PLANINARSKE STAZE

BRODSKO – POSAVSKE

ŢUPANIJE

PLANINARSTVO

je vrlo širok pojam koji obuhvaća gotovo sve čovjekove djelatnosti izravno i neizravno vezane uz kretanje i boravak u prirodi. To nije besciljno lutanje po nepristupačnim zabitima i osvajanje vrhova s kojih će planinar ionako ubrzo morati sići, već način i stil života, čitav niz aktivnosti koje suvremenom čovjeku život čine zanimljivijim, zdravijim i nadasve ljepšim.

BRODSKO – POSAVSKA

ŢUPANIJA

je smještena u južnom dijelu slavonske

nizine, na prostoru izmeĎu planine Psunj,

Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i

rijeke Save s juga i obuhvaća prostor od

ukupno 2.043 četvorna kilometra. Zbog

pristupačnosti terena i dobre prometne

povezanosti do planinarskih odredišta,

izuzetno je zahvalan izbor za sve

planinare i ostale šetače namjernike.

Na prostoru Brodsko – posavske županije djeluju dva planinarska društva koja su si uzela u zadaću voĎenje brige oko planinarskih staza. To su:

HPD “ Dilj gora” Slavonski Brod i

HPD “ Strmac” Nova Gradiška

DILJ GORA

Petnja, Pljuskara, Sovsko jezero, Ĉardak

Dilj gora je najniži dio gorskog vijenca oko Požeške gore koji zatvara kotlinu s jugoistočne strane, povezujući Dilj goru s Krndijom i dijeleći Posavinu od Požeške kotline. Zanimljivo je da ima dva najviša vrha s jednakom nadmorskom visinom (461 m). Zapadno od poprečne ceste Slavonski Brod – Nova Gradiška je vrh Cinkovac,a istočno Degman ili Jurje brdo. Za planinare je najvažniji niži vrh Čardak (421 m), koji se nalazi istočnije na hrptu.

Dilj gora je idealna za lijepe šetnje jer širok splet staza omogućuje brojne kratke izlete, a veličina gore omogućuje iznimno dugačke ture.

KRUŢNI PUT PO DILJU:

Tip obilaznice: vezna kruţna

Minimalno vrijeme obilaska: 12-13 h

Broj kontrolnih točaka: 5

Za većinu izleta iz smjera Slavonskog Broda u Dilj goru

ishodišna točka je planinarski dom “Đuro Pilar” na rubu

grada. Prilazi mu se iz Vinogorske ulice, usporedne s

autocestom

Pl. Dom “Đuro Pilar” ->(1.40h) Petnja->(1.20h)

Pljuskara ->(2h) Planinarski dom “Đuro Pilar”

DONJI SLATINIK – SOVSKO JEZERO (3H)

Markacija malo ide šumom, a zatim kroz voćnjake i polja

stiţe na cestu Slavonski Brod – Našice.

U dolini desno od puta nalazi se selo Glogovik koje može

poslužiti za prilaz Pljuskari. Cestom idemo 100 m u južnom

smjeru pa istočno prema selu Donji Slatinik (20 min). Na kraju

sela desno za markacijom idemo blago uzbrdo 50 min do

hrpta i uzdužne markacije ispod vrha Degmana (461 m) pa

hrptom malo desno od mjesta gdje se istočno po kolnom

putu počinje spuštati markacija do parkirališta desno od

Sovskog jezera.

UZDUŢNI PUTOVI DILJ GOROM

Brodski Drenovac ->(2h) Lovčić ->(1.30h) Griţići ->(3h)

Vidovo brdo ->(2.30) Planinarski dom “Đuro Pilar”

Jedna od kontrolnih točaka je malo selo Lovčić (2 h od

početka puta u kojem se nalazi gotička crkva Sv.

Martina iz 13. stoljeća, a u kojoj su prije nekoliko

godina otkriveni zanimljivi glagoljički natpisi

Planinarski dom “Đuro Pilar” ->(50 min) Rastušje

->(1h) Cerovac ->(1h) Ljeskova voda ->(1h)

Ĉardak

Od doma se ide Planinarskom ulicom 5 min od križanja desno

kolnim putom do asfaltirane ceste i mjesta gdje desno skreće

markacija za Rastušje, a istočno odlazi prema Pljuskari i

Petnji. Markacija vodi po brijegu Gradni i spušta se do dječjeg

rekreacijskog centra Šuma Striborova. Markacija prelazi cestu

Slavonski Brod –Našice na sjevernom dijelu sela Rastušja,

rodnog mjesta pjesnika Dragutina Tadijanovića. Lijevo

cestom ide se 100 m pa desno poljskim putem 20 min do

iizletišta i izvora Čapljevik. Nakon prolaska kroz mladu pa

visoku šumu, doline Knjiga i Blaca, spuštamo se kroz šumu

Breščić do zapuštenog izletišta i jezera Ljeskovca. Dalje 5 min

u smjeru sjevera je izvor Ljeskove vode. Put prolazi istočno

od izletišta i odavde se šumom uspinje 1 h do Čardaka.

Izletišta Ljeskove vode i Šuma Striborova

Odlučite li se za ovu planinarsku rutu, stići ćete i

do Rastušja, rodnog mjesta našeg barda Tadije.

PLANINARSKA STAZA ”OD IVANE DO TADIJE”

Staza od planinarskog doma ide do Brlićevca,

pa preko Košarevca do Sv.Petke. Iduće

odredište je Rastušje, točnije rodna kuća

Dragutina Tadijanovića, a potom slijedi uspon

do Podvinjskog brda, preko Šume Striborove,

Kotlića do planinarskog doma. Ova kružna

staza duga je oko 12 km, a laganim hodom

može se preći za 3,5 sata.

SVETA PETKA

STAZA SVETOG MARTINA

Stari Slatinik – Lovčić

(3, 5h)

planinarsko – hodočasnička staza

Brežuljci iznad Starog Slatinika, djelomično

pokriveni šumom, idealni su za pješačenje.

Nekoliko kilometara sjeverozapadno od sela

nalazi se Crkva svetog Martina, jedno od

najstarijih očuvanih sakralnih objekata u

Slavoniji. Staza je idealna za izletnike i

hodočasnike. Duga je oko 6 km, a za

savladavanje u jednom smjeru potrebno je

jedan i pol do dva sata.

PSUNJ

Omanovac, Brezovo polje, Muški bunar

Psunj je najviša planina Požeškog gorja i Slavonije. To

je prostrana gora, pokrivena bujnim plaštem vegetacije,

većinom bjelogoričnim šumama. Glavni smjer pružanja

Psunja je istok – zapad, a dužina mu je oko 25 km. S

pakračke strane glavno planinarsko odredište je vrh

Omanovac s planinarskim domom, a na istočnoj strani,

glavno je ishodište Strmac. Vrh Brezovo polje dostupan

je makadamskom cestom, a do njega vodi i nekoliko

markiranih putova iz Strmca. Zapadni i istočni dio

Psunja povezuje Slavonski planinarski put preko

Hajdučke kose.

Popis planinarskih staza koje odrţava

HPD ”Strmac” Nova Gradiška

Kapetanica – Strmačka humka - Brezovo polje (985m) – Dobra voda – Božikovcem na Strmac -

Predola – Perčin – Bukove ravni – Crna mlaka –Kik (820m) – Džankina livada - (odvojak do Muškog bunara)- Fukinac – Ivanovac

Strmac (stara bolnica) – Brezovo polje, staza uz Šibljački potok

Strmac (stara bolnica) – Brezovo polje, staza po grebenu Gradine

Strmac – Jastrebinac – Brezovo polje

Strmac – Predola – donji izvor Bjelovac - (odvojak KIk) – Strmac

Nova Gradiška – Slavča – Lipovica – kapelica sv. Linarte – jezero Bačica – Borik – Mašala – Perčin –Predola – Strmac

Strmac – Veljina glava (704m) – Petekovica –Kapetanica

Cernička Šagovina – Rikavica – Marino brdo (708m) – Kik

Strmac – Mokrača – Baćindol – kula Gračanica –Kapavac (610m) – Piljana – Maksimov hrast (606m) (dalje prema Pleternici održava PD Klikun Pleternica)

Vladisovo – Ribnjak – Maksimov hrast 2h

Starci – Šabanovo brdo – Grabar – Maksimov hrast2h

Tisovac – Jambrovac – Piljana – Dolac – Kamen –Maksimov hrast

STRMAC – BREZOVO POLJE

(2.30 H)

Do Strmca se stiže automobilom iz Nove Gradiške. Od

Strmca ima čak pet varijanti uspona prema Brezovom

polju, no najpogodniji je uspon preko izvora Dobra

voda. Iza planinarske kuće Strmac, iznad ruba livade

vodi kolni put kojim treba nastaviti istočno šumom

uzbrdo 1 h na hrbat Psunja. Na hrptu se spajamo s

putom od Muškog bunara i njime idemo 20 min desno

do izvora Dobra voda. Odatle ima još nešto više od

pola sata uspona do zidanog geodetskog stupa na

vrhu.

Strmac, poznato izletište Novogradiščana i

Brezovo polje, najviši vrh u Slavoniji

Planinarska kuća “Strmac” (350m) nalazi se na rubu livade

i šume, smještena u dnu sporedne doline potoka Begovice,

u blizini bazena i sluţi kao polazište za uspone prema

Brezovom polju.

STRMAC – BAĆIN DOL

(2H)

Od planinarske kuće Strmac za 10 min mimo bazena

stižemo do asfaltirane ceste dolinom Šumetlice.

Cestom desno ide se 1km prema Šumetlici pa kod

panoa za plakatiranje lijevo s ceste u istočnom smjeru

uzbrdo šumskim vlakom. Slijedi 1.30 h hoda preko

brda, s mnogo raskrižja, pa treba pomno pratiti

markaciju. Oko 15 min prije Baćin Dola markacija vodi

ispod dalekovoda poljskim putom pokraj njive, pa uz

potok i zatim preko mostića do crkve na cestu Nova

Gradiška – Požega.

EKO - ETNO SELO STARA KAPELA

idealno odredište za obiteljske izlete

Lokacija: Na raskriţju u Batrini skreće se desno prema

Pleternici i nakon sela Dragovci putokaz vodi prema selu

Udruga eko – etno sela Stara Kapela uredila je

pješačko – biciklističku stazu koja prolazi brežuljcima

rubnim dijelova sela u dužini 13 km. Na stazi je

pravilno rasporeĎeno 6 odmorišta s masivnim

stolovima i klupama, a na 4 odmorišta su izgraĎene

replike turskih čardaka. S čardaka se lijepo vidi dolina

u kojoj je smješteno selo i okolica. Za rekreativce

kojima je učini da je staza predugačka načinjeno je

nekoliko poprečnih staza kojima se mogu spustiti u

selo, a da ne prijeĎu stazu svom njezinom duljinom.

IZVOR:

1. Alan Čaplar, Planinarski vodič po

Hrvatskoj, Mozaik knjiga, Zagreb, 2011.

2. www.wikipedia.org

3. www.plsavez.hr

4. Boris Lovrić iz HPD “Strmac” Nova

Gradiška

5. www.destinacije.com

PRIPREMILA:

Blanka Borić, prof.