog križa od 3. do 9. listo-pada 1943. u domaćem poštanskom prome-tu. Frankaturna vrijednost ističe 31. prosinca 1943. Likovno rješenje daje akademski sli-kar iz Zagreba prof. Ivo Režek, tiskano u “Ti-pografiji” d.d. u Zagrebu u dvobojnom ofsetu

Slika 7 - Prigodni dobrotvorni arak s jednim privjeskom 1942.

i knjigotisku, papir bijeli, guma bijela sjajna i polusjajna,zupčanje 11, veličina marke 28:34 a slike 23:29 mm. Kataloški br. 118-127 kod vrijednosti 1+0,50, 2+1, 3,50+1,50, 10+5 i 12,50+6 kuna predstavljaju majku s djecom, u pozadini sa srušenom kućom, a kod vrijedno-sti 8+3, 9+4, 12+6, 18+8 i 32+12 kuna pred-stavljaju bolničarku s ranjenikom. Sve mar-ke su u istom dizajnu, razlika je u smještaju osnovne vrijednosti i znaka Crvenog križa u bi-

12

Četvrto izdanje 1944.

Temeljen zakonske uredbe ministra pro-meta i javnih radova br. 4463 od 21. kolovo-za 1944. i rješenjem Glavnog ravnateljstva za pBB pod istim brojem od 22. kolovoza 1944. kao i prijašnjih godina izdane su dobrotvorne marke u korist Crvenog križa iako se 1944. nije održao tjedan Crvenog križa. Zbog naknadnih uredbi od 23. rujna, 2. i 28. listopada 1944. niz nije ostvaren u listopadu kako je bilo uobiča-jeno, nego tek 12. studenoga 1944. Frankatur-

na vrijednost ističe 31. siječnja 1945. Likovno rješenje daje akademski slikar prof. Ivo Režek, tiskano u “Tipografiji” d.d., vrijednostima 2+1, 3,50+1,50 i 12,50+6 kuna, u trobojnom ofset tisku i knjigotisku, papir i guma bijeli, zupča-nje linijsko 11 ½, veličine marke 29:34 a sli-ke 23:28 mm. Kataloški br. niza 167-169 imaju isti provodni motiv, grančicu mira (vjerojatno palminu) u zelenim, crvenim i plavim tonovi-ma (Slika 11). Tiskano je 700.000 nizova, a po

Slika 11 - Četvrto dobrotvorno izdanje s doplatom u korist Hrvatskog Crvenog križa 1944.

jelom polju, različito u odnosu majke s djete-tom i bolničarke (Slika 9). Naklada je različita, od 150.000 do 1.000.000 primjeraka. Tijekom 1944. (dva puta) i 1945. spaljena je veća ko-ličina, pa je tako najveća količina dosegla tek 380.000 maraka. poštanski arci su po 100 ma-raka. Tipične i slučajne pogreške te makulatu-ra su brojne.

Glavno ravnateljstvo za pBB odobrilo je zakonskom uredbom br. 26576 od 24. rujna

1943. izradu prigodnog žiga, koji se sastoji od tri križa promjera 45 mm s natpisom TJEDAN CRVENOG KRIŽA –ZAGREB 1 – 3.10.1943. Izrađena su dva žiga, strojni kojim je ponište-no 4.000 prigodnih omotnica i ručni žig koji se primjenjivao na pošti Zagreb 1, oba crne boje (Slika 10). poznati su ministarski albumi s 46 listova u 10 primjeraka i manji nepoznatog bro-ja, a obiluju petercima.

Slika 10 - Ručni i strojni prigodni žig uz Treće izdanje 1943.

Slika 9 - Treće dobrotvorno izdanje s doplatom u korist Hrvatskog Crvenog križa 1943.

13

Doplatne prinudne marke Crvenog križa u tjednu Crvenog križa1942. i 1943.

Zamisao Hrvatskog Crvenog križa da se svake godine u tjednu Crvenog križa (u prvom tjednu listopada) na sve poštanske pošiljke u državi na koje se pristojba ne ubire lijepljenjem maraka (a to su doznake, brzojavi, čekovi i ra-zne izdatnice) obvezatno naplaćuje pristojba od 1 kune bez osnovne vrijednosti, rezultiralo je izdavanjem prigodne prinudne marke u tjed-nu Crvenog križa od 4. do 10. listopada 1942. Marka je u prometu 4. listopada 1942. na teme-lju zakonske uredbe ministra prometa i javnih radova br 2084 od 22. kolovoza 1942. i odlu-ke Hrvatskog Crvenog križa, zajedno s Drugim dobrotvornim nizom s doplatom u korist Cr-

venog križa. Likovno rješenje daje akademski slikar iz Zagreba prof. Oto Antonini, tiskano u “Tipografiji” d.d. u raster dubotisku i knjigoti-sku, papir bijeli deblji, guma bijela, zupčanje linijsko 11, veličina marke 27:34, a slike 23:30

mm. Marka kataloški br. 1 doplatnih maraka vrijednosi doplate 1 kuna, tamnomaslinaste ze-lene boje, predstavlja medicinsku sestru uz ra-njenika (Slika 12).

Naklada po spaljivanju je 422.195 maraka. Tiskarski arak sadrži četiri poštanska arka ve-ličine 190 x 230 mm s 24 marke i središnjeg privjeska. Slučajne i tipične pogreške su rijet-ke (izdvajamo Crveni križ na kapi medicinske sestre). Posebnog ministarskog albuma nema, nego su nezupčani arci i probni tisak uključeni u ministarski album Drugog dobrotvornog iz-danja s doplatom u korist Hrvatskog Crvenog križa.

Na temelju zakonske uredbe ministra pro-meta i javnih radova i uredbe Hrvatskog Crve-nog križa uz Treće dobrotvorno izdanje puštena je u promet 3. listopada 1943. prigodna pri-nudna marka doplatne vrijednosti 2 kune bez osnovne vrijednosti u tjednu Crvenog križa od 3. do 9. listopada 1943. Likovno rješenje daje akademski slikar iz Zagreba prof. Ivo Režek, tiskano u “Tipografiji” d.d. u dvobojnom ofse-tu i knjigotisku, papir bijeli srednje debljine, guma bijela i polusjajna, zupčanje linijsko 11, veličina marke 28:34, a slike 23:28 mm. Mar-ka kataloški br. 2 doplatnih maraka vrijednosti doplate 2 kune modre, plave i crvene boje pred-stavlja lik ranjenog vojnika (Slika 12). Nakla-da po spaljivanju je 378.685 maraka, poštanski arci od 100 (10x10), slučajne i tipične pogreš-ke su rijetke, a nezupčani arci i pokusni otisci uključeni su u ministarske albume Trećeg do-brotvornog izdanja u korist Hrvatskog Crvenog križa.

Slika 12 - Doplatne prinudne marke Hrvatskog Crvenog križa bez osnovne vrijednosti u 1942.

i 1943.

spaljivanju je za upotrebu ostalo 657.440 nizo-va. Tiskarski arak sadrži četiri poštanska arka veličine 170x 190 mm po 16 maraka. Vrijedna pažnje je pogreška kod vrijednosti 3,50+1,50, gdje umjesto kuna treba stajati kune. Ministar-ski albumi postoje u manjoj nakladi, a prema podatcima iz Hrvatske filatelije br. 3 od 2008. sačuvan je samo jedan kompletan ministarski

album Četvrtog izdanja iz 1944 u Hrvatskoj , a ostali su, pretpostavlja se, otišli u rasparu, iako se ne isključuje mogućnost da je ostao koji pri-mjerak sačuvan u inozemstvu poslije povlače-nja 1945. Ministarski album sadrži na 23 lista (31 x 31) isključivo zupčane i nezupčane arči-će, pokusne otiske raznih boja, te pomake oti-saka Crvenog križa.

14

Literatura:

1. Enciklopedija Leksikografskog Zavoda : br. 1, Zagreb, 1966. 2. Darko Stuparić : Tko je tko u NDH, Zagreb, 1997. 3. Helmut Rommerchirchen : Kroatien – NDH, 1941 – 1945, Dusseldorf, 1978. 4. Hrvatska Enciklopedija : Naklada Hrvatskog Izdavačkog Bibliografskog Zavoda, Zagreb, 1942. 5. Hrvatski Crveni križ II : Hrvatski Filatelistički vjesnik, br. 8 – 10, st. 108 – 114, Zagreb, 1942. 6. Ivan Košutić : Hrvatsko Domobranstvo u drugom svjetskom ratu, 2 dio, Zagreb, 1944. 7. Marke Hrvatskog Crvenog križa i filatelisti : Hrvatska Filatelistika, br. 11 – 12, st. 111 – 112, Zagreb, 1942. 8. Medicinska Enciklopedija Leksikografskog Zavoda Jugoslavije : br. 2, Zagreb, 1958. 9. Medicinska Enciklopedija Leksikografskog Zavoda Jugoslavije : br. 3, Zagreb, 1959.10. Ministarski album ”prigodne poštanske marke u korist Hrvatskog Crvenog križa 1944” : Hrvatska Filatelija, br. 3, st. 28 – 33, Zagreb, 2008.11. Nezavisna Država Hrvatska katalog i cijenik, Domovina, Madrid, 1975. 12. pomorsa Enciklopedija Leksikografskog Zavoda Jugoslavije : br. 2, Zagreb, 1975.13. R. T.: Tajni izvještaji Juliusa Schmidlina, Hrvatski list, br. 244, st. 38 – 43, Zadar, 2009.14. Smotra filatelistike u službi Crvenog križa : Hrvatka Filatelistika, br. 11 – 12, st. 116 – 117, Zagreb, 1942.15. Sudovečki : Marke za Hrvatski Crveni križ, Hrvatska Filatelija, br. 9 – 10, st. 131 – 134, Zagreb, 1941. 16. Velimir Ercegović : Hrvatska Filatelija, Zagreb, 1995. 17. Vjekoslav Vrančić : Branili smo Hrvatsku, 2 dio, Barcelona – Munchen, 1985.18. Želimir Maštrović : Stota obljetnica osnivanja Crvenog križa u Hravtskoj, 1878 – Zadar – 1978, Medica Jadertina, br. 3 – 4, st. 135 – 158, Zadar, 1978.

Marke Hrvatskog Crvenog križa u pripremi.

U ostavštini akademskog slikara iz Zagreba prof. Ive Režeka pronađeni su pokusni otisci na temu Crvenog križa. Kako u NDH nisu raspisi-vani natječaji, nego se pregovaralo neposredno s dizajnerima, možemo pretpostaviti da je taj materijal bio u pripremi za neko buduće izda-nje Crvenog križa. Neposredno poslije rata po-javile su se među filatelistima doplatne marke Crvenog križa osnovne vrijednosti 100 kuna, veličine 40x19 mm. Na jednom kraju marke je lik seljanke, a na drugom spaljeno selo. Gore

u ornamentu je doplatna vrijednost, desno i li-jevo znak Crvenog križa, a na dnu natpis N.D. Hrvatska. Marka prof. Ive Režeka tiskana je u “Tipografiji” d.d. na žućkastom i pelir papiru u sivoj, smeđoj i crnozelenoj boji s podnijan-sama. Tiskovni arak je u dvadesetercima, a na dnu je natpis pOKUSNI BAKROTISNI VA-LJAK (Slika 13).

Romeo ViskovićIvo Visković

Slika 13 - Marke Hrvatskog Crvenog križa u pripremi u dvije boje (iz ostavštine dizajnera prof. Ive Režeka)

15

NOVE MEDALJE ZA ZADARSKI fILATELIST

U razdoblju od 27. do 31.

svibnja 2009. u glav-nom bugarskom gradu Sofiji održana je Eu-

ropska filatelistička izložba BULGARIA 2009. Izložba je održana povodom 130 godina izla-ska prve bugarske poštanske marke. Osim fil-telista iz Republike Hrvatske sudjelovali su još filatelisti iz 40 europskih zemalja te Izraela, SAD-a i Egipta.

U Nacionalnoj palači kulture na ukupno 3000 m2 postavljeno je 1300 izložbenih vitri-na, a izložbu je svečano otvorio bugarski pred-sjednik Georgi parvanov. Nacionalni povjere-nik HFS - a za ovu izložbu je bio g. Mladen Vilfan iz Zagreba.

Kao najbolji izložak ocijenjen je izložak g. Wolf Hessa iz Njemačke pod nazivom “po-štanska povijest Velikog vojvodstva Finske do UpU” koji je osim osvojenih 97 bodova i veli-ke zlatne medalje dobio i Grand prix izložbe. Nacionalni Grand prix izložbe je dobio izložak g. Panchev Spasa pod nazivom “Poštanski ure-di u Bugarskoj prije oslobođenja 1840-1879”. Spomenuti izložak je također ocijenjen s 97 bo-dova i dobio je veliku zlatnu medalju.

Hrvatska se predstavila s ukupno devet izložaka, i to: dva u razredu tradicionalne fi-latelija, dva u razredu poštanske povijesti, je-dan u razredu mladeži, tri u razredu filatelistič-ke literature i jedan u jednovitrinskom razredu. U jakoj konkurenciji naši su izlošci postigli i vrlo zapažen uspjeh te je ovo prva inozemna

izložba na kojoj je jedan hrvatski izložak ocijenjen s 95 bodova i ve-likom zlatnom medaljom te poseb-nom nagradom. Riječ je o izlošku g. Nikole Marakovića pod nazivom “Bosna i Hercegovina do 1900.”. Ostali izlošci ocijenjeni su s jed-nom velikom pozlaćenom, tri po-zlaćene, jednom posrebrenom i s dvije brončane medalje.

Naš izložak, časopis “Zadarski filatelist”, u razredu filate-

lističke literature oci-jenjen je sa 63 boda

te je dobio bron-čanu medalju.

Europska filatelistička izložba BULGARIA 2009

Diploma i brončana medalja sa izložbe BULGARIA 2009

16

Međunarodna filatelistička izložba HUNFILA 2009

U povodu tisućite obljetnice mađarskog gra-dića Višegrada u razdoblju od 5. do 7. lipnja 2009. Mađarski filatelistički sa-vez je i ove godine održao svoju znamenitu izložbu

HUNFILA 2009. Na izložbi su osim domaći-na sudjelovali i filatelisti iz Republike Hrvat-ske, Slovenije, Srbije, Italije, Njemačke, Češ-ke, Slovačke, poljske i Rumunjske.

Izložba je održana u školskoj sportskoj dvorani na 600 izložbenih vitrina gdje je pred-stavljeno ukupno 148 izložaka. Nacionalni po-vjerenik HFS - a za ovu izložbu je bio g. Dario Stella iz Čakovca.

Za najbolji izložak proglašen je izložak dr. Adriana Cattania iz Italije pod nazivom “po-štanske rute Europe” koji je ocijenjen s 91 bo-dom i velikom zlatnom medaljom te je dobio

i Grand prix izložbe. Nacionalni Grad prix je dobio izložak dr. Imperato Saveria pod nazi-vom “pošta iz talijanskih država i Italije za Ma-đarsku” koji je ocijenjen s 93 boda i velikom zlatnom medaljom.

Republiku Hrvatsku je predstavljalo 18 izložaka, i to: jedan u tradicionalnom razredu, četiri u razredu poštanske povijesti, pet u razre-du filatelističke literature te osam u jednovitrin-skom razredu. I na ovoj izložbi naši su filate-listi postigli zapaženi uspjeh. Kao naš najbolji izložak s 90 bodova i zlatnom medaljom te po-sebnom nagradom ocijenjen je i nagrađen izlo-žak dr. Zdeslava Vukasa pod nazivom “predfi-latelistička pisma Rijeke i Istre”. Ostali izlošci ocijenjeni su s jednom velikom pozlaćenom, jednom pozlaćenom, pet velikih srebrnih, če-tiri srebrne, dvije posrebrene i tri brončane me-dalje.

Naš izložak, časopis “Zadarski filatelist”, u razredu filatelističke literature ocijenjen je sa 63 boda te je do-bio posrebrenu medalju.

Diploma i posrebrena medalja sa izložbe HUNFILA 2009

17

Nacionalna filatelistička izložba CROATICA 2009 KRAPINA

Ovogodišnja nacio-nalna filatelistička izložba CROATICA 2009 KRA-PINA održana je od 8. do 15. srpnja 2009. u Krapini u organizaciji Filatelistič-kog društva “Zaboky” iz Zaboka. Ova grandiozna

izložba pripremljena je u prostorijama Osnov-ne škole gdje je na oko 150 vitrina prikazano 132 izložaka (pet u razredu tradicionalne fila-telije, šest u razredu poštanske povijesti, 25 u razredu tematske filatelije, dva u razredu po-štanskih cjelina, 36 u razredu mladeži, jedan u razredu biljega, tri u otvorenom razredu, 38 u jednovitrinskom razredu, sedam u razredu fila-telističke literature i jedan u klasi razglednica). Osim izlagača iz Hrvatske sudjelovali su i gosti iz Mađarske, Slovenije, Srbije i Češke.

Sudačkim timom predsjedao je g. Dario

Stella, a ostali članovi su bili gg. Dario Filjar, Matej Glavić, Dražen Tomerlin i Gordan Tu-rudija.

Kao najbolji izložak ocijenjen je izložak dr. Zdeslava Vukasa pod nazivom “Predfila-telistička pisma Zagreba, sjeverne Hrvatske i Slavonije” koji je s 83 boda i velike pozlaćene medalje dobio i posebnu nagradu.

Naš izložak, časopis “Zadarski filatelist”, u razredu filatelističke literture ocijenjen je sa 71 bodom te je dobio veliku srebrnu medalju.

Svakako valja pohvaliti organizatore ove izložbe jer ne smijemo smetnuti s uma da su ovaj veliki posao obavili samo članovi jednog filatelističkog društva. Meni su se osobno vrlo svidjele i medalja i diploma koje su napravlje-ne vrlo kvalitetno i profesionalno. Također iz-dana je i vrlo lijepa cinderella u čast 200 godina rođenja dr. Ljudevita Gaja i 15 godina Filateli-stičkog društva “Zaboky”. Ako tomu još doda-

mo simpatični dotisak na dopi-snici te vrlo pregledan palmares izložbe, možemo reći samo – Bravo Zabok!

Diploma i velika srebrna medalja sa izložbe CROATICA 2009

18

Europska filatelistička izložba ITALIA 2009

U glavnom talijan-skom gradu Rimu od 21. do 25. listopada 2009. u Kongesnoj palači (Palaz-zo dei Congressi) održa-la se europska filatelistič-ka izložba ITALIA 2009.

Ova velika filatelistička izložba okupila je fi-lateliste iz gotovo cijeloga svijeta. Na njoj su sudjelovali filatelisti iz svih europskih zemalja te iz Australije, Južnoafričke Republike, Kana-de, SAD-a, Argentine, Egipta i Izraela koji su predstavili 495 izložaka u svim izložbenim ra-zredima. Nacionalni povjerenik HFS - a za ovu izložbu je bio g. Julije Maras iz Zagreba.

Za najbolji izložak proglašen je izložak g. Giorgia Bizzarria iz Italije pod nazivom “Sta-to Pontificio” (Vatikan) koji je u razredu tradi-cionalne filatelije ocijenjen s 97 bodova i veli-kom zlatnom medaljom te je dobio i Grand Prix

izložbe. Nacionalni Grad Prix je dobio izložak g. Francesca Lombarda pod nazivom “Sicilija 1859-1960; pisma poslana s otoka” koji je u ra-zredu poštanske povijesti ocijenjen s 96 boda i velikom zlatnom medaljom. Internacionalni Grand Prix je dobio izložak g. Douglasa Storc-kenfeldta iz Švedske pod nazivom “Island do 1901.” koji je u razredu tradicionalne filatelije ocijenjen s 96 bodova i velikom zlatnom me-daljom.

Republiku Hrvatsku je predstavljalo 16 izložaka, i to: tri u tradicionalnom razredu, 12 u razredu filatelističke literature te jedan u jed-novitrinskom razredu. Primjećuje se da su naši izlošci bili zastupljeni samo u razredu filateli-stičke literature dok u ostalim razredima naža-lost nismo sudjelovali brojčano. Međutim, i na ovoj izložbi naši su filatelisti postigli zapaže-ni uspjeh. Kao naš najbolji izložak s 93 boda i zlatnom medaljom te posebnom nagradom oci-

jenjen je i nagrađen izložak g. Nikole Marakovića pod nazi-vom “Bosna i Hercegovina do 1900.”. Ostali izlošci ocijenjeni su s jednom zlatnom, tri pozla-ćene, jedna velika srebrna, tri srebrne, dvije posrebrene, dvije brončane medalje i dvije diplo-me o sudjelovanju. Nažalost je-

dan izložak je diskvalifi-ciran i nije ocijenjen.

Naš izložak, časopis “Zadar-ski filatelist”, u razredu filateli-stičke literature ocijenjen je sa 65

bodova te je dobio posrebrenu medalju.

Jurica Vučetić

Diploma i posrebrena medalja sa izložbe ITALIA 2009

19

IzLOžbA NAJLJEPšE hRVATsKE POšTANsKE mARKE

druga izdanja prikazana na ovoj izložbi, pro-glašena su najljepšim hrvatskim poštanskim markama od 1997. do 2008. godine. Njihovi oblikovatelji – D. Popović, O.Franković, V.

Buzolić Stegu, I. Belinić, H. Šercar, N. Šiško i I. Vučić uistinu su stvori-li izvanredna umjetnička djela, kao motivsko bogatstvo koje su priznali i svjetski filatelistički autoriteti.

Marka je izazov za dizajnere, oblikovatelje te minijature, koja će - kada se pusti u promet - predstavlja-ti državu, katkada proputovati cijeli svijet, doći u ruke onih koji ju brižno stavljaju u svoje klasere ili albume, a potom nastaviti novi put na izložbe širom naše planete.

G. Branko Ljubičić, potpred-sjednik pošte za zadarsku županiju,

naglasio je kako su hrvatske poštanske mar-ke odraz cjelokupne hrvatske kulture, čuvari-ce povijesne i prirodne baštine hrvatske drža-ve i hrvatskog naroda te kako osvajaju najveća svjetska priznanja.

Marke su izložene na pet stalaka sa šezde-set izložbenih listova, pregledno i kronološki složeno s najnužnijim objašnjenjima (na hrvat-skom i engleskom jeziku), na kojima su posje-titelji mogli pratiti rast i napredak izdavačke

djelatnosti Hrvatske pošte, koja sustavno obogaćuje hrvatsku fi-lateliju i nadasve uspješno pre-zentira Hrvatsku u svijetu.

U posebnoj vitrini izložene su brojne medalje i diplome koje je društvo dobilo za svoj časopis Zadarski filatelist na međunarod-nim izložbama širom Europe, a uz to je dodano i nešto od filateli-stičkog pribora.

Izložba se mogla razgledati do 12. rujna 2009.

(A. m.)

S ovim nazivom otvorena je filatelistička izložba Hrvatskog filatelističkog druš-

tva Zadar 7. rujna 2009. u ulaznom dijelu Grad-ske knjižnice Zadar.

O izložbi je govorio Igor Černigoj, pred-sjednik društva (koji je i autor izložbe), ista-kavši značaj poštanske marke ne samo u poštanskom prometu nego i kao sredstvu pro-pagiranja pojedine zemlje i njezinom nacional-nom ugledu.

BOŽIĆ 97’, EXPO 98’, Svjetski dan zašti-te ozonskog omotača, 900 godina Baščanske ploče, 1150. obljetnica Trpimirove darovnice, Primoštenski vinogradi, Pozdrav iz Hrvatske i

Izložbu je predstavio Igor Černigoj, predsjednik HFD Zadar (desno), a otvorio potpredsjednik pošta za zadarsku

županiju Branko Ljubičić (lijevo)

Dio članova HFD Zadar

20

IzLOžbA CRTANI LIKOVI NA POšTANsKIm mARKAmA

izišli iz ctaća pera Walta Disneya i njegova stu-dija, tvornice zabave i ushićenja?

Hrvatsko filatelističko društvo Zadar prire-dilo je izložbu u Gradskoj knjižnici Zadar pod

nazivom Crtani likovi na poštan-skim markama. Izlagač je Milenko Radović, član društva, a izložio je dio veće cjeline. Izložak obuhvaća 144 lista.

Izložak uglavnom prikazuje Di-sneyeve likove u veoma širokom rasponu: na božićnim kartama, uz Uskrs, uz godišnjice Miky Mausa, likovi iz književnih djela (lol dal-matiner, Mačak u čizmama, Knjiga o džungli, Ljepotica i zvijer, Pepe-ljuga, Crvenkapica, Braća Grimm), Svjetski nogometni kup u Španjol-skoj 1982., Ljetne olimpijske igre u Los Angelesu 1984., Azijska inter-nacionalna izložba poštanskih ma-raka, te slične u Washingtonu, Pa-

rizu, Delhiju, Finskoj, Sydneyu; uz rođendan Miky Mausa ukomponirani su likovi Disneya i Elvisa Presleya, osvajanje Mjeseca popraćeno je i likom Paška Patka, baš kao i drugih liko-

Tko nije čuo za Walta Disneya i njegove crtiće, za prvi crtani zvučni film Paro-

brod Willie (1928.), za cjelovečernji Snjegulica i sedam patuljaka (1938.), za sjajne dokumen-

tarne filmove! Koliko ljepote, zadovoljstva, sreće, ushićenja; koliko mašte u tim bajkama ili basnama, gdje postoji dobro i zlo, ali je praved-nost manje ili više uvijek pobjednica. Te krhke figurice raznih likova koji žive u na-šem svijetu, ili onom koji je stvori-la ljudska mašta, nose u sebi cijele pregršte topline, sitne želje, vapaj za razumijevanjem ili za ljubavlju, kat-kada i nevidljivu snagu, prisebnost i postojanost da se sve može riješiti i sve pobijediti, ako si srčan, prave-dan, pošten i ustrajan.

Nema sumnje, Disney je učinio revoluciju u crtanom filmu, a svo-jim legendarnim likovima priskr-bio sebi golemu popularnost i gle-danost širom svijeta. Tko bi nabrojio sve likove (Pluto, Paško Patak. Miky Maus, Duško Dugouško, medvjedić Winni, Petar Pan, Alice itd.) koji su

Otvaranje izložbe “Crtani likovi na poštanskim markama”. Desno: autor izložbe Milenko Radović

Lijepo uređeni izlošci pobudili su veliko zanimanje posjetitelja izložbe

Trenutci sreće i zadovoljstva

21

va uz Godinu djeteta ili Dječji fond; među pro-metnim sredstvima, u lovu, na moru i drugo. Nalazimo i Wilhelma Buscha, njemačkog sli-kara i književnika, koji je ilustrirao neke priče,

pa marke s temom hrvatskog vilinskog svijeta (Kosjenka i mali Tintilinić, Halugica i patuljak Pedalj muža – Lakat brade i dr.) te marke BIH na istu temu (Vuk i sedam ko-zlića, Palčica).

Budući da ovaj izložak prikazuje prvi put u Zadru dio čarobnosti crtanog fil-ma i njegove popularne liko-ve, izložbu su već razgledali oni najmlađi, a pridružuju se i stalni posjetioci ove usta-nove.

Valja spomenuti i uspje-li plakat s Disneyevim liko-vima koji poziva na izložbu. Izložba je bila otvorena od

17. do 21. studenoga 2009.

(A. m.)

Uređivanje vitrine sa medaljama i filitelističkim priborom

Hrvatsko filatelističko društvo Zadar

Sakupljajte poštanske marke!

22

NOVA PRIgOdNA IzdANJA

balnoj razini, poput Dana planeta Zemlje i Svjetskog dana voda. Nadamo se da će mnogi filatelisti u našim prigodnim izdanjima prepo-znati materijal koristan za njihove filatelističke zbirke ili izloške. No, pođimo redom.

Na kraju 2009. godine preostaje nam prikazati posljednja tri od ukupno se-

dam prigodna izdanja – prigodnih omotnica i prigodnih poštanskih žigova - kojima je HFD Zadar obilježilo događaje značajne za grad Za-dar i zadarsku županiju, ali i događaje na glo-

1. svjetsko prvenstvo u elektroničkom pikadu

Od 20. do 27. lipnja u Zadru je u dvorani “Krešimir Ćosić” na Višnjiku održano 1. svjet-sko prvenstvo i 14. europsko prvenstvo u elek-troničkom pikadu za muškarce i žene. U or-ganizaciji Međunarodne pikado organizacije (IDF) prvi put zajedno natjecali su se pikadi-sti iz Europe, SAD i Kine. Hrvatska je osvojila osam medalja, od čega četiri zlatne u službenim disciplinama, po čemu je bila i najuspješnija nacija na cijelom turniru.

Iznimno smo zadovoljni premijernim izda-njem prvog svjetskog prvenstava. Organiza-cijski je sve bilo na vrhunskoj razini, a osobno smatram da je Zadar bio idealna destinacija za ovaj događaj. Brojka od blizu 3000 igrača koji

su u ovih osam dana nastupali na “Višnjiku” naznaka je kako pikado šport ima svoju buduć-nost, rekao je Alexander Von Egen, predsjednik Međunarodne pikado organizacije, koji je svih osam dana boravio u Zadru, kao i Karl Plank, predsjednik Europske pikado unije.

Ovaj veliki sportski događaj u našem gra-du, HFD Zadar obilježilo je prigodnom omot-nicom i prigodnim poštanskim žigom koji je bio u uporabi prvog dana svjetskog prvenstva 2. 6. 2009. u pošti 23103 Zadar. Naklada iznosi 1080 komada, od čega je 1000 komada tiskano za potrebe Hrvatskog pikado saveza, koji ih je podijelio natjecateljima i ostalim gostima kao suvenir. Autor žiga i omotnice je Igor Černigoj.

1. svjetsko prvenstvo u elektroničkom pikadu (omotnica i žig br. 79)

23

100. obljetnica hrvatskog sokola bibinje

U Bibinjama je 24. listopada 1909. godine utemeljeno sokolsko društvo imenom 1. seoski Hrvatski sokol Bibinje. Pod tim nazivom druš-tvo je upisano u Upisnik C. kr. namjesništva za Dalmaciju u Zadru. Upisani su i podatci član-stva i imena članova društvenog upraviteljstva od 1909. do 1914. godine. Između ostalog, na-veden je i podatak, da je svrha društva “gaje-nje i promicanje tjelovježbe”. Za starostu druš-tva izabran je Mihovil Španić, za podstarostu Petar Kero (tadašnji seoski glavar), za tajnika Miho Šimunić, a za blagajnika Šime Šimunić. Po osnutku društvo se učlanjuje u Sokolsku župu Ban Paližna sa sjedištem u Zadru u čijem sastavu tada djeluju i društva iz Biograda, No-vigrada i Zadra. Članovi uspješno sudjeluju na sletovima u Arbanasima, Biogradu, Filipjako-vu, Kalima, Preku, Šibeniku, Zadru i drugim

mjestima, a takve i slične priredbe održavaju i u Bibinjama. Pokretač svega naprednoga u mjestu bio je župnik don Marko Sikirić koji je mještane podučavao pismenosti, domoljublju i ostalim vrijednostima. Društvo je djelovalo do početka Prvog svjetskog rata, kada se gasi. Ob-navlja se u Kraljevini SHS i djeluje u novona-stalim uvjetima. Drugi svjetski rat prekida rad društva i sokolskog pokreta. Javljaju se nova športska društva i klubovi među kojima se naj-više ističu: nogometni, odbojkaški i šahovski klub.

Ovu zanimljivu obljetnicu HFD Zadar obi-lježilo je prigodnom omotnicom i prigodnim poštanskim žigom koji je bio u uporabi 26. 10. 2009. na pošti 23205 Bibinje. Naklada izno-si 80 komada. Autor žiga i omotnice je Bruno Fuzul.

100. obljetnica 1. seoskog Hrvatskog sokola Bibinje (omotnica i žig br.80)

24

40. obljetnica Kluba za podvodne aktivnosti Zadar (omotnica i žig br. 81)

40. obljetnica Kluba za podvodne aktivnosti zadar

Klub za podvodne aktivnosti Zadar osno-van je 15. 12. 1969. godine. Tijekom godina klub je izrastao u važnog čimbenika športskog i ronilačkog života zadarske županije, ali i šire. Klub je nagrađen mnogobrojnim nagradama od kojih valja izdvojiti nagradu “Grb grada Za-dra”, te Državnu nagradu tehničke kulture “Fa-ust Vrančić”, koja se od 1992. godine dodjelju-je pojedincima, udrugama i drugim pravnim osobama za iznimna postignuća u djelatnosti tehničke kulture. Klub organizira mnogobrojne ekološke akcije čišćenja podmorja na raznim lokacijama u Zadarskoj županiji, ali i diljem Hrvatske.

Na prvenstvima Hrvatske članovi kluba osvajali su mnogobrojna odličja na natjecanji-ma u podvodnoj orijentaciji i podvodnim vje-štinama. Osim toga, klub je organizirao nekoli-ko vrlo uspjelih prvenstava i kupova.

Početkom agresije na Hrvatsku svi člano-vi kluba su se stavili u službu obrane Zadra i Hrvatske kao članovi diverzantske postrojbe HV-a. Nakon Domovinskog rata aktivnost klu-

ba se obnavlja i stalno napreduje jer ronilački šport i turizam imaju sve više poklonika. Upor-nošću svojih članova te uz potporu Grada i Mi-nistarstva mora, turizma, prometa i razvitka, klub je dobio vrlo skupu barokomoru koja slu-ži kod bolesti dekompresije, odnosno pomaže kod ronilačkih nezgoda. Barokomora se danas koristi i u mnogim medicinskim tretmanima.

Do danas je kroz članstvo u kluba prošlo stotine djece i odraslih, a školovano je i preko stotinu profesionalnih ronilaca svih kategorija i desetak instruktora. Cilj kluba je privući mla-de i omogućiti im stjecanje ronilačkih znanja i vještina, kao i razvijanje svijest o potrebi zašite našeg plavog Jadrana.

Ovu značajnu obljetnicu HFD Zadar obi-lježilo je prigodnom omotnicom i prigodnim poštanskim žigom koji je bio u uporabi 15. 12. 2009. u pošti 23000 Zadar. Naklada iznosi 180 komada od čega je 100 komada tiskano za po-trebe ronilačkog kluba. Autor žiga i omotnice je Bruno Fuzul.

Igor Černigoj

25

Iz POVIJEsTI FILATELIsTIČKOg dRUšTVAzAdAR (Ix.)

1971.Članstvo: 26 seniora i 2 junioraXXIV. redovita godišnja skupština održana je u ožujku 1971. u Kino klubu s početkom u 18 sati.Sjednicu je počeo g. Zdenko Škarpa, predsjed-nik društva a nakon što je prihvaćen predlože-ni dnevni red, tajnik društva prof. Ante Murn podnio je izvješće o radu tijekom 1970. godi-ne. Sastanci su održavani redovito, članovi su opskrbljivani markama SFRJ, a dolazili su, ne-redovito, i izborni sveščići. Javnih nastupa nije bilo, a rad s mladeži i dalje nema većih rezulta-ta. Mladež se brzo zagrije za filateliju, ali i brzo napušta jer su marke SFRJ skupe, a i filateli-stički pribor je teško dostupan i skup. Brojčano stanje je ostalo nepromijenjeno. Blagajničko izvješće podnosi g. Jovan Vertovšek, a nakon što ga je Nadzorni odbor pregledao, prihvaćena je njegova ispravnost.Nakon kraće rasprave sva su izvješća prihva-ćena.Pod točkom razno bilo je govora o tome kako je prihod maraka od rabata na kupljene marke neznatan zato što društvo ne kupuje znatnije količine maraka. Također je bilo i riječi o sku-čenosti prostorije Kino kluba te je zaključeno da treba potražiti nešto prikladnije. Prema Pra-vilima društva ova godišnja Skupština nije bila izborna pa je sastav Upravnog odbora ostao ne-promijenjen. Za delegata na Skupštini FSH-a je određen prof. Ante Murn. Spomenuta je Skupštona odr-žana 9. svibnja 1971., a na njoj je izglasano po-novno vraćanje naziva “Hrvatski filatelistički savez”. Također je tom prilikom naš delegat izabran u Glavni odbor HFS-a.

1972.Članstvo : 28 seniora i 3 junioraXXV. redovita godišnja skupština održana je 28. travnja 1972. u Kino klubu Zadar. Skupštinu je počeo predsjednik Zdenko Škar-

pa, a nakon prihvaćanja dnevnog reda, tajnik g. Ante Murn podnosi izvješće o radu tijekom 1971. godine. Društveni sastanci održavani su redovito u Kino klubu Zadar, opskrba s mar-kama SFRJ bilo je redovito, ali uz neuredno preuzimanje i uplaćivanje pojedinih članova, tako da su i društvena sredstva ulagana kako ti članovi ne bi ostali bez maraka. Javnih nastu-pa društva nije bilo poradi financijske situacije. Već 1971. godine vršeni su razgovori s HFS-om radi materijalne pomoći društvu da prire-di prigodnu omotnicu i žig prilikom održava-nja juniorskog europskog prvenstva u košarci koje će se održati od 15. do 23. srpnja 1972. Ta je pomoć realizirana tiskanjem omotnica u Za-grebu (na trošak HFS-a). S filatelističkim druš-tvima “Krk” i “Arena” dogovoreno je izdava-nje prigodne omotnice i žiga za gradove KRK, PULA i ZADAR povodom filatelističke izlož-be “II. Jadranski filatelistički susreti” u Krku 9. rujna 1973. Blagajničko izvješće je podnio g. Jovan Vertovšek.S obzirom na to da je ova Skupština prema Pra-vilima društva izborna, izvršeno je kadidiranje i biranje članova u tijela društva.Izabrani su:za predsjednika g. Zdenko Škarpaza tajnika: g. Ante Murnza blagajnika: g. Jovan Vertovšekza odbornike su izabrani: gđa Katica Maričić i g. Ante Becić.U Nadzorni odbor: gg. Dragan Lukuć, Ante Pa-trk i Mirko Marcelić.Plan rada za 1972. godinu ne predviđa prire-đivanje izložbe, već samo izdavanje prigodnih omotnica (razlog su financijska sredstva).

1973.Članstvo : 28 seniora i 3 junioraXXVI. redovita godišnja skupština održana je u 9. studenoga 1973. u Kino klubu Zadar s po-četkom u 18 sati.Predsjednik g. Zdenko Škarpa Skupštinu je za-

26

predložen po predstavnicima FD Rijeka je pri-hvaćen:1. izvješće o stanju društava2. formiranje saveza SFRJ i odnosi s HFS-om3. Jadranski filatelistički susreti4. izdavačka djelatnost PTT-a.Pod točkom 1. predstavnik pojedinog društva iznio je podatke o svom društvu i odnosu spram HFS-u. FD Rijeka i FD Šibenik nisu članovi HFS-a, svaki iz nekog razloga, bilo doprinosa HFS-u ili pak priznanja koja nisu dobili, a sma-traju da su ih zaslužili. FD Zadar i FD Split su članovi HFS-a i nisu imali primjedaba, čak što više HFS je našem društvu pomogao i materi-jalno prilikom zadnje filatelističke izložbe i pri-preme prigodnih omotnica i žigova. Spomenu-to je da filatelistička društva dolaze pod nadzor SSRN-a, koji će u svakom društvu imati svog delegata. Predsjednik zadarskog filatelističkog društva Zdenko Škarpa izjavio je da neke pri-mjedbe može prihvatiti, ali neke ne, a toga je mišljenja bio i dr. Andro Martinis. Dogovore-no je da će se izraditi pravilnik o filatelističkoj izložbi “Jadranski filatelistički susreti”, te je izražena želja da se filatelistička društva Jadra-na čvršće povežu.Nakon prihvaćenog izvješća, predloženi su kandidati za novi Upravni odbor. G. Zdenko Škarpa je prije predlaganja kandidata izjavio da više ne želi biti predsjednik društva pod nad-zorom delegata SSRN-a, jer se smatra politič-ki neangažiranim filatelistom. Predsjedništvo skupštine (gg. Dragan Lukić, Milan Zadravec i Josip Himmelreich) su predložili novi Upravni odbor koji je i prihvaćen. Izabrani su:za predsjednika: g. Krešimir Rumoraza tajnika: g. Jovan Vertovšekza blagajnika: g. Milan Zadravecza odbornike su izabrani: gg. Ante Murn i Josip Himmelreich.U Nadzorni odbor: gg. Obren Šalinački, Dra-gan Lukić i Luka Bašić.Na Skupštini HFS-a u Glavni odbor HFS-a iza-bran je delegat našeg društva g. Zdenko Škar-pa. Godine 1974. nije održana Godišnja skup-ština.

počeo, a nakon prihvaćanja dnevnog reda i tije-la skupštine, tajnik g. Ante Murn podnosi izvje-šće o radu tijekom 1972. godine i deset mjeseci 1973. godine. Sastanci društva održavani su re-dovito, osim za vrijeme ljetne pauze tijekom srpnja i kolovoza. Brojno stanje ostalo je isto kao i prethodne godine. Javnih nastupa nije bilo, a nisu ni bili predviđeni. Stanje s priku-pljanjem mladeži u društvo nije napredovalo.Tijekom 1972. godine izdane su dvije prigodne omotnice i dva prigodna žiga. Dana 15. srpnja 1972. izdana je omotnica (br. 8) i žig u suradnji s HFS-om povodom V. Europskog juniorskog prvenstva u košarci koje je održano u Zadru. Autor omotnice je nepoznata osoba iz Zagre-ba. Dana 10. rujna 1972. izdana je i prigodna omotnica (br. 9) i žig povodom 30. obljetnice JRM. Autor omotnice i žiga je nepoznat.Tijekom 1973. godine društvo je izdalo tri pri-godne omotnice i tri progodna žiga. Dana 24. svibnja 1973. prigodnu omotnicu (br. 10) i žig povodom VIII. Športskih igara radnika SDK u Zadru. Dana 9. rujna 1973. omotnicu i žig (br. 11) povodom “500 - godišnjice smrti Jurja Dal-matinca”, te dana 21. prosinca 1973. omotnicu (br. 12) i žig povodom “100. obljetnice rođenja Blagoja Berse”. Autori ovih omotnica i žigova nisu zabilježeni. Naši članovi gg. Josip Himmelreich, Kreši-mir Rumora, Jovan Verovšek i Nenad Vertov-šek sudjelovali su sa svojim izlošcima na izlož-bi “II. Jadranski filatelistički susreti” u Krku 9. rujna 1973. Naša mladež Inge Rumora i Vladi-mir Himmelreich sudjelovali su na filatelistič-koj izložbi mladeži u Emedenu u SR Njemač-koj te su nagrađeni brončanim medaljama.Blagajnik g. Jovan Vertovšek podnio je svoje izvješće o stanju blagajne, a Nadzorni odbor potvrdio je uredno poslovanje.G. Zdenko Škarpa obavještava Skupštinu da je 27. listopada 1973. na inicijativu FD Rije-ka u Zadru održan sastanak predstavnika fila-telističkih društava iz Rijeke (dr. Josip Roje i Milan Petris), iz Splita (dr. Andro Martinis), iz Šibenika (Bruno Ungarov, Mate Milišić, Mate Baranović i Mirko Perišić) i iz Zadra (Zdenko Škarpa, Ante Murn, Jovan Vertovšek, Josip Hi-mmelreich i Krešimir Rumora). Dnevni red, zdenko škarpa

27

U mjesecu svibnju ove godine World News Network objavio je vijest o fila-

telističkoj izložbi koju je u povodu 87 - godiš-njice priključenja Iraka Svjetskoj poštanskoj udrugi (UPU) organiziralo iračko ministarstvo komunikacija. Izložba je održana u zgradi Bag-dad Central Post koju su za vrijeme trajanja izložbe čuvali naoružani vojnici smješteni po-svuda – na krovovima, u hodnicima i oko dvo-rišta, dok su skupine školaraca razgledavale izložbu ili slušale govor ministra komunikacija Faruqa Abdul Qadir Abdul Rahmana.

Iračka filatelistička društva prikazala su ti-suće poštanskih maraka nastalih još od vreme-na Osmanlijskog carstva pa sve do najnovijih izdanja. Zanimljivo je da su na markama posje-titelji mogli vidjeti mnoge poznate ličnosti – od Hitlera pa do prvog kralja Iraka, ali ne i s likom

iračkog diktatora Saddama Husseina..”Vlada je zabranila poštanske marke koje prikazuju lik Saddama Husseina , jer one podsjećaju na crne dane iračke povijesti”, izjavio je direktor ureda za marke Wathiq Muhamed Talib. Osim toga, oko 90% poštanskih maraka izdanih od svrgnu-tog režima uništene su jer se na njima nalazi lik Saddama Husseina.

No, filatelisti se ne slažu s ovim potezom

nove vlade. Mohammed Dhia Taha, koji saku-plja marke već 25 godina izjavio je: “To je ap-surd, to je osveta. Ne treba poricati našu povi-jest”, rekao je Taha, gledajući svoju zbirku iz koje je morao izdvojiti marke s likom Saddama Husseina.

Inače, ova prva filatelistička izložba orga-nizirana nakon svrgavanja starog režima svje-doči o burnoj prošlosti ove zemlje smještene na svoje velike dvije rijeke, Tigrisu i Eufratu. Na izložbi su se mogle vidjeti marke iz vreme-na osmanlijske okupacije, zbirka “Bagdad pod britanskom kontrolom”, odnosno, pretisci na-stali nakon što je Bagdad 1920. stavljen pod britanski mandat, zatim prigodne marke po-svećene kasnijim iračkim vođama poput kra-lja Faisala koji je vladao od 1921 do 1933., nje-gova unuka Faisala II. koji je vladao od 1939. do 1958., te generala Abdula Karima Qassima koji je protjerao Faisala II. kako bi postao pr-vim iračkim predsjednikom. Tu su i novija iz-danja s posve drugačijim motivima od onih iz doba Saddama Husseina. Tako se na markama više ne prikazuju portreti političara već ličnosti poput pjevača Nadhuma al-Ghazalia ili drama-tičara Haqqia al-Shiblia ili motivi koja podrža-vaju međunarodnu kampanju za povratak irač-ke umjetnosti opljačkane i iznesene iz zemlje nakon američke invazije na Irak.

Poštanske marke s likom Sadama Husseina iračka vlada zabranila je 2003. godine

“Iračka Civilizacija” - izdanje iz 2006.

Iz sVIJETA ORgANIzIRANE FILATELIJE I dRUgE zANImLJIVOsTI

28

Slaveći 400 - godišnjicu dolaska kakaa u grad Bayonne u Francuskoj 1609.

godine, francuska poštanska uprava (La Po-ste) izdala je 25. svibnja 2009. godine set od 10 različitih maraka koje prikazuju podrije-tlo čokolade, uvođenje čokolade u Francusku i njegovu pripremu. Marke mirišu aromom vrlo ukusne francuske tamne čokolade za koji se tvrdi da će trajati dvije godine. Blok je veličine 160 x 110 mm, marke su nominalne vrijedno-sti 0,56 €, a autor je poznati francuski dizajner Pierre Andre’ Cousin.Valja naglasiti da je ovo francusko izdanje izazvalo golemo zanimanje filatelista diljem svijeta.

Uvjereni u božanstvo čokolade ljudi su je počeli konzumirati još prije 2500 godina, a u današnjem obliku postoji tek nešto više od 150 godina. Maye, Azteci i Tolteci kakao su koristi-li za piće te u medicinske i ritualne svrhe. S ka-kao zrnom počinje i povijest novca u civiliza-ciji Maya i Azteka. Njima su, naime, sjemenke kakaovca služile kao valuta.

Slavni pomorac Kristofor Kolumbo (1451. – 1506.) prvi je Europljanin koji je došao u do-ticaj s čokoladom godine 1504. Tek dvadeset godina kasnije, nakon povratka Hermana Cor-tesa iz Srednje Amerike u Španjolsku, prepo-znata je prava vrijednost čokolade.Udajom španjolske princeze Anne od Austrije za fran-cuskog kralja Luja XIII. tajna čokolade poče-kom 17. stoljeća napušta Španjolsku. Tako je francuski dvor 1615. godine s oduševljenjem prihvatio novu kraljicu i novo egzotično piće

koje je ona donijela kao očev dar francuskom dvoru. Šesta poštanska marka u bloku prikazu-je upravo ovaj kraljevski par.

Začetnici proizvodnje čokolade u Hrvatskoj bili su doseljenici Julije König i Slavoljub De-utsch koji su 1911. godine u Zagrebu pokrenu-li Tvornicu bombona i čokolade Union, kasni-je “Kraš”.

Smithsonian National Postal Museum (Nacionalni poštanski muzej) u Was-

hingtonu DC dio je Smithsonian instituta i je-dan je od najvećih muzeja ove vrste u svije-tu. Muzej je podijeljen na galerije u kojima se istražuje američka poštanska povijest od kolo-nijalnog doba pa do danas. Glavna - filatelistič-ka galerija, koristi se za prikazivanje maraka i zbirki posuđenih od filatelista, kao i materijal iz muzejske zbirke. Muzejska zbirka najveća je zbirka maraka i filatelističkog materijala na svijetu, a izlošci se prikazuju na rotirajućim za-slonima.

Muzej će se uskoro proširiti za 9000 četvor-nih metara izgradnjom nove galerije zahvaljujući dobrim djelom donaciji od 8 milijuna dolara koju je muzeju poklonio filantrop i jedan od svjetski poznatih filatelista William H. Gross. Nova ga-lerije nosit će njegovo ime, a njezino otvara-nje očekuje se 2012. godine. Osim novčane do-

Francusko izdanje mirisne marke na temu “Gastronomija”

Pri uvođenju EURA 2002. godine izrađene su čokoladne replike svih kovanica čime je oživje-

la prastara veza čokolade i novca

29

pada Indijanaca na jahače Pony Expressa, po-sebice u Nevadi. Spomenuto pismo odaslano je 1860. godine Pony Expressom iz San Francis-ca u New York City. Međutim, Indijanci su za-robili jahača (i navodno skalpirali), dok je konj pobjegao s poštanskom torbom. Pismo je pro-nađeno dvije godine kasnije u preriji i konač-no dostavljeno primatelju u New Yorku 1862. godine.

Treća rijetkost je jedini sačuvani primjerak pisma frankiranog s dvije marke od 10 centi na kojima se nalazi lik američkog predsjednika Georga Washingtona. Radi se o jednoj od prve dvije poštanske marke izdane od vlade Sjedi-njenih Država. Puštene su u promet 1. srpnja 1847. godine. Zanimljivo je da je pismo odasla-no iz New York City samo dan nakon izdanja marke, odnosno 2 srpnja. Pismo je pronađeno 1972. godine u knjižnici među stranicama knji-ga poreznog savjetnika za Indianapolis u državi Indiana. To je najranije dosad poznati primjer uporabe poštanske marke Sjedinjenih Država.

nacije, Gross je muzeju pozajmio tri izuzetna filatelistička objekta, koji su se pod nazivom “Riznica William H. Gross zbirke” mogle po-gledati od 1. do 31. listopada ove godine.

Prva rijetkost iz zbirke Grossa je četverac legendarne američke poštanske marke poznate

kao “Inverted Jenny” iz 1918. godine na kojoj je plavi zrakoplov Curtis Jenny pogrešno oti-snut naopako, zbog čega je ova marka posta-la jedna od najvrjednijih na svijetu. Od prvog arka koji je sadržavao 100 takvih mara-ka, šest četveraca je sačuvano, od kojih se četiri nalaze u zbirci Grossa. Jedan od četveraca je posebno vrijedan i jedin-stven je jer sadrži lijevu marginu arka (pozicija 41- 42 / 51-52.).

Druga rijetkost iz Grossove zbirke je Pony Express omotnica - pismo iz 1860. godine koje spada u jedan od najvrjed-nijih povijesnih dokumenata Sjedinjenih Država. Poznato je da je prijenos pošte bilo opasno zanimanje zbog stalnih na-

Četverac “Inverted Jenny” - zračna pošta 1918. godine, vrijedan 4 milijuna dolara

Pismo iz 1860. godine, pronađeno dvije godi-ne nakon napada Indijanaca na jahača Pony

Expressa - još jedan dragulj iz zbirke Williama H. Grossa.Skica buduće William H. Gross Galerije

Pismo od 2. srpnja 1847. godine, najstariji primjer upo-rabe poštanske marke Sjedinjenih Država

30

Najveći krivotvoritelj poštanskih mara-ka svih vremena zasigurno je Jean de

Sperati. Tiskar i graver po profesiji bio je u sta-nju preslikati detalje motiva s poštanske mar-ke s takvom točnošću da je zaradio titulu “Fi-latelistički Rubens”. Veliku pažnju pridavao je i krivotvorenju poštanskih žigova. Njegovi radovi bili su tako fini da su se jedva razliko-vali od originala, čak i pod mikroskopom. Čin imitacija smatrao je umjetničkom formom koju nosi u sebi. Rođen je 1884. godine u Pisi u Ita-liji. Mladost je proveo u Pisi odakle je otišao u Francusku gdje je započeo sakupljati poštanske marke. Posebno ge je zanimala tehnika tiska kao i fotografija koja je u to doba bila u povo-jima. Rodbina mu je imala u vlasništvu tvorni-cu papira gdje je Sperati stekao znanje o foto-grafijama, tiskanju i kemikalijama.Tu je stekao osnovna znanja koja su mu kasnije pomogla u njegovoj krivotvoriteljskoj karijeri. Prve krivo-tvorine bile su vrijedne marke San Marina za koje su filatelistički stručnjaci vjerovali da su originali. Slijedile su nove krivotvorine mara-

ka iz cijelog svijeta. Procjenjuje se da je Spe-rati izradio 566 krivotvorina maraka iz sto ze-malja svijeta u ukupnoj nakladi od oko 70.000 komada.

Godine 1942. Sperati je prvi put došao u su-kob sa zakonom. Pokušao je uvjeriti sud da je on umjetnik a ne falsifikator te da je samo za-boravio jasno označiti marke kao krivotvorine. Tvrdio je da je trgovcima ponudio krivotvorine rijetkih maraka po cijeni od 1% od njihove tr-žišne cijene želeći im omogućiti da dobiju fila-

telističke rijetkosti. Ipak, pariški sud ga je osu-dio na novčanu kaznu i godinu dana zatvora. Zanimljivo je da nije osuđen zbog krivotvore-nja, već zbog “podmuklih namjera”.

Godine 1954. Sperati je sve alate, tiskarke ploče i preostale krivotvorine prodao Britan-skom filatelističkom udruženju za golemi no-vac.Tada se povukao iz posla kojeg je tako vo-lio.Umro je u Aix-les- Bains u Francuskoj u 73. godini. Sperati krivotvorine su danas vrlo vri-jedne na filatelističkom tržištu. Aukcijska kuća Sotheby’s iz Londona na dražbi održanoj 2007. godine ponudila je zbirku od preko 1.500 nje-govih krivotvorina. To je najveća ponuda kri-votvorina ikad održana.

Igor Černigoj

Sperati Genuine

Jedna od Speratovih krivotvorina

Desno je ručni rad SperatiaKoji je pravi, a koji lažni?

31

U sPOmEN NA zdENKA šKARPU (samobor, 2. 1. 1925. – zagreb, 10. 8. 2009.)

Zdenko Škarpa, sin Jurja, kipara i svoje-dobno Meštrovićeva suradnika, proveo

je djetinjstvo, dječaštvo i prvu mladost u Za-grebu u stanu svoga oca u Topničkoj 11 (kuću s ateljeom otac je sagradio godine 1927), on-dje pohađao i završio gimnaziju, poslije Dru-gog svjetskog rata i Višu školu za sanitarnog inspektora te odlukom Ministarstva zdravlja, u zvanju medicinskog tehničara-pripravnika, ras-poređen na rad u Sanitarni inspektorat u Kar-lovcu (1948.). Poslije odsluženja vojnog roka radi kao medicinski laborant pri Ustanovama medicinskog fakulteta u Zagrebu (1953.), za-tim dobiva posao na Rebru (Stanica za transfu-ziju krvi, 1955.), a od godine 1956. radi u Za-dru u Općoj bolnici (kamo je došao na nagovor dr. Slavka Perovića), gdje će ostati sve do umi-rovljenja (1.7.1990.).U Zadru je postavljen za šefa Stanice za transfuziju (umjesto Nevenke Radić, liječničke pomoćnice), a od 1957. do 1962. bio je šef Centralnog laboratorija.

O njegovom ljudskom i stručnom liku naj-bolje govore radne ocjene koje su se u pede-setim i šezdesetim godinama prošlog stoljeća davale svim zaposlenima. Naime, u obzir za ocjenjivanje uzimale su se tri točke: stručna sposobnost, odnos prema radu i radnoj disci-plini, vladanje u službi i van nje, kao i moral-no- političke osobine. Tako je u Ravnateljstvu ustanova medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zapisano: “vrlo sposoban, stručne pro-bleme zna odlično riješiti, posao izvršava sa-vjesni i vrlo dobro, vladanje vrlo dobro, pri is-pitivanju krvnih grupa i proizvodnji seruma tih grupa pokazao veliko stručno znanje i stekao ocjenu odličan; ne izostaje nikada s posla sve svoje radove obavlja pedantno i savjesno; vla-danje s u službi i izvan nje-odličan; pokazuje naročito jaku želju za stručnim usavršavanjem, tako da nadmašuje mnogog stručnjaka s višom školskom naobrazbom; savjestan i veoma pe-dantan u poslu; moralno- politički bez prigovo-ra.” A u pohvali koju mu je dodijelila ta ustano-va za 1955. stoji: “zbog izuzetnog zalaganja i

snalažljivosti u radu, ističući ga svima kao pri-mjerenog službenika”. Zadarske ocjene njego-va rada (za 1958., 1959. i 1960.) su jednostav-ne: ističe se.

Dobitnik je i zadarskog priznanja “za rad-ni, stručni, znanstveni i organizacijski doprinos na unapređenju i razvitku zdravstvene zaštite.”

G. Zdenko Škarpa uključio se u zadarsku fi-lateliju odmah po dolasku u Zadar (1956.). Sve ono što je prethodno rečeno o njegovu struč-nom i ljudskom liku doslovce se može primije-niti i na filatelističko polje. Njegova disciplini-ranost, samozatajnost, sposobnost rješavanja i kompliciranih problema i poteškoća, sabranost i spremnost da se svakog sasluša, da se svako-me pomogne na stručnom polju, da se prihva-ti svakoga posla s jednakim žarom i jednakom odgovornošću, da organizira i izradi ono što je potrebno za naše filatelističko društvo - sve je to za njega bilo jednako važno i jednako odgo-vorno.

Kada je poslije Domovinskog rata odlučio sabrati sve dokumente o Filatelističkom druš-tvu Zadar, to je uradio savjesno i precizno, vo-deći se - kako je to zapisao u uvodu Kronološ-ki pregled djelovanja “Filatelističkog društva Zadar” od 22. rujna 1945. do 22. ožujka 1998. – s nakanom da “ne padaju u zaborav naši pret-hodnici, osnivači FD Zadar, njihov rad, a u to djelovanje ugrađeno je mnogo ljubavi i dobro-voljnog rada u širenju filatelije, što zaslužuje da se zabilježi i tako otme zaboravu.” Uspio je u tome. Ostavio je zapisano o našem filatelistič-kom društvu u onom opsegu i u onom sadrža-ju koliko mu je dopuštala sačuvana građa (dio od 1945. do 1960. netragom je nestao). U toj knjizi tek su nabrojeni podatci, katkada i štu-ro, nespretno i nedovršeno (ovisilo je to i o za-pisničaru, njegovoj sposobnosti i njegovoj pi-smenosti, katkada i o njegovu interesu za ono što je izgovarano), ali se između redaka koješta dade iščitati, pa i ono što je tek spomenuto, to-bože, usput.

U rečenom razdoblju g. Škarpa je u FD

32

Zadar obavljao više poslova: glavar zamjene (1959. – 1960.), tajnik (1959. - 1961.), pred-sjednik (1967. – 1973.; 1996. – 2000.), blagaj-nik (1977. – 1994.). Između tih olako nabro-jenih zaduženja razmak je od čak četrdeset godina! Umalo jedan ljudski vijek! Uistinu, ne bi se moglo ni o čemu ozbiljnom govori-ti o zadarskoj filateliji, a da s ne spomene ime g. Zdenka Škarpe. Taj mirni, sabrani i tihi čo-vjek bio je duša Filatelističkog društva u sva-kom pogledu. Jer, sve mu je išlo od ruke, sve je znao raditi jednakim žarom, s ljubavlju i odgo-vornošću, u sve je ulagao cijeloga sebe, zato što drukčije nije znao raditi. I zbog toga je bio naše bogatstvo, naš ponos, čovjek odlučna karakte-ra, gospodin i onda kada je ta riječ bila “kapita-listička manira”, i onda kada je to bilo na kuš-nji. Svoje kreatorske sposobnosti pokazao je u izradi četrnaest prigodnih omotnica i žigova, bio je i suradnik zagrebačke Filatelije (1977. - 1991.), u kojoj je objavio nekoliko stručnih čla-naka, u prvom redu o pogreškama na hrvatskim

markama ili o izložbama, a i sam je sudjelovao na izložbama i za to dobio priznanja.. Dobitnik je i zlatnog znaka Hrvatskog filatelističkog sa-veza za svoj cjelokupni rad na polju filatelije.

I konačno, od njega su mnogi koješta nauči-li o filateliji, posebice o načinu i svrsi sakuplja-nja, o državama koje su bile dostupne za sabira-nje, o katalozima do kojih se šezdesetih godina teško dolazilo, o proučavanju marke kao mini-jaturnog likovnog djela koje nosi određenu po-ruku i proširuje naše znanje i dr.

Hvala g. Zdenku Škarpi za sve učinjeno, kako se uobičajeno kaže na kraju ovozemalj-skog života, ali smo i svjesni da ni sa čime ne ćemo moći izraziti zahvalnost, ne samo za uči-njeno u filateliji nego i za mnoga darivanja sebe drugima/nama, za mnoge iskrene i nadahnute razgovore u njegovu stanu, u kojem se zrcalilo poštovanje prema sugovorniku i njegovo gole-mo životno iskustvo časna i poštena čovjeka.

Ante murn

Hrvatsko filatelističko društvo Zadar

POSTANITE ČLAN !

Sakupljajte poštanske marke!