AHV je bila glavna tema na sjednici delegata Švajcarskog udruženja sin-dikata od 11. maja. Paul Rechtstei-ner, predsjednik Švajcarskog udru-ženja sindikata, je naveo u svom go-voru, da se na poboljšanja starosnih penzija već odavno čeka. Stoga je neophodno da se konačno aktivira pozitivan razvoj što se tiče starosnih penzija.

Na kontra ofanzivuSada bi trebalo da bude otvoreno no-vo poglavlje. Delegati su odlučili da naprave promjenu od dosadašnjeg odbrambenog stava i da krenu u kon-tra ofanzivu. S tim u vezi je usvojen jednoglasno projekat koji predvidja jačanje i proširenje (AHV) starosnog osiguranja. Ovaj projekat pod nazi-vom «AHV-plus» je već pokrenut još

u 2010 godini na kongresu Švajcar-skog udruženja sindikata. AHV-plus se zasniva na jednostavnom stavu: starosne (državne) penzije, kao što je navedeno u Ustavu, da adekvat-no regulišu osnovne potrebe ljudi. Pogotovo oni sa nižim i srednjim

primanjima ne mogu više da žive od svojih penzija.

AHV-plus u četiri varijante a odluka je u novembruEkspertska grupa je izradila četiri moguća modela AHV-plus. Delegati

su odlučili na godišnjoj skupštini da ova četiri modela još dublje pro-motre i na sljedećoj sjednici 16. no-vembra donesu odluku. U nastavku ćemo ukratko da predstavimo četiri modela:

Delegati iz Švajcarskog udru-ženja sindikata su govorili na svojoj godišnjoj skupštini od 11. maja za jačanje i po-boljšanje starosnih penzija. Namjera je da se povećaju penzije za ljude s niskim i srednjim primanjima.

Bolja zaštita za aktivne sindikaliste

Za mogućnost nastavka školovanja za mlade bez papiraUnia mladih je uvijek bila na čelu onih koji su se zalagali i ostala je da se zalaže za prava mladih bez papira. Stoga Unia pozdravlja spro-vodjenje prijedloga «Mladima bez regulisanog statusa omogućiti dalje školovanje» da se izmjene uredbe i propisi u vezi odobravanja boraviš-ne dozvole i zapošljavanja (VZAE). Konsultacije nacrta amandmana propisa su završene u martu 2012. godine. Prema ovom predloženom nacrtu promjena i mladi bez reguli-sanog statusa odn. «lica bez papira» bi imali mogućnost da dobiju dozvo-lu boravka dok traje njihovo školo-vanje. Dozvola boravka bi trebalo da se odobri i njihovim porodičnim članovima. Obrazovanje školova-nje za mlade bez papira moglo bi da spriječi da mladi bez papira ne zapadnu u neki posao sa izuzetno lošim uslovima. Zato je nacrt izmje-ne VZAE korak u dobrom pravcu. Do sada su mladi bez regulisanog boravišnog statusa mogli da poha-djaju sekundarni stepen obrazova-nja ili da studiraju na univerzitetu. Izučavanje zanata je prvi potez od strane sindikata Unia na kongresu u Luganu od 2008. godine i tamo je potvrdjen. Ova uredba bi trebalo da olakša mladima sa migrantskom pozadinom da se lakše integrišu na svim sferama integracije. Mla-di ljudi su posebno kod traženja mjesta na zanatu i daljem obrazo-vanju suočeni sa nepravilnostima i diskriminacijom. Rasistički ispadi protiv mladih ljudi sa migrantskom pozadinom nisu prihvatljivi. Jedna-ka šansa se mora pružiti svima bez obzira na pol starost ili nacionalnu pripadnost!

Émilie PasquierOdgovorna za odjel rada mladih

u sindikatu Unia

Editorial

2Bolji uslovi rada za svePotrebno regulisanje minimalne plate 4

Nehumana migraciona politikaRaspirivanje mržnje prema strancima je opasno

Više obrazovanja za sindikalisteBolja zaštita doprinosi boljoj motivaciji 3

n Varianta 1: «maksimum plus 25 %»Minimalna i maksimalna penzija se povećava za 25 procenata. Istovre-meno maksimalna penzija treba da bude ostvarena na godišnju zaradu od 46 000.-- franaka. Maksimalna penzija bi u tom slučaju izosila 2900.-- fra-naka. Sa ovom varijantom bi i oni sa niskim zaradama mogli postići maksi-malnu penziju. 11,8 Mrd. Finansiranje preko plate bi značilo za poslodavce i zaposlene dodatne procente od plate 1,75 %.

n Varianta 2:«srednje plus 200 franaka»Ova varijanta uvećava minimalnu i maksimalnu penziju za 200.--, frana-

ka što je u visini 13. plate. Maksimalna penzija se postiže sa današnjim go-dišnjim prihodima pri godišnjoj zaradi (Fr. 83 000.--). Varianta 2 povlači sa sobom troškove u visini od 5,5 Mrd. U procentima od plate to iznosi 0,8 % (od poslodavca i toliko od zaposlenog radnika).

n Varianta 3: «minimum plus 120 franaka»Povećanje minimalne i maksimalne penzije u visini od 120.– franaka je jednostavnije od ove dvije prethodne varijante, i ako u slučaju minimalne penzije odgovara visini 13 mjesečne penzije. Troškovi kod varijante 3 su niži. Iznose 3,3 Mrd. franaka, dakle 0,5 procenata od plate.

n Varianta 4: «13. starosna penzija»Opcijom 2 kod svih penzionera se postiže najmanje još i 13. Mjesečna penzija. Varianta 3 se uočava kod mi-nimalnih penzija. Kod varijante 4 kao klasični primjer 13. mjesečna penzija se uvećava lienearno. Svi penzioneri dobijaju povećanje penzije u visini jed-ne mjesečne starosne penzije.

/ Aurora García

Socijalna osiguranja, starosno osiguranje

Za penzije koje pokrivaju osnovne potrebe

Broj 4 | juli 2012 | Srpski / Hrvatski / BosanskiDodatak «work» novinama | Redakcija T +41 31 350 21 11, F +41 31 350 22 11 | info@unia.ch | www.unia.ch

Za sindikate je s pravom, odluka delegacije CoiffureSuisse potpuno neshvatljiva. Poslodavci su svojom negativnom odlukom od početka maja onemogućili veoma skromna i razumna poboljšanja opšteg kole-tivnog ugovora. Na primjer bilo je predvidjeno peta nedjelja odmora za sve od prvog dana zaposlenja (ranije od 10. godine zaposlenosti u istoj firmi). Pored toga niske osnovne za-rade bi trebalo u roku od tri godine do septembra 2014 postepeno da se povećavaju, sa sadašnjih 3400 frana-ka na 3700 franaka. I pored svega tog, dekegacija Udruženja je odbila opšti kolektivni ugovor, i ako je delegacija koja je obavljala pregovore prethod-no sama bila saglasna sa istim.

Postojeći ORU se kreće na veoma niskom nivouOdluka poslodavaca je još više nera-

zumljiva, obzirom da se već trenutni opšti ugovor u branši frizera kreće na veoma niskom nivou – nema 13. plate, radno vrijeme je jako dugo, kod porodiljskog odsustva u ORU ne postoji ništa iznad zakonskog mini-muma i plate su i dalje veoma niske. I ako u branši zaposleno radno osoblje sa kvalifikacijom plate stagniraju čak i za one sa dugogodišnjim radnim iskustvom.

Nema povećanja plata od 2009Plate se nisu povećale od 2009. go-dine. Tada su se socijalni partneri složili sa jednim opšteobvezujućim kolektivnim ugovorom, posebno jer su plate i radni uslovi bili nepo-voljni u pograničnim oblastima. Da bi omogućili pregovore sindikati su odustali od 13. plate. Ovaj zahtjev je naravno, sada ponovo na stolu.

Branša sa ženskim udjelom preko 90 %U ovoj branši je zaposleno oko 13 000 osoba, od toga oko 9000 zaposlenih podliježe opštem kolektivnom ugo-voru. Udio žena je preko 90 proce-nata. U Švajcarskoj postoji oko 4500 frizerskih preduzeća. Procjenjuje se

da velikih preduzeća koja zapošlja-vaju više od 10 radnika ima oko 500. Preduzeća sa više filijala i sa preko 100 zaposlenih mogu se izbrojati na prste jedne ruke.

/ Aurora García

Oni su nepoželjni kao krivci za sve a s druge strane su dobro došli za eksplo-ataciju u političke svrhe kao simbol opasnosti i nesigurnosti. Umjesto da se strukturna i politička prepreka za pristup obrazovanju, za posao i za ostvarenje političkih prava ukloni ili makar malo smanji, strancima se pripisuje nespremnost da se integri-šu. Već sadašnji nehumani uslovi za azilante i migrante su neprihvatljivi i teški a sve više se ide u smjeru pooš-travanja zakona i zakonska revizija je usmjerena u tom pravcu. Imajući u vidu ove činjenice u subotu 23. juna 2012 su održane demonstra-cije na nacionalnom nivou «STOP

nehumanoj migracionoj politici» u Bernu. Mi kažemo NE:

Ne klevetničke kampanje protiv azilanata!Izbjeglice iz arapskih zemalja nisu proljećne avanture, «Bettwil» ne smi-je da se ponavlja i pritvorski centri za izbjeglice su apsurd! Stop ovakvim podsticajima!

Ne reviziji zakona za azilante!Mi odbijamo stalno pooštravanje za-kona za azil, kojim bi se isključivala lica koja odbijaju učešće u ratu, i ko-jim bi se zabranila politička aktivnost licima koja traže azil u Švajcarskoj i da se ukine obrada procesa!

Ne pooštravanju prakse po pitanju Švajcarskog državljanstva!Samo još «dobro integrisani» stranci mogu dobiti Švajcarsko državljan-stvo. Državaljanstvo bi trebalo da bude moguće samo za državljanine sa C vizom. Pojednostavljeni proces državljanstva za mlade ljude, koji su odrasli ovdje i koji su pohadjali školu ovdje a posjeduju samo privremenu vizu (F-Ausweis) ili godišnju dozvolu boravka (B-Ausweis), poslije revizije zakona za državljanstvo bi bilo uki-nuto.

Ne prinudnoj integraciji!Novi zakon integracije stvara nove standarde «dobre integracije». I ako

je ovo više nego nejasno, ali u bu-dućnosti izdavanje i obnova dozvole boravka bi bilo kritično.Ne eksploataciji i sistematskom ugnjetavanju preko 100 000 lica ko-ja žive u Švajcarskoj bez papira! Mi zahtijevamo kolektivno regulisanje statusa za lica bez papira!Švajcarska pokušava da zatvori gra-nice sa trenutnom revizijom zakona za azil i s druge strane pooštravanjem postupka za dobijanje Švajcarskog državljanstva negira se integracija i pooštravaju odredbe da postojeći mi-granti dodju do svojih prava.

ORU za frizere nije prihvaćen – bez povećanja plate

horizonte Broj 4 | juli 2012 | Srpski / Hrvatski / Bosanski 2

CoiffureSuisse je na pregovorima oborio dogovor za novi opšti kolektivni ugovor za frizere. Na taj način poslodavci sprečavaju poboljšanja opšteg kolektivnog ugovora kao što je peta nedjelja odmora i povećanje minimalnih zarada. Odluka poslodavaca je nerazumljiva uzme li se u obzir da već postojeće odredbe u ovoj branši su na niskom nivou.

Opšti kolektivni ugovor za frizere

Nema povećanja minimalnih zarada za frizere

Seksualno uznemiravanje na radnom mjestuNa francuskom jeziku je otvorena web stranica www.non-c-non.ch t.j. platforma koja zainteresovanima može brzo i jednostavno i anonimno dati informacije i savjete o seksu-alnom uznemiravanju na radnom mjestu. Sajt je osnovan od strane predstavnika sindikata odn. sindi-kata Unia u saradnji sa deuxième Observatoire. Na sajtu je opisano kako žena najbolje može da postupi u slučaju uznemiravanja na radnom mjestu. Brza akcija i traženje savjeta je prvi prioritet.Seksualno uznemiravanje nije indi-vidualni problem, ovo utiče na sve nas tako i na cijelo društvo!

Podnošenje peticije «Merck Serono»Delegacija radnika od Merck Serono Ženeva je 13. juna – u pratnji sin-dikata Unia – predala oko 15 000 potpisa odjeljenju za ekonomske po-slove Johann Schneider-Ammann. Schneider-Ammann mora da prihva-ti prijedloge za održavanje radnih mjesta i da preispita istraživačke aktivnosti o preduzimanju konkret-nih mjera – kao što je godspodin Schneider-Ammann i obećao pri-likom predavanja potpisa. Ako se u Ženevi filijala zatvori time bi bilo ugroženo oko 1300 radnih mjesta. Osoblje je planiralo samo dan prije, 12. Juna da štrajkuje.

Sindikalna prava širom svijeta u opasnosti76 ubijenih aktivnih sindikalista u 2011. godini, otpuštanja i hapše-nja hiljade njih je bilans sindikalnih aktivista. I pri tome radnici koji su uključeni u akciju Arapsko proljeće platili su visoku cijenu za postiza-nje demokratije. Dakle iz godine u godinu negativna lista godišnjih izvještaja o povredama aktivnih sin-dikalista koji imaju smjelosti javno se boriti za demokratiju radničkih prava. Kompletan izvještaj o deša-vanjima i dogadjanjima u proteklom vremenu može se vidjeti na stranici (http://survey.ituc-csi.org).

Radno vrijeme prodavnicaRezultati kantonalnog glasanja u kantonima Cirih i Lucern su dali jasan signal za cijelu Švajcarsku. Naime na proteklim glasinjima Švaj-carskog stanovništva narod se jasno izjasnio protiv produženog radnog vremena za radnike prodavnica. Ta-ko je stanovništvo pokazalo volju za zaštitu radnih uslova personala u trgovini, koji i onako nemaju dobre uslove i rade za veoma niske plate noću i nedjeljom. Ovaj rezultat je i zaštita za male prodavnice i po-rodične radnje koje sebi ne mogu priuštiti toliki broj radnika i koji bi bili još više ugroženi konkurencijom velikh prodavnica. Ovo treba da se razradi i definitivno potvrdi od strane Nacionalnog i kantonalnih vijeća.

News

Propaganda protiv lica koja traže azil, izbjeglica, Roma, lica bez papira, ilegalnih migranata i uopšte stranaca je u po-slednjih mjeseci ponovo pojačana. Za socijalne i ekonomske probleme u Švajcarskoj se posebno krive migranti.

n Mi branimo pravo na azil, migraciju i integra-ciju u našem društvu!

n Pozivamo na humanu migracionu politiku!

n Mi zahtijevamo jednaka prava i pravo glasa za sve umjesto prinudne integracije!

/ Dara Filipovic

Nije korektno, a i opasno je širiti propagandu protiv stranaca, jer stranci su potrebni Švajcarskoj privredi

Za humaniju migracionu politiku!

Zahtijevamo jednaka prava glasa

«STOP nehumanoj migracionoj politici»

10. decembra 2011. godine Unia delegacija je na svojoj sednici za-ključila, da sazove drugi redovan kongres sindikata Unia. Kongres je najviši organ sindikata Unia, koji će se održati od 29. Novembra do 1. Decembra 2012 do 1. decembra 2012 u kongreshaus u Cirihu.

Ziljevi i Program obuhvata izmedju ostalog, sledeće glavne teme: Godišnji izvje-štaj i bilans stanja od 2009 do 2012, strateški ciljevi i prioriteti 2012 do

2016, «Unia-Fixsterne», koje sadrže dugoročne ciljeve organizacije, Pzi-cioni papiri za pojedinačne sindi-kalne teme uključujući i penzije za novodoseljene.Na kongresu se bira novo rukovod-stvo, koje će se po novom sastojati od najmanje 7 i najviše 9 članova i od predsjednika koga je Centralni odbor već ratifikovao.

Prijedlozi, nominacije i rokoviPrijedloge mogu prema statutima sindikata Unia da podnesu Regioni (i sekcije kroz svoje regione), sektori (i branše preko svojih sektora), inte-resne grupe kao npr. interesna grupa migranata, delegacija na svojoj sjed-nici. Centralni odbor i rukovodstvo sindikata Unia. Prijedlozi se podno-se pismenim putem najkasnije do 9. jula, prijedlozi za izbore do 28. avgusta.

/ Aurora García

Na redovnom kongresu sindikata Unia se bira novo rukovodstvo od 7–9 članova

Aktivni članovi sindikata Unia razradili plan o daljem radu

horizonte Broj 4 | juli 2012 | Srpski / Hrvatski / Bosanski 3

Dario Mordansini, Unia-odgovorna osoba za zaštitu zdrav-lja na poslu na nacionalnom nivou (ASGS), opisuje nam u sljedećem razgovoru razvoj dogadjaja poslednjih godina u ovoj oblasti i posebno ban objašnjava kojih se pravila inače treba pridržavati na ardnom mjestu.

Kako se razvijao zakon o zaštiti zdravlja na radu poslednjih godina?Što se tiče povreda na radu imamo pozitivan razvoj odn. u poslednjih 10 godina je registrovano smanjenje udesa na poslu sa 20 % na 15 % što ukazuje na napredak. Što se tiče zdravstvenih problema vezanih odn. nastalih zbog prirode posla situacija je sasvim drugačija. Kod problema mišićno-skeletnog sistema znači problema sa kičmom ili npr. posebno kod psihičkih zdravstvenih problema (zbog stresa) ustanovili smo stagnaciju ili čak povećanje broja oboljelih.Neohodno je što hitnije reagovati na ovakvo stanje. To proizilazi iz činje-nice da 31.1 % zaposlenih u Švajcarskoj kažu, da imaju osjećaj da njihovi uslovi rada ugrožavaju njihovo zdravlje.

Postoji li potreba za bolji zakon, više kontrola, ili šta treba da se uradi?Djelotvornije zakonske odredbe i sistematska kontrola su bez sumnje jako važni. Prioritet je po mom mišljenju razvoj i konsolidacija sigurnosne kulture u preduzećima. Time se misli, da zaštita zdravlja zaposlenih u preduzećima mora biti razumljima sama po sebi isto tako kao što kvalitet proizvoda i blagovremena i proizvodnja

A kao bi trebalo da se promoviše ova kultura sigurnosti na poslu?Ne postoji recept za to. Potrebne su razne mjere, koje isto tako ne mogu svugdje da izgledaju isto. Ali osnovni princip koji mora svugdje da se primjenjuje je sledeći: Ako postoji riziko za zdravlje: «STOP!: Eliminišite opasnost – tek onda nastaviti s radom!» Konkretno to znači da svi moraju imati pravo, da zaustave rad, ako je njegovo ili zdravlje kolega ugroženo.

Da li je primjena ovakvog «STOP – principa» uopšte realna?Mi radimo konkretno na tome. «mi», tos u odgovorne vlasti (Suva, inspek-cija rada), stručnjaci iz oblasti sigurnosti na poslu, udruženje poslodavaca i naravno sindikati. Prošle jeseni su na primjer svi akteri iz gradjevinarstva potpisali «Sigurnosnu kartu» (bilo je već objavljeno u horizonte 8/2011), i na taj način su se angažovali, da se «STOP-Prinzip» i primjeni. Slični projekti su u izradi i u industriji i u sektoru pružanja usluga.

Šta moraju ili bi trebalo da učine zaposleni?Prije svega zaposleni moraju znati, da imaju pravo na sigurno i zdravo radno mjesto. Za to je potreban aktivan doprinos od nas Unije.Onda je važno, da zaposleni sistematski intervenišu, ukoliko sigurnost i bezbjednost zdravlja na poslu nisu zagarantovani. Ovo sigurno nije uvijek lako i ponekad je potrebno i hrabrosti. Ali zajedno sa kolegama i sa Unia se može i mora da uspije. Svi zaposleni mogu u svako doba da kontaktiraju Unia sekretare. Samo na taj način se ostvaruje «sigurnosna kultura», o kojoj smo prethodno pričali. Samo na taj način možemo postići da se svi naveče vraćaju zdravi s posla.

/ Aurora García

Bezbjednost i zaštita zdravlja

Kod opasnosti prekinuti rad

Pitanje tog sastanka je bilo: Kako ćemo napredovati sa Unia Forte? Projekat ima za cilj jačanje sindikata na radnom mjestu i aktivnim sindi-kalcima dati više težine. Kao i prvog sastanka u 2010. Godini sjednicu je predvodila jedna aktivna grupa aktiv-nih sindikalaca.

Jačanje rada u fabrikamaJedan aktivni sindikalista iz istočne Švajcarske je prikazao sindikalni rad u industriji ovako: «Mi ne možemo da obavljamo sindikalni rad za naše kolege. Mi možemo taj posao samo sa našim kolegama da obavljamo.» Ali aktivni sindikalci u preduzećima mora biti bolje podržano od strane aktivnih i angažovanijih sindikalnih sekretara/sekretarica.

Više političkog obrazovanjaU radnim grupama aktivni sindika-

listi su diskutovali i o konkretnim prijedlozima poboljšanja: kao što su više političkog obrazovanja, u pr-vom planu na regionalnom nivou. Drugi ključni zahtjev je jačanje za-štite od otkaza za aktivne sindikali-ste. Kako u kolektivnim ugovorima tako i u pravnoj oblasti mora se više napredovati, jer u Švajcarskoj još uvijek ne postoji dovoljno zaštite za aktivne sindikalce. Ovdje mora da se primjeti napredak i to uskoro.

/ Aurora García

Projekt Unia aktivista

Promovisanje jakog sindikalnog rada

Drugi kongres sindikata Unia koji će se održati u Cirihu od 29. novembra do 1. decem-bra 2012, bira novo rukovod-stvo i odlučuje o strateškim pravcima u naredne četiri godini.

Drugi kongres sindikata Unia

2. redovni kongres sindikata Unia

Više od 150 sindikalaca su 12. maja 2012. godine se po drugi put došlo u Bern na na-cionalni sastanak aktivnih sindikalaca.

intervju

Dario Mordasini

Pored novog rukovodstva i novi ciljevi za naredne četiri godine

Nezaposlen: Postoje li različiti rokovi čekanja?Ja i moj radni kolega smo dobili otkaz krajem prošlog mjeseca. Obad-va smo se na vrijeme prijavili na biro za zapošljavanje. Ali moj kolega je odmah po prijavljivanju dobio novac od kase za nezaposlena lica. Nasuprot njemu ja sam morao da čekam deset dana. Da li to moguće?

Myriam Muff: Da. U većini slučajeva imate pravo na nadoknadu od kase za nezaposlena lica tek nakon nekoliko dana čekanja. Dani čekanja su zapravo dani koje kasa na početku «štemplanja» ne plaća. Ovi dani čekanja zavise od visine prihoda i od toga da li imate obavezu izdržavanja djece do 25 godina starosti. Oni koji su ostvarivali prihod do 3000 franaka nema «dana čekanja» (neplaćenih dana) bez obzira da li imaju ili nemaju djecu na izdržavanju. Osobe koje imaju djecu na izdržavanju mladju od 25 godina imaju pet «dana čekanja» neplaćenih dana ako su imali platu od 5001 franaka. Kod osoba koja nemaju djecu na izdržavanju imaju 5 dana neplaćenih ako su imali platu veću od 3001 franaka. Ovi tkzv. Dani čekanja (neplaćeni dani) ako ste imali platu veću od 5001 franaka i iznose 10 dana a ako ste imali platu izmedju 7501 do 10 416 franaka imate 15 neplaćenih dana. Dakle ako ste dobili 10 «dana čekanja» odn. neplaćenih 10 dana to znači da ste nemate obavezu izdržavanja djece do 25 godina i da ste imali platu izmedju 5001 i 7500 franaka mjesečno. Vaš kolega ili ima djecu ispod 25 godina starosti prema kojima ima obavezu izdržavanja odn. koji se nalaze na redovnom školovanju i imao je platu ispod 5001 franaka.

work, 25.5.2012

Invalid bez penzije: Smije li kasa za nezaposlena lica da mi smanji moje dnevnice? Prijavio sam se na invalidsko osiguranje zato što imam zdravstvenih poteškoća i nisam sposoban dalje da obavljam isti posao koji sam do sada obavljao. Dobio sam otkaz i prijavio se na RAV (posrednička služba za nezaposlena lica). Sad sam već četiri meseca nezaposlen i u međuvremenu sam dobio rešenje od invalidskog osiguranja. Nemam pravo na invalidsku penziju pošto mi je stepen invalidnosti procenjen samo 19 %. Međutim kasa za nezaposlena lica mi je takođe umanjila moj novac za 19 % i ako za to ne dobijam penziju. Sme li kasa tako da postupi?

Timur Öztürk: Da. Ako ste trajno samo delomično sposobni za posao i pri tome ste se prijavili na invalidsko osiguranje, na početku dobijate pun iznos nadoknade odnostno kao osnova za obračun nadoknade se uzima Vaša prethodna zarada. To samo dok još Invalidsko osiguranje nije donelo odluku i dok proces traje bez obzira što Vi teoretski niste sposobni za sve vrste poslova i Vaša radna sposobnost je ograničena. Kad invalidsko osiguranje donese rešenje, time se završava obaveza kase za nezaposlena lica da Vam isplaćuje puni iznos nadoknade i za kasu je onda od tog trenutka značajan Vaš stepen radne (ne) sposobnosti koji je utvrdilo invalidsko osiguranje. I ako sa 19 % nemate pravo na invalidsku penziju Vaš stepen nesposobnosti je utvrđen i iznosi 19 % a to za kasu znači da Vi niste sposobni preuzeti posao 100 % već samo 81 % iz čega proizilazi da Vam kasa za obračun nadoknade uzima kao osnovu samo 81 % od Vaše zarade pa od toga Vam isplatu umanjuje za 30 % odn. ako imate maloletnu decu ili ako su na redovnom školovanju do 25 godine umanjenje je 20 %.

work, 10.5.2012

horizonte Broj 4 | juli 2012 | Srpski / Hrvatski / Bosanski 4

www.unia.ch

Impressum: Beilage zu den Gewerkschaftszeitungen work, area, Événe­ment syndical | Heraus geber Verlagsesellschaft work AG, Zürich, Chefredak­tion: Marie­José Kuhn; Événement syndical SA, Lausanne, Chefredaktion: Sylviane Herranz; Edizioni Sociali SA, Lugano, Chef redak tion: Gianfranco Helbling | Redaktionskommission A. García, M. Akyol, D. Filipovic, M. Martín, M. Mendes, O. Osmani | Sprachverant wortlich Dara Filipovic | Layout C. Lonati, Unia | Druck Ringier Print, Adligenswil | Adresse Unia Redaktion «Horizonte», Weltpoststrasse 20, 3000 Bern 15, darinka.filipovic@unia.ch

U avgustu 2011 je cijela željeznička stanica u Cirihu bila oblepljena ksenofobičnim pla-kata švajcarske narodne partije (SVP). Peter Lüthi je reagovao protiv toga: on je nalijepio listove A3 formata preko toga. Zbog toga je uhapšen i u aprilu 2012. Godine je morao da odgovara pred sudom u Cirihu. Unia-Migra-ciona komisija je 5. Maja na svojoj sjednici odala čast za ovu hrabru akciju i za obadva iz Šafhauzena Christoph Schmutz i Andi Kunz (bilo je u horizonte 8/2011) sa nagradom od nekoliko stotina franaka za gradjansku hrabrost.

«Ja nisam plakat vandalista. Prigovor o vandalizmu koji je bio u štampi prilično me je iznenadio, jer ja sam sa mojom akcijom plakata tražio način izražavanja koji se ne može nazvati vandalizmom. To je bilo namjerno tako, jer nisam želeo da se to na plakatama prećutno posmatra već da ljudi pogledaju, da razmisle i da prepo-znaju opasnost iz toga.» Peter Lüthi, nastavnik istorije u Kantonu Cirih, govori mirno i pažljivo bira riječi. On se dobro sjeća toga dana kada je na glavnoj željezničkoj stanici u Cirihu pogledao u zid pun plakata SVP partije: «To je bio šok! Ove plakate vrijedjaju dostojanstvo stranog stanovništva.»

Plakate krše ljudsko dostojanstvoRazmišljate li da biste mogli biti kažnjeni zbog toga? «Da, ali pasivno gledanje, ništa se nije desilo. Savezni ustav

je jasan: ‚Ljudsko dostojanstvo se poštuje i štiti’. Ovim plakatama se krši Ustav. Tako da sam morao da branim poštovanje Ustava. I za strane državljane u Švajcarskoj koji nemaju pravo glasa i ne mogu da se brane.» Lüthi apeluje na krivični zakon oličen opravdanjem u nužnim slučajevima. «Mnogi ljudi migranti, ali i stariji Švajcarci i Švajcarkinje su zahvalne za ovaj čin. I na primjer jedna 80-godišnja Švajcarkinja. Možete biti sigurni da nesum-njivo, neće podržati vandalizam.»

Raspirivanje mržnje je opasnoMnogi loši komentari za Online novine u vezi Unia nagrade su me iznenadili. «Nisu me pogodili jer osoba koja je tamo prikazana, nisam ja». Prigovori i paušalno osudjivanje ne može tek tako da prodje:U suštini on nije protiv SVP. On je čak i u nekim stavovima npr. pristup Evropskoj Uniji saglasan sa stavovima SVP. Ono što njemu smeta je rukovodstvo partije sa svojom hladnokrvnom propagandom i podstrekivanje mržnje. Za njega je jasno da jaka imigracija sa sobom nosi i odredjene probleme. Ali o njima se treba pričati a ne praviti tabu od toga. Propaganda SVP zameće mržnju i ne riješava probleme.

/ Marília Mendes

Portret

Vi pitate –mi odgovaramo

Peter Lüthi- raspirivanje mržnje prema strancima je opasno za naše društvo

Da li ste Vi gospodine Lüthi plakat vandalista?

Medjunarodna konferencija rada je izabrana kao pokretač, jer je ovaj ko-mitet zahtijevao još 2006. godine da se u Švajcarskoj sindikalni posrednici bolje zaštite od nezakonitih otkaza.

Revizija obligacionog prava zbog pritiska poslodavacaKao rezultat ove akcije, Savezno vije-će je u 2010. godini na konsultacija-ma predložilo reviziju zakona,kojom je zaštita od otkaza poboljšana. Švaj-carsko udruženje sindikalaca je bilo spremno da podnese žalbu medjuna-rodnoj zajednici za zaštitu od otkaza.Savezno vijeće nije ništa preduzelo do današnjeg dana zbog pritiska po-slodavaca.

Neophodno je Parlamntu predočiti nove prijedloge kako bi se skandal otpuštanja sindikalnih aktivista za-ustavio.

Povećanje anti sindikalnih otkazaŠvajcarsko udruženje sindikata ne može da prihvati odbijanje zaštite otkaza za sindikalne aktiviste. Čak što više u protekle dvije godine broj otpuštenih aktivnih sindikalista je uvećan i Savezni sud u slučaju Suter versus Tages Anzeiger je došao do zaključka, da se bolja sudska zaštita protiv nezakonitih otkaza za akvine sindikaliste može postići samo ako dodje do promjene zakona.

Konačno više zaštite!Za sindikate je sasvim jasno: Ko-načno je neophodno se bolje po-zabaviti i nešto konkretno predu-zeti protiv anti-sindikalnih otkaza. Ako politika ne reaguje Švajcarsko udruženje sindikata bi moralo da se žali medjunarodnoj organizaciji za Anti-sindikalna otpuštanja zbog povrede i kršenja odredbi iz potpi-sane medjunarodne konvencije pod rednim brojem 98.

/ Aurora García

Nezakoniti/protiv-sindikalni otkazi

Više zaštite protiv anti- sindikalnih otkaza odmah!

Oko 40 sindikalista su povodom medjunarodne konferencije rada predali članu Saveznog vijeća Schneider-Amman 12. Juna u jutarnjim satima simboličnom akcijom jedno protesno pismo. Ovim pismom se zahtijeva od Saveznog vijeća bolja zaštita od otkaza za sindikalne predstavnike.

Sindikalni aktivisti zalužuju više zaštite

Više zaštite za sindikaliste mora da se reguliše zakonom