42

ZADARSKI FILATELIST - rifd

  • Upload
    others

  • View
    13

  • Download
    2

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: ZADARSKI FILATELIST - rifd
Page 2: ZADARSKI FILATELIST - rifd

ZADARSKI FILATELISTGlasilo Hrvatskog fi latelističkog društva Zadar

Jurica VučetićPovijest pošte i poštanskog prometa u Zadru i okolici (XI.) Povijest pošte i poštanskog prometa u Zadru i okolici (XI.) ........................................ ........................................ 2

Romeo Visković, Ivo ViskovićOni su dizajnirali hrvatske marke 1918. - 1919. i 1941. - 1945. Oni su dizajnirali hrvatske marke 1918. - 1919. i 1941. - 1945. .................................. .................................. 6

Mauricij Frka PetešićHrvatska - Hrvati i njihovi potomci na stranim poštanskim markama Hrvatska - Hrvati i njihovi potomci na stranim poštanskim markama ....................... ....................... 1313

Površnost, nebriga, neznanje, polupismenost = sramota Površnost, nebriga, neznanje, polupismenost = sramota ((Ante Murn) ) ........................ ........................ 1515

Nova prigodna izdanja Nova prigodna izdanja ((Igor Černigoj) ) ......................................................................... ......................................................................... 1616

Nove medalje za Zadarski fi latelist Nove medalje za Zadarski fi latelist ((Jurica Vučetić) ) ..................................................... ..................................................... 2020

Izložbe u Zadru Izložbe u Zadru ((Ante Murn) ) ........................................................................................ ........................................................................................ 2424

Fotografi ja prof. dr. sc. Brunislava Marjanovića - motiv na poštanskoj marki Fotografi ja prof. dr. sc. Brunislava Marjanovića - motiv na poštanskoj marki HP Mostar HP Mostar ((Jurica Vučetić) ) .......................................................................................... .......................................................................................... 3535

Iz svijeta organizirane fi latelije i druge zanimljivosti Iz svijeta organizirane fi latelije i druge zanimljivosti ((Igor Černigoj) ) ............................. ............................. 3737

Zadar na starim razglednicama Zadar na starim razglednicama ((Iz zbirke zadarskog kolekcionara Zvonimira Šuljka)

SADRŽAJ

Izdavač: Hrvatsko fi latelističko društvo Zadar, Ulica don Ive Prodana 1, 23000 Zadar, p.p. 183. Internet: www.fi latelija.netGlavni urednik: Ante MurnUredništvo: Romeo Visković, Igor Černigoj, Jurica VučetićOblikovanje: Igor Černigoj, Jurica VučetićGrafi čka priprema i tisak: JELICA knjigovežnica i tisak, Zadar, www. jelica.hrNaklada: 170 primjeraka

Glasilo izlazi dva puta godišnje i dostavlja se svim članicama Hrvatskog fi latelističkog saveza besplatno

Page 3: ZADARSKI FILATELIST - rifd

2

nalazio na njoj bi naplatio poštar od primatelja. Novinske marke su služile isključivo za fran-kiranje novina i časopisa kao odlaznih pošilja-ka. Zanimljivo je napomenuti da su spomenute objekte s novinskim markama smjeli frankirati samo izdavači ili novinski urednici, dok u slu-čaju da su te objekte slale privatne osobe, novi-ne i časopisi su morali biti frankirani isključivo redovnim ili prigodnim poštanskim markama. Novinske taksene marke nisu bile poštanske marke kojima se naplaćivala frankatura, već su one predstavljale vinjete koje su označavale da je u korist Carstva plaćen porez za izdavanje novina i časopisa. Godine 1918. u promet su puštene i poštanske marke za zračnu poštu, ali one nisu nikada bile u uporabi u Zadru jer na tom području nije postojao taj vid prenošenja poštanskih objekata. Zračnom su poštom jedi-no bili povezani gradovi Beč, Krakov i Lavov. U spomenutom razdoblju dogodile su se i dvi-je monetarne reforme. Tako je do 1. studenoga 1858. godine novčana jedinica bila 1 gulden, a on se dijelio na 60 kreuzera, a od spomenutoga se datuma dijelio na 100 kreuzera. Dana 1. si-ječnja 1900. dolazi do druge novčane reforme kada novčana jedinica postaje 1 kruna koja se dijeli na 100 hellera. Također valja spomenuti da su austrijske poštanske marke vrijedile na cijelom području Carstva do 1. svibnja 1867., kada su za područje Ugarske i njezinih pokraji-na uvedene mađarske poštanske marke.

U prethodnom članku opisao sam povi-jest nastanka prve austrijske poštanske

marke, u ovom ću ukratko navesti sva ostala iz-danja koja su bila u uporabi u Zadru i okolici do kraja 1918. godine.

U razdoblju od 1850. do 1918. godine au-strijska je pošta izdala ukupno 20 redovnih iz-danja - Freimarken (169 maraka), 3 prigodna izdanja (24 marke), 10 izdanja novinskih ma-raka - Zeitungsmarken (27 maraka), 7 izdanja porto maraka – Portomarken (63 marke), 2 iz-danja maraka za žurnu poštu - Eilmarken (4 marke), 5 izdanja novinskih taksenih maraka – Zeitungsstempelnmarken (9 maraka) i 2 iz-danja brzojavnih maraka – Telegraphenmarken (17 maraka). Redovne i prigodne poštanske marke služile su za frankiranje svih poštanskih pošiljaka u odlazu; običnih, preporučenih, vri-jednosnih i žurnih (do pojave maraka za žurnu poštu) pisama. Ove su marke također služile i za dofrankiravanje dopisnica i ostalih poštan-skih cijelina. Do uvođenja porto maraka, do-plata nedostajuće frankature se obavljala tako da je poštanski službenik u odlaznom poštan-skom uredu označavao (obično crvenom olov-kom) nedostajući iznos frankature, uvećan za «kazneni iznos», a koji bi bio naplaćen od pri-matelja. Nakon uvođenja u promet porto mara-ka, to se radilo na sličan način, s time da je služ-benik u dolaznom poštanskom uredu lijepio na poštanski objekt porto marku, a iznos koji se

POVIJEST POŠTE I POŠTANSKOG PROMETA U ZADRU I OKOLICI ( XI. )

RAZDOBLJE DRUGE AUSTRIJSKE UPRAVE ( VIII. )RAZDOBLJE DRUGE AUSTRIJSKE UPRAVE ( VIII. )

Austrijske poštanske marke u Zadru 1850. - 1918. (I.)

Page 4: ZADARSKI FILATELIST - rifd

3

Redovne poštanske markeI. izdanje – 5 vrijednosti, nezupčane, pa-

pir s vodoznakom i bez vodoznaka, prikaz car-skog grba, frankaturna vrijednost: 1.6.1850. – 31.12.1858.

II. izdanje – 6 vrijednosti, zupčane, pa-pir bez vodoznaka, prikaz lika cara Franje Jo-sipa I., frankaturna vrijednost: 1.11.1858. – 31.5.1864.

III. izdanje - 5 vrijednosti, zupčane, papir bez vodozna-ka, prikaz lika cara Franje Jo-sipa I., frankaturna vrijednost: prosinac 1860. – 31.5.1864.

IV. izdanje - 5 vrijednosti, zupčane, papir bez vodozna-ka, prikaz carskog grba., fran-katurna vrijednost: 1.7.1863. – 31.8.1869.

V. izdanje - 5 vrijedno-sti, zupčane, papir s vodozna-kom, prikaz carskog grba., frankaturna vrijednost: listo-pad 1863./1864. – 31.8.1869.

VI. izdanje - 7 vrijednosti, zupčane, papir s vodoznakom, prikaz lika cara Franje Josi-pa I., frankaturna vrijednost: 1.6./1.9.1867. – 31.10.1884.

VII. izdanje - 6 vrijed-nosti, zupčane, papir s vo-doznakom, prikaz carskog grba., frankaturna vrijednost: 15.8.1883. – 30.6.1891.

VIII. izdanje - 13 vrijednosti, zupčane, pa-pir bez vodoznaka, prikaz lika cara Franje Jo-sipa I., frankaturna vrijednost: 1.9.1890. – 30.9.1900./ 31.8.1891./31.1.1896.

IX. izdanje – 6 vrijednosti, zupčane, papir bez vodoznaka, prikaz lika cara Franje Josipa I., frankaturna vrijednost: 16.3.1891./1.2.1896. – 30.9.1900.

X. izdanje - 15 vrijednosti, zupčane, pa-pir bez vodoznaka, prikaz lika cara Franje Jo-sipa I., frankaturna vrijednost: 1.12.1899. – 31.10.1908.

Page 5: ZADARSKI FILATELIST - rifd

4

XI. izdanje – 13 vrijednosti, zupčane, papir bez vodoznaka, prikaz lika cara Franje Josipa I., frankaturna vrijednost: 15.6.1901./15.2.1902. – 31.10.1908.

XII. izdanje – 14 vrijednosti, zupčane, papir bez vodoznaka s lakiranim linijama, prikaz lika cara Franje Josipa I., frankaturna vrijednost: 1.12.1904. – 31.10.1908.

XIII. izdanje - 14 vrijednosti, zupčane, pa-pir bez vodoznaka i bez lakiranih linija, pri-kaz lika cara Franje Josipa I., frankaturna vri-jednost: 1905. – 31.10.1908. Ovo je izdanje po izgledu identično XII. Izdanju.

XIV. izdanje - 6 vrijednosti, zupčane, pa-pir bez vodoznaka, prikaz lika cara Franje Jo-sipa I., frankaturna vrijednost: 1906./1.7.1907. – 31.10.1908.

XV. izdanje – jubilarno izdanje u povodu 60 godina vladavine cara Franje Josipa I., 18 vri-jednosti, zupčane, papir bez vodoznaka, prikazi likova careva Karla VI., Josipa II., Leopolda II., Franje I., Ferdinanda I., Franje Josipa I., ca-rice Marije Terezije, dvoraca Schönbrun i Ho-fburg, frankaturna vrijednost: 1.1.1908./1913. – 31.12.1916.

Page 6: ZADARSKI FILATELIST - rifd

5

Prigodna izdanja

Izdanje u povodu 80. rođendana cara Fra-nje Josipa I., 17 vrijednosti, zupčane, bez vo-doznaka, prikazi likova kao i na XV. redovnom izdanju, frankaturna vrijednost: 18.8.1910. – 31.12.1910.

Prvo izdanje s doplatom u korist ratnih udovica i siroča-di, 2 vrijednosti, zupčane, pa-pir bez vodoznaka, prikaz lika cara Franje Josipa I., franka-turna vrijednost: 4.10.1914. – 30.6.1915.

Drugo izdanje s doplatom u korist ratnih udovica i siročadi, 5 vrijednosti, zupčane, papir bez vodoznaka, prikaz pješadije u rovu, konja-ničke patrole, teškog topništva, bojnog broda “Viribus Unitis” i zrakoplova Lohner “Pfeil”, frankaturna vrijednost: 4.1915. – 30.9.1915.

Nastavlja se

Jurica Vučetić

XVI. izdanje – 15 vrijednosti, zupčane, pa-pir bez vodoznaka, prikaz lika cara Franje Josi-pa I. te carske krune i grba, frankaturna vrijed-nost: 28.9.1916./1918. – do utroška (do 20.9. 1918. s prikazom lika cara Franje Josipa I.).

XVII. izdanje – 4 vrijednosti, papir bez vo-doznaka, prikaz carskog grba, frankaturna vri-jednost: 28.9.1916. – do utroška.

XVIII. izdanje – 4 vrijednosti, papir bez vo-doznaka, prikaz carskog grba, frankaturna vri-jednost: srpanj 1917. – do utroška. Ove su mar-ke po svom izgledu identične markama XVII. izdanja.

XIX. izdanje - 4 vrijednosti, papir bez vo-doznaka s vlaknima, prikaz carskog grba, fran-katurna vrijednost: 1917. – do utroška. Ove su marke po svom izgledu identične markama XVII. i XVIII. izdanja.

XX. izdanje – 4 vrijednosti, papir bez vodo-znaka, prikaz lika cara Karla I., frankaturna vri-jednost: 10.5.1917./1918. – do utroška.

Page 7: ZADARSKI FILATELIST - rifd

6

ONI SU “DIZAJNIRALI” HRVATSKE MARKE1918. – 1919. I 1941. – 1945. (I.)

Na predavanju održanom 22. ožuj-ka 1941. u popularnoj – edukacijskoj

emisiji na radio Zagrebu Vilim Gregorčić uka-zuje : “Poput zviezda raštrkane su po cielom svietu poštanske marke svih država i zemalja, dnevno ih susrećemo na svakom koraku”, mar-ke u zbirkama nas fi latelista pobuđuju pažnju “radi njihove ukusne izradbe, drugi radi liepih crteža i radi zanimljivih historiskih natpisa”, koji marke prate “na putu kojim je marka kre-nula u sviet”. Predavanje V. Gregorčić zaklju-čuje tvrdnjom “da možemo čitati poviest sva-koga naroda iz crteža i natpisa marke”.

Filatelija ima odgojni i poučni utjecaj, ona proširuje znanje iz zemljopisa, povijesti, etno-grafi je i kultura mnogih naroda. Nadalje, prati sve političke i državnotvorne promjene, te sve važno u životu jednog naroda. Ne smijemo za-nemariti ekonomsku korist od izdavanja mara-ka za svaku državu, jer izdavanjem prigodnih i doplatnih izdanja fi nanciramo dobrotvorne ustanove, športske priredbe, razne godišnjice, doprinose za borbu protiv turberkuloze i Crve-ni križ. U novije vrijeme fi latelija je sve više u funkciji doprinosa promicanja turizma. Uosta-

lom, poštanske marke su dio suvereniteta svake samostalne države, kao i sva ostala obilježja.

Od ujedinjenja u Jugoslaviju hrvatski fi late-listi nastoje da u opusu izdanih maraka Jugosla-vije, hrvatska povijest, prirodne ljepote krajeva i narodni običaji adekvatno budu zastupljeni, jer se na prst jedne ruke mogu nabrojiti mar-ke, koje su u nekoj vezi s Hrvatskom. Nezado-voljstvo je tim veće, jer su marke loše kvalite-te, tiskaju se isključivo u Državnoj markarnici u Beogradu, iako u Zagrebu stoji neiskorištena moderno opremljena tiskara. Trebalo je proći dvadeset godina da se (u travnju 1940) osnuje Hrvatski fi latelistički savez, da se hrvatska fi -latelija oslobodi tutorstava Beograda. Mjesec dana kasnije (u svibnju) održana je Prva fi late-listička izložba Banovine Hrvatske. Druga fi -latelistička izložba održana je 16. - 27. ožujka 1941. u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu na 500 vitrina i s 30.000 posjetitelja. Ona je bila velika manifestacija hrvatstva i hrvatske fi late-lije. Na izložbi utemeljena je plodna i višego-dišnja suradnja vodećeg gravera Europe Karla Seizingera i akademskog slikara Otta Antonini-ja s hrvatskom poštom i fi latelijom.

Uvod

Otto Antonini (lijevo) i Karl Seinzinger (desno) na II. fi latelističkoj izložbi u Zagrebu (16. - 27. ožujka 1941.)

Page 8: ZADARSKI FILATELIST - rifd

7

Politikom izdavača tiskaju se nova izdanja maraka, s tim da se ne zanemaruju želje i ukus fi latelista. Poštanske marke “dizajniraju” po-znati i priznati akademski umjetnici u državi, pa tako marke u konačnom rješenju predstav-

ljaju mala umjetnička djela. Ernest Pichler (Hr-vatska fi latelistika br. 9. - 10. 1943.) smatra da u Hrvatskoj “srećom ima izvrsnih umjetnika, koji su dorasli umjetničkoj obradi motiva, kod izrade maraka”.

Akademski slikar, ilustrator, grafi čar i diza-jner Otto Antonini rodio se u Zagrebu 17. srp-nja 1892. Marko Antonini, otac Otta, crkveni slikar, doselio se iz Italije i po Hrvatskoj, Sla-voniji i Bosni dekorativno slika u crkvama.

Majka mu je vezilja. Srednju školu i umjet-ničku akademiju Otto završava u Zagrebu, a kao stipendist Društva umjetnosti i biskupa Po-silovića odlazi u Sienu (Italija) na godinu dana, gdje u Accademia di Bellearti usavršava fre-sko umjetnost. Posjećuje Firencu, Rim i Mün-chen. U Zagreb se vraća 1915. godine kada osniva humorističku reviju “Šišmiš” u kojem objavljuje ilustracije i karikature, te pod pseu-donimom Strihnini crta intrigantne ilustracije i karikature. Osniva i nedjeljni obiteljski tjednik “Svijet” (1926. - 1938.), gdje je likovni ured-nik i glavni ilustrator (1926. - 1932.), preteča modernog ilustriranog magazina raznolikog sadržaja, većinom zasnovanog na slici. Oslika-va fi guralnim slikama crkve sv. Vinka i sv. Fra-nje u Zagrebu, te portretira zagrebačko visoko društvo. Prvu samostalnu izložbu, uglavnom s portretima, ima u salonu “ULRICH” u Zagre-bu 1932. godine. Od 1932. godine član je no-voosnovanog Kluba Zagrepčana, prvi hrvatski fi lmski scenograf, te kroničar društva Zagre-

ba. U privatnom životu gentlemen, bonvivan, svjetski čovjek koji govori dva strana jezika, ljubitelj mode, arhitekture te novih moder-nih dostignuća (automobila, radioprijamnika i sl.). Poslje raspada NDH 1945. godine časni sud “Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske” (ULUH) radi neprijateljskog djelovanja za vri-jeme rata isključuje ga iz udruženja. U studeno-me 2006. Muzej grada Zagreba postavlja izlož-bu Otta Antoninija Zagreb i “Svijet” / “Svijet” i Zagreb dvadesetih, koja dočarava duh vreme-na dvadesetih godina XX. stoljeća (razdoblje 1926. – 1932.). Umire u Zagrebu 15. veljače 1959. godine.

Po završetku Prvog svjetskog rata, 1919. godine, likovni je autor alegorijskog lika mor-nara sa zastavom u defi nitivnom nizu maraka Državne pošte Hrvatske, i to nominalne vrijed-nosti 10, 20, 25 i 45 fi lira na tri ploče, pa tako razlikujemo iste marke po debljini papira i u ni-jansama boja. Osim područja Hrvatske, marke su u uporabi i na širem području Kraljevstva SHS (Slovenije i BiH).

OTTO ANTONINI

Otto Antonini

Jedna od naslovnica tjednika “Svijet”

Page 9: ZADARSKI FILATELIST - rifd

8

Povodom Druge fi latelističke izložbe Hr-vatskog fi latelističkog saveza u Zagrebu (16. – 27. ožujka 1941.) izložene su dvije marke s doplatom u korist HFS-a, autora crteža Otta Antoninija i gravera Karla Seizingera, koje pri-kazuju Kamenita vrata i Staru katedralu u Za-grebu. Marke su trebale biti u prometu u Za-grebu i Slavonskom Brodu na dan 13. travnja 1941., te je sva naklada isporučena Zagrebu. Poštanska administracija NDH prihvaća cje-lokupno izdanje druge države kao svoje, što je vjerovatno jedinstveni primjer u svijetu.

Za postojanja NDH Otto Antonini isključi-vo se posvetio izradi poštanskih maraka. Prvih dana postojanja NDH, Hrvatski fi latelistički savez našao se pred dilemom kome prepusti-ti izradu crteža za prvo redovno izdanje fran-ko maraka NDH. Na preporuku već proslavlje-nog gravera diljem Europe Karla Seizingera, taj obilan rad dodjeljen je Ottu Antoniniju, s kojim je Seizinger već surađivao (Kamenita vrata i Stara zagrebačka katedrala). Tako zapo-činje dugogodišnja suradnja Otta Antoninija i poštanske direkcije NDH, pa Antonini posta-

je jedan od vodećih “dizajnera” maraka NDH. Za Prvo redovno izdanje franko maraka NDH (1941. - 1943.) poznatijih kao “Krajobrazi” Otto Antonini daje likovna rješenja za petnaest od ukupno osamnaest maraka.

Na temu Crvenog križa Otto Antonini daje likovna rješenja za dva niza i doplatnu marke. Prvi dobrotvorni niz s doplatom u korist Crve-nog križa (1941) u opisu crteža prezentira hr-vatske muške narodne nošnje.

Alegorijski lik mornara sa zastavom

Kamenita vrata i stara zagrebačka katedrala

Krajobrazi - Velebit, Drina, Konjic i Klis

Muške narodne nošnjeSinj, Travnik i Turopolje

Page 10: ZADARSKI FILATELIST - rifd

9

Drugi dobrotvorni niz (1942) s doplatom u korist Crvenog križa koristi hrvatsku žensku narodnu nošnju.

Doplatna marka u tjednu Crvenog križa (1942) bez nominalne vrijednosti prikazuje medicinsku sestru uz ranjenika.

Otto Antonini autor je prigodnih maraka na prvu godišnjicu NDH na osnovnim markama niza “Krajobrazi” (2, 5 i 10 kuna) s dodatnim

tekstom i u izmjenjenim bojama. U 1942. godi-ni daje i likovno rješenje za dobrotvorno izda-nje s doplatom u korist ustanove “Pomoć”.

U povodu proslave 700. obljetnice progla-šenja Zagreba slobodnim kraljevskim gradom (1943) javlja se s veoma uspješnim rješenjem za prigodno izdanje.

Slijedeća izdanja kojima rješenje daje Otto Antonini (1944) su Treće prigodno izdanje s doplatom u korist Ustaške mladosti, od kojih je “Straža na Drini” jedna od najljepših maraka NDH, te žalobne marke povodom smrti viteza i krilnika Jure Francetića.

U suradnji s graverom Karlom Seizingerom (1944) daje likovno rješenje za Drugo prigod-no izadanje s doplatom u korist Državne radne službe.

Ženske narodne nošnjeŠestine, Slavonija, Bosna i Dalmacija

Medicinska sestra uz ranjenika

Izdanje u korist karitativne ustanova “Pomoć”(Slavoluk , trubljači i majka s djetetom)

Grb grada Zagreba i smotana bula Bele IV.

Page 11: ZADARSKI FILATELIST - rifd

10

ne) u raznim bojama, raznog crteža i varijacija-ma veličine, gdje koristi inačice maraka Velebit – 1 kuna, Zelenjak kod Klanjca – 1,50 kuna i Zagrebačka katedrala – 2 kune u 1941. i 1942. godini.

Zadnje godine postojanja NDH Otto Anto-nini daje likovno rješenje za prigodno izdanje s doplatom u povodu osnivanja kombinirane Prve hrvatske udarne divizije. Osam dana prije kraja rata pušteno je u promet prigodno izda-nje u povodu 1. svibnja, čije je likovno rješenje djelo Otta Antoninija (orač).

Krajem 1941. godine Otto Antonini daje nacrt i za Prvo defi nitivno izdanje porto mara-ka. Autor je i četiri poštanske dopisnice (cjeli-

Crna legija, straža na Drini, Jure Francetić

Pripadnosti DRS-a na svakodnevnom radu

Prva hrvatska udarna divizija (ustaša, domobran, zrakoplovac, mornar i

pripadnik Državne radne službe)

Porto marka - Brojke u medaljonu

Poštanska cjelina - Velebit

Orač

Page 12: ZADARSKI FILATELIST - rifd

11

ROBERT AUER

Akademski slikar i grafi čar Robert Auer ro-dio se u Zagrebu 27. studenoga 1873. godine. Otac Ferdinant vlasnik je Kraljevske sveuči-lišne knjižnice, a brat mu je arhitekt. Obrtnič-ku školu pohađa u Zagrebu, te istovremeno i glazbenu školu (svirao je violinu) a Umjetnič-ko školu u Beču i (1895) akademiju u Mün-chenu. Već 1895. godine kao školarac pomaže Vlahi Bukovcu pri oslikavanju zastora za za-grebačko Hrvatsko narodno kazalište. Izlaže već 1896. godine na izložbi Münchenske sece-sije, kao prvi i jedini Hrvatski slikar. Po povrat-ku u Zagreb (1897) sa suprugom Leopoldinom Schmidt osniva privatnu slikarsku umjetničku školu. Leopoldina Schmidt – Auer članica je Hrvatskog duštva umjetnosti, sekcije “Lado“ i Kluba likovnih umjetnika. Izlaže u više navra-ta u Zagrebu, Ljubljani, Osijeku, Sušaku i Du-brovniku. Robert Auer dobiva posebno prizna-nje na predstavljanju Hrvatske umjetnosti na svjetskoj izložbi 1900. godine u Parizu. S prija-teljem slikarom Bela Csikoš Sessia i s obitelji, rasprodavši svu osobnu imovinu 1902. godine odlaze u “obećanu zemlju” u Ameriku (Broo-klyn), misleći se obogatiti crtajući portrete bo-gatih Amerikanaca. Kako im je najveći domet bio rad u tvornici plakata, vraćaju se u domovi-nu. Zabilježeni i sačuvani su crtani blokovi R. Auera iz kratkotrajnog američkog razdoblja. U 1905. godini nalazimo ga na mjestu predavača u Obrtničkoj školi, te na Umjetničkoj akademi-ji za primjenjenu umjetnost, sve do 1918. godi-ne. Robert Auer poslovnog je duha, suosnivač društva “Lado” i društva Hrvatskih umjetnika. Slika u duhu moderne, akademizma i secesije: mrtvu prirodu, aktove, alegorijske kompozici-je, umjetnički obrt, grafi čki dizajn i porculan. Naslikao je 150 portreta visokog Zagrebačkog staleškog društva i isto toliko ženskih aktova i alegorija. Crta tajno naručene erotske slike u tehnici akvarela, olovke i gvaša, većinom oko 1910. godine (U snu, Želja, Veseli svati, U pa-uzi, Artisti i dr.). Pozirale su mu nage lokalne zagrebačke ljepotice, slavne glumice, prva Hr-vatska Miss Europe 1927. godine, te i vlasti-ta supruga. Od 1933. godine nema samostal-

nu izložbu zbog prisutnog erotskog sadržaja, na udaru je kritika puritanskog staleža. Slično se događa i u poraću Drugog svijetskog rata, kada je njegov ukupni opus okarakteriziran buržujski. Tako da je njegova prava umjetnič-ka vrijednost ostala sama u krugu istinskih ko-lekcionara. Živio je i radio u kući na Rokovom perivoju do smrti 1952.

U ostavštini sina Ivana Auera (25. rujna 1898. – 8. ožujka 1970.), koji je također bio akademski slikar i njegove supruge Matilde nalazi se više erotskih crteža od kojih deset pri-pada Robertu Aueru (Kleopatra – 1950). Robert Auer umro je u Zagrebu 8. ožujka 1952. Posli-je 77 godina od zadnje samostalne izložbe i 58 godina od smrti Roberta Auera Galerija “Klovi-ćevi dvori”, pokretaču Hrvatske secesije odaje dužno priznanje prvom cjelovitom retrospek-tivnom izložbom (21. 9. – 21.11. 2010.), djela nastalih od 1892. do 1952. Za vrijeme Nezavi-sne Države Hrvatske javlja se sa slikovnim rje-šenjem (1943) za Prvo prigodno izdanje s do-platom u korist Državne radne službe.

Pripadnici DRS-a s lopatom, s kolicima i prigodom oranja

Page 13: ZADARSKI FILATELIST - rifd

12

Ruševine Ranjenik

MUHAMED BRAVO

O Muhamedu Bravo nema mnogo izvor-nih podataka. Poznato je samo da je djelovao i živio u Sarajevu, odakle se javio na natječaj Hrvatske pošte za doplatne marke “Ratni do-prinos 1944 - 45” i pobijedio. Na nizu od pet maraka (1, 2, 5, 10 i 20 kuna) dominiraju razru-

ANTON BRILLY

Akademski slikar, grafi čar i ilustrator An-ton Brilly rodio se u Kranju 26. lipnja 1910. Školuje se u Ljubljani, gdje diplomira na Aka-demiji za primjenjenu umjetnost, a doškoluje se u Münchenu. U Zagreb dolazi 1940., gdje kod Lj. Babića i O. Mujadžiča usavršava sli-karstvo. Zapošljava se kao ilustrator u Izložbe-nom grafi čkom odjelu (IGO), koji vrši propa-gandu za NDH. Poznat je po plakatu “BORBA UDRUŽENE EUROPE NA ISTOKU”, po uzo-ru na njemački ratni plakat, ustvari replika pla-kata njemačkog ministarstva propagande za propagandu i izložbu. Organizator je Hrvatsko – Njemačke poljodjelske smotre. Nakon sloma NDH neko vrijeme je još u Zagrebu (do 1947) kada se vraća u Ljubljanu, gdje predaje na sred-njoj školi. Sudjeluje 1960. na izložbi Jugosla-venske primjenjene umjetnosti u Budimpešti. Umire u Ljubljani 29. srpnja 1973. U NDH po-znat je kao autor prigodnog izdanja s doplatom

(1941) u korist državne propagande, koja je re-plika plakata ”Borba udružene Europe na Isto-ku”, iako neki autori (npr. Ercegović) Antonu Brilly osporavaju autorstvo.

Nastavlja se

Romeo ViskovićIvo Visković

šena kuća i glava ranjenika. Naknadno su po-četkom 1945. godine tiskane marke nominalne vrijednosti 30 i 60 kuna, koje nisu bile pušte-ne u opticaj, ali, kako je uobičajeno, ipak su se pojavile na fi latelističkom tržištu krajem 1945. godine.

Njemački, hrvatski i talijanski vojnik s grbovima

Page 14: ZADARSKI FILATELIST - rifd

13

HRVATSKA – HRVATI I NJIHOVI POTOMCI NA STRANIM POŠTANSKIM MARKAMA

skih maraka za Boliviju, ustanovih da Bolivija nije izdala marku o Bjelovučiću. Tada sam po-čeo tražiti njegovu biografi ju po enciklopedi-jama, leksikonima i internetskim stranicama i saznao puno o tom izvanrednom i zanimljivom čovjeku. Čim sam saznao da je rođen u Limi, vidjeh u katalogu da je marku izdao Peru, a ne Bolivija. Marku sam nabavio u relativno krat-kom vremenu i evo najvažnijih podataka o njoj: izdana je 16. rujna 1937. povodom održavanja Međuameričke konferencije za zračnu tehniku, a u spomen na prvi zrakoplovni let u Peruu, koji je izveo baš Ivan Bjelovučić 14. siječnja 1911. u Limi. Prva je u nizu od četiri marke za zrač-nu poštu, ljubičaste boje, veličine 31x31mm, zupčenje linijsko 12, nominalne vrijednosti 10 cts (centavos) i naklade od 500.000 primjera-

Kao dugogodišnji fi latelist, tek sam se otrag nekoliko godina počeo baviti

jednom posebnom, ali meni jako privlačnom temom : Hrvatska – Hrvati i njihovi potomci na stranim poštanskim markama. Povod je bio članak : “Znameniti našijenci ovjekovječeni u malom formatu “, objavljen u “MATICI”, ča-sopisu Hrvatske matice iseljenika od studenoga 2003. (stranice 18 – 21), u kojem Pjero Barano-vić piše o prigodnoj izložbi poštanskih maraka s likovima slavnih Hrvata, priređenoj u Splitu o 50. obljetnici tamošnje podružnice Hrvatske matice iseljenika. Od tog časa u meni se pobu-dila želja sakupljati marke na tu temu.

Najprije sam, uz određene poteškoće, naba-vio sve marke prikazane u spomenutom član-ku i polako počeo istraživati i proširivati svoje znanje i svoju zbirku na istu temu.

Od svih znamenitih Hrvata koji su spome-nuti u časopisu “MATICA” najviše me privuklo ime Ivana Bjelovučića, zato što o njemu nisam ništa znao, niti ikada za njega čuo, a o njemu autor članka jedino govori kako neke marke s likovima naših ljudi nismo mogli vidjeti jer ih je gotovo nemoguće nabaviti – poput marke Bolivije, iz tridesetih godina prošlog stoljeća posvećene našem sunarodnjaku, zrakoplovcu Ivanu Bjelovučiću. Pretraživši katalog poštan-

Tragom jednog napisa

Ivan Bjelovučić

Dio marke na kojem se spominje Bjelovučić

Poštanska marka Perua iz 1937. izdana u spomen na prvi zrakoplovni let u Peruu, kojeg

je izveo Ivan Bjelovučić

Page 15: ZADARSKI FILATELIST - rifd

14

ka. Tiskana je kod AMERICAN BANK NOTE COMPANY u New Yorku, a prikazuje Bjelo-vučićev let iznad Lime. Na donjem dijelu slike piše : “PRIMER VUELO EN EL PERU POR EL AVIADOR JUAN BIELOVUCIC, LIMA, ENERO 14 DE 1911”.

Njemački katalog MICHEL donosi marku pod Peru broj 383, a francuski katalog YVERT ET TELLIER pod Pérou (Aériens) broj 45.

Kratka povijest obitelji Bjelovučić Predci Ivana Bjelovučića bili su pomorci i

brodovlasnici, a doselili su se iz Bijelog Vira kod Metkovića na Pelješac u Popovu Luku već u XVII. stoljeću. Iz te obitelji je poteklo tride-setak pomorskih kapetana koji su se bavili tr-govinom ploveći mnogim morima, sve do da-leke Amerike.

Neki od njih su bili sindici (načelnici) u Ja-njini i osnovali prvu osnovnu školu za dječake 1828. a kasnije i za djevojčice. Sagradili su u Janjini župnu crkvu sv. Vlaha (1876. – 1878.) i u janjinskoj luci Drače pristanište. Bili su po-kretači gradnje pošte i carinskog ureda, uvođe-nja brzojava, a jedan od njih, kapetan Stjepan (1847. – 1901.), bio je zastupnik u Dalmatin-skom saboru.

Rodoslovlje Ivana Bjelovučića po muškoj lozi išlo bi ovako:– Matko Bjelovučić, spominje se 1570., ro-

đen kod Metkovića;– Anto Matkov Bjelovučić, spominje se

1644. u Janjini;– Antun Bjelovučić (1670.–1748.);– Miho Antunov Bjelovučić (1712.–1806.);– Nikola Bjelovučić (1751.–1834.);– Miho Bjelovučić (1782.–1844.);– Ivan Mihov–Baro Bjelovučić (Janjina, 19.

2. 1810. – Mokošica, 12. 3. 1881.), bio je pomorski kapetan i sindik Janjine, prese-lio se u Mokošicu 1840. i u njoj se oženio s Gjivom Pehovac, 10. veljače 1842.;

– Miho (Juan Miguel) Bjelovučić (Mokoši-ca, 27. 9. 1850. – Lima, 29. 7. 1894. otac je zrakoplovca Ivana.;

– Adrienne Cavalié (Le Bihan)*– Bielovucic (Lima, 2. 10. 1865. – Evreux, 11. 4. 1949.), majka Ivanova.

Ivan Bjelovučić (Juan Bielovucic)(Lima, 30. 7. 1889. – Pariz, 14. 1. 1949.)

Ivanov djed, koji se je isto zvao Ivan, imao je sa svojom ženom Gjivom petero djece (četiri kćerke i jednoga sina), rođeni su ovim redom: Cattarina (6. 6. 1842.), udala se za Matu Grgu-revića ; Maria (10. 3. 1845.), udala se za Lovru Ćurlicu ; Miho (27. 9. 1850.), Amalija (1. 10. 1852.) udala se za Antuna Ucovića, i Dalmati-na (20. 2. 1857.), udala se za Marinovića.

Ivanov otac Miho bio je dakle jedini sin u svojih roditelja i postao je pomorski kapetan. Četiri godine nakon očeve smrti otplovio je za Peru u grad Callao kamo je stigao 2. lipnja 1885. i tamo se nastanio.

Ivan je rođen u ulici Las Nazarenas u glav-nom gradu Perua, kao prvo dijete Hrvata Mihe Bjelovučića (Juana Miguela Bielovucica) i Francuskinje Adrienne rođene Cavalié (Le Bi-han), imao je sestru Ivanku (Janette) tri godine mlađu, koja je pri udaji dobila prezime La Cha-pelle. Kad je Ivanu bilo tri godine, otac mu se teško razbolio, pa cijela obitelj seli u Hrvatsku, u Dubrovnik, radi klime i boljeg liječenja, ali se 1894. ponovo vraćaju u Limu, gdje otac iste godine umire. Nakon toga majka s djecom seli u Francusku, bliže svojoj obitelji.

Ivan Bjelovučić je cijelo svoje školova-nje prošao u pariškoj gimnaziji Janson de Sa-illy (106, rue de la Pompe), koja je danas naj-veći školski centar u Parizu. Godine 1905. u tu gimnaziju dolazi iz Marseillea Roland Garros (Saint-Denis, Reunion, 6. 10. 1888. – Saint-Morel, Francuska, 5. 10. 1918.) i između dvoji-ce budućih zrakoplovaca od samog se početka razvija veliko prijateljstvo. Za vrijeme školo-vanja Ivan postaje sveučilišni prvak u bicikliz-mu, a maturom 1908. stječe diplomu iz knji-ževnosti i fi lozofi je.

Iste godine upisuje zrakoplovnu školu bra-će Voisin (Gabriel i Charles), prvih francuskih industrijskih proizvođača aviona. Pilotski is-pit polaže u Mourmelon-u (jugoistočno od Re-ims-a) na zrakoplovu H Farman i postaje 87. pi-lot sa stečenom diplomom, izdanom 10. lipnja 1910. od francuskog Aero-Cluba. Na dan izda-vanja diplome bio je u Budimpešti na prvom

Page 16: ZADARSKI FILATELIST - rifd

15

četiri etape preletio udaljenost od 540 km Pa-riz– Bordeaux za ukupno 6 sati i 15 minuta.

Nastavlja se

Mauricij Frka Petešić

Nedopustiva pravopisna pogrješka

aero-mitingu u tom gradu, koji se je održavao od 1. do 15. lipnja 1910. Zanimljivo je da se na tom mitingu natjecao pod svojim hrvatskim imenom i prezimenom.U kolovozu iste godine je obletio Eiffelov toranj s dvoplošnjakom (ae-roplanom) Voisin, a od 1. do 3. rujna, prvi je u

POVRŠNOST, NEBRIGA, NEZNANJE, POLUPISMENOST = SRAMOTA

Hrvatska pošta izdala je 1. prosinca 2010., prema svom programu za ovu

godinu, marku posvećenu stotoj obljetnici Hr-vatskog novinarskog društva nominale 3,10 kuna dakle marku za obično pismo na teritoriju naše države.

Na marki je sve uobičajeno: naziv države, povod izdanja i nominalna vrijednost, osim jedne “sitnice” - “100-ta obljetnica...”.

Odakle onome tko je to tako napisao ta ideja, misao, pravilo, uvjerenost, sigurnost i osnovnoškolska pogrješka - zapravo, nameta-nje nekoga svog “pravopisa!”.

Nije to u našem vremenu nikakav šok - to je već ugodana pojava, svakodnevna i toliko česta da se jednostavno odmahne rukom: do jezika mnogima nije stalo, a kamoli da još misle kako će neku riječ, izraz ili rečenicu napisati.

Jednostavije: tu brojku sa dva slova valja-lo bi ispraviti. Kako? Nikako! Jer sto tisuća ta-kvih maraka poći će u svijet, na pisma, stizat će do raznih ljudi - i naša sramota bit će potpuna! Ispravni natpis glasi: 100. obljetnica ..., ili 100-godišnjica..., ili 100 godina... (kako to piše na Ante Murn

*Krsno ime joj je: Marie Louise Adrienne CAVALIE. Evo što u općini grada Evreuxa u matičnoj knjizi umrlih piše o njoj:“Jedanaestog travnja tisuću devetsto četrdeset devete u jedan sat i petnaest minuta je umrla u 62, route Conches, (adresa u Evreuxu, moja napomena) Marie Louise Adrienne Cavalié, s adresom stanovanja u Parizu, 20bis, rue Petrarque, rođena u Limi (Peru) drugog listopada tisuću osamsto šezdeset pete, bez zanimanja, kćerka Sylvaina Cavaliéa i Louise Lebihan, oboje umrlih - udova Michela Bielovucica. Napisano navedenog dana, u sedamnaest sati i trideset minuta, prema iskazu Georgesa Charlesa Andréa Paulmiera, četrdesetogodišnjaka, posrednika, s adresom stanovanja 1, boulevard Mo-deste Leroy (u Evreuxu, moja napomena), koji je pročitavši potpisao s nama Dianom Françoisom Mathildom Le Lorgne D’Ideville udanom Lambert, zamjenicom gradonačelnika Evreuxa, opunomoćenim matičarom”. (Prezime Lebihan je po-grešno napisano, trebalo je pisati - Le Bihan).

prospektu/deplijanu uz marku koji je napisao g. Vladimir Lulić).

Page 17: ZADARSKI FILATELIST - rifd

16

Omotnica i žig izdani prigodom obilježavanja Godine paške čipke (br. 85)

NOVA PRIGODNA IZDANJA

2010. - Godina paške čipke

Potaknut uvrštavanjem paške čipke na listu kulturne baštine UNESCO-a, grad Pag je 2010.godinu proglasio “Godinom paške čipke”. Tim povodom u Pagu je pod visokim pokrovitelj-stvom veleposlanstva Republike Austrije u Re-publici Hrvatskoj održan 1. međunarodni fe-stival čipke. Na festivalu, koji je trajao od 19. do 22. lipnja ove godine svoje radove u pala-či Kneževa dvora, pri kojem je otvorena i stal-na Galerija paške čipke, izlagale su čipkarice iz Paga, Lepoglave, Splita , Graza u Austriji, Pod-manicka u Slovačkoj, Luxeuila u Francuskoj te Bobova u Poljskoj. Tih dana manifestacija se održavala na nekoliko atraktivnih lokacija u staroj gradskoj jezgri i u nazočnosti brojnih tu-rista. Kao vječnu zahvalu svim paškim ženama koje su do današnjeg dana očuvale pašku čip-ku, grad Pag dobio je i skulpturu Čipkarice, rad

akademskog kipara Tomislava Kršnjavog. Vri-jedno je spomenuti da je školu paške čipke u posljednjih 16 godina završilo 120 polaznica.

Uvrštavanjem na listu svjetske kulturne ba-štine paška čipka, zajedno s hvarskom i lepo-glavskom čipkom, postala je jedno od sedam nematerijalnih kulturnih dobara Hrvatske upi-sanih u registar UNESCO-a. Ovim priznanjem Hrvatska je postala zemlja s najviše zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara u Europi.

“Godinu paške čipke” HFD Zadar obilježi-lo je izdavanjem prigodne omotnice i prigod-nog poštanskog žiga koji je bio u uporabi 21. 6. 2010. u poštanskom uredu 23250 Pag. Naklada iznosi 280 komada od čega je 200 komada ti-skano za organizacijski odbor festivala koji ih je podijelio gostima kao suvenir. Autor žiga i omotnice je Igor Černigoj.

U ovom broju prikazujemo posljednja četiri, od ukupno sedam prigodnih iz-

danja – prigodnih omotnica i prigodnih poštan-

skih žigova posvećenih događajima koji su obi-lježili kulturni život Zadra i zadarske županije u 2010. godini.

Page 18: ZADARSKI FILATELIST - rifd

17

50. glazbene večeri u Sv. Donatu

Nastupom Zagrebačke fi lharmonije pod ravnanjem maestra Pavla Dešpalja, ovog lje-ta na zadarskom Forumu otvorene su jubilarne 50. glazbene večeri u Sv. Donatu. Festival, koji je trajao od 8. srpnja do 11. kolovoza, održan je pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića. Tijekom mjesec dana pod umjetničkim ravnanjem mla-dog zadarskog glazbenika Jurice Šoše nastu-pili su mnogobrojni poznati komorni orkestri: ukrajinska Luganska fi lharmonija, Kalinjgrad-ski komorni orkestar, norveški The Norwegi-an National Youth Chor, Hrvatski barokni an-sambl, Zadarski komorni orkestar, Akademski zbor “Ivan Goran Kovačić” i mnogi drugi. Ju-bilarne 50. glazbene večeri u Sv. Donatu zatvo-rene su 11. kolovoza večernjim nastupom ta-lijanskog ansambla Il Giardino Armonico, za kojeg mnogi kažu da je najbolji barokni an-sambl na svijetu.

Glazbene večeri u Sv. Donatu najstarija su i najuglednija zadarska manifestacija koja se održava od 1960. godine. Inicijalna ideja potje-če od dirigenta i osnivača manifestacije Pavla Dešpalja i skupine Zadrana, zaljubljenika u kulturne i umjetničke vrijednosti zadarskog na-slijeđa. Festival nosi ime po najvažnijem zadar-skom spomeniku crkvi sv. Donata, građevini koja je arhitekturom i akustikom dragocjena u svjetskim razmjerima. Zahvaljujući nastupima brojnih istaknutih glazbenih umjetnika iz Hr-vatske, Europe i svijeta zadarski festival uživa visok ugled u svijetu. Posebno njeguje glazbu srednjeg vijeka, renesanse i ranog baroka.

Ovu značajnu kulturnu manifestaciju u na-šem gradu HFD Zadar obilježilo je prigodnom omotnicom i prigodnim poštanskim žigom koji je bio u uporabi 8. 7. 2010. u poštanskom uredu 23103 Zadar. Autor žiga i omotnice je Igor Čer-nigoj. Naklada iznosi 80 komada.

Omotnica i žig izdani prigodom održavanja 50. glazbenih večeri u Sv. Donatu (br. 86)

Page 19: ZADARSKI FILATELIST - rifd

18

Omotnica i žig izdani prigodom održavanja završnice Europskog prvenstva u košarci za muškarce do 20 godina odigrane u Zadru (br. 87)

Europsko prvenstvo u košarci za muškarce do 20 godina (U20)

Hrvatska je u razdoblju od 8. do 18. srpnja bila domaćin Europskog prvenstva u košarci za muškarce za uzrast do 20 godina. Prvenstvo je održano u tri grada: Crikvenici, Makarskoj i Za-dru. Sudjelovalo je 16 ekipa koje su bile podi-jeljene u četiri grupe - dvije u Crikvenici i dvije u Makarskoj, dok su četvrtfi nalne, polufi nalne i fi nalna utakmica odigrane u Zadru u dvorani “Krešimir Čosić” na Višnjiku. Uz Svjetsko pr-venstvo za seniore koje je ovog ljeta odigrano u Turskoj bio je to najznačajniji športski događaj kojeg je ove godine organizirala FEB-a Euro-pe. Natjecanje je, naravno, pobudilo veliko za-nimanje košarkaške javnosti u Europi i svijetu. Nova generacija hrvatskih košarkaša ipak nije uspjela nadmašit uspjeh generacije Popovića, Planinića i društva koji su 2000. godine u le-gendarnim zadarskim Jazinama osvojili srebr-nu medalju. Iako su svi očekivali da će bron-čani s prošlogodišnjeg Svjetskog prvenstva u Novom Zelandu osvojiti barem broncu, a pret-hodno se nadali i zlatu, naši mladi košarkaši na

kraju su osvojili vrlo dobro četvrto mjesto. Pr-vaci Europe postali su mladi košarkaši Francu-ske. U sastavu Hrvatske reprezentacije našla su se i tri zadarska mlada košarkaša: Toni Pro-stran, Ivan Batur i Šime Olivieri. Tijekom pr-venstva, Zadar, Crikvenica i Makarska poka-zali su se odličnim domaćinima i na taj način pridonijeli promidžbi Hrvatske u najboljem svijetlu.

Europsko prvenstvo košarkaša za muškarce do 20 godina, HFD Zadar obilježilo je prigod-nom omotnicom i prigodnim poštanskim žigom koji je bio u uporabi 12. 7. 2010. u poštanskom uredu 23000 Zadar. Dio omotnica frankiran je prigodnom markom posvećene Krešimiru Čo-siću. a dio prigodnom markom iz serije “Hrvat-ska fl ora - endemi”. Autor omotnice je Bruno Fuzul, član HFD Zadar, a žiga Gordan Turudi-ja, član Hrvatskog društva olimpijske fi latelije i memorabilije iz Zagreba. Naklada iznosi 100 komada.

Page 20: ZADARSKI FILATELIST - rifd

19

Omotnica i žig izdani prigodom održavanja 6. međunarodnog numizmatičkog kongresa u Hrvatskoj (br. 88)

6. međunarodni numizmatički kongres u Hrvatskoj

Od 26. do 29 rujna ove godine Zadar je bio domaćin 6. međunarodnog numizmatičkog kongresa u Hrvatskoj (INCC 2010.). Kongres je održan u organizaciji Hrvatskog numizma-tičkog društva u Zagrebu, Papinskog zavoda za srednjovjekovne studije iz Toronta i Sveučilišta u Zadru. Okupio je 49 sudionika iz deset drža-va Europe i svijeta koji su u tridesetak preda-vanja predstavili rezultate svojih istraživanja, a među njima je i nekoliko zadarskih arheolo-ga. Teme trodnevnog skupa obuhvatile su sva povijesna razdoblja kovanog novca od antike do danas. U organizaciji odjela za Arheologi-ju Sveučilišta u Zadru otvorena je i prigodna izložba “Novac kroz stoljeća” s 30 fotografi ja koji prikazuju vrijedne numizmatičke primjer-ke pronađene u Hrvatskoj (od 300. godine prije Krista do danas).

Kongres se prvi put održao 1995. godine i od tada se održava svake treće godine pod na-

zivom Međunarodni numizmatički kongres u Hrvatskoj (International Numismatic Congres in Croatia,), skraćeno INCC. Do sada je održa-no ukupno pet kongresa. Prva dva održana su u Opatiji, zatim Puli, Starom Gradu na otoku Hvaru na M/B “Marko Polo”, a 1997. ponovo u Opatiji.

Ovu značajnu kulturnu manifestaciju HFD Zadar obilježilo je izdavanjem prigodne omot-nice i prigodnog poštanskog žiga koji je bio u uporabi 27. 9. 2010. u poštanskom uredu 23000 Zadar. Naklada iznosi 130 komada od čega je 50 komada tiskano za organizatora kongresa koji ih je podijelio sudionicima kao suvenir. Autori žiga i omotnice su: prof. dr. sc. Julijan Dobrinić, predsjednik Organizacijskog odbo-ra kongresa i Igor Černigoj, predsjednik HFD Zadar.

Igor Černigoj

Page 21: ZADARSKI FILATELIST - rifd

20

NOVE MEDALJE ZA ZADARSKI FILATELIST

Ovogodišnja nacionalna fi latelistička izložba CROATICA 2010 održana je

od 9. do 19. rujna 2010. u prostorijama Tehnič-kog muzeja u Zagrebu, a organizirao ju je Hr-vatski fi latelistički savez, u čast 70. obljetnice utemeljenja.

U lijepo uređenom prostoru smještene su 152 vitrine sa 76 izložaka iz 16 članica HFS-a, a zastupljeni su svi izložbeni razredi. Po broj-nosti su dominirali izlošci iz jednovitrinskog razreda (30) te iz razreda tematske fi latelije (10). U razredu fi latelističke literature, u kojem smo i mi izlagali naš časopis, ukupno je bilo šest izložaka. Jedanaest izložaka je smješteno u počasni razred te oni nisu ocjenjivani. Tijekom izložbe održana su predstavljanja prigodnih žigova i omotnica, dječje radionice, predava-nja te tramvajska pošta. Nacionalni povjerenik izložbe je bio g. Mladen Vilfan.

Nakon pomnog proučavanja svih izloža-ka, ocjenjivački je sud pod vodstvom g. Dra-žena Tomerlina, dodijelio dvije zlatne, tri veli-ke pozlaćene, tri pozlaćene, sedamnaest velikih srebrnih, četiri srebrne, trinaest posrebrenih i tri brončane medalje. Nažalost, čak 20 izloža-ka je dobilo samo Diplome o sudjelovanju.Ve-lika nagrada nacionalne fi latelističke izložbe

CROATICA 2010 (Grand Prix) i zlatna meda-lja dodjeljena je g. Mladenu Vilfanu za izložak “NDH- Lokalna izdanja za Međimurje, Banja Luku i Pošta Gutmann” koji se nalazio u razre-du jedovitrinskih izložaka. Kao najbolji izlo-žak u razredu fi latelističke literature ocijenjen je izložak g. Petra Stripća pod nazivom “PS ka-talog” koji je sa 74 osvojena boda dobio veliko srebro, a slijedi ga naš časopis Zadarski fi late-list koji je također dobio veliko srebro, a ocije-njen je s vrlo dobrih 70 bodova.

U svakom slučaju još jedna u nizu dobro or-ganiziranih i održanih nacionalnih izložbi pod nazivom CROATICA. Nadamo se da će se u budućnosti jedna od tih izložbi održati i u na-šem gradu.

Nacionalna fi latelistička izložba CROATICA 2010

Veliko srebro sa izložbe CROATICA 2010

Prigodna omotnica “Tramvajska pošta” sa prigod-nim poštanskim žigom, posebnom naljepnicom “Tramvajem, Carried by Tram” i dodatnim žigom u crvenoj boji

Prigodni žigovi

Page 22: ZADARSKI FILATELIST - rifd

21

Svjetska fi latelistička izložba PORTUGAL 2010

U povodu stote obljetni-ce Republike Portugal, u Li-sabonu je od 1. do 10. listo-pada 2010. održana Svjetska

fi latelistička izložba PORTUGAL 2010. Ova grandiozna izložba je postavljena u izložbenom prostoru EXPO 98, a o njezinoj veličini dovolj-no svjedoče sljedeće brojke: 76 zemalja sudio-nica sa svih kontinenata, 4345 izložbenih vitri-na te gotovo 70.000 izložbenih listova. Među počasnim izlošcima su bili i djelovi zbirki bri-tanske kraljice Elizabete II. i princa od Mona-ka Alberta.

Hrvatsku je predstavljalo 15 izlagača s 20 izložaka (jedan izložak nažalost nije dostav-ljen), a nacionalni povjerenik izložbe je bio g. Mladen Vilfan. Među hrvatskim izlošcima su dominirali izlošci u razredu fi latelističe litera-ture (11) te jednovitrinskom razredu (5).

Kao najbolji izložak izložbe proglašen je i nagrađen s Grand Prixom izložak g. Huga Go-eggela „Klasični Brazil - Prvo izdanje 1843.“ koji se nalazio u šampionskom razredu. Među-narodni Grand Prix je dobio izložak g. Alana Holyakea „The First Line Engraved Postage Stamps“ koji je ocijenjen sa 98 bodova. Naci-onalni Grand Prix je dobio izložak g. Joaoa Vi-olantea „Klasični Portugal – Prvo izdanje“ koji je ocijenjen sa 96 bodova.

Među hrvatskim izlošcima najbolje je oci-jenjen (90 bodova) izložak g. Damira Novako-vića „Marke i poštanska povijest Trsta, Pule, Rijeke, Istre i Slovenskog primorja pod Jugo-slavenskom vojnom upravom 1945.-1947.“ koji je u razredu fi latelističke literature dobio zlatnu medalju. Također vrlo dobro je ocijenjen i izložak g. Mladena Vilfana „Provizorna izda-nja Hrvatske i Bosne i Hercegovine 1945.“ koji je u razredu tradicionalne fi latelije dobio veliku pozlaćenu medalju (86) bodova. Ukupno su hr-vatski izlošci dobili 17 medalja - jednu zlatnu, dvije velike pozlaćene, četiri pozlaćene, dvije

srebrne, četiri posrebrene i tri brončane. Nažalost jedan je izložak ocijenje samo di-plomom o sudjelovanju, a dva izloška nisu ocijenjena.

Naš izložak, časopis „Zadarski fi late-list“, u razredu fi latelističke literature je ocijenjen sa 65 bodova i dobio je posrebre-nu medalju.

sNpo

lon

Izložbeni centar FIL - Feira International de Li-sboa u kojem je održana Svjetska fi latelistička izložba PORTUGAL 2010

Posrebrena medalja sa izložbe PORTUGAL 2010

Page 23: ZADARSKI FILATELIST - rifd

22

Međunarodna fi latelistička izložba mladeži ALPE – JADRAN TRAKOŠĆAN 2010

Uz već dobro poznate fi latelističke izložbe grupacije Alpe-Jadran, ove se godine održala i prva međunarodna fi latelistička izložba mla-deži spomenute grupacije. Ta velika čast, ali i odgovornost, pripala je hrvatskim fi latelistima, a ponajviše članovima Kluba mladih fi latelista “Trakošćan” koji su sve i organizirali.

Izložba je održana od 15. do 24. listopada 2010. u galeriji dvorca Trakošćan. Osim mla-dih fi latelista iz Hrvatske sudjelovali su, u ve-ćem ili manjem broju, i mladi fi latelisti iz Slo-vačke, Slovenije, Austrije, Mađarske, Češke i Srbije. Povjerenik izložbe je bila gđa Marija Kolačko.

Izlošci su postavljeni na 164 vitrine te dva naslova literature. Od ukupno 66 izložaka, hr-vatski fi latelisti su izložili njih 43 i jedan u ra-zredu fi latelističke literature. Glavnu nagradu izložbe Alpe-Jadran osvojila je Petra Findenig

iz Austrije sa svojim izloškom pod nazivom “Dva okrunjena kralja”. Kao najbolji nacional-ni izložak ocijenjen je izložak Zdravka Kova-čića pod nazivom “Beskrajno carstvo mašte”. Naš časopis, koji je izložen u razredu fi lateli-stičke literature, ocijenjen je sa 72 boda te je dobio vrlo dobru pozlaćenu medalju.

U sklopu druženja organizirana je i peta po redu škola mladih fi latelista, a najveće zanima-nje izazvao je prijenos pošte helikopterom Hr-vatske vojske koji je iz Trakošćana prema Bed-nji poletio u nedjelju, točno u 13 sati. Sa sobom je ponio razglednice iz Trakošćana koje su su-dionici poslali širom svijeta, a s njima i vijest o Trakošćanu kao o fi latelističkom centru europ-ske mladeži.

O važnosti izložbe najbolje govori činjeni-ca da je ovo prvi fi latelistički događaj u Hrvat-skoj koji je održan pod zastavom FEPA-e, Eu-ropskog fi latelističkog saveza.

Detalji sa izložbe u dvorcu TrakošćanPozlaćena medalja sa izložbe

ALPE - JADRAN TRAKOŠĆAN 2010

Page 24: ZADARSKI FILATELIST - rifd

23

Nacionalna jednovitrinska izložba s međunarodnim sudjelovanjem NOVSKA `10

Ovogodišnja 5. nacio-nalna jednovitrinska izložba s međunarodnim sudjelova-njem “Novska `10”, u orga-nizaciji Hrvatskog fi latelistič-

ko-numizmatičkog društva “Novska `, održana je od 22. listopada do 2. studenoga 2010. u pro-storu Srednje škole Novska. Program otvara-nja izložbe pripremili su učenici Srednje škole Novska pod vodstvom prof. Danijele Pauko-vić, koja je bila i voditelj programa. Goste su na ulazu u školu dočekale učenice obučene u slavonsku narodnu nošnju i gostima darovale katalog izložbe i prigodnu omotnicu s prigod-nim žigom. Program je započeo s državnom hi-mnom, koju su izveli novljanski tamburaški sa-stav „Belina“ (stari naziv za Novsku). U ime HFND “Novska ‘94” goste je pozdravio pred-sjednik Društva Matej Glavić, a u ime Hrvat-ske pošte gostima se je obratio gosp. Dubravko Družić, voditelj fi latelističkog odjela u HP-u.

Izložba je postavljena na 63 izložbene vitrine sa 63 izloška te 7 izložaka fi latelističke literatu-re. Osim izlagača iz 17 hrvatskih gradova, su-djelovala su i dva izlagača iz Vojvodine. Povje-renik izložbe je bio g. Matej Glavić.

Sudski žiri u sastavu: g. Dario Stella kao predsjednik i gg. Gordan Turudija i Matej Gla-vić kao članovi žirija, ocijenili su izloške s če-tiri zlatne, 18 srebrnih i 31 brončana medalja te 12 diploma o sudjelovanju dok pet izložaka nije ocijenjeno.

Kao najbolji izložak izložbe, ocijenjen je s 37 bodova izložak g. Tihomira Bilandžića pod nazivom “29. listopad 1918. – od ideje do uporabe”, koji je osim zlatne medalje osvojio i Grand Prix izložbe.

Naš izložak, časopis “Zadarski fi latelist” je ocijenjen s 30 bodova te je osim srebrne meda-lje nagrađen i posebnom nagradom kao najbolji izložak u razredu fi latelističke literature.

Detalj sa otvaranja izložbeSrebrna medalja sa izložbe NOVSKA ‘10

D t lj t j i l žb

Page 25: ZADARSKI FILATELIST - rifd

24

ju brojna domaća i međunarodna priznanja. Od prve marke Republike Hrvatske (redovno izda-nje za zračnu poštu Zagreb – Dubrovnik 9. ruj-na 1991., autor Z. Jakuš, nominalna vrijednost 1,00 din) do svršetka godine 2009. Hrvatska pošta je izdala 753 marke. Sve one nose odre-đene poruke, sjećanja na određene ljude i doga-đaje, na naše Božiće i Uskrse, na naše prirod-ne ljepote, športske uspjehe, kulturne ustanove, pisce i umjetnike, etnografsku baštinu itd.

Igor Černigoj, autor ovog izloška, uspio je na 59 albumskih listova pregledno i kronološki (s objašnjenjima na hrvatskom i engleskom je-ziku) prikazati najljepša izdanja HP od godine 1997. do 2008. I dakako izazvati najveći inte-res posjetitelja koji se nisu imali prilike susre-

sti s našim markama okupljenima na jednom mjestu. Uz marke pridodane su i omotnice pr-vog dana (FDC) i veće cjeline, a neke marke su i skenirane na posebnim listovima.Tako je za-blistala punim sjajem komiška falkuša, ili bi-jeli oblak na nebeskoj modrini sa simbolikom ozonske rupe, vrhunsko dizajnersko djelo; ili prva stranica hrvatske književnosti (Baščan-ska ploča); ili majstorski izveden ulomak oltar-skog zabata iz crkvice u Rižinicama kod Klisa

Izložba je plod suradnje Matice Zadrana, Znanstvene knjižnice i Hrvatskog fi late-

lističkog društva Zadar, a predstavljena je jav-nosti u dvorani Znanstvene knjižnice 31. svib-nja 2010. Prvi dio izložbe “Najljepše hrvatske

poštanske marke” posvećen je hvalevrijednoj anketi koju svake godine provodi HP među sa-biračima maraka koji odabiru najljepše marke. Naime Hrvatska pošta okupila je dizajnere, po-nudila im izradu maraka i – uspjela. To dokazu-

Izložbu je predstavio predsjednik društva Igor Černigoj

Detalj izloška Najljepše hrvatske poštanske marke

Nakon prigodnog govora izložbu je otvorio ravna-telj Znanstvene knjižnice mr. sc. Miro Grubić. Desno je predsjednik Matice zadrana Ivan Babić

IZLOŽBE U ZADRU

Izložba Najljepše hrvatske poštanske marke i Crtani likovi na poštanskim markama

I l žb j d t i

Page 26: ZADARSKI FILATELIST - rifd

25

Na 56 albumskih listova pratimo te likove u svakidašnjem životu, divimo se njihovim po-kretima, izgledima, ponašanjima, katkada ne-svjesni gdje su granice zbilje i mašte, gdje je ta magična moć privlačnosti koju posjeduju i nose disneyevski likovi.

Zadarski list izvijestio je o toj izložbi (Naj-ljepše hrvatske poštanske marke), a Iva Pejko-vić je na svom facebook-u (4. 6. 2010,) naslo-vila Crtani junaci zauzeli znanstvenu knjižnicu, spominjući da su izložbu posjetili učenici OŠ

Šimuna Kožičića Benje te da su im prof. Ivoš i ravnatelj Znanstvene knjižnice M. Grubić “uka-zali na povijesni značaj i povezanost fi latelije i Knjižnice u sakupljanju i očuvanju baštine za njihovu i za sve buduće generacije”. Izložbu su posjetili i učenici Pomorske škole. Izložba je bila otvorena od 31. svibnja do 5. lipnja.

Ante Murn

Crtani likovi - uvijek zanimljiva tema

(u povodu 1150. obljetnice Trpimirove darov-nice) itd.

Drugi dio izložbe prikaz je crtanih likova na poštanskim markama, zapravo, dio je veće cjeline izlagača Milenka Radovića. Dakako, ri-ječ je o likovima animiranih fi lmova, ponajvi-še W. Disneya, golemoj galeriji likova koji su našli svoja mjesta u dječjim srcima i pamćenju (Pluton, Paško Patak, Šiljo, Miki Maus , Mini, Duško Dugouško, Zeko Osvald i dr.). Kada je pak započeo s dugometražnim crtanim fi lmo-

vima (Snjeguljica i sedam patuljaka, Fantazija, Bambi, Pepeljuga, Petar Pan, Dama i skitnica, 101 dalmatinac, Knjiga o džungli, Mala sirena, Ljepotica i zvijer, Alladin, Kralj lav), stvorio je ne samo kultne likove i fi lmove nego je ste-kao i fascinantni broj obožavatelja širom svije-ta, prerastao u legendu “koristeći se sredstvima basne, karikature, američke nijeme komedije i glazbenih fi lmova”.

Tekst je pisan na hrvatskom i engleskom jeziku C i lik i ij k i lji

Page 27: ZADARSKI FILATELIST - rifd

26

Hrvatsko fi latelističko društvo Zadar

Page 28: ZADARSKI FILATELIST - rifd

27

Page 29: ZADARSKI FILATELIST - rifd

28

Izložba Osvajanje svemira - program Apollo

I ovaj izložak je nastavak prethodne izlož-be (iz studenog 2008.) na kojoj je isti autor (M. Radović) predočio svoje viđenje puta u svemir (Put u svemir), idući vizionarskim putovima Julesa Vernea, Kopernika i Keplera, teoretiča-ra Ciolkovskog, njemačkih ratnih teoretičara, ruskog Sputnjika 1, Gagarina, prvog čovjeka u svemiru preko Vastoka1 i Vastoka 2, Voshoda, Lunjika 1 i 2 do američkih programa spušta-nja prvog čovjeka na Mjesec odnosno do poja-ve raketoplana Space Shuttlea.

Program Apollo bio je odgovor Sovjetima na njihov prvi let u prostranstva svemira (12. travnja 1961. Jurij Gagarin), a predradnje su bile projekti Mercury, kada je između 1961. – 1963. poslano u svemir šest astronauta među kojima je bio prvi Amerikanac u orbitu John

Glenn (20. veljače 1962.), potom robotska istraživanja koja su detaljno istraživala Mjesec s letjelicama Ranger, Lunar Orbiter i Surveyor i tako utirale put slijedećem pothvatu.

Program je počeo tragično: posada Apolla 1 poginula je za lansiranja, ali se rad nastavio punom snagom, pa je Apollo 11 poletio s rta Cape Kennediya na Floridi 16. srpnja 1969. s posadom Neil Armnstrong, Buzz Aldrin i Mi-cheal Collins. Prva dvojica su nakon kruženja oko Mjeseca prešla na mjesečev modul “Ea-gle” (Orao) s kojim su se spustili na mjesečeve vulkanske ravnice zvane More tišine – 20. srp-nja 1969. u 2 sata i 56 minuta, a Neil Armstrong prvi je čovjek koji je stupio na mjesečevo tlo. Tu su ostali 21 sat.

Taj povijesni događaj moderne tehnologije našao se na markama mnogih zemalja. Ameri-kanci su te godine izdali dvije prigodne mar-ke. Na prvoj od 8 centi prikazana je površina Mjeseca i zemlje s natpisom “U početku stvo-ri Bog…”, na drugoj je natpis “Prvi čovjek na Mjesecu”, astronaut Neil Armstrong na povr-šini Mjeseca i dio modula (nominala10 c). Po-sjetitelji su mogli razgledati bogat dio astrofi -latelije (naziv za sabiranje sveg fi latelističkog materijala vezanog za istraživanje svemira) na 11 panoa i 132 albumska lista , koji su poredani slijedom događaja (izdanja više desetaka zema-lja), s opisima i naznakama za svaki važniji ko-rak putovanja u svemirska prostranstva.

Otvaranje izložbe

Desno je autor izložbe M. Radović

Bilo je zanimljivog materijala

Page 30: ZADARSKI FILATELIST - rifd

29

U uvodnoj riječi prije predstavljanja izložbe predsjednik društva Igor Černigoj iznio je kra-tak pregled povijesti osvajanja svemira s nagla-skom na dvije ključne američke marke iz go-dine 1969. Zadarski list je pak izvijestio svoje

čitatelje (autor N. Markulin) o postavki izlož-be, temi, podatcima o najvažnijim markama i autoru izloška. Izložba je bila otvorena od 13. do 18. rujna.

Ante Murn

29

Page 31: ZADARSKI FILATELIST - rifd

3030

Page 32: ZADARSKI FILATELIST - rifd

31

Izložba Disney - šareni svijet

Pred godinu dana na istom mjestu u Grad-skoj knjižnici imali smo priliku razgledati izlo-žak Crtani likovi na poštanskim markama (izla-gač M Radović), izložak posvećen W. Disneyu i njegovim nezaboravnim likovima koje pam-timo iz nebrojenih animiranih fi lmova i stripo-va, ali i crtanih likova koji ne spadaju u opus W. Disneya i njegovih crtača.

Ovaj izložak, koji je dio veće cjeline, druk-čije je predstavljen, točnije, autor izloška ras-poredio je golemo fi latelističko gradivo na ma-nje cjeline te tako jače naglasio smisao i svrhu pojedinih jedinica. Naime Disneyevi likovi ko-

rišteni su u izuzetno velikom rasponu, za ko-jekakve prigode, u raznim zemljama, na ra-znim poštanskim markama i u izdanjima koja

dostižu stotine milijuna primjeraka. Onaj tko je došao na ideju da te likove stavi na poštan-ske marke, postigao je, kako se vidi iz kataloga, pun pogodak: sakupljači su svim srcem prihva-tili i taj izazov. Usput, Europa je prva počela s izdavanjem maraka o W. Disneyu (San Mari-no je 1970. izdao seriju od deset maraka – Di-sneyevi likovi.

Autor izloška podijelio je stotinu trideset i dva albumska lista na nekoliko dijelova, npr. likovi iz poznatih djela (Alisa u zemlji čudesa, Petar Pan, Aladin, Knjiga o džungli, Pepeljuga, Trnoružica, 101 dalmatinac, Čarobni grašak, Mačak u čizmama, Čarobnjakov učenik, Snje-guljica i sedam patuljaka, Pinokio), potom su razni likovi rabljeni za plakate i marke velikih fi latelističkih izložbi širom svijeta (Pariz, Was-hington, London, Sidney, New Delhi- u raz-doblju od 1988. do 1990.), za plakate i marke olimpijskih igara, za Božić i Uskrs, za godišnji-ce Parka Disneyland ili Mickeya, za naslovne stranice poznatog magazina Mickey Maus i dr.

Teško je u ograničenom prostoru i s ogra-ničenim brojem listova prikazati Disneyeve likove, ne samo zato što je pred priređivačem izloška prevelik broj maraka na tu temu nego i

Otvaranje izložbe

Autor izložbe M. Radović

Page 33: ZADARSKI FILATELIST - rifd

32

zato što bi valjalo detaljnijom analizom izdvo-jiti ono najbolje, najdojmljivije i najreprezen-tativnije da bismo mogli dobiti kakvu – takvu sliku ovoga čudotvorca crtanih fi lmova. Izlo-žak Disney – šareni svijet uspio je dočarati dio čarobnjaštva koji i danas iznenađuje, nadahnju-je i osvaja publiku širom svijeta. Jer, rajski pre-djeli tišine, priroda, likovi, animacija i napose

mašta – bogatstvo su pred kojim moramo za-stati, i šutjeti.

Izložbu je predstavio s kratkim pozdravnim govorom Igor Černigoj, predsjednik Hrvatskog fi latelističkog društva Zadar

Izložba je bila otvorena od 11. do 23. listo-pada 2010.

Ante Murn

Page 34: ZADARSKI FILATELIST - rifd

33

Izložba Poštanske marke i dopisnice Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevine Jugoslavije te njihova uporaba (1921. - 1941.)

Izložak ovakva naslova predstavljen je u organizaciji Hrvatskog fi latelističkog društva Zadar 6. prosinca 2010. u 18 sati u Gradskoj knjižnici Zadar uz popratne riječi Igora Černi-goja, predsjednika HFD Zadar.

Završetkom Prvog svjetskog rata nestala je s europske pozornice Austro-Ugarska, a narodi koji su je činili osamostalili su se, pa se udružili u zajedničku državu pod nazivom Kraljevstvo SHS s također zajedničkim jezikom službeno nazvanim srpskohrvatskoslovenački (u javnoj uporabi to je bio srpski jezik).

Poštanske marke izdavale su svaki svoje (stare s pretiskom), a tek od 16. siječnja 1921. izdaju se prve marke novostvorene države (ti-ska ih američka tvrtka za izradu novčanica i maraka American Bank Note CO. u New Yor-ky) s likom regenta Aleksandra I. (na marka-ma čija je nominala u parama) odnosno s likom kralja Petra I. (marke s oznakom dinara).

Autor izložbe g. Jurica Vučetić, dodao je ovim izdanjima (za dvadeset i dvije godine svoga postojanja Kraljevina Jugoslavija izdala je 69 izdanja odnosno 347 maraka) i poštanske marke jugoslavenske vlade u emigraciji (Lon-donska izdanja), koja su bila propagandna iz-danja u vladinoj službi i s njima se frankirala pošta koja se slala samo trgovačkim brodovima kraljevska mornarice.

Na jednoj seriji od šest maraka na kojoj su - kako se navodi za te marke – “likovi zasluž-

nih ljudi jugoslovenske kulture i istorije”: Va-lentin Vodnik, Ljudevit Gaj, Josip Juraj Stros-smayer, Petar Petrović Njegoš, Vuk Karadžić, Karađorđe! Usput, takav poredak nastavio se i u izdanjima maraka druge Jugoslavije! I gle čuda: te se marke pojavljuju s pretiskom – go-dine 1945!

To je povijesna kulisa, katkada slična tra-gikomediji, ali g. Vučetić je fi latelistička iz-danja iz tih burnih vremena opskrbio vrlo do-brim komentarima/opisima, nastojeći upozoriti samo na ono što je uistinu bitno, posebno ili zanimljivo za uporabu poštanskih vrijednota. Tako možemo vidjeti malo pismo (presavije-ni papir) s poštanskim pečatom Preko (8. stu-denoga 1928.) koje je upućeno u Novigrad; pi-smo iz Makarske (20. ožujka 1923.) pisano u Halle; preporučeno pismo iz Ražanca (1. siječ-nja 1935.) poslano u Hollister (USA) koje je isti dan stiglo u Obrovac, sljedeći dan u Šibe-nik, a potom parobrodom preko Atlantika te ga je 14. siječnja dobio primalac.

Interesantni su i pečati/žigovi poštanskih mjesta u Hrvatskoj: okrugla su oblika, nazivi mjesta su na latinici i ćirilici, jednostavni i, za naše današnje prilike, manje ili više čitkih da-tuma (i oni koji su udareni otraga pisma, tj. na dan kada je ono stiglo u dotični poštu).

Uz pisma možemo naći i dopisnice, spro-vodne listove (tiskanice za pakete), potvrde, izjave o primitku novca i dr.

Tako možemo na jednom mjestu vidjeti svu produkciju poštanskih maraka u rečenom raz-doblju, ali i zapaziti jednog Hrvata koji je su-djelovao u kreiranju nekih maraka – Otta An-toninija, akademskog slikara – među kojima su dvije marke u povodu Druge fi latelističke izložbe HFS-a u Zagrebu 1941. i koje spadaju u red najljepših maraka Kraljevine Jugoslavuje. Izložak sadrži šest vitrina odnosno osamdeset i četiri albumska lista. Izložbe je bila otvorena do 11. prosinca 2010.

Ante Murn

Jurica Vučetić, autor izložbe koja je izazvala veli-ko zanimanje Zadrana.

Page 35: ZADARSKI FILATELIST - rifd

3434

Page 36: ZADARSKI FILATELIST - rifd

35

FOTOGRAFIJA PROF. DR. SC. BRUNISLAVA MARIJANOVIĆA - MOTIV NA POŠTANSKOJ MARKI

HP MOSTAR

Hrvatska pošta d.o.o. Mostar 12. svib-nja 2010. je izdala redovnu poštansku

marku s prikazom arheološkog lokaliteta u Ra-vlića pećini u Peć Mlinima na vrelu Tihaljine u zapadnoj Hercegovini te s prikazom keramič-ke pintadere koja je u pećini pronađena. Svaka-ko još jedno lijepo izdanje u zbirci maraka koje nam već dugi niz godina priređuje HP Mostar. Međutim, ovo izdanje povezano je i u jednu ruku i s HFD Zadar, a posredno i s organizira-nom fi latelijom u Hrvatskoj. Naime, autor fo-

tografi je spomenute pintadere, a koja je vješto uklopljena u poštansku marku, kao i na rubove malog arčića i prigodnog poštanskog žiga, naš

je član prof. dr. sc. Brunislav Marijanović koji je od 2008. do 2009. godine obavljao posljed-nja arheološka iskapanja na tom području.

Prema prof. Marijanoviću, Ravlića pećina je jedno od najznačajnijih prapovijesnih nala-zišta u Bosni i Hercegovini. Osim spomenutog arheološkog iskapanja, u razdoblju od 1977. pa do 1979. godine su obavljena prva iskapanja na tom lokalitetu. Iskapanjima je utvrđeno da je pećina služila kao životni prostor većeg bro-ja prapovijesnih zajednica od ranog neolitika do sredine brončanog doba (od oko 5700. prije Krista do oko 1500. prije Krista). Tijekom iska-panja pronađeni su ostatci keramičkih posuda, kremenih, kamenih i koštanih oruđa, žrvnjeva za mljevenje žitarica, paleta za mrvljenje boje koja je korištena za oslikavanje keramičkih po-suda itd. Iz ostataka prapovijesne faune se dade zaključiti da su se stanovnici ove pećine bavili lovom i uzgojem.

Jedan on najznačajnijih predmeta pronađe-nih za vrijeme iskapanja je svakako već spo-menuta keramička pitandera, a koja je po svom obliku valjkasta s plastično izvedenim spiral-nim motivima. Pretpostavlja se da je njezina namjena bila da pigmentirani spinalni uzorak prenosi otiskivanjem na druge medije, a prven-stveno na tadašnje tkanine.

Što se tiče poštanske marke, njezino autor-stvo potpisuje Ivo Dragičević, a marka je pra-

Crtež keramičke pintadere na markama i na rubo-vima arčića

Žig prvog dana s crtežom pintadere u sredini

Page 37: ZADARSKI FILATELIST - rifd

36

Još jedna u nizu lijepo dizajniranih omotnica prvog dana (FDC) HP MostarJoš jedna u nizu lijepo dizajniranih omotnica prvog dana (FDC) HP Mostar

vokutnog oblika veličine 35,50 x 25,56 mm. Tiskana je u tiskari Zrinski d.d. Čakovec na bi-jelom (102 g) gumiranom papiru u arčićima od 10 maraka, poredanim vodoravno (2x5). Nomi-nalna vrijednost ove poštanske marke je 1,50

KM, a osim nje u promet je puštena i omotnica prvoga dana – FDC te prigodni poštanski žig pošte 88340 Grude.

Jurica Vučetić

Hrvatsko fi latelističko društvo

Hrvatsko filatelističko društvo Hrvatsko filatelističko društvo ZadarZadarSakupljajte poštanske marke!

Page 38: ZADARSKI FILATELIST - rifd

37

mnogima najuspješniji i najpopularniji FIAT svih vremena - FIAT 600 D.

Crvena zastava iz Kragujevca započela je s proizvodnjom ovog modela 1955. godine po li-cenci FIATA 600, a onda se 1962. godine prešla na proizvodnju ZASTAVE 750, vozila sličnog FIATU 600D. U tom trenutku tehnološki razvoj u tvornici Zastava identičan je Fiatovim pogo-nima. Razlika nastaje 1970. godine, kada Fiat prestaje s proizvodnjom ovog modela.

U vrijeme pojave ovog automobila, u listu “Borba” izlazio je strip “Kurir Fića” koji je po-služio kao osnova za nadimak prvog jugosla-venskog nacionalnog automobila. Proizvod-nja popularnog FIĆE, prestala je 1985. godine.

Pošta Srbije izdala je 8. travnja ove godi-ne prigodnu poštansku marku: AUTO-

MIBILIZAM – 55 GODINA “ZASTAVE 750”. Povod izdavanju je obilježavanje 55. obljetnice proizvodnje prvog modela FIATA 600 u Kragu-jevcu, automobila u narodu nazvanog FIĆO ili FIĆEK. Riječ je o automobilu čija je kupovina

šezdesetih godina prošlog stoljeća bila radostan događaj ravan gotovo rođenju djeteta. Model je prvi put predstavljen 1955. na sajmu automo-bila u Ženevi, kao poslijeratno talijansko eko-nomsko čudo. Koju godinu ranije glavni Fiatov inženjer Dr. Dante Giacosa (konstruktor TO-POLINA) dobio je zadaću konstruirati automo-bil koji će, za razliku od legendarnog TOPOLI-NA koji je postao uzor mnogim proizvođačima malih automobila, omogućiti ugodan prijevoz za četiri putnika. Ovaj genijalan konstruktor još jednom je nadmašio samog sebe stvorivši po

IZ SVIJETA ORGANIZIRANE FILATELIJE I DRUGE ZANIMLJIVOSTI

Dizajn marke potpisuje Jakša Vlahović, mla-di ilustrator, karikaturist, dizajner i gitarist grupe “Abons” iz Beograda.

Prigodni poštanski žig

Omotnica “Prvi dan” (FDC)

Maksimum karta (CM)

Page 39: ZADARSKI FILATELIST - rifd

38

Nizozemska je država parlamentarne de-mokracije i ustavne monarhije. Kralj je vladar države i on predstavlja državu. Prijestolje se ravnopravno nasljeđuje po muškoj i ženskoj li-niji s obzirom na nasljedni red . Od 1980. godi-ne na prijestolju je kraljica Beatrix Wilhelmi-na Armagard od kuće Oranje - Nassau. Godine 1966. udala se za njemačkog diplomata i aristo-kratu Clausa von Amsberga što se nije svidjelo njezinim podanicima. Naime, problem je bio u tome što je princ Claus bio pripadnik organiza-cije Hitlerove mladeži i vojnik Wehrmachta, pa ga je dio Nizozemaca povezivao s nacizmom. No, kako je vrijeme prolazilo, Claus je postao jedan od najpopularnijih pripadnika monarhije, a kada je 2002. godine umro, cijela je zemlja tugovala za njim.

Danas pouzdano znamo da je reformu poštanskog sustava u Ujedinjenom

Kraljevstvu, koju su uskoro uvele i ostale ze-mlje Europe i svijeta, izumio čovjek po imenu Rowland Hill. Znamo i to da je u sklopu refor-me predložio uvođenje samoljepive poštanske marke kao dokaz o plaćenoj poštarine.

Po zanimanju učitelj, Rowland Hill je 1837. godine u Londonu objavio svoj najpoznatiji pamfl et “Poštanska reforma - njegova važnost i funkcionalnost” u kojem je predložio nov su-stav naplate poštarine u Ujedinjenom Kraljev-stvu. Između ostalog, Hill je predložio da se poštarina za odaslanu pošiljku mora platiti una-

Tijekom trideset godina u Crvenoj zastavi ih je proizvedeno točno 923.485 komada. Po-red Italije i Jugoslavije proizvodio se još u Ar-gentini, Španjolskoj i Austriji. Ukupno ih je u svim varijantama proizvedeno nešto manje od 2,700.000. Računa se da ih na cestama u Srbiji trenutno ima oko 40 tisuća. FIĆO je bio kultur-ni i tehnološki simbol bivše Jugoslavije te je s pravom nosio epitet narodnog auta.

Nizozemski poštanski operater Royal Post nedavno je potvrdio vijest da je

u poštanskom odjelu za razvrstavanje pošte otkriven veliki broj pošiljaka frankiranih laž-nim markama koje nose protukraljevske poru-ke. Najveći problem je u tome što je golem broj pisama frankiran tim markama već bio isporu-čen diljem zemlje. Na pošiljkama, na mjestu gdje se inače nalazi službena poštanska mar-ka s likom nizozemske kraljice Beatrix, zalije-pljene su lažne marke (naljepnice) na kojima u gornjem djelu stoji slogan “ovo mjesto pripada predsjedniku”.

Marka je tiskana i puštena u prodaju od po-litičkog pokreta poznatog pod imenom “Pro Republica” koja traži ukidanje ustavne monar-hije i uvođenje republikanskog oblika vladavi-ne u Nizozemskoj. Zanimljivo je da ova orga-nizacija, čiji utjecaj u narodu stalno raste, ima službenu podršku poštara diljem zemlje.

Glasnogovornik Royal Posta je izjavio da pošta ne isporučuje pošiljke koje na sebi nose političke poruke, te da su pošiljke frankirane ovim markama jednostavno izmakle kontroli revnih poštanskih službenika.

Lažne marke koje su uzbudile nizozemsku javnost

Nizozemska Kraljica Beatrix (72), jedna od najmoćnijih žena svijeta

Page 40: ZADARSKI FILATELIST - rifd

39

prijed na osnovi njezine težine, a plaćanje se mora dokazati poštanskom markom zalijeplje-nom na pošiljku. Iako kritiziran i ismijavan, na-kon javne podrške uspio je u roku od dvije go-dine izgraditi poštanski sustav koji je bio puno učinkovitiji i profi tabilniji od dotadašnjeg.

U prva tri mjeseca njegove provedbe kores-pondencija u Ujedinjenom Kraljevstvu poveća-na je za čak 120 %. No, danas se najčešće kaže da je moderan poštanski sustav rođen 1840. go-dine kada je ovaj viktorijanski gospodin pred-stavio svoj slavni Penny Black, prvu poštansku marka ikad izdanu u svijetu koja se u prometu pojavila 6. svibnja iste godine.

No, tko je bio prvi sakupljač poštanskih ma-raka, o tome nažalost nema pouzdanih podata-ka. Mogućnosti za ozbiljnije sakupljanje u ono doba bile su vrlo skromne. Naime, prve dvije godine u optjecaju su bile samo tri marke: Pe-nny Black, plavi Twopence Blue i crveni Pe-nny Red - marka koja je 1841. zamijenila Pe-nny Black. Godine 1840, londonski The Times objavio je pismo u kojem se mole čitatelji da poštanske marke šalju mladoj djevojci koja ih želi sakupljati. Nažalost, njezino ime je ostalo nepoznato. No, ona je bez sumnje bila jedna od prvih sakupljača poštanskih maraka uopće.

Ipak, prvim poznatim sakupljačem poštan-skih maraka smatra se britanski prirodoslovac dr. John Edward Gray, voditelj zoološkog odje-la Britanskog muzeja u Londonu. Ovaj prizna-

ti znanstvenik (napisao više od 500 radova), na dan izdavanja prve poštanske marke 1. svibnja 1840. otišao je u svoj lokalni poštanski ured i kupio nekoliko araka s markom Penny Black, u namjeri da ih sačuva, odnosno sakuplja. Prema riječima samog Dr. Graya, marke nisu bile na-mijenjene za frankiranje pisama ili paketa već ih je jednostavno želio zadržati. Stoga može-mo reći da je Dr. John Edward Gray doista bio prvi sakupljač poštanskih maraka. Možda je to još netko s kime je, čekajući u redu ispred po-štanskog ureda, podijelio svoje namjere! Tko je službeno prvi sakupljač poštanskih maraka vjerojatno nikad ne ćemo saznati, ali sve dok povjesničari ne dokažu drugačije, Dr. John Edward Gray ima čast smatrati se prvim saku-pljačem poštanskih maraka na svijetu.

Njemačka pošta izdala je 9. rujna ove godine prigodnu poštansku marku po-

svećenu 200. obljetnici Oktoberfesta – jednoj od najvećih pučkih fešte na svijetu. Sve je po-čelo 1810. kada je bavarski prijestolonaslijed-nik Ludwig oženio princezu Theresu od Saske. Tim povodom 17. listopada organizirana je ve-lika utrka konja na livadi u blizini Münchena. Livada je dobila ime “Terezijina livada” i osta-la je mjesto održavanja Oktoberfesta. Sve veći uspjeh Oktoberfesta, počeo je naravno privlači-ti i mnogobrojne zabavljače raznih orijentacija koji su svake godine uveseljavali djecu i odra-sle. Preduvjet za dobru zabavu i zaradu je lijepo

Poštanski reformator Sir Rowland Hill(1795 – 1879 )

Dr. John Edward Gray, ( 1800 – 1875),prvi fi latelist na svijetu

Page 41: ZADARSKI FILATELIST - rifd

40

vrijeme pa je održavanje Oktoberfesta poma-knuo na rujan. Ovogodišnji Oktoberfesta bio je veličanstven i izvanredan događaj.

Posjetilo ga je oko 6,4 milijuna ljudi koji su u 17 dana popili sedam milijuna litara piva. To je pola milijuna više nego prošle godine. Za-hvaljujući dobrom njemačkom pivu oko tisuću i po gostiju izgubilo je komade odjeće, prona-đeno je 770 osobnih dokumenata, 420 novča-nika te 320 naočala. Vrhunac svega je poda-tak da je prijavljeno nestanak tridesetsedmero djece, ali su naknadno svi pronađeni. Danas je Oktoberfest najveći folk festival na svijetu. Münchensko pivo, gostoljubivost i nostalgične karnevalske atrakcije dovoljan su razlog dola-sku na ovu jedinstvenu feštu.

Igor Černigoj

Motiv na marki prikazuje tipične münchenske fi gure na vrtuljku

Page 42: ZADARSKI FILATELIST - rifd