za ulaganja na području Županije Posavske

2014

VLADA

ŽUPANIJE POSAVSKE

za ulaganja na području Županije Posavske

UVODNA RIJEČ

Analizom gospodarskog potencijala Županije Posavske i prateći globalne trendove postaje očito da budućnost poduzetništva ovog područja leži u poboljšanju poslovnog i investicijskog okruženja. Poboljšanjem poslovne konkurentnosti potiču se aktivnosti ulaganja i povećava gospodarska atraktivnost. Jedna od inicijativa za promicanje gospodarstva i gospodarskih aktivnosti na području Županije Posavske, kao i informiranje potencijalnih domaćih i stranih ulagača je izrada ovog Vodiča. Osnovni cilj nam je pružiti potporu u stvaranju i održavanju prosperitetnog lokalnog gospodarstva za sve građane privlačenjem domaćih i inozemnih ulaganja. Privlačenje ulaganja je izrazito konkurentska djelatnost u cijelome svijetu. Ulagači uvijek imaju izbor. Stoga sposobnost uspješnog privlačenja međunarodnih ulaganja ne ovisi samo o općim makroekonomskim uvjetima u BiH nego i o sposobnosti regije da potencijalnim ulagačima ponude atraktivne i konkurentne uvjete koji odgovaraju njihovim poslovnim potrebama.

Vodič je namijenjen svima koji imaju namjeru ili žele ulagati, poduzetnicima, institucijama poduzetničke potpore, ali i svima koji na bilo koji način dolaze u kontakt s potencijalnim investitorima. Na stranicama Vodiča pokušali smo sažeti sve osnovne informacije o Županiji Posavskoj, njen zemljopisni položaj, resurse, strukturu stanovništva, zaposlenost, najznačajnije grane gospodarstva, kao i niz drugih informacija. Također, kroz Vodič je moguće upoznati se s pravnim okvirima ulaganja, poreznim, carinskim i financijskim sustavom što je od izuzetne važnosti zbog velikog broja zakonskih i drugih propisa koji reguliraju poduzetničku i investicijsku djelatnost. Vjerujemo da ćemo na ovaj način ponuditi mnoge korisne informacije koje će potencijalnim investitorima olakšati prve korake i radnje koje prethode početku poslovanja.

S poštovanjem,

Predsjednik Vlade Županije Posavske mr.sc. Marijan Oršolić

BUDUĆNOST PRIPADA ONIMA

KOJI UVIDE MOGUĆNOSTI

PRIJE NEGO ONE POSTANU OČITE!

J.Sculley

SADRŽAJ

I Administrativno-teritorijalno uređenje

Bosne i Hercegovine ............................ 2

II Županija Posavska ............................... 3

1. Geoprometni položaj

2. Gospodarstvo Županije Posavske

3. Ustroj vlasti u Županiji Posavskoj

III Pravni okvir poslovanja u BiH ............. 7

1. Tko može ulagati?

2. Kako se može ulagati?

3. Postupak registracije poduzeća

u Županiji Posavskoj

4. Kako osnovati zastupstvo stranih

osoba u BiH?

5. Kako ulagati a da se ne osniva

poduzeće?

IV Računovodstveni okvir poslovanja

u BiH ...................................................... 11

1. Veliki i srednji pravni subjekti

2. Financijsko izvješćivanje

3. Revizija financijskih izvješća

V Fiskalni okvir poslovanja u BiH .......... 13

1. Carine

1.1. Slobodne zone

1.2. Carinsko skladištenje

1.3. Unutarnja obrada

1.4. Oslobađanja

2. Porezi

2.1. Porez na dodanu vrijednost – PDV

2.2. Porez na dobit

2.3. Porez na dohodak

2.4. Porez po odbitku

2.5. Stranci i porezi u BiH

3. Posebne naknade i članarine

4. Komunalne pristojbe

VI Tržište rada i troškovi uposlenih ......... 22

1. Tržište rada u Županiji Posavskoj

2. Trošak plaća u Županiji Posavskoj

VII Važeći sporazumi u BiH ....................... 25

1. Sporazumi o izbjegavanju dvostrukog

oporezivanja

2. Sporazumi o slobodnoj trgovini

3. EFTA

4. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

5. Sporazumi o promociji i uzajamnoj zaštiti

ulaganja

6. Preferencijalni izvozni režim

VIII Investicijski poticaji u BiH ................... 28

IX Poslovne prilike u Žup.Posavskoj ...... 32

1. Postupak dodjele zemljišta i dozvola za

gradnju

2. Priključenje na elektrodistribucijsku

mrežu

2.1. Pravni okvir i postupak

2.2. Troškovi priključenja

3. Poduzetničke zone

3.1. Općina Orašje – „Poduzetnička zona

Dusine“

3.2. Općina Odžak – „Poduzetnička zona

Sjever“

3.3. Općina Domaljevac-Šamac – „Poslovne

zone „Veliko blato“ i „Malo blato“

Važni kontakti ........................................ 41

Impressum

I ADMINISTRATIVNO-

TERITORIJALNO UREĐENJE BOSNE I

HERCEGOVINE

Bosna i Hercegovina je složena država, koja se

prema Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni

i Hercegovini sastoji od entiteta Federacije Bosne i

Hercegovine (51% područja) i Republike Srpske

(49% područja).

BO

SNA

I H

ERC

EGO

VIN

A

REPUBLIKA SRPSKA OPĆINE

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

1. UNSKO-SANSKI KANTON

2. ŽUPANIJA POSAVSKA

OPĆINA ORAŠJE

OPĆINA ODŽAK

OPĆINA DOMALJEVAC-ŠAMAC

3. TUZLANSKI KANTON

4. ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON

5. BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON

6. SREDNJEBOSANSKI KANTON

7. HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

8. ZAPADNOHERCEGOVAČKA ŽUPANIJA

9. SARAJEVSKI KANTON

10. HERCEGBOSANSKI KANTON

Oblast Brčkog, koje je bilo predmet spora i

međunarodne arbitraže, proglašeno je distriktom,

tako da se država Bosna i Hercegovina sastoji od

dva entiteta i Distrikta Brčko.

Shema 1. Administrativno-teritorijalno uređenje Bosne i Hercegovine

2

II ŽUPANIJA POSAVSKA

3

GRANIČNI PRIJELAZ ORAŠJE

ŠAMAC

KORIDOR Vc

1. Geoprometni položaj

Posavska županija je, zapravo, cijelom svojom

dužinom naslonjena na rijeku Savu i kao granično

područje nazvano je „Vrata Bosne“. Upravo povoljan

zemljopisni položaj čini ju posebnom, a povoljna

komunikacijska povezanost atraktivnom za ulaganja.

Na udaljenosti od svega 40 km nalaze se čak dva

granična prijelaza (Orašje i Šamac), koji su u samom

vrhu u Bosni i Hercegovini po višemilijunskim

godišnjim prometovanjima osoba i vozila. Odličnoj

komunikacijskoj povezanosti doprinosi blizina važnih

prometnica, jer udaljenost od svega 12 km od

autoceste Zagreb - Beograd te ceste Orašje - Tuzla

Županiju Posavsku čini pogodnom za sva

gospodarska kretanja, protok roba, ljudi i kapitala.

Županija Posavska, druga od deset

županija Federacije Bosne i Hercegovine,

smještena je na sjeveroistoku Federacije i

administrativno-teritorijalno podijeljena na tri

općine: Orašje, Odžak i Domaljevac-Šamac.

Područje Županije je većim dijelom nizinsko i

zauzima oko 325 km2. Nalazi se na prosječnoj

nadmorskoj visini od 90 metara. Prema

preliminarnim rezultatima Popisa stanovništva,

domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini,

provedenom u 2013. godini, na području Županije

Posavske živi više od 48.000 stanovnika.

Zbog izdašnih prirodnih resursa stanovništvo

se ovdje tradicionalno većinski bavi poljoprivredom.

Najzastupljenije kulture su:

kukuruz i pšenica od žitarica,

razno povrće i voće (rajčica, paprika,

krastavci, šljiva i jabuka) te

soja, šećerna repa i duhan od industrijskih

biljaka.

Proizvodnja predmeta od vrbovog pruća dio je

kulturnog naslijeđa stanovnika Županije Posavske, a

kvaliteta i ljepota ovih proizvoda prepoznaju se i na

međunarodnim tržištima.

4

2. Gospodarstvo Županije Posavske

Razvoj gospodarstva na prostorima Županije

Posavske utemeljio se, prije svega, na novim

trendovima i vrlo uspješnim realizacijama poslovnih

ideja suvremenog doba, ali i na naslijeđenim i već

postojećim industrijama (osobito prerađivačkoj).

Kroz tranziciju su nastala nova mala i srednja

poduzeća, koja su često kretala „od nule“ sa malim

vrijednostima sredstava, kao i malim brojem

uposlenih.

Najveći broj poduzeća registriranih na

području Županije Posavske je iz oblasti trgovine na

veliko i malo, prerađivačke industrije, poljoprivrede i

građevinarstva.

Površina 324,6 km2

Općine 3

Naseljena mjesta 33

Broj stanovnika1 48.089

Gustoća naseljenosti 121,1

BDP (u mil.KM) 213

BDP/pc (u KM) 5.414

Broj zaposlenih 5.739

Stopa zaposlenosti (od.uk.stanovništva) 14,6%

Broj nezaposlenih 5.602

Nezaposleni prema stručnoj spremi

VSS 163

VŠS 132

SSS 1.265

NSS -

VKV 13

KV 1.781

PKV 468

NKV 1.780

Prosječna neto plaća (u KM) 684,43

Uvoz (u mil.KM) 144

Izvoz (u mil.KM) 81

Podaci na dan 31.12.2012.g.

OSNOVNI PODACI O ŽUPANIJI POSAVSKOJ

ZAŠTO ULAGATI

U ŽUPANIJU POSAVSKU?

stabilan tečaj konvertibilne marke (1 EUR

= 1,95583 KM)

blizina granice s Republikom Hrvatskom

(Europskom unijom)

značajni cestovni pravci: Županja-Orašje-

Tuzla (buduća brza cesta)-Sarajevo-

Mostar-Ploče i Budimpešta-Osijek-Svilaj-

Sarajevo-Ploče (koridor Vc)

obilje prirodnih resursa: blaga

kontinentalna klima, obradive

poljoprivredne površine i vodni tokovi,

prerađivački kapaciteti i dugogodišnje

iskustvo u proizvodnji hrane

raspoloživost radne snage

1 Podatak iz Popisa stanovništva u 2013. godini

“Neka ti udica uvijek bude bačena. U jezeru u kojem najmanje očekuješ, pojavit će se riba.” – Ovidije

5

3. Ustroj vlasti u

Županiji Posavskoj

Ustavom Županije Posavske („Narodne novine

Županije Posavske“, broj: 1/96, 3/96, 7/99, 3/00, 5/00 i

7/04) uspostavljena je slijedeća organizacija zakonodavne,

izvršne i sudske vlasti u Županiji Posavskoj.

SKUPŠTINA ŽUPANIJE POSAVSKE

VLADA ŽUPANIJE POSAVSKE

ZAKONODAVNA VLAST SKUPŠTINA ŽUPANIJE POSAVSKE

IZVRŠNA VLAST VLADA ŽUPANIJE POSAVSKE

PREDSJEDNIK VLADE

MINISTARSTVA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA

MINISTARSTVO FINANCIJA

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA, RADA I SOCIJALNE POLITIKE

MINISTARSTVO PROMETA, VEZA, TURIZMA I ZAŠTITE OKOLIŠA

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

SUDSKA VLAST SUDOVI I TUŽITELJSTVO

MINISTARSTVO PROSVJETE, ZNANOSTI, KULTURE I ŠPORTA

MINISTARSTVO BRANITELJA

6

“Demokracija je superiorni oblik vladavine jer se temelji na poštivanju čovjeka kao razumnog bića”

– J.F.Kennedy

III PRAVNI OKVIR POSLOVANJA U

BOSNI I HERCEGOVINI

7

1. TKO može ulagati?

Ulagači mogu biti:

o domaće fizičke i pravne osobe i

o strane fizičke i pravne osobe.

Pitanje ulaganja stranih fizičkih i pravnih

osoba regulirano je sljedećim zakonima:

o Zakon o politici direktnih stranih

ulaganja u Bosni i Hercegovini

(„Službeni glasnik BiH“ broj 17/98,13/03

i 48/10)

o Zakon o stranim ulaganjima Federacije

BiH („Službene novine Federacije BiH“

broj 61/01 i 50/03)

o Zakon o gospodarskim društvima

Federacije BiH („Službene novine

Federacije BiH“, broj 23/99, 45/00,

2/02,6/02, 29/03, 68/05,91/07, 84/08,

7/09, 63/10 i 75/13).

2. KAKO se može ulagati?

I. Osnivanjem vlastitog poduzeća

II. Ulaganjem u postojeće poduzeće

III. Osnivanjem zajedničkog poduzeća i

povezivanjem s drugim poduzećem

IV. Putem javno-privatnog partnerstva

V. Putem drugih posebnih oblika ulaganja

VRSTE GOSPODARSKIH DRUŠTAVA U BIH

Zakon o gospodarskim društvima Federacije BiH regulira osnivanje, rad i prestanak poslovanja gospodarskih društava u BiH.

Oblik društva

Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću (d.n.o. / o.d)

Osniva se zaključivanjem ugovora između dvije ili više domaćih/stranih fizičkih osoba. Članovi odgovaraju neograničeno solidarno za obveze poduzeća. Nije utvrđen minimum ili maksimum osnovnog kapitala.

Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)

Osniva se donošenjem akta o osnivanju ili ugovorom između jedne ili više domaćih/stranih fizičkih i/ili pravnih osoba s osnovnim kapitalom podijeljenim u uloge. Član društva s ograničenom odgovornošću odgovara za obaveze društva u visini njegovog uloga u istom. Minimum osnovnog kapitala iznosi BAM 2.000 (cca 1.000 EUR).

Komanditno društvo (k.d.)

Osniva se ugovorom između dvije ili više domaćih/stranih fizičkih osoba i/ili pravnih osoba. Najmanje jedan partner ima potpunu odgovornost (uključujući privatno vlasništvo) i najmanje jedan partner ima ograničenu odgovornost koja se ograničava vrijednošću njegovog udjela u tom poduzeću. Nije utvrđen minimum ili maksimum osnovnog kapitala.

Dioničko društvo (d.d. /a.d.)

Pravno je društvo koje se osniva ugovorom jedne ili više domaćih/stranih fizičkih ili pravnih osoba – dioničara s početnim kapitalom podijeljenim u dionice. Otvoreno društvo je pravna osoba (banka, osiguravajuće društvo ili poduzeće) s minimumom osnovnog kapitala od BAM 4.000.000 (cca 2.000.000 EUR) i najmanje 40 dioničara čije su dionice emitirane putem javne ponude. Zatvoreno društvo je vrsta dioničkog društva čije se dionice izdaju među ograničenim brojem sudionika. Minimum osnovnog kapitala je BAM 50.000 (cca 25. 000 EUR).

8

“Što je kavez divljoj životinji, to je zakon sebičnom čovjeku” – Herbert Spencer

3. Postupak registracije poduzeća

u Županiji Posavskoj

RB Koraci za registriranje Nadležna institucija Vrijeme trajanja

1. Priprema i sastavljanje osnivačkog akta2 Samostalno ili uz pomoć odvjetnika ili

javnog bilježnika/notara 1 – 5 dana

2. Uplata osnivačkog uloga Poslovna banka po vlastitom izboru 1 dan

3. Upis u sudski registar (registracija društva) Općinski sud Orašje 5 – 10 dana

4. Izrada pečata Ovlaštena pečatoreznica 1 dan

5. Otvaranje žiro računa Poslovna banka po vlastitom izboru 1 dan

6. Upis u Registar poslovnih subjekata (statistički broj)

Federalni zavod za statistiku 1 – 2 dana

7. Identifikacijski broj Porezna uprava 1 – 2 dana

8. Izjava o ispunjavanju minimalno – tehničkih uvjeta poslovnog prostora

Samostalno ili uz pomoć Službe za gospodarstvo i infrastrukturu nadležne Općine

1 dan

9. Prijava djelatnika Porezna uprava 1 dan

10. Carinski broj3 Uprava za neizravno oporezivanja 1-3 dana

4. Specifičnosti kada je osnivač ili jedan od osnivača strana osoba

Ukoliko je osnivač ili jedan od osnivača strana

fizička ili pravna osoba potrebno je:

o dobiti suglasnost na osnivački akt kod

Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih

odnosa BiH;

o izvršiti upis u Jedinstveni registar Društva

kod Ministarstva vanjske trgovine i

ekonomskih odnosa BiH.

TROŠKOVI REGISTRACIJE PODUZEĆA

U ŽUPANIJI POSAVSKOJ

Administrativni troškovi osnivanja poduzeća iznose

cca BAM 1.000 (cca 500 EUR) dok troškovi

odvjetnika i notara iznose cca BAM 1.000-2.000

(cca 500-1.000 EUR).

2 Osnivački akt mora biti ovjeren od strane javnog bilježnika/notara

3 Ukoliko je društvo registriralo vanjskotrgovinsku djelatnost

9

5. KAKO osnovati Zastupstvo stranih osoba u BiH?

Strana osoba može osnovati zastupstvo u BiH radi

istraživanja tržišta, obavljanja promidžbenih i

informativnih poslova te svog zastupanja. Zastupstvo

nema status pravne osobe, odnosno zastupstvo ne

može zaključivati ugovore u ime osnivača izuzev

zastupstva stranih avioprijevoznika koji mogu prodavati

prijevozna dokumenta sukladno međudržavnim

ugovorima i međunarodnim konvencijama koje je

zaključila ili kojim je pristupila Bosna i Hercegovina.

Zastupstvo može započeti s radom nakon upisa u

Registar predstavništva stranih osoba u Bosni i

Hercegovini koji se vodi u Ministarstvu vanjske trgovine

i ekonomskih odnosa BiH.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

dužno je o prijavi za upis u Registar odlučiti u roku od

10 dana od dana podnošenja prijave.

INSTRUMENTI ZAŠTITE STRANIH ULAGANJA

Strani ulagači zabrinuti zbog restrikcija u transferu dobiti,

eksproprijacije, ratnih i civilnih nereda i uskraćivanja

pravde mogu se osigurati protiv ovih rizika kod European

Union Investment Guarantee Trust Fund za BiH,

Multilateralne agencije za osiguranje ulaganja – MIGA

(dio grupacije Svjetske banke).

10

6. KAKO ulagati a da se ne osniva poduzeće?

Ulagač koji raspolaže slobodnim kapitalom zaključuje

komercijalni ugovor sa domaćim partnerom u cilju

realizacije određenog projekta u kojem je domaći

partner nositelj aktivnosti.

Ugovor se zaključuje sukladno Zakonu o obligacionim

odnosima („Službeni list RBiH“, broj: 2/92 i 13/93), koji

se primjenjuje kao federalni zakon na temelju članka

IX.5. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine

(„Službene novine Federacije BiH“, broj 1/94).

POVLASTICE ZA STRANE ULAGAČE

U skladu sa Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja

u BiH („Službeni glasnik BiH“, br.: 17/98, 13/03 i 48/10)

stranim ulagačima zajamčeno je sljedeće:

Nacionalni tretman stranim ulagačima, odnosno

strani ulagači imaju ista prava i obveze kao i

rezidenti Bosne i Hercegovine.

Strani ulagači imaju pravo, radi svojih ulaganja, na

području Bosne i Hercegovine otvoriti račune kod

bilo koje poslovne banke u domaćoj ili slobodno

konvertibilnoj valuti.

Strani ulagači će imati pravo slobodno upošljavati

strane državljane iz inozemstva ukoliko nije

određeno drugačije zakonima u Bosni i Hercegovini

o radu i useljavanju.

Strani ulagači su zaštićeni od nacionalizacije,

eksproprijacije, rekvizicije i mjera s jednakim

učinkom; takve mjere mogu se poduzeti isključivo u

javnom interesu, sukladno važećim zakonima i

podzakonskim aktima, uz plaćanja primjerene

naknade.

Strani ulagači imaju ista vlasnička prava nad

nekretninama kao bosanskohercegovački pravni

subjekti.

Strani ulagači imaju pravo vršiti transfer u

inozemstvo, slobodno i bez odlaganja, u slobodno

konvertibilnoj valuti, dobiti koja nastane kao rezultat

njihovog ulaganja u Bosni i Hercegovini.

Prava i povlastice dane stranim ulagačima i obveze, koje

proizlaze iz Zakona o politici direktnih stranih ulaganja, ne

mogu se ukinuti niti poništiti stupanjem na snagu

naknadno donesenih zakona i podzakonskih akata.

Ukoliko su takvi naknadno doneseni zakoni i podzakonski

akti povoljniji za strane ulagače, oni imaju pravo birati

režim koji će biti mjerodavan za njihovo ulaganje.

IV RAČUNOVODSTVENI OKVIR POSLOVANJA

U BOSNI I HERCEGOVINI

11

1. Veliki i srednji pravni

subjekti

Veliki pravni subjekti su Zakonom o

računovodstvu i reviziji u FBiH („Službene novine

FBiH“, br. 83/09) definirani, između ostaloga, kao

pravni subjekti koji ispunjavaju najmanje dva uvjeta

od navedenih:

prosječna vrijednost poslovne imovine prelazi 4

milijuna KM (oko 2 milijuna EUR) na kraju

poslovne godine;

ukupan godišnji prihod prelazi 8 milijuna KM

(oko 4 milijuna EUR); i

prosječan broj zaposlenih tijekom godine prelazi

250.

Srednji pravni subjekti su Zakonom o

računovodstvu i reviziji u FBiH definirani, između

ostaloga, kao pravni subjekti koja ispunjavaju

najmanje dva uvjeta od navedenih:

prosječna vrijednost poslovne imovine iznosi od

1 milijun KM (oko 500 tisuća EUR) do 4 milijuna

KM (oko 2 milijuna EUR) na kraju poslovne

godine;

ukupan godišnji prihod iznosi od 2 milijuna KM

(oko 1 milijun EUR) do 8 milijuna KM (oko 4

milijuna EUR); i

prosječan broj zaposlenih tijekom godine je od 50 do 250.

U Federaciji BiH računovodstveni okvir je zasnovan

na načelima Međunarodnih standarda financijskog

izvješćivanja („MSFI“).

2. Financijsko izvješćivanje

Pravni subjekti odgovorni su za vođenje

financijskih knjiga, pripremu i podnošenje

računovodstvenih izvješća u skladu s odredbama

Zakona o računovodstvu, međunarodnim

računovodstvenim propisima i međunarodnim

računovodstvenim standardima.

Pravni subjekt podnosi polugodišnje

(polugodišnju bilancu dobiti i gubitka) i godišnje

(godišnju bilancu dobiti i gubitka) računovodstveno

izvješće.

Polugodišnje izvješće mora biti podneseno do

konca srpnja tekuće godine, dok se godišnje izvješće

podnosi do konca veljače slijedeće godine – za godinu

koja je istekla.

Standardi su usvojeni u skladu s međunarodnim

računovodstvenim standardima i relevantnim uputama

EU.

Poslovne knjige vode se u skladu s načelima

sustava dvojnog knjigovodstva.

Godišnja i polugodišnja financijska izvješća

moraju sadržavati računovodstvene izjave:

bilancu stanja

bilancu uspjeha

3. Revizija financijskih

izvješća

Obveznoj godišnjoj zakonskoj reviziji

financijskih izvješća podliježu srednji i veliki pravni

subjekti i pravni subjekti čijim se vrijednosnim

papirima trguje na organiziranom tržištu.

12

V FISKALNI OKVIR

POSLOVANJA U BOSNI I

HERCEGOVINI

13

1. Carine

Uprava za neizravno oporezivanje BiH (UINO BiH)

odgovorna je za prikupljanje svih carina. Carinske

tarife usklađene su s Kombiniranom nomenklaturom

Europske unije.

U skladu s Privremenim sporazumom o trgovini i

trgovinskim pitanjima potpisanim s Europskom unijom

carinske stope će se postupno smanjivati, ovisno o

vrsti proizvoda, do 90%, 75% ili 50% od prethodne

stope, dok će carinske stope za neke proizvode biti u

potpunosti eliminirane.

Smanjenje uvozne carinske stope vrijedi samo za robu

podrijetlom iz EU, a ne za svu robu koja se uvozi iz

EU.

I dalje je predviđena carinska zaštita za poljoprivredne

proizvode za koje se carinske stope uglavnom plaćaju

kao i ranije.

1.1. Slobodne zone

Slobodne zone u BiH dio su carinskog područja

Bosne i Hercegovine i imaju status pravne osobe.

Sukladno Zakonu o slobodnim zonama BiH

(„Službeni glasnik BiH“, broj: 99/09 i 13/03) osnivač

slobodne zone može biti jedna ili više domaćih ili

stranih pravnih i fizičkih osoba koje su registrirane u

BiH.

Korisnici slobodne zone ne plaćaju PDV i uvozna

davanja na opremu koja će se koristiti za proizvodnju.

Ulaganja u slobodne zone, transfer dobiti i prijenos

ulaganja su slobodni.

Osnivanje slobodne zone je ekonomski opravdano

ako se na temelju priloženog elaborata o ekonomskoj

opravdanosti osnivanja slobodne zone i drugih

priloženih dokaza može ocijeniti da će vrijednost

robe, koja se izvozi iz slobodne zone, prijeći najmanje

50% ukupne vrijednosti proizvedene robe koja

napušta slobodnu zonu u razdoblju od 12 mjeseci.

1.2. Carinsko skladištenje

Carinsko skladištenje regulirano je člankom 95.-110.

Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“,

broj 57/04):

ovim postupkom se u carinsko skladište smješta

roba koja nije iz Bosne i Hercegovine bez

podlijeganja iste plaćanju uvoznih pristojbi,

carinsko skladište može biti javno (na

raspolaganju svakoj osobi za skladištenje robe) ili

vlastito (samo za skladištenje robe od strane

držatelja istog),

za dobivanje odobrenja za vođenje carinskog

skladišta potrebno je sačiniti pismeni zahtjev s

podacima o ekonomskoj opravdanosti, nužnim

uvjetima za držanje skladišta i drugo,

odobrenje mogu dobiti samo osobe registrirane u

Bosni i Hercegovini,

kada se uskladištena roba stavlja u slobodan

promet obračunavaju se carinske pristojbe na

vrijednost robe u trenutku stavljanja iste u

postupak skladištenja,

ukoliko se nakon skladištenja vrši izvoz robe, ista

ne podliježe obračunu carinskih i drugih pristojbi.

14

1.3. Unutarnja obrada

Unutarnja obrada regulirana je člankom 111.-119.

Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik

BiH“, broj 57/04) i Uputom o carinskom postupku

unutarnje obrade („Službeni glasnik BiH“, broj 90/06).

U okviru unutarnje obrade može se uvoziti:

roba koja se upotrebljava u proizvodnji i

postaje u potpunosti ili djelomično sastavni

dio kompenzirajućeg proizvoda i

određena roba koja je potrebna da bi

omogućila ili olakšala proizvodnju iako ne

postaje sastavni dio kompenzirajućeg

proizvoda, s izuzetkom:

o goriva i drugih izvora energije, osim onih

koji su potrebni za testiranje

kompenzirajućih proizvoda ili za

otkrivanje nedostataka kod uvozne robe

kojoj je potreban popravak,

o sredstva za podmazivanje, osim onih

koja su potrebna za testiranje,

podešavanje ili povlačenje

kompenzirajućih proizvoda,

o opreme i alata.

OSLOBAĐANJA

Oprema koja se stavlja u slobodan promet, a

predstavlja ulog strane osobe, osim putničkih vozila,

automata za zabavu i za igre na sreću, odobrava se

oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina.

Radi korištenja gore navedene carinske povlastice, uz

pismeni zahtjev za oslobađanje od plaćanja uvoznih

dažbina, korisnik povlastice podnosi carinskom tijelu,

nadležnom prema mjestu sjedišta korisnika povlastice,

sljedeće dokumente:

ugovor ili drugi odgovarajući akt o ulaganju

stranog ulagača u pravnu osobu na temelju kojeg

se uvozi oprema za koju se traži oslobađanje od

plaćanja uvoznih dažbina

dokaz o registraciji stranog uloga kod nadležnog

tijela države

specifikaciju opreme po tarifnim oznakama i

naimenovanjima iz Carinske tarife BiH, uz

označavanje količine te pojedinačne i ukupne

vrijednosti, koju je ovjerio korisnik povlastice

izjavu investitora da oprema nije starija od 10

godina

potvrdu da uvozna oprema zadovoljava

standarde u pogledu zaštite čovjekove sredine i

ostale standarde iz oblasti zaštite na radu, koju je

izdala institucija ili drugo tijelo nadležno za

područje te djelatnosti.

Carinska služba donosi odluku u roku od 15 dana od

dana podnošenja zahtjeva.

Odobrenja za unutarnju obradu izdaje se samo

osobama registriranim u Bosni i Hercegovini, a za

navedeni postupak mogu se obavljati sljedeće

proizvodnje radnje:

o prerada robe, uključujući njeno podizanje,

sklapanje ili montiranje na drugu robu,

o obrada robe,

o popravak robe, uključujući i njeno

obnavljanje i osposobljavanje.

Zahtjev za odobrenjem treba sadržavati izvod iz

sudskog registra ili rješenje o registraciji djelatnosti,

ugovor kod lohn poslova, normativ proizvodnje,

suglasnost nadležne gospodarske komore i

bankovnu garanciju.

15

2. Porezi

2.1. Porez na dodanu vrijednost - PDV

Porez na dodanu vrijednost je sveobuhvatan

porez na potrošnju, a procjenjuje se na temelju

dodane vrijednosti na robu i usluge.

To je izravni porez koji se primjenjuje na sve

poslovne aktivnosti uključujući proizvodnju i distribuciju

roba i pružanje usluga. PDV je potrošački porez jer

ukupan iznos PDV-a ne plaća tvrtka, već krajnji

potrošač.

Ocjenjuje se kao postotak cijene proizvoda ili

usluga. Iznos poreza je vidljiv u svim fazama, od

proizvodnje do distribucije.

Prilikom plaćanja porezne obveze, obveznik će

smanjiti porez na dodanu vrijednost od iznosa poreza

koji je već platio drugim poreznim obveznicima

prilikom kupovine. To osigurava neutralnost poreza

bez obzira na broj uključenih transakcija.

Jedinstvena porezna stopa PDV–a iznosi

17%, a propisana je Zakonom o porezu na dodanu

vrijednost („Službeni glasnik BiH“, broj: 9/05, 35/05 i

100/08) i primjenjuje se na promet dobara i usluga koje

porezni obveznik vrši na području BiH. Uprava za

neizravno oporezivanje nadležna je institucija za

prikupljanje poreza na dodanu vrijednost i koordiniranje

fiskalne politike u cjelini. Uprava za neizravno

oporezivanje odgovorna je također i za prikupljanje

carina i trošarina na području cijele Bosne i

Hercegovine.

VAŽNE NAPOMENE

Rok za podnošenje mjesečne PDV

prijave je deseti dan tekućeg mjeseca

za prethodni mjesec.

Prag za obveznu PDV registraciju

iznosi 50.000,00 KM oporezivog

prometa u prethodnoj ili tekućoj

kalendarskoj godini.

Povrat PDV-a vrši se najkasnije u roku

od 60 dana po isteku roka za prijavu

PDV-a.4

Strani poduzetnici koji na području

BiH nemaju sjedište ili stalnu poslovnu

jedinicu, a koji vrše oporezivi promet

dobara i usluga u BiH čija vrijednost

prelazi godišnji prag registracije,

obvezni su se registrirati za PDV i

imenovati poreznog punomoćnika u

BiH.

4 Obveznik koji ne primi razliku za PDV u roku od 60 dana ima pravo na kamatu po stopi propisanoj zakonom

kojom se regulira stopa zatezne kamate

“Plaćanje poreza boli. Više boli kad ne morate plaćati porez.” – T.R.Duwar

16

2.2. Porez na dobit

Porez na dobit, na području Federacije Bosne i

Hercegovine utvrđuje se i plaća prema odredbama

Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije

BiH“, broj: 97/07, 14/08 i 39/09).

Računovodstvena dobit koja je utvrđena u skladu

sa Zakonom o računovodstvu i reviziji u Federaciji BiH

(„Službene novine Federacije BiH“, broj 83/09) i

usklađena u skladu s odredbama Zakona o porezu na

dobit oporezuje se stopom od 10%.

VAŽNE NAPOMENE

Rok za podnošenje porezne prijave

poreza na dobit je 31. ožujak tekuće

godine za prethodnu godinu.

Dividende ne ulaze u poreznu

osnovicu.

Odredbe koje se odnose na

transferne cijene zahtijevaju od

privrednih društava da transakcije s

povezanim društvima prikažu u svojoj

poreznoj bilanci.

Dobit prenesena iz inozemstva ne

oporezuje se ako prethodno

podliježe oporezivanju u inozemstvu.

Porezni gubici se mogu prenositi u

narednih pet godina.

Porezni gubici nastali u jednoj

poreznoj godini ne mogu se koristiti u

ranijim poreznim periodima.

Porezno konsolidiranje / grupno

oporezivanje je predviđeno Zakonom

o porezu na dobit.

Stope amortizacije

Određeni troškovi su djelomično porezno priznati,

uključujući:

30% troškova reprezentacije;

donacije u iznosu do 3% ukupnog prihoda i

sponzorstva u iznosu do 2% ukupnog

prihoda.

Ukoliko su troškovi viši, razlika između poreznog

troška amortizacije i računovodstvenog troška

amortizacije se može koristiti u svrhe oporezivanja

porezom na dobit, s tim da se za te unaprijed

iskorištene iznose amortizacije uvećava porezna

osnovica u poreznoj bilanci u narednim godinama.

Imovina/Sredstvo Godišnja stopa amortizacije (%)

Građevinski objekti 10

Oprema, motorna vozila, mehanizacija

20

Nematerijalna imovina 20

17

Oslobađanje od plaćanja poreza na dobit u godini u

kojoj obveznik izvozom ostvari preko 30% od ukupno

ostvarenog prihoda

Oslobađanje od plaćanja poreza na dobit za razdoblje od pet godina ako obveznik

investira 20 milijuna KM (oko 10 milijuna EUR) u

proizvodnju na području Federacije BiH (4 milijuna KM moraju biti investirana u prvoj

godini)

Oslobađanje od plaćanja poreza na dobit za godinu u

kojoj obveznik zapošljava više od 50% osoba s invaliditetom

duže od godinu dana

P O T I C A J I P O R E Z A N A D O B I T

18

2.3. Porez na dohodak

Porez na dohodak je vrsta poreza kojim se oporezuje dohodak

fizičkih i pravnih osoba.

VAŽNE NAPOMENE

Prihodi koji se ne smatraju dohotkom uključuju:

dividende i raspodjelu dobiti,

mirovine,

stipendije, i

isplate određenih osiguranja.

Neoporezive naknade između ostaloga uključuju: otpremnine prilikom odlaska u mirovinu u visini

šest neto plaća zaposlenika koje su mu isplaćene u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto plaća u FBiH (ukoliko je to povoljnije za zaposlenika);

naknada troškova prijevoza na posao i s posla u visini korištenja cijene karte javnog prijevoza;

naknada za ishranu tijekom rada u visini do 2% od prosječne neto plaće u FBiH (trenutno oko 16 KM po danu);

dnevnice za službena putovanja u BiH do 25 KM (oko 12,5 EUR);

dnevnice za službena putovanja u inozemstvu do propisanih iznosa (ovisno o zemlji);

ostale naknade do propisanih iznosa.

2.4. Porez po odbitku

Porez po odbitku primjenjuje se na određena plaćanja

nerezidentnim pravnim osobama (dividende, kamate i prava

intelektualne svojine, usluge istraživanja tržišta, usluge poreznog i

poslovnog savjetovanja i usluge revizije, kao i generalno sve

ostale usluge koje pružaju nerezidenti na teritoriji Federacije BiH).

VAŽNE NAPOMENE

Porez po odbitku može se smanjiti /

eliminirati u skladu s primjenjivim

Sporazumima o izbjegavanju

dvostrukog oporezivanja.

Naime, ratificirani ugovori (sporazumi,

konvencije) o izbjegavanju dvostrukog

oporezivanja koje je potpisala Bosna i

Hercegovina imaju prioritet u odnosu

na odredbe Zakona o porezu na dobit.

Standardna stopa poreza po

odbitku je 10%, dok se na

isplate dividendi primjenjuje

stopa poreza po odbitku od

5%.

Rok za podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak je 31. ožujak tekuće godine za prethodnu godinu.

Stopa poreza na dohodak u Federaciji

BiH iznosi 10% na neto plaću, u

skladu sa Zakonom o porezu na dohodak („Službene novine Federacije BiH“ broj 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13).

19

2.5. Stranci i porezi u Bosni i Hercegovini

Svi stranci s prebivalištem u Federaciji BiH plaćaju porez na

prihode ostvarene u kalendarskoj godini na području Bosne i

Hercegovine.

Jednako tako, svi stranci koji ne prebivaju u Bosni i Hercegovini,

ali koji ostvaruju prihode u Federaciji BiH i Republici Srpskoj

smatraju se poreznim obveznicima.

20

3. Posebne naknade i članarine

RB NAZIV STOPA PROPISI

1. Opća vodna naknada 0,5%

isplaćenih neto plaća

Zakon o vodama („Službene novine Federacije BiH“, broj 70/06), Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja obveza na temelju opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada („Službene novine Federacije BiH“, broj: 92/07, 46/09, 79/11 i 88/12)

2. Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda

0,5% isplaćenih neto plaća

Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća („Službene novine Federacije BiH“, broj: 39/03, 22/06 i 43/10) i Uputa o načinu obračunavanja i uplati posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda („Službene novine Federacije BiH“, broj 81/08)

3

Naknada za rehabilitaciju, osposobljavanje i upošljavanje osoba s invaliditetom

0,5% isplaćenih bruto plaća

Ukoliko pravna osoba ne upošljava osobe s invaliditetom sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Službene novine Federacije BiH“, broj 9/10)

4. Članarina turističkoj zajednici

0,045% za Orašje, 0,04% za Odžak i

0,035% za Domaljevac od ukupnih prihoda na

kraju godine

Uredba o Članarinama u turističkim zajednicama („Službene novine Federacije BiH“, broj: 18/09 i 4/12)

5. Naknada za općekorisne funkcije šuma

0,015% od ukupnih prihoda na

kraju godine

Zakon o šumama („Narodne novine Županije Posavske“, broj 9/13)

4. Komunalne pristojbe

Županijskim Zakonom o komunalnim pristojbama („Narodne novine Županije Posavske“, broj: 4/09) propisan je način plaćanja komunalnih pristojbi na području Županije Posavske.

Visina pristojbi po predmetima i uslugama za čije korištenje se plaća pristojba utvrđuje se općinskim odlukama, s tim da visina istih ne može biti veća od visine utvrđene u Tarifi komunalnih pristojbi koja je sastavni dio navedenog Zakona.

5

5 Primjerice sukladno ovom Zakonu plaća se pristojba za tvrtku

21

VI TRŽIŠTE RADA I

TROŠKOVI UPOSLENIH

22

1.Tržište rada u Županiji

Posavskoj

U Županiji Posavskoj je, prema podacima Službe za

upošljavanje Županije Posavske6, evidentirano

5.594 neuposlene osobe. Struktura neuposlenih po

stručnoj spremi je sljedeća: 163 osobe sa

završenom VSS, 150 VŠS, 1.384 SSS, 11 VKV,

1.095 KV, 210 PK i 1.042 NK.

Od neuposlenih osoba sa završenom visokom i,

višom stručnom spremom najveći broj je

ekonomista i pravnika, a zatim slijede inženjer

elektrotehnike, inženjer građevine i informatičar. Što

se tiče strukture neuposlenih osoba sa završenom

srednjom stručnom spremom najveći broj je

komercijalista, a zatim slijede ekonomist,

administrator službenik u knjigovodstvu, medicinska

sestra, poljoprivredni tehničar i tekstilni tehničar. Od

ostalih neuposlenih osoba (KV i VKV) najbrojniji su

prodavači, bravari, automehaničari, frizeri i šivači

tekstila.

UPOŠLJAVANJE STRANACA

Upošljavanje stranaca vrši se preko Službe za

upošljavanje Županije Posavske sukladno Zakonu o

zapošljavanju stranaca („Službene novine

Federacije BiH“, broj 8/09). Strani državljani koji

traže zaposlenje u BiH moraju imati radnu dozvolu.

Radne dozvole izdaje nadležna služba za

upošljavanje odnosno područne službe odgovorne

za područje prema sjedištu poslodavca.

Poslodavac podnosi, u ime stranog radnika, zahtjev

za izdavanje radne dozvole. Radna dozvola izdaje

se za određenu osobu, za određeni posao, za

određenog poslodavca i na određeno vrijeme.

Radna dozvola prestaje važiti kada prestane

uposlenje. Radna dozvola važi godinu dana i može

se produžiti.

Osnivači gospodarskog društva, odnosno poduzeća

sa sjedištem u BiH, koji u tom gospodarskom

društvu, odnosno poduzeću obavljaju određene

poslove, ako takav rad nema karakter radnog

odnosa niti traje duže od ukupno tri mjeseca

godišnje ne moraju imati radnu dozvolu za rad u

BiH.

Ukoliko će osnivač gospodarskog društva biti i

direktor gospodarskog društva i za taj rad primati

plaću, tada mora imati radnu dozvolu u skladu s

odredbama Zakona o kretanju i boravku stanaca i

azilu u BiH („Službeni glasnik BiH, br.36/08) i

prijavljeno boravište u Bosni i Hercegovinu.

U slučaju da se zahtjev za izdavanje radne dozvole

podnosi od strane inozemnih ulagača ili osnivača

tvrtki i/ili osobe ovlaštene za zastupanje poslodavca

(direktori, izvršni direktori, prokurist, itd.) ili osobe

registrirane za obavljanje samostalne djelatnosti -

obrta, postupak izdavanja radne dozvole mora biti

završeni u roku od najdulje 15 dana od dana

podnošenja zahtjeva.

6 Podaci iz prosinca 2013. godine

23

2. Trošak plaća u Županiji Posavskoj

Prosječna neto plaća u

Županiji Posavskoj za

2012. godinu iznosila

je 684,43 KM.

Simulacija plaće

RB Bruto plaća

Iznos plaće za isplatu

Doprinosi iz

osnovice

Doprinosi na

osnovicu Naknade

Ukupno (3+4+5+6)

1 2 3 4 5 6 7

1 560,00 377,76 173,60 58,80 6,58 616,74

2 1.053,80 684,41 326,68 110,65 12,11 1.133,85

3 1.240,00 800,04 384,40 130,20 14,20 1.328,84

4 1.562,00 1.000,00 484,22 164,01 17,81 1.666,04

U tablici iznad u stupcu 7 prikazan je trošak plaće za poslodavca, u slučaju da neto plaća iznosi kako je prikazano u stupcu 3.

Topli obrok u visini do 2% prosječne neto plaće u Federaciji prema posljednjem objavljenom statističkom podatku

7 ne podliježe oporezivanju

sukladno članku 14. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak („Službene novine Federacije BiH“, broj: 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13 i 90/13).

Doprinosi za socijalno osiguranje koje plaća poslodavac i zaposlenik

U Federaciji BiH doprinosi se obračunavaju na

temelju bruto plaće.

a) Udio u doprinosima koji plaća zaposleni:

17% za mirovinsko i invalidsko osiguranje, 12,5%

za zdravstveno osiguranje i 1,5% za osiguranje u

slučaju nezaposlenosti (ukupno 31 % na bruto

plaću).

b) Udio u doprinosima koji plaća poslodavac:

6% za mirovinsko i invalidsko osiguranje, 4% za

zdravstveno osiguranje i 0,50% za osiguranje u

slučaju nezaposlenosti (ukupno 10,50% na bruto

plaću).

Bruto plaća obuhvaća neto plaću zaposlenog,

pomnoženu s utvrđenim koeficijentom, plus

doprinosi iz plaće.

Propisi kojima je regulirana uplata doprinosu su:

- Zakon o doprinosima („Službene novine

Federacije BiH“, broj: 35/98, 54/00, 16/01, 37/01,

1/02, 17/06 i 14/08);

- Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate

doprinosa („Službene novine Federacije BiH“,

broj: 64/08 i 81/08);

- Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju

Federacije BiH („Službene novine Federacije

BiH“, broj: 29/98,049/00, 32/01, 73/05, 59/06,

4/09 i 55/12);

- Zakon o zdravstvenom osiguranju („Službene

novine Federacije BiH“, broj: 30/97, 7/02, 70/08 i

48/11);

- Zakon o posredovanju u upošljavanju i socijalnoj

sigurnosti neuposlenih osoba („Službene novine

Federacije BiH“, broj: 55/00, 41/01, 22/05 i 9/08).

7 cca. 830,00 KM*2%=16,60 KM

24

7 cca. 830,00 KM*2%=16,60 KM

VII VAŽEĆI SPORAZUMI U

BOSNI I HERCEGOVINI

25

1. Sporazumi o izbjegavanju

dvostrukog oporezivanja

Sljedeći sporazumi o izbjegavanju dvostrukog

oporezivanja, koje Bosna i Hercegovina ima potpisane

sa drugim državama, su u primjeni:

Albanija, Alžir, Austrija, Belgija, Crna Gora,

Češka, Danska, Egipat, Finska, Francuska, Hrvatska,

Iran, Irska, Italija, Jordan, Kuvajt, Katar, Kina, Kipar,

Mađarska, Malezija, Moldavija, Nizozemska, Norveška,

Njemačka, Pakistan, Poljska, Rumunjska, Slovačka,

Slovenija, Srbija, Španjolska, Švedska, Šri Lanka,

Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno

Kraljevstvo i Sjeverna Irska.

2. Sporazumi o slobodnoj

trgovini

Bosna i Hercegovina potpisala je Sporazum o

slobodnoj trgovini srednje Europe (CEFTA) sa

slijedećim zemljama: Albanija, Srbija, Moldavija, Crna

Gora, Makedonija i UNMIK/Kosovo.

Bosna i Hercegovina također ima potpisan sporazum o

slobodnoj trgovini s Turskom, čime je omogućen

pristup novom tržištu od 70 milijuna ljudi.

3. EFTA

Sporazum o slobodnoj trgovini između Bosne i

Hercegovine i EFTA-e, (Švicarska, Norveška, Island i

Lihtenštajn) potpisan je dana 24.lipnja 2013.godine u

Norveškoј, a nakon ratifikacije sporazuma doći će do

potpunog ukidanje carina na uvoz robe između strana

ugovornica.

4. Sporazum o stabilizaciji i

pridruživanju

Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima

Europske unije s Bosnom i Hercegovinom stupio je na

snagu 1. srpnja 2008. godine i biti će na snazi sve dok

se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ne počne

primjenjivati.

Sporazum efikasno stvara područje slobodne trgovine

s postepenim otvaranjem tržišta Bosne i Hercegovine,

olakšavajući ekonomski i društveni razvoj.

Značajan je inače doprinos autonomnih mjera koje je

EU uvela za BiH od 2002. godine, a nakon stupanja

na snagu privremenog sporazuma izvoz iz BiH je

olakšan kao i uvoz iz Evropske unije u BiH.

26

6. Preferencijalni izvozni

režim

Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima

Europske unije s Bosnom i Hercegovinom stupio je na

snagu 1. srpnja 2008. godine i ostat će na snazi sve

dok zemlje članice Europske unije ne ratificiraju

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA).

Sporazum efikasno stvara područje slobodne trgovine

s postepenim otvaranjem tržišta Bosne i Hercegovine,

olakšavajući ekonomski i društveni razvoj. U skladu s

preferencijalnim izvoznim režimom s Europskom

unijom, sva dobra iz BiH koja zadovoljavaju tehničko-

tehnološke standarde i uvjete EU mogu biti uvezena u

sve zemlje EU bez ikakvih kvantitativnih ograničenja i

bez plaćanja carina i ostalih sličnih dažbina.

BiH, također, ima unilateralni preferencijalni režim sa

SAD-om, Novim Zelandom, Švicarskom, Norveškom,

Japanom, Rusijom, Kazahstanom, Bjelorusijom,

Kanadom i Australijom.

Nadalje, BiH ima preferencijalni izvozni režim s

Iranom.

5. Sporazumi o promociji i

uzajamnoj zaštiti ulaganja

Sljedeći sporazumi o promociji i uzajamnoj zaštiti

ulaganja, koje BiH ima potpisane sa drugim državama,

su u primjeni:

Albanija, Austrija, Belgija i Luksemburg, Bjelorusija,

Češka, Danska, Egipat, Finska, Grčka, Hrvatska,

Indija, Iran, Italija, Jordan, Kanada, Katar, Kina,

Kuvajt, Litva, Mađarska, Makedonija, Malezija,

Moldavija, Nizozemska Njemačka, OPEC – FOND,

Pakistan, Portugal, Rumunjska, SAD – OPIC, San

Marino, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španjolska,

Švicarska, Švedska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo,

Ukrajina.

Diplomatsko-konzularna predstavništva u BiH Albanija Alžir Argentina Angola Australija Austrija Bangladeš Bjelorusija Belgija Bugarska Burkina Faso Kanada Čile Kina Hrvatska Kuba Češka Danska Egipat Europska unija

Finska Francuska Njemačka Grčka Gvineja Bisao Vatikan Mađarska Island Indija Indonezija Iran Irska Izrael Italija Japan Jordan DNR Koreja Srbija R Koreja Kuvajt

Latvija Libija Makedonija Malezija Mali Malta Meksiko Moldavija Crna Gora Maroko Nizozemska Novi Zeland Nigerija Norveška Oman Pakistan Palestina Peru Filipini Poljska

Portugal Katar Rumunjska Rusija Saudijska Arabija Slovačka Slovenija Sjeverna Afrika Suvereni malteški vojni red Španjolska Šri Lanka Švedska Švicarska Sirija Tajland Turska Ukrajina Ujedinjeni Arapski Emirati Ujedinjeno Kraljevstvo SAD

Jemen Zambija Azerbajdžan Brazil Ekvador Estonija Gruzija Irak Kazahstan Cipar Kirgistan Kongo Kostarika Luksemburg Mauritanija San Marino

27

VIII INVESTICIJSKI

POTICAJI U BOSNI I HERCEGOVINI

28

(FISKALNI I NEFISKALNI)

“Prepoznajte veliko dok je još malo” – Sun Tzu

RB NAZIV POTICAJA I KRATAK OPIS POTICAJA INSTITUCIJA KOJA DODJELJUJE POTICAJ / INSTITUCIJA KOJA PROVODI POSTUPAK

1. Oslobađanje plaćanja PDV-a kod uvoza dobara u slobodne zone

Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje BiH

Uprava za neizravno oprezivanje

2.

Oprema koja se stavlja u slobodan promet, a predstavlja ulog strane osobe, osim putničkih vozila, automata za zabavu i igru na sreću, odobrava se oslobađanje od plaćanja uvozne dažbine (čl. 176. stavak 1. Zakona o carinskoj politici BiH)

Uprava za neizravno oporezivanje BiH

3.

Roba koja se stavlja u slobodan promet za projekte obnove i rekonstrukcije BiH oslobađa se od plaćanja uvozne dažbine (čl. 176. stavak 3. Zakona o carinskoj politici BiH)


4.

Oprema koja se stavlja u slobodan promet, a namije- njena je za obavljanje proizvodne djelatnosti u slobodnoj zoni, oslobađa se od plaćanja uvozne dažbine (čl. 176. stavak 4. Zakona o carinskoj politici BiH)


5.

Osnovna sredstva i druga oprema uvezena u svrhu prijenosa poslova iz treće zemlje u BiH - Od plaćanja dažbine oslobođaju se osnovna sredstva i druga oprema koja pripada poduzetništvima koja su definitivno prekinula svoju djelatnost u stranoj zemlji i premjestila se u carinsko područje BiH, kako bi tu nastavila obavljati sličnu djelatnost (čl. 6. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH)


6.

Proizvodi koje poljoprivrednici iz BiH dobiju na posjedima smještenim u stranoj zemlji - Od plaćanja dažbine oslobađaju se poljoprivredni, stočarski, pčelarski, hortikulturni i šumski proizvodi koje s imanja smještenih u zemlji koja graniči s carinskim područjem BiH dobiju poljoprivrednici koji svoje preduzeće imaju u navedenom carinskom području koje graniči sa stranom zemljom (čl. 7. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH)


29

Investicijski poticaji u BiH (nastavak)


7.

Sjemena, đubriva i proizvodi za obradu zemljišta koje uvoze poljoprivrednici u stranim zemljama za korištenje na posjedima koja graniče s tim zemljama - Od plaćanja dažbine oslobađaju se sjemena, đubriva, proizvodi za obradu zemljišta i usjevi namijenjeni za korištenje na posjedu smještenom u carinskom području BiH koje graniči sa stranom zemljom i koje obrađuju poljoprivrednici koje svoje glavno gazdinstvo imaju unutar navedene strane zemlje, a koje graniči s carinskim područjem BiH. (čl. 8. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH)


8. Oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina na robu koja se uvozi u trgovačko-promotivne svrhe (čl. 16. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH)


9.

Pošiljke koje se šalju organizacijama i koje štite autorska prava ili prava industrijskog i komercijalnog patenta - Od plaćanja dažbine oslobađaju se trgovački znaci, modeli ili dizajni i njihovi prateći dokumenti, kao i prijave za priznanje patenata, izuma i slično, koji se podnose organima nadležnim za bavljenje zaštitom autorskih prava ili prava na industrijske ili komercijalne patente. (čl. 17. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH)


10.

Obrazovni, naučni i kulturološki materijali, znanstveni instrumenti i strojevi - Od plaćanja dažbine oslobađaju se obrazovni, znanstveni i kulturološki materijali navedeni u listi koju usvaja Upravni odbor. (čl. 20. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH)


11.

Laboratorijske životinje i biološke i kemijske materije namijenjene za istraživanje - Od plaćanja dažbine oslobađaju se životinje koje su posebno pripremljene za laboratorijsku uporabu, te biološke ili kemijske tvari za koje ne postoji ekvivalentna proizvodnja na carinskom području BiH i koje se uvoze isključivo u nekomercijalne svrhe (čl. 21. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH)


12.

Terapeutske supstance ljudskog podrijetla i reagensi za određivanje krvnih grupa i tipova tkiva - Od plaćanja dažbine oslobađaju se terapeutske supstance ljudskog podrijetla, reagensi za određivanje krvnih grupa i reagensi za određivanje tipova tkiva (čl. 22. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH)


30

Investicijski poticaji u BiH (nastavak)


13. Fond za podršku stranim ulagačima u BiH* *Zbog nedostatka sredstava u proračunu Fond trenutno ne dodjeljuje sredstva stranim investitorima

Vijeće ministara BiH Agencija za promociju stranih investicija BiH

(FIPA)

14. Potpora sajamskim manifestacijama u zemlji i inozemstvu Vijeće ministara BiH

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine

15. Od plaćanja akciza oslobođeni su proizvodi koje se izvoze (čl. 30. Zakona o akcizama BiH, „Službeni glasnik BiH“, br. 49/09)


16. Od plaćanja akciza oslobođeno je gorivo za avione i brodove u međunarodnom prometu (čl. 30. Zakona o akcizama BiH)


17.

Oslobađanje od plaćanja akcize na uvoz i/ili isporuku alkohola koji se koristi kao repromaterijal za proizvodnju alkoholnih pića, osobi registriranoj za proizvodnju u skladu s članom 13. Zakona o akcizama BiH (čl. 30. Zakona o akcizama BiH)


18.

Fizičke i pravne osobe koje koriste lož ulje za zagrijavanje stambenih i poslovnih objekata i objekata za poljoprivrednu proizvodnju (staklenici i plastenici) imaju pravo na povrat akcize plaćene na lož ulje (čl. 31. stavak 1. Zakona o akcizama BiH)


19.

Poduzetnik i pravne osobe koje koriste alkohol za proizvodnju lijekova i/ili u medicinske svrhe, kao i etilni alkohol koji koriste kao repromaterijal u proizvodnji sredstava za čišćenje i pranje, kozmetičkih proizvoda i ostalih proizvoda na koje se ne plaća akciza imaju pravo na povrat uplaćenog iznosa akcize (čl. 31. stavak 2. Zakona o akcizama BiH)


20. Pravna osoba koja je izvezla akcizne proizvode za koje je prethodno plaćena akciza ima pravo na povrat uplaćenog iznosa (čl. 31. stavak 3. Zakona o akcizama BiH)


21.

Cestarina se ne plaća na dizel gorivo koje se koristi za potrebe rudnika, termoelektrana i željeznica (za pogon šinskih vozila) i količini koju odobri Upravni odbor na prijedlog vlada entiteta i Brčko distrikta BiH (čl. 36. stavak 1. Zakona o akcizama BiH)


31

IX POSLOVNE PRILIKE U ŽUPANIJI POSAVSKOJ

32

Općina Orašje

1. Postupak dodjele zemljišta i

dozvola za gradnju

Postupak dodjele zemljišta i dozvola za

gradnju u nadležnosti je općine.

RB Koraci za dodjelu zemljišta Nadležna institucija Vrijeme trajanja

1. Javni natječaj za dodjelu neizgrađenog građevinskog zemljišta na korištenje radi građenja

Općina 21 dan

2. Provedba postupka javnog natječaja Općinsko Povjerenstvo 7 dana

3. Rješenje o dodjeli neizgrađenog građevinskog zemljišta na korištenje radi građenja

Općinsko vijeće 15 – 30 dana

4. Provođenje Rješenja Općinskog vijeća – upis u katastar i gruntovnicu

Općina – katastar; Općinski sud Orašje –

gruntovnica 7 dana

5. Ishođenje urbanističke suglasnosti8 Općina 7 dana

6. Ishođenje građevinske dozvole9 Općina 7 dana

Ukupno trajanje 64 – 79 dana

8 Uz pretpostavku kompletnosti zahtjeva

9 Vidi 8

“Poduzetnik uvijek traži promjene, reagira na njih i koristi ih kao priliku” – Peter Drucker

33

2. Priključenje na

elektrodistribucijsku mrežu

2.1. Pravni okvir i postupak Temeljni dokumenti za reguliranje ove oblasti na

području Županije Posavske (kao i cijele Federacije

Bosne i Hercegovine) su: Zakon o električnoj energiji

(„Službene novine FBiH“, broj 66/13) i Opći uvjeti za

isporuku električne energije („Službene novine FBiH“,

broj 35/08).

Uvjete priključenja na elektrodistribucijsku mrežu

propisuje imatelj licence za obavljanje djelatnosti

distribucije električne energije, a to je na području

Županije Posavske Javno poduzeće „Elektroprivreda

HZ HB“ d.d. Mostar“ – Distribucijsko područje Sjever

Orašje, od kojeg ulagač mora ishoditi prethodnu

elektroenergetsku suglasnost za priključenje na

distribucijsku mrežu. To je temeljni dokument kojim se

propisuje mogućnost i način budućeg priključenja

objekta investitora na mrežu a ujedno i prvi korak u

procesu priključenja na distribucijsku mrežu.

Kontinuiranim ulaganjem u distribucijsku mrežu i

usklađivanjem s planovima razvoja općina u Županiji

Posavskoj,omogućeni su visoki standardi opskrbe

električnom energijom, naročito u poslovnim zonama

na području Županije. Dvije glavne napojne točke na

području županije su:

Trafostanica 110/x „Orašje“ instalirane snage

2x20 MVA i

Trafostanica 110/x „Odžak“ instalirane snage 20

MVA.

2.2. Troškovi priključenja Za priključenje objekta na elektrodistribucijsku mrežu ulagač plaća jednokratnu naknadu koja je propisana Pravilnikom o priključcima JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar. Jednokratna naknada se računa se iz dva dijela:

1) Naknada za priključnu snagu Za kupce priključene na niskonaponsku mrežu računa se kao: [priključna snaga (kW) x 466 x 0,5] KM + PDV Za kupce priključene na srednjenaponsku mrežu računa se kao:

[priključna snaga (kW) x 280 x 0,5] KM + PDV

2) Naknada za ostale troškove Naknada za ostale troškove se odnosi na troškove koji nastaju u postupku stjecanja prava građenja i prava služnosti, a obračunava se na temelju stvarnih troškova postupka s tim da kupac plaća samo 50% tog iznosa.

Cijene električne energije određene su sukladno tarifnim stavovima koje donosi Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji BiH – FERK.

Kontakt: Elektroprivreda HZ-HB d.d. Mostar – Distribucijsko područje

Sjever, Tel.: (+387) 31 713 002, 711 775 Web: http://www.ephzhb.ba

Poslovnica Orašje: (+387) 31 712 065 Poslovnica Domaljevac: (+387) 31 791 719

Poslovnica Odžak: (+387) 31 761 045

34

http://www.ephzhb.ba/

3. Poduzetničke zone u Županiji Posavskoj

3.1. OPĆINA ORAŠJE „Poduzetnička zona Dusine“

INFO

„Poduzetnička zona Dusine“ Orašje uspostavljena je

Odlukom Općinskog vijeća Orašje („Službeni glasnik

općine Orašje“, broj 2/10), dana 18.03.2010. godine.

Zona se prostire na ukupnu korisnu površinu od 351.749

m², podijeljena u 50 parcela.

„Poduzetnička zona Dusine“ formirana je spajanjem

istočnog dijela „Zone za poduzetništvo II“ i „Poduzetničke

zone III Orašje“. Ovo spajanje ima za cilj stvaranje

kompletne cjeline, koja zahtjeva jedinstven program

razvoja, izgradnju infrastrukture, promocije, te

jedinstvenih poticajnih mjera ulaganja u zonu.

„Poduzetnička zona Dusine“ Orašje nalazi se na

magistralnom putu Orašje – Tuzla, udaljena svega 1 km

od centra Općine i graničnog prijelaza Orašje – Županja,

te 12 km od autoceste Zagreb – Beograd.

Zona je djelomično opremljena osnovnom

infrastrukturom, i to pristupnom cestom,

elektroenergetskom mrežom, vodovodnom mrežom, te

PTT priključkom.

Cijena građevinskog zemljišta u zoni iznosi 3,00 KM/m² i 7,00 KM/m², ovisno o položajnoj pogodnosti parcele.

Površine parcela se kreću od 3.221 m² do 30.763 m².

Trenutan broj slobodnih parcela iznosi 13, i to podijeljenih

u četiri niza, od magistralne ceste prema istočnom dijelu

zone.

OLAKŠICE KORISNICIMA

Oslobođenje od naknada za korištenje i

uređenje građevinskog zemljišta;

Oslobođenje komunalnih naknada;

Odluka o poticajnoj mjeri novog

zapošljavanja na području općine Orašje

(„Službeni glasnik općine Orašje“, broj:

4/09).

Trenutno aktivne tvrtke u zoni su:

1. „Mix“ d.o.o. Orašje (proizvodno prerađivačka

djelatnost – proizvodnja stočne hrane),

2. „Dinoza“ d.o.o. Orašje (prerađivačka djelatnost

– prerada sirove kože),

3. „Coprotec Sistemi“ d.o.o. Orašje (proizvodna

djelatnost – proizvodnja metalnih dijelova za

autoindustriju),

4. „Yimor“ d.o.o. Domaljavac (trgovinska

djelatnost),

5. „ASD“ PJ Orašje d.o.o. (uslužna djelatnost),

6. „Badžo“ d.o.o. Gradačac (trgovina građevinskog

materijala),

7. „Šokčević“ d.o.o. Orašje (trgovinska djelatnost),

8. „B2 Marine“ d.o.o. Orašje (proizvodna

djelatnost),

9. „Granit“ d.o.o. Orašje (prerađivačka djelatnost –

obrada kamena).

35

http://www.orasje.ba/images/dokumenti/Odluka.doc

http://www.orasje.ba/images/dokumenti/Odluka.doc

36

3.2. OPĆINA ODŽAK „Poduzetnička zona Sjever“

INFO

„Poduzetnička zona Sjever“ u Odžaku je

uspostavljena Odlukom Općinskog vijeća Odžak 02.

lipnja 2008. godine.

Ukupna površina Zone je 46,85 ha, koji su

podijeljeni u 49 poslovnih parcela.

Planira se da se izgradnja Zone provede u dvije

faze. Trenutno je u I fazi (20 ha) raspoloživo 18

poslovnih parcela veličine od 3.600 m2 do 15.500

m2. Sve parcele iz ove faze su infrastrukturno

potpuno spremne za ulazak potencijalnih ulagača.

Blizina željezničke pruge (7km) u Modriči,

riječne luke (15km) u Šamcu i Brčkom (70km),

zračne luke u Tuzli i Osijeku (80 km), Sarajevu,

Zagrebu i Beogradu (200km) kao i izgradnja

autoceste kroz općinu Odžak na trasi Koridora

Vc (1,5 km udaljen od zone) ovu zonu čini još

atraktivnijom, kako za poduzetnike iz BiH tako i

za one iz inozemstva.

Za izgradnju „Poduzetničke zone Sjever“ u

Odžaku izrađen je Regulacijski plan, kompletna

projektna dokumentacija i pribavljena sva

potrebna odobrenja za gradnju.

Izgrađen je kružni tok na ulazu u zonu,

postavljena trafo stanica 10/04 kv i izgrađen je

veći dio ulica u I fazi projekta, no ulice nisu

asfaltirane.

Postoji mogućnost priključka na kompletnu

gradsku infrastrukturu osim kanalizacije.

Početna cijena za prodaju slobodnih poslovnih

parcela u zoni je 10 KM /m2 .

Financijska sredstva dobivena prodajom

poslovnih parcela iz I faze projekta kao i sva

druga raspoloživa sredstva će biti namjenski

uložena u završetak infrastrukture u

Poduzetničkoj zoni.

37

„Poduzetnička zona Sjever“ Odžak

38

3.3. OPĆINA DOMALJEVAC-ŠAMAC Poslovne zone „Veliko blato“ i „Malo blato“

INFO

Općina Domaljevac-Šamac je usvojila prostorni plan

s ucrtanima gospodarskim zonama na lokaciji

"Veliko blato" i poslovno-uslužnom zonom na lokaciji

"Malo blato". Zone su predviđene za razvoj malih i

srednjih poduzeća.

Regulacijski plan zone kreira se prema potrebama

ulagača - jednostavan način dogovaranja i

ustupanja zemljišta.

Prednost ovih zona je blizina autoceste Zagreb –

Beograd (15 km), magistralne ceste Orašje – Tuzla

(10 km), željeznice u Šamcu (10 km) i Riječne Luke

Šamac (10 km).

Granični prijelaz Orašje i Šamac od poslovnih zona

u Domaljevcu udaljeni su samo 10 km.

Povoljnosti koje Općina nudi za poduzeća:

- Poduzetnik koji uđe u Zonu plaća samo

naknadu za zemljište, a oslobođen je od

plaćanja komunalnih renti i renti za poslovni

prostor.

-

- Za urbanističku dozvolu plaća samo 80,00 KM

dok za građevinsku i i uporabnu plaća samo

0,25% od građevinske vrijednosti objekta (dakle

ako objekt vrijedi 1 milijun – ulagač plaća 2.500

KM).

Poslovna zona "Malo blato"

Osnovne informacije o Zoni:

Lokacija: uz cestu Šamac - Orašje

Površina: 2,5 ha

Predviđena namjena: trgovačko financijsko

središte Općine

Postojeći objekti: 7 izgrađenih u privatnom

vlasništvu

Postojeća infrastruktura: električna energija, voda,

telefon/internet, putna mreža

Planska dokumentacija: prostorni plan s ucrtanim

zonama

Pravni status: 100% u vlasništvu Općine

Procjenjena cijena zemljišta unutar Zone: 10,00 KM/m2

Upravljanje Zonom: Općina

Mogućnost proširenja Zone: ne postoji

Poslovna zona "Veliko blato"

Osnovne informacije o Zoni:

Lokacija: 500 m od ceste Šamac - Orašje

Površina: 5 ha

Predviđena namjena: zelena zona za razvoj MSPa

Postojeći objekti: 1 izgrađen u privatnom vlasništvu

Postojeća infrastruktura: električna energija, putna

mreža

Planska dokumentacija: Prostorni plan Općine s

ucrtanim zonama

Pravni status: 100% u vlasništvu Općine

Cijena zemljišta unutar Zone: 5,00 KM/m2

Upravljanje Zonom: Općina

Mogućnost proširenja Zone: nije ograničeno jer se

uz Zonu nalazi zemljište u vlasništvu Općine

39

Poslovna zona „Veliko blato“ i „Malo blato“ Domaljevac

Poduzeća koja posluju u poduzetničkoj zoni su: „M&K Company“ d.o.o. Domaljevac, „Yimor“ d.o.o. Domaljevac, „Koturić-Toni“ d.o.o Domaljevac, „Dom-grad“ d.o.o. Domaljevac, „Mirnovec“ d.o.o. Čitluk, „Oranica“ d.o.o. Domaljevac i „Argus“ d.o.o. Grebnice.

40


Jug I, Obilaznica bb 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 713 265, 713 277, 713 402, 717 057, 717 058 Email: [email protected] Web: http://www.zupanijaposavska.ba OPĆINA ORAŠJE

3.ulica 45. 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 712 322, 712 011 Email: [email protected] Web: http://www.orasje.ba OPĆINA ODŽAK

Trg broj 1 76290 Odžak Tel.: (+387) 31 762 027, 710 811 Email: [email protected] Web: http://www.odzak.ba OPĆINA DOMALJEVAC-ŠAMAC

Posavskih branitelja 148 76233 Domaljevac Tel.: (+387) 31 716 600, 716 604 Email: [email protected] Web: http://www.domaljevac.ba ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE

5. ulica 19. 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 714 706 Email: [email protected] AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU ŽUPANIJE POSAVSKE

3. ulica bb 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 712 997 Email: [email protected] GOSPODARSKA KOMORA ŽUPANIJE POSAVSKE

Jug 1 bb 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 713 277 OPĆINSKI SUD ORAŠJE

Jug I, Obilaznica bb 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 712 073, 716 800 Email: [email protected] Web: http://opsud-orasje.pravosudje.ba

URED ZA STATISTIKU ZA PODRUČJE ŽUPANIJE POSAVSKE

3. ulica 15. 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 712 391 SLUŽBA ZA UPOŠLJAVANJE ŽUPANIJE POSAVSKE

3.ulica 50. 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 714 417, 710 680, 712 306

Ured Orašje: (+387) 31 713 964 Ured Odžak: (+387) 31 761 421 Ured Domaljevac-Šamac: (+387)

31 791 931 ŽUPANIJSKI POREZNI URED ORAŠJE

8. ulica 40. 76270 Orašje Tel.: (+387) 713 827

Porezna ispostava Orašje za područje općina Orašje i Domaljevac-Šamac: (+387) 31 712 555

Porezna ispostava Odžak za područje općine Odžak: (+387) 31 761 768

CARINSKA ISPOSTAVA ŠAMAC

Put Srpskih Dobrovoljaca bb 76230 Šamac Tel.: (+387) 54 611 676, 611 902 CARINSKA ISPOSTAVA ORAŠJE

Autoput bb 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 716 141, 716 145 UPRAVA ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE RC TUZLA

Mitra Trifunovića Uče 161 75000 Tuzla Tel.: (+387) 35 368 000 UPRAVA ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE RC BANJA LUKA

Mladena Stojanovića 7. 78000 Tuzla Tel.: (+387) 51 312 009

POSLOVNE BANKE

U ŽUPANIJI POSAVSKOJ

UniCredit Bank d.d. Mostar Poslovnica Orašje

3. ulica 47., 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 716 700, 716 701, 716 709

Poslovnica Odžak Titova 17, 76290 Odžak Tel.: (+387) 31 762 437

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar Poslovnica Orašje

5. ulica 29., 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 719 808

Poslovnica Domaljevac Posavskih branitelja 148., 76233 Domaljevac Tel.: (+387) 31 719 900

NLB Banka d.d., Filijala Gradačac Ekspozitura Orašje

3. ulica bb, 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 712 047

Ekspozitura Odžak Titova bb, 76290 Odžak Tel.: (+387) 31 762 824

Raiffeisen Bank d.d., Glavna filijala Tuzla Agencija „Orašje“

3. ulica 33., 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 712 001

Agencija „Odžak“ Titova bb, 76290 Odžak Tel.: (+387) 31 763 432

Intesa Sanpaolo Banka BiH, Filijala Tuzla Poslovnica Odžak

Titova bb, 76290 Odžak Tel.: (+387) 31 762 118

Sberbank BH d.d., Glavna filijala Tuzla Poslovnica Orašje

14. ulica 97., 76270 Orašje Tel.: (+387) 31 719 441

41

mailto:[email protected]

http://www.zupanijaposavska.ba/


http://www.orasje.ba/


http://www.odzak.ba/


http://www.domaljevac.ba/




http://opsud-orasje.pravosudje.ba/

Koordinacija:

Vlada Županije Posavske

Pripremili:

Ana Dominković, dipl.oec. Blanka Ćošković, dipl.oec.

Ružica Živković, struc.spec.oec. Franc Kljajić, dipl.oec

Suradnici i savjetnici na projektu:

Općina Orašje – Služba za gospodarstvo i infrastrukturu Općina Odžak – Služba za gospodarstvo i LER

Općina Domaljevac-Šamac – Služba za financije i gospodarstvo Služba za upošljavanje Županije Posavske

Damir Župarić, dipl.oec. Petar Damjanović, dipl.ing.

Daniel Dominković, bacc.upr.

Tisak:

Grafolade & 77x7

ORAŠJE, veljača 2014. godine


VODIČ ZA ULAGANJA NA PODRUČJU ŽUPANIJE POSAVSKE

Documents

za ulaganja na području Županije Posavske