Embed Size (px)
Citation preview
Barica Urh, mag. psih.
Magdalena Živković, dipl. psih.
Depresija i
izazovi ţivota
DPPŢDruštvo psihologa Požeško slavonske županije
9. Tjedan psihologije u Hrvatskoj
Fotografije u uvodu:
Fotografi Edward Honaker, Noell Oszwald i Elizabeth Izzo
svjedoče vlastitu depresiju
- Uvod – opis depresije, raširenost i liječenje
- Psihološki pristupi:
KBT – Kognitivno bihevioralna terapija
MBCT – Mindfulness Based Cognitive Therapy
Što ćete slušati:
Što je depresija?
„ Drugim osobama je vrlo teško objasniti koliko se očajno
osjeća čovjek u teškoj depresivnoj epizodi, koliko
izgubljeno,bespomoćno,žalosno...a na izlazu iz tunela ne
nazire se svjetlost..˝
Mike Wallace (TV voditelj)
Univerzalno ljudsko iskustvo.
Pad raspoloženja, tuga koja
po jačini i trajanju
odstupa od
svakodnevnih “životnih”
promjena raspoloženja
Uzroci
Biološki:
genetsko nasljeđe, somatske bolesti,
zlouporaba sredstava
ovisnosti, vaskularne i biokemijske
promjene u mozgu
Socijalni i psihološki:
traumatska iskustva,usamljenost,
stres, gubici, loši odnosi ...
Kombinacija svega što nadilazi
osobne kapacitete suočavanja
Teţina
- Blaga- Umjereno teška - Teška - Akutna / reaktivna - Ponavljajuća / kronična
Slika
1. Sniţeno raspoloţenje
2. Poremećaj apetita i promjena tjelesne
težine
3. Nesanica ili prekomjerno spavanje
4. Samooptuživanje, osjećaj bezvrijednosti
ili krivnje
5. Ponavljajuće misli o smrti ili suicidu
6. Smanjen interes i gubitak radosti u svakodnevnim
aktivnostima
7. Psihomotorno usporenost ili agitacija
8. Umor ili gubitak energije
9. Otežano razmišljanja ili koncentracije, neodlučnost
10. Gubitak samopouzdanja i samopoštovanja
Da bi se postavila dijagnoza
depresije potrebno je:
- za blagu najmanje 4,
- za umjerenu najmanje 5 i
- za tešku najmanje 7
simptoma u trajanju od
barem 2 tjedna
Dijagnoza
Raširenost
- 1990. godine depresija je bila četvrti
javnozdravstveni problem u svijetu
- oko 7% oboljelih
- do 2020. godine depresija će biti
drugi javnozdravstveni
problem (Svjetska zdravstvena
organizacija)
- Zahvaća sve ali je dvostruko češća
kod žena i u odrasloj
dobi od 35 do 60 godina
- Blagu depresiju barem jednom u
životu doživjelo je više od
polovice čovječanstva
- Oko 50% depresivnih
bolesnika ostaje neprepoznato
- 90% prepoznatih se liječi
nedovoljno ili nikako
- Samo 10% prepoznatih se liječi
primjereno
Tretman
Cilj liječenja
- Olakšati simptome –
postići da se osoba bolje
osjeća
- Uspostaviti normalno
socijalno funkcioniranje
- Smanjiti rizik ponavljanja
simptoma
Zašto depresija
ostaje neprepoznata?
- Poteškoće u razlikovanju
psiholoških simptoma
depresije i normalnog
odgovora na stresne
događaje
- Negativna stigma
Podiţe se svijest o problemu depresije
4. Hrvatski kongres o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji
s međunarodnim sudjelovanjem – Zagreb, veljača 2015
Depresija u stoljeću uma
PSIHOTERAPIJA I
SAVJETOVANJE
Kako djeluje
MENTALNI TRENING
Svaka mentalna aktivnost – misao, odluka, procjena, namjera, emocija, ... ima fiziološku podlogu u mozgu
aktivacija neuralnemreže/krugovi
povezivanje putem sinapsi
mentalne navike
OSOBNA PROMJENA = drugačije umrežavanja/ osobine
Aktiviran zajedno/ umrežen zajedno
(tim putevima najmanji otpor)
Aktivacija – stanjeponavljanje Umrežavanje – osobina
Neuroplastičnost
Sposobnost mozga da se doživotno mijenjapod ujecajem iskustva
• Osnaživanjem postojedih i stvaranjem novih sinapsi
• Rast mijelina (ovojnica koja omoguduje brži protok impulsa)
• Stvaranjem novih neurona
KBT
priručnik za samopomoć
KOGNITIVNO-BIHEVIORALNA TERAPIJA=MISAONO-PONAŠAJNO LIJEČENJE
Etiologija depresije po BK modelu
• Lewinsohnova bihevioralna teorija
- depresija je posljedica malog broja pozitivnih
interakcija (npr.depresivna majka) ili velikog
broja kažnjavajućih iskustava
- nedostatak pozitivnih potkrepljenja može biti
posljedica:
- nedovoljnih izvora potkrepljenja u okolini
- nedostatka socijalnih vještina
- nesposobnosti doživljanja ugode
Beckova kognitivna teorija
• Naglašava negativnost kognicije
• Percepcija gubitka
DEPRESIVNA TRIJADA
- negativna percepcija sebe(kao deficitarnog, neadekvatnog,
bezvrijednog, nepoželjnog)
- negativna interpretacija događaja (pretjerani zahtjevi
okoline)
- negativno viđenje budućnosti (očekivanje teškoća i
neuspjeha) - beznadnost
Kognitivni model depresije (Beck)
(Rana) iskustva
Stvaranje nefunkcionalnih pretpostavki
Kritični događaji
Aktivacija pretpostavki
Negativne automatske misli
Simptomi depresije
Bihevioralni Motivacijski Emocionalni Kognitivni Somatski
KBT- aktivan, direktivan, vremenski ograničen, strukturirani
pristup utemeljen na teorijskoj racionali da su emocije i
ponašanje neke osobe u velikoj mjeri određene načinom koji
ta osoba strukturira svijet (Beck i sur.,1979.)
- utemeljena na teorijskom modelu emocionalnog poremećaja
- utemeljana na čvrtoj terapijskoj suradnji u kojoj je pacijent (klijent)
ravnopravan partner u timskom rješavanju problema
- kratka i vremenski ograničena, poticajna za pacijenta da razvije
vještine samopomoći
- strukturirana i direktivna
- usmjerena na problem i faktore koji ga podržavaju, a ne na izvor
- poučava propitivati i provjeravati osobna vjerovanja
- obrazovna-primjenom kognitivno-bihevioralnih tehnika omogućuje
stjecanje novih vještina kroz ras s terapeutom i kroz domaće zadaće
KBT
Glavne strategije KBT-a1. Kognitivne strategije-Tehnike preusmjeravanja pažnje:
usmjeravanje na jedan objekt, senzorna svjesnost,mentalne vježbe, ugodna sjećanja i fantazije, brojenje misli
2. Bihevioralne strategije
Aktivnosti motrenja-bilježenje aktivnosti, zadovoljstva i vještine
Planiranje aktivnosti, zadavanje stupnjevanih zadataka
Bihevioralni eksperimenti
Kognitivno-bihevioralne strategije
Identificiranje negativnih automatskih misli
Propitivanje negativnih automatskih misli
Kognitivne distorzijeNAM su posljedica pogrešaka u obradi, zbog kojih dolazi do
distrozija percepcija i interpretacija doživljenog.
DIHOTOMNO RASUĐIVANJE
EMOCIONALNO ZAKLJUČIVANJE
DEPRESIJA NISTE VI,
TO JE SAMO STANJE
VAŠEG UMA KOJE SE
MOŢE MIJENJATI
MBCT
priručnik za samopomoć
SVJESNO KROZ DEPRESIJU
MBCT – Mindfulness Based Cognitive Theraphy
Kognitivna terapija utemeljena na usmjerenoj svjesnosti
Mark Williams John Teasdale Zindel Segal
Razvijali 90tih KBT program za održavanje dobrog stanja nakon depresije
Susret: Jon Kabat Zinn i program MBSR za redukciju stresa
MBSR – Mindfulness Based Stress Reduction
Redukcija stresa utemeljena na usmjerenoj svjesnosti
Razvili MBCT
Mindfulness
Svjesno - namjerno obraćanje paţnje
na sadašnje iskustvo
(osjete, misli, emocije, svakodnevne
aktivnosti )
bez prosuđivanja – znatiţeljno i suosjećajno
istraţivanje i priznavanje iskustva takvog
kakvo jest
Kako se vježba
Upravo sada svjesno obratite
pozornost na ... disanje, tjelesni
osjet, emocije, misli ...
Promatrajte iskustvo bez
vrednovanja
Um odluta Osvijestite
gdje ste
Svjesno odlučite opet
obratiti pažnju na
tjelesni osjet
Bez vrednovanja i s blagošću !!!
Trening mozga
Jedan način funkcioniranja uma
RADNI MODUS
„DOING MODE”
Smanjenje razlike između onog što jest i željenog Auto pilotRješava izvanjske probleme
Samo ono što jestSvjesni izborRješava emocionalna stanja
Drugi način funkcioniranja uma
MODUS BIVANJA
„BEING MODE”
1. DIO
Depresija: sklop misli. emocija, tjelesnih osjeta i ponašanja
Moja stvarnost koju
moram popraviti –
ruminacije, mozganje
od kojeg mi je još
gore
Moje stanje koje
priznajem/prihvaćam,
suosjećajno
istražujem i
upoznajem
Radni modus
auto pilot
Modus bivanja
Svjesna odluka
2. DIOVaše iskustvo usmjerene svjesnosti (mindfulnessa)
Svjesna odluka na što usmjeravate pažnju
Osjeti – što vidim, čujem,
dotičem, jedem,
kako dišem ...
Ništa ne moram
postići, nikuda stići,
ne moram se osjećati
drugačije ... samo
suosjećajno istraţujem
što je tu
Kako osjećam tijelo u
pokretu ... hodam,
vježbam
3. DIOVaše iskustvo usmjerene svjesnosti (mindfulnessa)
Svjesna odluka na što usmjeracate pažnju
Što mislim ... Misli
su samo događaji
u umu
Ništa ne moram
postići, nikuda stići,
ne moram se osjećati
drugačije ... samo
suosjećajno istraţujem
što je tu
Što se sve događa kad
radim obične stvari ...
perem suđe, peglam ...
Što osjećam...
Kako to
prepoznajem u
tijelu, mislima,
ponašanju
3. DIO
Pristupam
znatiželjno
Modus bivanja
Izbjegavam
Radno modus...Negativan
osjećaj
JA NISAM MOJE MISLI
JA NISAM MOJI
OSJEĆAJI
JA SAM PUNO VIŠE
OD TOGA
MODUS PRISTUPANJA –
MODUS IZBJEGAVANJA
4. DIO
Kako to ugrađujem u svoj svakodnevni život
Ništa ne moram postići,
nikuda stići,
ne moram se osjećati
drugačije ... samo
suosjećajno istražujem
što je tu
Svjesnost/Mindfulness je kao ogroman kontejner u kojem
ima mjesta i za pozitivno i negativno
Pronalazim u sebi mirno
mjesto iz kojeg
promatram i prihvaćam
I DONOSIM
MUDRU ODLUKU
Kratka vjeţba svjesnosti
