MOZVAG: 1432

STUDIJSKI PROGRAM

DIPLOMSKI STUDIJ

PISANA BAŠTINA U DIGITALNOMOKRUŽENJU

1

KAZALO

UVOD …………………………………………………………………..................... 3Uvodne napomene …………..……………………………………………….......... 5Razlozi za pokretanje studija ……………………………………………………… 7Dosadašnja iskustva predlagača studijskog programa ………………………… 8Partneri u uvođenju studijskog programa ……………………………………….....

9

Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata ……………………………….

9

Metode procjene kvalitete …………………………………………………..……… 9OPĆI PODATCI ………………….…………………………………………………. 11UVOD ………………………………………………………………………………… 13Naziv studija …………………………………………………………………………. 13Nositelj studija ……………………………………………………………………….. 13Trajanje studija ……………………………………………………………………… 13Uvjeti upisa ……………………………………………………………………......... 13Opis stručnih zvanja – diplomska razina ………………………………………… 13Akademski naziv i opis …………………………………………………………….. 14Ciljevi diplomskog studija/magisterija …………………………………………….. 14Jezik nastave – engleski …………………………………………………………….

14

Optimalan broj studenata koji se može upisati na studij …………………………

14

Odnos nastavnik – studenti …………………………………………………………

14

Pokretljivost ………………………………………………………………………….. 14Organizacija …………………………………………………………………………. 14Školarina ……………………………………………………………………………... 15Popis suradnih institucija koje dodjeljuje završni akademski stupanj …………. 15Obveze studijskog programa ………………………………………………………. 15Mentorstvo magistarskih radova i akademsko savjetovanje …………………… 15Prenosivi kolegiji i moduli ……………………………………………………………

15

Pristupanje obrani magisterija ………………………………………………………

16

Nastavak studiranja ………………………………………………………………….

16

Preduvjeti za Certifikat za cjeloživotno učenje ……………………………………

16

Upravljanje Združenim studijem …………………………………………………… 16

2

STRUKTURA ZDRUŽENOG STUDIJSKOG PROGRAMA ……………………..

17

UVOD ………………………………………………………………………………… 19Popis obveznih i izbornih predmeta ………………………………………………. 20Opis obveznih predmeta ……………...……………………………………………. 23Opis izbornih predmeta …………………………………………………………….. 37Struktura studija …………………………………………………………………….. 47Uvjeti upisa u višu godinu studija …………………………………………………. 47Popis predmeta koje student može birati s drugih studija………………………..

48

Popis predmeta i/ili modula koji se izvode na stranom jeziku ………………….. 53Kriteriji i uvijeti prijenosa ECTS bodova .…………………………………………..

53

Način završetka studija …………………………………………………………….. 53Uvjeti za nastavak prekinutog studija …………………………………………….. 53UVJETI IZVOĐENJA ZDRUŽENOG STUDIJSKOG PROGRAMA …………… 55Mjesto izvođenja studijskog programa …………………………………………… 57Podaci o prostoru i oprema potrebna za izvođenje studija ………………………

57

Podaci osvakom angažiranom nastavniku ………………………………………. 59PRIMJER ANKETE ………………………………..……………………………….. 77

3

UVOD

4

UVODNE NAPOMENE

Digitalizacija je pisane kulturne baštine novo i dinamično područje istraživanja i prakse koje silovito razvija. Suradničke su akademske ustanove iz Osijeka, Zadra i Parme prepoznale “potrebu za integracijom znanja na sjecištu različitih disciplina i razumijevanjem prikupljenog praktičnog iskustva.” 1 Ovaj je pristup poslužio kao polazište u oblikovanju prijedloga Združenog studija.

Poslanje je predloženog Združenog studija zajednički proizvesti sposobnog i prilagodljivog diplomiranog studenta koji će moći preuzimati i izvoditi složene projekte i procese digitalizacije kulturne baštine i razvijati digitalne informacijske usluge cilj kojih je omogućiti obrazovnim ustanovama, istraživačima i javnosti da na optimalan način koriste nacionalnu i europsku baštinu za vlasitite potrebe, ali i potrebe društvenih zajednica u obje zemlje i šire.

Prednost je predloženog Zadruženg studija, u odnosu na pojedinačne nacionalne ili institucionalne studije, u njegovoj usmjerenosti na europsku obrazovnu strategiju koja predviđa suradnju obrazovnih, kulturnih i istraživačkih ustanova u svrhu postizanja visoke kvalitete obrazovanja i optimalnu razinu pokretljivosti studenata i nastavnika.

Ostvarenje predloženog Združenog programa temelji se na ranijim iskustvima sveučilišta u Osijeku i Parmi u međunarodnoj suradnji, komplementarnosti obrazovnih i istraživačkih aktivnosti triju partnera te inovativnom pristupu potrebama institucija pamćenja u središnjoj i južnoj Europi za obrazovanim informacijskim stručnjacima koji su sposobni preuzimati na sebe nove projekte i usluge u digitalnom okruženju. Ipak, snaga je predloženog Združeng studija njegova nova struktura utemeljena na Bolonjskim preporukama Europske komisije i na smjernicama stručnih tijela koje osiguravaju postizanje boljih obrazovnih rezultata zajedničkim snagama svih partnera.

Društveno okruženje i razvoj Prijedloga Prijedlog združenog studija u polju informacijskih znanosti naslovljen Pisana baština u digitalnome okruženju pokušava uspostaviti koherentan program koji bi bio zanimljiv i privlačan studentima iz europskih zemalja koje planiraju zaštitu nacionalne i kulturne baštine, ali koji ujedno ističe specifičnosti pojedinih zemalja. Studij također uzima u obzir i relevantne strateške ciljeve hrvatskih i talijanskih visokoškolskih obrazovnih sustava i zakonskih okvira u obje zemlje koji čine osnovu ili zahtijevaju nove sheme organizacije studija na visokoškolskim ustanovama.

Oba hrvatska odsjeka (Odsjek za informacijske znanosti u Osijeku i Odjel za knjižničarstvo u Zadru) kao i Odsjek za kulturnu baštinu u Parmi, vjeruju da je usustavljivanje interdisciplinarnog studija u području digitalizacije pisane baštine izuzetno važno za uspješno sudjelovanje triju sveučilišta u procesu implementacije Bolonjskih načela u visokom obrazovanju. Stručnjaci u području informacijske znanosti općenito i stručnjaci za digitalizaciju pisane baštine posebice, kako ih vidimo u ovom Prijedlogu, nalaze se među drugim važnim povezujućim elementima osiguravanja novog integriranog sustava diplomskog akademskog obrazovanja i organizacije suradničkih projekata vezanih uz pisanu baštinu u institucijama pamćenja u obje zemlje ali i u susjednim zemljama kao što su Austrija, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Slovenija. Opće je poznato i prihvaćeno, posebno u društvima koja temelje svoje nacionalne razvojne strategije na ideji društva znanja odnosno društva koje uči, da je pisana baštinska građa dio nacionalne i globalne kulturne baštine. Stoga je obrazovanje stručnjaka koji će biti sposobni nositi se s digitaliziranim i digitalnim kulturnim artefaktima ključna točka u razvojnih strategija u središnjoj i južnoj Europi. Predloženi bi združeni studij stoga trebao, među ostalim, omogućiti obrazovanje modernih stručnjaka u području takozvane e-ekonomije (npr. kulturni turizam), e-vlade (npr. upravljanje i financiranje projekata digitalizacije kulturne baštine u ministarstvima kulture, primjerice), e-učenja (npr. uporaba digitalnih zbirka nacionalne pisane baštine u osnovnom, srednjem i visokoškolskom sustavu) i e-nakladništva (npr. izdavanje i reformatiranje jedinica koje su važne za nacionalnu i europsku/svjetsku kulturnu baštinu). Studij bi trebao pridonijeti povećanju horizontalne i vertikalne pokretljivosti studenata unutar osječkog, zadarskog i parmskog sveučilišta, ali i među suradničkim i drugim europskim sveučilištima te sveučilištem Rutgers iz SAD-a (Sporazum o suradnji između Sveučilišta u Osijeku i Sveučilišta Rutgers potpisan je 2004. godine) koji nude slične ili srodne studije. Predloženi studij nudi mogućnost i studentima drugih studijskih programa da nakon uspješnog završetka svog preddiplomskog studija (u nekom drugom području) usvoje znanja i vještine neophodne za uspješne projekte digitalnih zbirki i usluga u područjima u kojima im je dodijeljen stupanj prvostupnika.

1 Manzuch, Z. ; I. Vatanen ; T. Aparac-Jelusic. European Curriculum Reflections on Library and Information Science Education. / Ed. by L. Kajberg and L. Lørring. Copenhagen : The Royal School of Library and Information Science. Copenhagen 2005. str. 59.

5

Poslanje suradnih Odsjeka

ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI, SVEUČILIŠTE J. J. STROSSMAYER U OSIJEKUOdsjek za informacijske znanosti nudi studentima izobrazbu u polju informacijskih znanosti koja će im omogućiti da postanu polivalentni informacijski stručnjaci slijedom obrazovnih programa i znanstvenoistraživačkih tema zasnovanih na praćenju i tumačenju procesa prijenosa informacija u suvremenome društvu, očuvanju baštine i oblikovanju informacijskih službi i usluga za potrebe društva znanja i cjeloživotnog obrazovanja. Dopusnica za preddiplomski i diplomski studij dobivena je u lipnju 2005.

ODJEL ZA KNJIŽNIČNU I INFORMACIJSKU ZNANOST, SVEUČILIŠTE U ZADRUZadarski Odjel naglašava potrebu za informacijskim stručnjacima u AKM (arhivi, knjižnice, muzeji) okruženju koji su obrazovani na način da nakon diplome mogu jednostavno pronaći zaposlenje, a na temelju specifičnih i različitih nastavnih programa u kojima je naglasak na usvajanju znanja i vještina potrebnih za stvaranje pridodane vrijednosti informacijama, usvajanju novih informacijskih vještina i upravljačkih vještina potrebnih za bavljenje kulturnom baštinom. Dopusnica za preddiplomski i diplomski studij dobivena je u lipnju 2005.

ODSJEK ZA KULTURNU BAŠTINU I IZVEDBENE UMJETNOSTI, ODSJEK ZA KNJIŽNIČARSTVO (DIPARTIMENTO DEI BENI CULTURALI E DELLO SPETTACOLO)Odsjek se nalazi unutar Fakulteta humanističkih znanosti na Sveučilištu u Parmi, Italija. Osnovan je 1970., i prvi je u Italiji, 12 godina (1975.-1984.), nudio dvogodišnji diplomski studij namijenjen specifičnim potrebama knjižničnih i informacijskih stručnjaka. Nakon talijanske reforme visokog obrazovanja, od 2000. Odsjek za knjižničarstvo nudi dva dodiplomska studija: Corso di laurea in conservazione dei beni culturali (preddiplomski studij za zaštitu kulturne baštine) s posebnim usmjerenjem na kojemu nudi šire i intenzivnije obučavanje u području zaštite i iskorištavanja kulturne baštine, s posebnim naglaskom na knjižničnu baštinu, i Corso in Comunicazione Scritta ed ipertestuale (Studij pisane i hipertekstualne komunikacije) s posebnim naglaskom na utjecaj digitalnog okruženja na stvaranje, upravljanje, uporabu, zaštitu digitalnih objekata i novim udaljenim uslugama korisnicima. Istraživačke aktivnosti Odsjeka za knjižničarstvo usmjerene su na različita ali srodna područja. Nudi se i istraživački program izdavaštva usmjeren prema izdanjima objavljenima u regiji tijekom razdoblja ručnog tiska (15. do 19. st.): ta bi istraživanja trebala dovesti do implementacije specifičnih bibliografskih baza podataka koje će moći pretraživati stručnjaci iz područja, ali i narodne knjižnice. Ovu se bazu namjerava povezati s digitalnim arhivom digitaliziranih tekstova.

Drugo područje istraživanja usmjereno je prema upravljanju knjižnica, s naglaskom na njihov povijesni razvoj: u Italiji je većina narodnih knjižnica nastala u 19. st. kada su obogaćene zbirkama koje je država oduzela vjerskim kongregacijama. U ovom području, razmatraju se problemi koji se odnose na upravljanje zbirkama i pitanja profesionalnog obučavanja knjižničara u području novih tehnologija za upravljanje digitalnim zbirkama.

Zajednička je vizija triju suradnih ustanova sljedeća: nastavni program iz informacijskih znanosti koji će, zahvaljujući svojoj usmjerenosti na nove tehnologije, interdisciplinarnost i mogućnosti udaljenog obrazovanja, privući studente i uposlenike u kulturnom sektoru svojom otvorenošću preddiplomskim studentima koji su prikupili 180 ECTS bodova na različitim studijskim programima, suradnim institucijama, te potencijalnim studentima iz susjednih zemalja osiguravajući pritom usku suradnju sveučilišta i vladinih, kulturnih i obrazovnih institucija u kojima će se odvijati praktično obučavanje.

Ciljevi su predloženog programa: odgovoriti na rastuće potrebe europskih društava za obrazovanim informacijskim stručnjacima koji

su sposobni upravljati zbirkama pisane kulturne baštine u novom digitalnom okruženju; pružiti napredna znanja i vještine potrebne svakom budućem informacijskom stručnjaku koji se

bavi projektima digitalizacije i digitalnim informacijskim uslugama te istodobno potaknuti znatiželju studenata informacijskih znanosti i drugih polja za posebne vidove digitalizacije i informacijskih djelatnosti za koje je potrebna dodatna izobrazba (specijalizacija) na diplomskom odnosno poslijediplomskom studiju;

uputiti na teme i probleme o kojima se danas intenzivno raspravlja unutar informacijskih struka i na interdisciplinarnoj razini (primjerice, zaštita i predstavljanje pisane baštine, upravljanje informacijskim ustanovama, službama i mrežama, promocija zbirki kulturne baštine, izgradnja i

6

upravljanje digitalnim zbirkama, multikulturalnost, informacijska etika itd.), stvarajući pritom okvir za tumačenje različitih aspekata kulturne baštine u novom digitalnom okruženju;

pridonijeti sustavnosti znanstvenoistraživačkog rada u polju informacijskih znanosti, potaknuti interdisciplinarna istraživanja vezana uz fenomen digitalizacije kulturne pisane baštine te pokazati potrebu i vrijednost istraživanja i poučavanja u polju informacijskih znanosti (posebice u odnosu na nastavak obrazovanja na poslijediplomskoj razini);

uputiti na potrebe suvremenoga društva za informacijski pismenim građanima i ulogu informacijskih stručnjaka u promicanju svekolike pismenosti, čitanja, vrijednosti baštine i kvalitetnog provođenja slobodnog vremena;

omogućiti razmjenu studenata i nastavnika na osnovi dogovorene suradnje te poticati studente na prevladavanje jezičnih i kulturnih prepreka.

1. a) Razlozi za pokretanje studijaU posljednjem su se desetljeću pojavili suradnički projekti različitih disciplina u čijem je središtu bila digitalizacija kulturne baštine. Većina je nastavnih programa iz područja knjižnične i informacijske znanosti pratila taj trend uvođenjem nekih kolegija koji su se bavili problemima digitalizacije “pod pritiskom prakse i kao rezultat velikog iskustva akumuliranog u brojnim projektima stvaranja i održavanja digitaliziranih zbirki.”2 O studijskim programima na akademskoj razini raspravljalo je nekoliko stručnih tijela u Europi (npr. EUCLID, CILIP, Eblida) koja su prepoznala važnost upravljanja kulturnom baštinom u tehnološkom okruženju jer informacijska i komunikcijska tehnologija (IKT) zahtijeva nove vještine i znanja ali i razumijevanje temeljnih načela brige i predstavljanja kulturne baštine te kriterija odabira i nabave digitalnih objekata u novonastalom obrazovnom okruženju. Ipak, kako su filozofija i saržaj akademskog nastavnog programa duboko utemeljeni na konceptualnom okviru uključenih istraživanja i prepoznatih potreba prakse, naša je namjera uvesti takav akademski program koji će omogućiti obrazovanje stručnjaka sposobnih da se bave digitalizacijom pisane baštine kao akademskim i istraživačkim područjem u njegovim ranim fazama razvoja.

Procjena svrhovitosti predloženog studijaDigitalne su knjižnice organizacije koje osiguravaju izvore, uključujući i specijalizirano osoblje, za odabir, strukturiranje, omogućavanje intelektualnog pristupa, interpetaciju, distribuciju, zaštitu integriteta i očuvanje zbrki digitalnih radova (Digital Library Federation 2003). Cilj je predloženog Združenog diplomskog programa u polju informacijskih znanosti Pisana baština u digitalnom okruženju (PBDO) razviti nov profil informacijskih stručnjaka. Snaga se studij može sagledati u tome što priprema studente da postanu vođe i odgovorni stručnjaci u složenome svijetu digitalnih knjižnica. Združeni diplomski studij razmatra konceptualna, orgnizacijska i tehnička pitanja važna za proizvodnju, pružanje i zaštitu digitalnih proizvoda i usluga, ali razvija i kriterije i metode koje se oslanjaju na snagu digitalnih usluga na interdisciplinaran način, osobito vodeći računa o društveno-ekonomskim i kulturološkim čimbenicima.

Ovaj se Združeni diplomski studij bavi i nekim zajedničkim problemima baštinskih ustanova (arhivi, knjižnice i muzeji) i privatnih kompanija (nakladnici, dobavljači informacija i publikacija) s kojima se suočavaju kada pokušavaju pronaći najbolja rješenja za probleme izazvane promjenama i mogućnostima digitalnog okruženja. Digitalni dokumenti, usluge i knjižnice postali su globalni fenomen koji obilježuje ubrzan, eksplozivan rast.

Valja spomenuti da mnoge javne institucije i privatne kompanije osjećaju potrebu za obrazovanim stručnjacima koji bi posredovali kulturne informacije, posebice digitalne kulturne informacije. Kako bi danas bili uspješni, stručnjaci moraju ovladati vještinama rukovanja modernim tehnologijama, vrednovanja kulturnih informacija, predlaganja i sudjelovanja u digitalnim projektima, sastavljanja analitičkih izvještaja itd. Do sada je takve zadatke obavljalo nedovoljno obučeno i polu-obučeno osoblje, koje posjeduje određene vještine i ograničeno znanje ovog područja.

Lundska načela i prateći projekt Minerva (Ministerial Network for valorising activities for digitisation in Europe), koji je financiran od 2002., u okviru E-Content programa, predstavlja napor Europske komisije u koordinaciji digitalizacije informacije i kulturne baštine u Europi. Ipak, obrazovanju za digitalne knjižnice u Europi nije posvećena ista količina pažnje kao istraživanju, razvoju i praktičnoj primjeni. I dok su mnogobrojni primjeri suradnje na studijima za digitalne knjižnice u SAD-u, Kanadi 3 i Australiji, u Europi se primjećuje nedostatak suradničkih studija (združenih ili dvostrukih akademskih

2 Manzuch, Z. ; I. Vatanen ; T. Aparac-Jelusic. European Curriculum Reflections on Library and Information Science Education. / Ed. by L. Kajberg and L. Lørring. Copenhagen : The Royal School of Library and Information Science. Copenhagen 2005. str. 37.3 Usp. Saracevic, T. ; M. Dalbello. A survey of digital library education. // Proceedings of the American Society for Information Science and Technology, 38(2001), str. 209-223.

7

stupnjeva) čiji bi cilj bio obrazovati stručnjake za digitalne koncepte, projekte i postupke. Jedan od novijih je DILL – International Master in Digital Library Learning (sveučilišta u Parmi, Oslu i Tallinu) kao prvi studij u Europi koji je u cijelosti posvećen problematici digitalnih knjižnica razvijen i proveden u sklopu projekta ERASMUS MUNDUS. U tijeku su pregovori da se u ovaj naš prijedlog, uz sveučilište u Parmi, uključe još dva strana partnera (Oslo i Tallin).

Povezanost sa suvremenim znanstvenim spoznajama u poljuNaša su istraživanja identificirala iznimno raznolike akademske programe. Izdvojit ćemo ovom prilikom samo nekoliko elemenata: identificirali smo sveučilišne programe u polju knjižnične znanosti, knjižnične i arhivske znanosti, potom široko usmjerene programe u polju informacijskih znanosti – koji se, primjerice, odnose na muzeologiju i knjižničarstvo s posebnim naglaskom na digitalne knjižnice, i programe koji nude širok spektar izbornih kolegija i usmjerenja, a koji su usmjereni na posebne interese studenata.

Krenuli smo, naravno, od postojeće situacije i potreba za akademski obrazovanim stručnjacima u cijeloj regiji, no istodobno se pridržavamo smjernica međunarodnih institucija/udruženja u polju knjižničarskih, informacijskih i arhivističkih studija (preporuke IFLA-e, ASIST-a, ICA-e, IPA-e itd.) kao i zaključaka Okruglog stola o Digitalizaciji kulturne baštine održanog u Zadru, Hrvatska, 5. lipnja 2006. godine.

Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih učilištaBudući da se obrazovanje informacijskih stručnjaka u širokom polju informacijskih znanosti na dodiplomskoj i diplomskoj razini nudi u brojnim europskim zemljama, posebice u visokoškolskim ustanovama koje obrazuju knjižničare i informacijske stručnjake, ovaj je prijedlog programa blizak programima koji mogu pratiti potrebe i mogućnosti obrazovnih ustanova u Hrvatskoj i Italiji, uključujući i mogućnost pokretljivosti studenata i nastavnika.

Predloženi studijski program za obrazovanje informacijskih stručnjaka koji će se baviti projektima digitalizacije pisane baštine nije jednako usporediv sa studijskim programima u zemljama članicama EU i našim susjednim zemlajma, posebice u odnosu na usvojeni pristup, no prema sadržaju programa i organizaciji nastave najbliži je studijskim programima koji se nude u Velikoj Britaniji (npr. Northumbria, Sheffield) i u Norveškoj (Oslo).

1. b) Dosadašnja iskustva predlagača studijskog programa

Na drugom, nedavno osnovanom Odsjeku za knjižničarstvo (danas Odsjek za informacijske znanosti) pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku (od akademske godine 1998./99.) upisana je osma generacija studenata. Od akademske godine 2005./2006. uveden je novi preddiplomski studijski program koji se temelji na Bolonjskim preporukama. Novi je studijski program Informatologije privukao veći broj studenata nego ranijih godina. Prva ‘Bolonjska’ generacija brojala je 54 studenata, a ove je akademske godine (2006./2007.) studij Informatologije upisalo 56 studenata.

Od ak. god. 2004./2005. na novoosnovanom Sveučilištu u Zadru započelo je izvođenje redovnog dodiplomskog studija knjižničarstva prema programu osječkog Odsjeka, slijedom potpisanog sporazuma o suradnji između tih dvaju sveučilišta. Akademske godine 2005./2006. i zadarski Odjel za knjižničarstvo uvodi novi preddiplomski studijski program koji se temelji na Bolonjskim preporukama. Te su akademske godine (2005./2006.) studij upisala 42 studenata, a sljedeće (2006./2007.) njih 26.

Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje odobrilo je (lipanj 2005.) dva modula na diplomskoj razini čiji se početak planira za akademsku godinu 2007./2008., u organizaciji zadarskog i osječkog sveučilišta. Oba studijska programa izvode se uz uporabu novih nastavnih metoda i uz primjenu informacijskih tehnologija (četiri on-line predmeta u WebCT-u i gotovo svi predmeti od ove godine u Moodlu, prijenos predavanja na daljinu tj. videokonferencije itd. – suradnja s CARNetovim Edupoint centrom za WebCT).

Katedra za knjižničarstvo Odsjeka za kulturnu baštinu u Parmi organizira dodiplomsku i diplomsku nastavu iz knjižnične i informacijske znanosti od 1970. godine. Njihovi su istraživački interesi usmjereni na digitalizaciju kulturne baštine i upravljanje digitalnim gradivom. U okviru Bolonjskog procesa, Odsjek je započeo s prvim udaljenim Međunarodnim magisterijem iz informacijskih znanosti (International Master course in Information Studies) u suradnji sa Sveučilištem Northumbria iz Newcastlea. Kao rezultat suradnje na europskom projektu Minerva, Odsjek je bio uključen u razvijanje online tutorijala o najboljim praksama digitalizacije i sudjelovao je u nastajanju tehničkih smjernica za digitalizaciju, s ciljem olakšavanje e-učenja. Katedra za knjižničarstvo pridonosi ovome Prijedlogu stručnim znanjima i iskustvom u području e-učenja, međunarodnog rada i međukulturalnih odnosa, vrednovanja kvalitete i informacijske pismenosti u digitalnom okruženju.

8

1. c) Partneri u izvođenju studijskog programaU izvođenju predloženog združenog studija partneri su sljedeće institucije: drugi odsjeci/katedre s Filozofskog fakulteta, nastavnici s Pravnog, Ekonomskog i Prehrambenotehnološkog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, nastavnici/stručnjaci iz Muzeja Slavonije, Gradske knjižnice Zadar, Hrvatskog državnog arhiva, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Parmski Odsjek ima razvijenu međunarodnu suradnju i sudjeluje u tri Socrates programa: sa Sveučilištem Northumbria (U.K.), Sveučilištem Barcelona (Španjolska) i Saxion Sveučilištem iz Denvera (Nizozemska). Danas, Odsjek za kulturnu baštinu surađuje sa Sveučilištem u Talinu i Visokom školom novinarstva i informacijske znanosti u Oslu u programu ERASMUS MUNDUS naslovljenim DILL – Master in Digital Libraries Learning, koji je Europska unija odabrala kao prvi Europski magisterij za digitalne knjižnice. O uključivanju našeg združenog studijskog programa PBDI u ovaj program trenutno raspravljaju gore spomenuti partneti.

Do potpisivanja Ugovora o suradnji osječkog sveučilišta s Diplomskom školom za komunikologiju, informacijsku znanost i knjižničarstvo pri Sveučilištu Rutgers u New Jerseyu, SAD (ugovor o suradnji između dvaju sveučilišta potpisan je u lipnju 2004. godine), došlo je nakon pet godina zajedničkog rada na organizaciji međunarodne konferencije Libraries in the Digital Age-LIDA (Knjižnice u digitalnom dobu). Na ovoj se konferenciji redovito pripremaju i izvode posebne radionice namijenjene hrvatskim studentima dosadašnjeg dodiplomskog (danas: preddiplomskog) i poslijediplomskog studija iz informacijskih znanosti. U pripremi su ugovori o suradnji Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku s Eisenstadtom (Austrija), temeljeni na dosadašnjoj suradnji u CEEPUS programu, Ljubljanom (Slovenija) i Oxford Brookesom (Ujedinjeno Kraljevstvo).

1. d) Otvorenost studija prema pokretljivosti studenataPlan i program priređen je na način da se u velikoj mjeri može osigurati razmjena studenata i nastavnika unutar Hrvatske i Italije, s ciljem da se privuku studenti i nastavnici iz susjednih zemalja ali i iz drugih europskih zemalja. Sveučilište u Parmi aktivno sudjeluje u razmjeni studenta i nastavnika u okviru gore spomenutih europskih projekata. Sveučilište u Osijeku, Odsjek za informacijske znanosti sudjeluje u razmjeni studenata i nastavnika u okviru projekta CEEPUS od 2005. godine, a zadarsko se sveučilište priključilo razmjeni studenata i nastavnika u okviru CEEPUS-a u akademskoj godini 2006./2007..

Studenti će imati priliku slušati kolegije sa sva tri sveučilišta i sudjelovati u različitim projektima i studijama slučaja. Svaki će student imati najmanje dva mentora s različitih sveučilišta što smatramo dodatnom motivacijom za pokretljivost.

1. e) Metode procjene kvaliteteMetoda procjene kvalitete opisane su detaljno u zasebnom dokumentu – QC&A. Predmijevaju sustavno studentsko vrednovanje programa u odnosu na ponuđene sadržaje, stupanj vještina. Predviđa se objavljivanje rezultati učenja i stečenih vještina (learning outcomes) te oslanjanje na institucionalne mehanizme za osiguravanje kvalitete na matičnim sveučilištima kao i postupak samo-vrednovanja i eksternog vrednovanja na osnovi preređenih indikatora kakvoće itd.) – u Prilogu

9

OPĆI PODATCI

10

2. UVOD

U skladu sa člancima 69., 70., 71., 75., 76., 77. i 78. hrvatskog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i talijanskog zakona 599/99 o reformi visokoškolskog obrazovanja te prema preporukama ESPB/ECTS-a predlažemo Studijski program i izvedbeni plan studija u polju informacijskih znanosti kao redovni i izvanredni diplomski studij u trajanju od 4 semestra. Predloženi će diplomski studij Sveučilište u Osijeku provoditi u suradnji sa sveučilištima u Zadru i Sveučilištem u Parmi. Dio će programa izvoditi nastavnici sa suradnih ustanova.

Predloženi se Studijski program smatra osebujnim oblikom i dijelom procesa cjeloživotnog učenja i trajnog profesionalnog razvoja (CPD). Zajedno s CPD programima suradnih ustanova, studij se planira ugraditi u temelje međusobnog priznavanja bodovnog sustava (ECTS) i izdavanje diploma.

Na diplomskom se studiju zadržava već odobreni naziv iz struke – magistar informatologije – stručnjak za pisanu baštinu u digitalnom okruženju. Naziv informatolog prihvaćen je na trogodišnjem dodiplomskom studiju (180 ECTS) u Osijeku i na Sveučilištu u Zagrebu (na sadašnjem četverogodišnjem studiju informacijskih znanosti na kojemu studenti stječu akademsko zvanje diplomiranog informatologa, diplomiranog knjižničara, diplomiranog muzeologa i diplomiranog arhivista, bez pedagoških predmeta, odnosno profesora informatologije, s pedagoškim predmetima, uz naznaku specijalizacije – knjižničar, muzeolog, arhivist i opći informatolog) Nakon završenog diplomskog studija prema novim programima studenti stječi naziv magistar jedne od navedenih struka prema zagrebačkom modelu, magistra informatologije uz naznaku smjera prema osječkom i zadarskom modelu.

Diplomski je studij otvoren i studentima drugih sveučilišnih studija koji su ostvarili 180 bodova tijekom preddiplomskog studija, od kojih najmanje 30 ECTS mora biti prikupljeno na kolegijima povezanim s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom (IKT) ili na kolegijima relevantnim za informacijske znanosti. Studenti moraju dokazati da su radili/volontirali u informacijskim djelatnostima (knjižničnoj, arhivskoj, nakladničkoj i drugima) najmanje tri mjeseca.

2.1 Naziv studijaZdruženi interdisciplinarni studij u polju informacijskih znanosti – pisana baština u digitalnom okruženju

2.2. Nositelj studija Odsjek za informacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, u suradnji sa:Odjelom za knjižničnu i informacijsku znanost Sveučilišta u Zadru i Odsjekom za kulturnu baštinu pri Sveučilištu u Parmi, Italija.

U odnosu na izborne kolegije suradnici su i nastavnici iz drugih suradnih institucija (odsjeci/katedre osječkog i zadarskog sveučilišta, Sveučilište u Ljubljani, Slovenija; Sveučilište Rutgers u SAD-u; Sveučilište Talin, Estonija i Visoka škola za novinarstvo i informacijsku znanost iz Osla, Norveška).

2.3. Trajanje studijaDvije godine, četiri semestra diplomskog studija

2.4. Uvjeti upisa na studij Za upis na ovaj diplomski studij zahtijeva se završen preddiplomski studij iz informacijskih znanosti (minimalno 180 bodova) ili ekvivalentna kvalifikacija poput završenog nekog drugog sveučilišnog studija uz najmanje 30 ECTS bodova skupljenih na kolegijima relevantnima za polje informacijskih znanosti i najmanje tri mjeseca rada/volontiranja u knjižnici, arhivu, muzeju, nakladničkoj kući, knjižari, informacijsko-dokumentacijskim ustanovama/službama i srodnim informacijskim ustanovama. Uvjete utvrđuje Povjerenstvo za prijem studenata.

2.5. Opis stručnih zvanja – diplomska razinaDiplomski studij priprema studente za planiranje i upravljanje digitalnim informacijskim sustavima i mrežama, planiranje i izvođenje digitalnih projekata kao i za provedbu obrazovnih programa vezanih uz posredovanje i korištenje digitalnih informacija u osnovnim i srednjim školama te na akademskim ustanovama.

Očekuje se da studenti ovladaju znanjima koja će im omogućiti da uoče i izdvoje probleme s kojima se susreću informacijske ustanove i mreže koje se bave digitalnom pisanom baštinom, da osmisle i provode digitalne projekte, da prepoznaju vrijedne istraživačke teme, da ovladaju metodologijom vođenja projekata i vrednovanja digitalnih zbirki i usluga.

11

Na ovome stupnju studenti proučavaju teoriju u znatno većem opsegu i samostalnije no što je to moguće na preddiplomskom studiju, pa se od njih očekuje da razumiju temeljne teorijske koncepte u širokom području informacijskih znanosti, načela i metodologiju upravljanja digitalnim informacijama i uslugama u institucijama pamćenja, sociološke odrednice suvremenog informacijskog društva, prirodu interdisciplinarnih i multidisciplinarnih istraživanja, razvoj novih komunikacijskih paradigmi i problematiku konvergencije disciplina unutar polja informacijskih znanosti. Studenti bi trebali usvojiti vještine koje će im omogućiti da vode digitalne projekte, uključujući odabir gradiva, digitalizaciju različitih kulturnih objekata i pružanje digitalnih informacijskih proizvoda i usluga.

2.6. Akademski naziv i opis Magistar/magistra informatologije.

2.7. Ciljevi diplomskog studija/magisterijaCilj je međunarodnog združenog diplomskog studija iz Pisane baštine u digitalnom okruženju (The Joint Graduate Program in Written Heritage in the Digital Environment – WHDE) razviti vrhunski diplomski studij, priznat u Europi, za informacijske stručnjake koji će djelovati u složenom području zbirki i usluga institucija pamćenja u digitalnom okruženju.

Očekivani rezultati učenja: Studenti će razumjeti izazove digitalnog okruženja i usvojit će vještine potrebne za provođenje

najboljih praksi u organizaciji i pružanju digitalnih usluga u institucijama pamćenja. Omogućiti samostalan ali nadziran rad na istraživačkim projektima u digitalnom okruženju,

kroz primjenu relevantnih metodoloških i analitičkih pristupa. Razumjeti utjecaj digitalnog okruženja na ulogu informacijskih stručnjaka u društvu znanja.

2.8. Jezik nastave – EngleskiStudenti koji dolaze iz zemalja u kojima engleski jezik nije službeni jezik morat će položiti test IELTS (minimalni rezultat: 5.5 bodova) ili priložiti diplomu engleskog jezika iz prethodnog studija.

2.9. Optimalan broj studenata koji se može upisati na studij – 40 studenata

2.10. Odnos nastavnik–studenti – 1/5

2.11. Pokretljivost Partneri pristaju pružati podršku studentima u pronalaženju informacija o stipendijama koje bi im omogućile da najmanje jedan semestar provedu na suradnoj ustanovi (30 ECTS bodova). Studenti će sudjelovati u intenzivnom dvotjednom programu (Study/School) na početku svake akademske godine. Prva će se održati u Parmi, druga u Zadru, treć u Osijeku itd. Nakon toga može uslijediti jednomjesečni boravak u kuturnoj ustanovi kako bi se u praksi primijenile vještine usvojene na nastavi.

2.12. OrganizacijaPredloženi će se studij provoditi na Sveučilištu u Zadru, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku te na Sveučilištu u Parmi.

Svake će akademske godine nastava započinjati na jednom od suradnih sveučilišta (uvodna nastava svrha koje je izgraditi zajednicu učenja) sa sljedećim ciljevima:

Upoznati studente s vještinama potrebnim za budući rad (npr. uporaba alata za učenje na daljinu);

Omogućiti osobnu interakciju nastavnog osoblja i studenata i među samim studentima; Osigurati mogućnost za uspostavljanje mreže studenata koja će poslužiti kao osnova za

kolegijalnu podršku studenata za cijelo vrijeme studiranja; Omogućiti stručna i znanstvena izlaganja kao uvod u Studij

On-line materijali za učenje i seminari putem videokonferencija podržavat će studentsko vođeno samostalno učenje.

Ljetna će se škola održati početkom druge godine u drugom suradnom sveučilištu. Ciljevi su ljetne škole:

Procijeniti uporišta studentskih istraživačkih prijedloga; Osigurati stručna izlaganja i aktivnosti za primijenjena istraživanja i proučavanja digitalnih

knjižnica; Omogućiti grupni rad; Procijeniti studentske grupne prezentacije;

12

Uvesti kolegij na kojem će studenti izrađivati teze i osigurati za studente tutorijale s mentorom svakog kolegija;

Osigurati studentima mogućnost da rasprave istraživačke metode s nastavnim osobljem.Studenti treći semestar borave na jednom od suradnih sveučilišta prema vlastitom izboru. Na suradnom je sveučilištu potrebno prikupiti 30 ECTS bodova.

Studenti iz trećih zemalja (dakle, studenti koji dolaze izvan Hrvatske i Italije) studirat će redovno na odabranom kampusu; europski studenti mogu studirati na daljinu nakon što prvi semstar završe in situ, posebice ukoliko rade u knjižnici, muzeju, arhivu i drugim informacijskim djeatnostima.

2.13. ŠkolarinaŠkolarina za združeni diplomski studij iznosi: cca € 2.800. (ili 700 Eura po modulu – 30 ECTS, za trajni profesionalni razvoj)

2.14. Popis suradnih institucija koje dodjeljuju završni akademski stupanj Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku, Filozofski fakultet

1. Postojeći:Združeni diplomski studij Informatologije – dva usmjerenja: Knjižničarstvo i Nakladništvo i knjižarstvo Vrsta stupnja: Združeni stupanj, sa Sveučilištom u Zadru, Odjel za knjižničnu i informacijsku znanost Odobren od strane Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta – 20. lipnja 2005.120 ECTS

2. Novi prijedlogZdruženi diplomski studij Informatologije – novo usmjerenje: Pisana baština u digitalnom okruženju (ovaj prijedlog)Vrsta stupnja: združeni, sa Sveučilištem u Zadru, Odjel za knjižničnu i informacijsku znanost i Sveučilištem u Parmi, Odsjek za kulturnu baštinu

Sveučilište u Zadru, Odjel za knjižničnu i informacijsku znanostIsto kao i za Osijek

Sveučilište u Parmi, Odsjek za kulturnu baštinu 1. Međunarodni magisterij iz digitalnih knjižnica

Vrsta stupnja: Združeni, dvojni/dvostrukiOdobrilo Fakultetsko vijeće u svibnju 2004. i sveučilišni Senat u lipnju 2004.

2. Međunarodni magisterij iz digitalnih knjižnica i učenja (DILL)Vrsta stupnja: združeni, dvojni/dvostrukiProvodi se u sklopu projekta ERASMUS MUNDUS

2.15. Obveze studijskog programaNa početku svake akademske godine studenti moraju, zajedno s mentorima, predstaviti svoj program za upis i prikupljanje budućih ECTS bodova. Taj program mora sadržavati sljedeće elemente: Prva godina: 60 ECTS bodova za usvojena temeljna znanja, teorijske i praktične metode, o

temama povezanim s nastavnim programom Združenog studija Druga godina: 60 ECTS bodova za usvojena znanja i vještine povezane s primjenom usvojenog znanja i

vještina i magisterij.

2.16. Mentorstvo magistarskih radova i akademsko savjetovanjeU ovom su Združenom programu iznimno važni mentorstvo i akademsko savjetovanje. Svaki će član nastavnog/znanastvenog osoblja preuzeti odgovornost i nadzirati aktivnosti dodijeljenih studenata. Svaki će student imati najmanje dva izravna istraživača–mentora s različitih sveučilišta.

Svake godine studenti i mentori moraju samostalno napisati izvještaje o svojim prošlim aktivnostima i budućim planovima za vrijeme trajanja ovog Združenog programa.

2.17. Prenosivi kolegiji i moduli Studenti mogu slušati izborne kolegije na kojima će sakupiti do 5 ECTS bodova iz ponude bilo kojeg drugog diplomskog studijskog programa. U posebnim će slučajevima, posebnim dogovorom svih uključenih strana, biti moguće uzeti dio od 30 ECTS bodova s neke druge svjetske istraživačke ustanove, pod mentorstvom vrhunskih svjetskih istraživača.

13

2.18. Pristupanje obrani magisterijaKako bi udovoljili uvjetima za naslov magistra u polju informacijskih znanosti, studenti moraju usvojiti sve predviđene mjerljive sadržaje i moraju raspraviti završni magistarski rad s mentorom. Magisterij treba elaborirati istraživačke aktivnosti koje je student proveo pod mentorstvom profesora ili istraživača koji je studentov mentor.

Obrana magisterija: Završni rad vrednuje Povjerenstvo sastavljeno od tri člana, od kojih najmanje dva moraju biti iz različitih suradnih ustanova. Jezik magistarske radnje i obrane je engleski.

2.19. Nastavak studiranja Nastavak studiranja nakon ovog Združenog diplomskog studija bit će omogućen onim studentima koji zadovolje sve uvjete za prijem, a njihov prosječni uspjeh mora biti najmanje 4,00.

2.20. Preduvjeti za Certifikat za cjeloživotno učenje Prema Bolonjskom procesu, svi studenti koji su završili dio Združenog studija i zadovoljili sve uvjete tog dijela programa (odslušali kolegije i proveli istraživanje) koje sačinjava najmanje 15 ECTS bodova, dobit će certifikat s popisom svih vještina i rezultata učenja koje su usvojili.

2.21. Upravljanje Združenim studijem a) Programski odbor i voditelj (koordinator) Združenog programaZdruženim će programom upravljati Programski odbor. Članovi su Programskog odbora::

jedan predstavnik nastavnog/istraživačkog osoblja sa svake suradne ustanove, i jedan prodekan/dekan sa svake suradne ustanove

Voditelj (koordinator) združenog studija odabire se među nastavnicima/istraživačima Programskog odbora.

b) Upravljačka skupina za osiguravanje kvalitete (QA)Članovi Upravljačke skupine za osiguravanje kvalitete članovi su Programskog odbora Združenog studija, predstavnici administracije i voditelji centara za nastavne materijale i tehnologiju (računalni centar/knjižnica) sa suradnih ustanova.

c) Povjerenstvo za vrednovanje Članovi Povjerenstva za vrednovanje Združenog programa predstavljaju sve sveučilišne sektore (jednim članom): studenti, nastavnici, administracija sa suradnih ustanova i dva vrhunska stručnjaka za digitalizaciju. Voditelj Povjerenstva bira se svake godine iz druge suradne ustanove.

14

STRUKTURA ZDRUŽENOG STUDIJSKOG PROGRAMA

15

UVOD

Teme zanimljive budućim stručnjacima u AKM (arhivi, knjižnica, muzeji) zajednici okupljene su oko nekoliko temeljnih skupina predmeta. Uporište za ovaj pristup pronašli smo u smjernicama za stručno obrazovanje knjižničara, arhivista, muzealaca i informacijskih stručnjaka. Iz tih su smjernica izdvojeni sljedeći ključni elementi: informacijsko okruženje, informacijska politika i etika, stvaranje, posredovanje i uporaba pisane informacije, određivanje informacijskih potreba i oblikovanje odgovarajućih usluga za digitalne zbirke, proces prijenosa informacija, proces organizacije, pretraživanja i pronalaženja informacija, zaštita informacija, znanstveni i istražvački rad, analiza i interpretacija digitalnih informacija, primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u institucijama pamćenja koje stvaraju informacije i usluge temeljene na baštini i izvorima za proučavanje baštine, informacijski izvori i upravljanje znanjem, upravljanje informacijskim ustanovama te kvantitativno i kvalitativno vrednovanje utjecaja korištenja informacija i kulturnih usluga.

Struktura zadruženog diplomskog studija Pisana baština u digitalnom okruženju obuhvaća: znanje i vještine potrebne za stvaranje, upravljanje i distribuciju digitalnih proizvoda i usluga znanje i vještine potrebne za osiguranje nesmetana tijeka i procesa rada s digitalnim zbirkama

i uslugama te primjenu naprednih tehnologijaPlaniranje predloženog Združenog studija pokušaj je da se približi znanje i vještine na trima razinama (vidjeti Tablicu 1)

Tablica 1. Korelacija vrsta znanja i poučavanja4

Vrsta znanja/vještine Nastavne metode Nastavno okruženje/Pomagala

Konceptualno Predavanja, rasprave, seminari, rad u skupinama

Auditorij, učenje na daljinu, elektronička raspravišta

OperativnoTimski rad, zaključivanje na temelju slučaja, praktične aktivnosti

Auditorij, praksa u institucijama pamćenja, učenje na daljinu, rad u skupinama

Tehničko Praktične aktivnosti Laboratoriji, računalne učionice, praksa u institucijama pamćenja

Uzeli smo u obzir da je razumijevanje različitih vrsta znanja povezano s različitim kognitivnim aktivnostima studenata koji dolaze iz različitih obrazovnih sredina. Stoga su u pravilima za upis na združeni studij uključeni neki preduvjeti.

Svjesni smo činjenice da rezultati Združenog programa ovise o pažljivo biranim i primijenjenim pedagoškim i metodološkim metodama. (vidjeti Tablicu 2).

Tablica 2. Rezultati učenja studija digitalizacije5

Vrsta znanja Rezultat učenja Konceptualno 1. Opisati procese komunikacije pisane kulturne baštine i njene

političke, ekonomske, tehnološke, društvene i kulturne implikacije; identificirati glavne sudionike i njihove uloge.

2. Razumjeti i opisati digitalizaciju pisane kulturne baštine i vrednovati njen utjecaj na aktivnosti knjižnica, muzeja i arhiva, ali i drugih

4 Prilagođeno prema Manzuch, Z. ; I. Huvila ; T. Aparac-Jelusic. European Curriculum Reflections on Library and Information Science Education. / Ed. by L. Kajberg and L. Lørring. Copenhagen : The Royal School of Library and Information Science. Copenhagen 2005. Str. 59.5 Prilagođeno prema Ibid, str. 58.

16

ponuditelja kulturnih usluga na globalnoj mreži.3. Razumjeti okruženje u kojem se digitalizacija provodi i njene

posljedica na radne prakse.4. Identificirati i opisati pisanu kulturnu baštinu u različitim društvenim

kontekstima (npr. obrazovanje, zabava). 5. Razumjeti prirodu digitalnih informacija, njene glavne karakteristike

i transformacije informacije u digitalnom okruženju.6. Razumjeti i razlikovati društvene i tehničke aspekte informacijskih

sustava pisane kulturne baštine.

Operativno

1. Pokazati sposobnost donošenja odluka o projektima digitalizacije na temelju kritičkog vrednovanja prednosti i izazova u konkretnoj situciji.

2. Pokazati sposobnost razvijanja ideja i planiranja projekata digitalizacije.

3. Oblikovati digitalne usluge usmjerene na korisnike na temelju prihvaćenih postupaka (user segmentation) i analize korisničkih zahtjeva i sposobnosti.

4. Pokazati sposobnost primjene međunarodne i nacionalne legislative, koja se tiče prava intelektualnog vlasništva.

5. Pokazati mogućnost upravljanja ljudskim, materijalnim i financijskim izvorima tijekom projekata digitalizacije i ponude digitalnih usluga.

6. Pokazati sposobnost primjene sadržajnih i tehničkih standarda u procesu digitalizacije.

7. Pokazati sposobnost osiguravanja održivosti i kvalitete sustava i usluga pisane kulturne baštine utemeljenih na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji.

Tehničke vještine

Usvojiti temeljne vještine potrebne za digitalizaciju uključujći sposobnost rada s prevladavajućim tehnologijama i metodama za digitalizaciju i razinu tehničkog razumijevanja za daljnje razvijanje ove vještine kroz obuku i stalno stručno usavršavanje. Te vještine mogu uključivati:

1. rukovanje uređajima za skeniranje i digitalnim kamerama. 2. rukovanje aplikacijama za obradu slika. 3. uporaba XML shema 4. uporaba OCR programa.5. uporaba aplikacija za podatkovne repozitorije6. uporaba softvera i oblikovanje mrežnih stranica

Opće vještine

Studenti bi trebali biti osposobljeni da:1. napišu poslovni plan.2. sastave opsežan pregled literatrue.3. strukturiraju prijedlog istraživanja.4. samostalno planiraju, oblikuju, provode i vrednuju uspješna

istraživanja 5. uspješno komuniciraju, usmeno i pismeno 6. uspješno izlažu u javnosti.7. usvoje jezične i kulturne vještine na temelju studijskih boravaka u

drugoj europskoj zemlji

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta Polazište je našem pristupu obrazovanja informacijskih stručnjaka koji se bave digitalizacijom pisane baštine bila svijest da se oni obrazuju, s manjim razlikama u dvjema kulturama, na dva načina. S jedne se strane u program žele uključiti znanja i vještine potrebni za oblikovanje digitalnih informacijskih služba i usluga, a s druge se strane vodi računa o specijalističkim znanjima i vještinama određenog područja (arhivistike, muzeologije, knjižničarstva) ali na takav način da studenti mogu, bez većih napora, primijeniti usvojena znanja i vještine u AKM okruženju. Na taj se način studenti ne pripremaju samo za rad u jednom od tri spomenuta područja nego usvajaju znanja i vještine zahvaljujući kojima mogu oblikovati umrežene izvore i usluge i njima upravljati – drugim riječima, osposobljavaju se za rad u biliografskom tj. informacijskom sektoru općenito.

Popis obveznih predmeta

17

1. Kulturna baština i upravljanje digitalizacijom Anna Maria Tammaro, istraživač, doktorski kandidat – Sveučilište u Parmi, Italija, mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković, asistentica, doktorski student – Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku

2. Uvod u digitalne knjižniceProf. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić i doc. dr. sc. Zoran Velagić – Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku

3. Elektronički dokumenti i formatidoc. dr. sc. Mario Barišić (prijelaz Osijek u tijeku) i Boris Bosančić, asistent, doktorski student – Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku

4. Metapodaci i identifikatoriizv. prof. dr. Mirna Willer, Sveučilište u Zadru, Maja Krtalić, asistentica, doktorski student i Boris Bosančić – Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku

5. Istraživačke metode u informacijskim znanostima izv. prof. dr. Srećko Jelušić i mr. sc. Martina Dragija Ivanović, asistentica, doktorski student – Sveučilište u Zadru, doc. dr. Damir Hasenay i Boris Badurina, asistent, doktorski student – Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku

6. Pružanje digitalnih uslugaizv. prof. dr. Dora Sečić i Boris Bosančić – Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku

7. Predmetno označivanje i pretraživanjedoc. dr. Kornelija Petr, Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku, dr. sc. Aida Slavić (London), suradnica Sveučilišta u Zadru i Franjo Pehar, asistent, doktorski student – Sveučilište u Zadru

8. Knjižnice/Institucije pamćenja i učenjeAnna Maria Tammaro, viši pred., doktorski student i Monica Vezzosi, pred., doktorski student – Sveučilište u Parmi, Italija

Popis izbornih predmeta1. Upravljanje zbirkama u institucijama pamćenja (izborni)

Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, doc. dr. sc. Zoran Velagić – Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku i mr. sc. Martina Dragija Ivanović – Sveučilište u Zadru

2. Planiranje i oblikovanje digitalnih baštinskih zbirki (izborni)Pat Dixon, viši predavač, suradnica na Sveučilištu u Parmi, Italija I doc. dr. sc. Ivanka Stričević (prijelaz u Osijek u tijeku)

3. Etika i multikulturalnost digitalnih knjižnica prof. dr. sc. Paul Sturges, suradnik na Sveučilištu u Parmi, Italija i Milijana Mičunović – Sveučilište u Osijeku

4. Osnove informacijske arhitekture (IA) doc. dr. sc. Mario Barišić (u tijeku prijelaz u Osijek) i Boris Bosančić – Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku

5. Oblikovanje baza podataka izv. prof. dr. Branimir Dukić i Boris Badurina, asistent, doktorski student - Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku

6. Ekonomija digitalnih knjižnicaprof. dr. sc. Paul Sturges, suradnik na Sveučilištu u Parmi, Italija

7. Digitalno nakladništvo (s radionicom)doc. dr. sc. Mario Barišić (u tijeku prijelaz u Osijek) i Boris Badurina – Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku

18

19

OPIS OBVEZNIH PREDMETA

20

21

UVOD U DIGITALNE KNJIŽNICE

Vrsta/Priroda predmeta: Konceptualni pregledECTS 5

Opis predmetaOvaj se predmet bavi digitalnim knjižnicama, pravnim i društvenim okruženjem u kojemu one djeluju. Poseban se naglasak stavlja na institucije pamćenja i koncept kulturne baštine. Koriste se primjeri iz različitih predmetnih domena kako bi se opisala uporaba i glavna obilježja digitalnih knjižnica. Predmet daje pregled pravnih i ekonomskih aspekata oblikovanja digitalne građe, ispituje oblik i funkcioniranje digitalnih knjižnica i srodnih elektroničkih nakladničkih praksi s društvenog i tehničkog gledišta. Studenti uče razumijevati glavne probleme, koncepte i trendove zahvaljujući čemu razumiju društveno-tehničke aspekte digitalnih knjižnica koje svojim izvorima i uslugama mogu podržavati različite skupine.

Ciljevi predmetaNa osnovi ovog predmeta studenti se trebaju osposobiti da:

razumiju pojavu digitalnih izvora i usluga te njihove glavne pokretače razvoja razumiju društvene, ekonomske, tehničke i kulturne aspekte digitalnih knjižnica razumiju temeljna pravna pitanja koja su povezana s oblikovanjem i uporabom digitalnih

knjižnica razumiju procese digitalizacije i održavanja digitalnih zbirki.

Sadržaj predmeta razvoj digitalnih zbirki, knjižnica i mrežnih usluga digitalne zbirke i knjižnice u različitim okruženjima općeniti formati i standardi metapodataka za digitalne knjižnice tehnologije i sustavi digitalnih knjižnica digitalna zaštita – aktualni/budući trendovi institucijski, društveni i profesionalni izazovi/pitanja s kojima se susreću digitalne i analogne

knjižnice pravni okvir, auorska prava i pitanja intelektualnog vlasništva u odnosu na uporabu digitalnih

informacija, zbirki i usluga organizacija, planiranje i upravljanje projektima digitalne knjižnice

Preduvjeti za upis predmeta Nije potrebno nikakvo posebno predznanje.

Obvezna literatura:1. Chowdhury, G.; S. Chowdhury. Introduction to Digital Library. London : Facet Publishing,

2003.Preporuča se pročitati:

1. Lesk, Michael. Understanding Digital Libraries. 2nd ed. Amsterdam: Morgan Kaufmann, 2005.2. Witten, H. Ian; David Bainbridge. How to build a digital library. Amsterdam etc : The Morgan

Kaufmann Publishers, 2003.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja predavanja, rasprava o proučenoj literature, on-line test

Način polaganja ispita – usmeni ispit

22

ELEKTRONIČKI DOKUMENTI I FORMATIVrsta/Priroda predmeta: Tehnički pregled i rad u laboratoriju ECTS 10

Opis predmetaPredmet opisuje nekoliko primjera različitih formata za digitalne dokumente koji se mogu koristiti u oblikovanju digitalnih knjižnica. Daje se pregled različitih formata s obzirom na njihove tehničke osobitosti, shema za enkodiranje znakova, označivanje dokumenata (document mark-up) te pojašnjavaju načini na koje se formati mogu konvertirati jedan u drugi. Studentima se pojašnjavaju i pitanja pohrane i zaštite različitih elektroničkih dokumenata.

Ciljevi predmeta Na osnovi ovog predmeta studenti se trebaju osposobiti da:

razumiju razliku između različitih formata digitalnih dokumenata razumiju i koriste sheme za enkodiranje znakova razumiju relevantnu problematiku pohrane i zaštite elektroničkih dokumenata upoznaju se s različitim označiteljskim jezicima vježbaju konverziju među različitim formatima prepoznaju ključna pitanja točnosti tehničke konverzije dobro se upoznaju s prevladavajućim tehnologijama koje se koriste u digitalizaciji (ručna

digitalizacija, digitalne kamere, uređaju za skeniranje). obaviješteno donose odluke u primjeni različitih tehnologija s informacijskog stajališta posjeduju razinu znanja potrebnu za vrednovanje novih tehnologija i uspoređivati ih s

konkurentnim izborima vreduju dostupne tehnike, metode i tehnologije pohrane, razvijaju praktične smjernice donose informirane strateške odluke o njihovoj implementaciji u održivoj, kratkoročnoj i

dugoročnoj pohrani kulturne baštine

Sadržaj predmeta Upoznavanje s elektroničkim dokumentima: tekstualni i binarni formati elektroničkih

dokumenata i označivanje Tekstualni formati i enkodiranje znakova (latinična i nelatinična pisama) (ASCII , UNICODE,

…) Tekstualni formati elektroničkih dokumenata: Portable Document Format (PDF), MS-Word

(.doc), PostScript, RTF… Binarni formati: formati elektroničkih slika (.tiff, .png, .bmp, .jpg, .gif), audio i video formati

(.wav, .mp3, wmv, …), zip datoteke (.zip, .tar) Označiteljski jezici (SGML, prezentacijsko označivanje: HTML; opisno označivanje: XML;

proceduralno označivanje: obrada teksta; DTD (Document Type Definition), XML Schema) XML formati za enkodiranje (METS, MPEG-21 DIDL, XFDU, …) Modeli pohrane i zaštite elektroničkih dokumenata (OAIS Ref. Model) Konverzija različitih formata

Preduvjeti za upis predmeta Osnove rada s računalom.

Obvezna literatura:1. Cleveland, G. Selecting Electronic Document Formats. URL:

http://www.ifla.org/VI/5/op/udtop11/udtop11.htm (1999)2. Sustainability of Digital Formats: Planning for Library of Congress Collections. URL:

http://www.digitalpreservation.gov/formats/index.shtml (2006)3. Witten, H. Ian; David Bainbridge. Documents: the row material. // How to build a digital library.

Amsterdam etc: The Morgan Kaufmann Publishers, 2003.

Preporuča se savladati:1. Korpela, J. A tutorial on character code issues. URL: http://www.cs.tut.fi/~jkorpela/chars.html

(2006)2. Cornell tutorial

http://www.graphics.cornell.edu/online/tutorial/

23

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja uvodna predavanja, a nakon toga rad u laboratoriju s različitim fomatima i alatima; samostalni uratci na zadane teme

Način polaganja ispita – kolokvij iz teorije i samostalan rad na zadanom problemu

24

KULTURNA BAŠTINA I UPRAVLJANJE DIGITALIZACIJOM

Vrsta/Priroda predmeta: KonceptualniECTS 15

Opis predmetaOvaj predmet studentima daje pregled upravljanja digitalnim zbirkama i uslugama i upoznaje ih s digitalnim inicijativama u baštinskim ustanovama (knjižnice, arhivi, muzeji) i među drugim dobavljačima kulturnih informacija). Bavi se korisnicima i uporabom digitalnih zbirki/digitalne baštine; marketingom digitalnih zbirki/digitalne baštine i baštinskih ustanova; korištenjem digitalne i digitalizirane baštine u turizmu i obrazovanju. Proučavaju se pitanja vezana uz pristup digitalnim izvorima, uključujući pitanje vlasništva, autorskih prava ali i održavanja, dostavljanja i zaštite digitalnih zbirki baštinskog gradiva. Studenti će se upoznati s načelima i pristupima oblikovanja digitalnih usluga i kriterijima za odabir baštinskog gradiva za digitalizaciju i građe koja je izvorno nastala u digitalnom obliku, s posebnim naglaskom na važnost i specifičnosti depozitnog primjerka u odnosu na digitalno gradivo. Proces odabira usmjerit će se na nekoliko područja: publika/korisnici, institucionalni utjecaj, dugotrajna vrijednost, prava intelektualnog vlasništva, zaštita i tehnička pitanja.

Ciljevi predmeta Na osnovi ovog predmeta studenti se trebaju osposobiti da:

razumiju razloge za digitalizaciju kulturne baštine te društveno-kulturne i ekonomske implikacije i moguće rezultate takva pristupa

pripreme pilot projekte koji će se baviti i pitanjima koja se tiču upravljanja životnim vijekom digitalnih izvora

planiraju, oblikuju i upravljaju programima digitalizacije jedinica kulturne baštine i/ili zbirki, uzimajući u obzir pitanja vlasništva i autorskog prava

odabiru i koriste relevantne metode, razumiju gledišta i pretpostavke projekta, opisuju ciljeve projekta, njegov ciljani obuhvat, značaj i financijsku osnovu

odabiru različite tehnologije, postupke i odgovarajuću opremu dobro razumiju što je komunikacija pamćenja, uključujući interdisciplinarni pristup konceptu

pamćenja (koristeći se teorijama povijesti, kulturnih studija i sociologije) i upoznavanje s terminima kao što je kolektivno pamćenje, društveno pamćenje i kulturno pamćenje

razumiju političke, ekonomske, kulturne i tehničke aspekte pamćenja i srodnu peoblematiku (npr. političke čimbenike i cenzuru, kulturne čimbenike i aktualne trendove)

razumiju promjene u percepciji o interakciji s kulturnom baštinom u digitalnom okruženju (u kontekstu slobodnog vremena, obrazovanja itd.).

Sadržaj predmeta društvene posljedice oblikovanja, implementacije i uporabe kulturne baštine u digitalnom

okruženju čimbenici koji utječu na odabir građe za konverziju (npr. jedinstvenost gradiva, sinergija s

drugim aktivnostima kao što su zaštita, dostupnost odgovarajuće tehnologije za digitalizaciju,

vrijednost gradiva za obrazovanje)

temeljna načela vrednovanja i oblikovanja, digitalizacije i upravljanja digitalnim baštinskim izvorima (npr. optimizacija interoperabilnosti gradiva, potreba zaštite izvornika)

ključna načela opisa objekata kulturne baštine kao digitalnih objekata odabir gradiva i oblikovanje digitalnig zbirki kriteriji koji se primjenjuju u oblikovanju održivih digitalnih zbirki jedinica kulturne baštine,

poboljšavanje dostupnosti istoj (npr. osigurati pristup jedinicama koje se ne mogu koristiti na drugi način, osigurati pristup osobama s posebnim potrebama, osigurati jedinice s dovoljno intrinzične vrijednosti kako bi se sigurala trajna uporaba),

radni procesi i planiranje vrednovanje i kontrola kvalitete pohrana i pretraživanje u umreženom okruženju i problematika zaštite upravljanje intelektualnim pravima – autorsko pravo i pitanja intelektualnog vlasništva u

odnosu na međunarodne i relevantne nacionalne zakone, prepruke i smjernice vezano uz svjetsku i nacionalnu baštinu

rizik, troškovi, suradnja oblikovanje digitalne zbirki kulturne baštine: benchmarking i studije slučaja.

25

Preduvjeti za upis predmeta Nije potrebno nikakvo posebno predznanje.

Obvezna literatura:1. Manzuch, Z. ; I. Huvila ; T. Aparac-Jelusic. European Curriculum Reflections on Library and

Information Science Education. / Ed. by L. Kajberg and L. Lørring. Copenhagen : The Royal School of Library and Information Science. Copenhagen 2005. Iannela, R. Digital Rights Management (DRM) Architectures. // D-Lib Magazine 7, 6(2001), str. 38-67. URL: http://www.dlib.org/dlib/june01/iannella/06iannella.html (2006)

2. Piercy, N. Market-Led Strategic Change. Oxford : Butterworth-Heinemann, 2000.

Preporuča se proučiti:3. Management of the Digitization Project, Technical Advisory Service for Images, available at

http://www.tasi.ac.uk/advice/managing/pdf/projman.pdf4. Pace, A. The ultimate digital library : where the new information players meet. Chicago :

American Library Association, 2003.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaZadatak – studenti pripremaju projekt digitalizacije u kojem će raspravljati o odgovarajućoj metodologiji koja će se koristiti, moraju naznačiti terminski plan i osigurati inidikatore i mjere koje su prikladne za vrednovanje digitalne knjižnice. Raspravište će pomoći studentima da povežu teoriju s praksom.

Napomena: radi se o on-line predmetu uz vodstvo i mentorstvo

Način polaganja ispita – predaja projekta

26

METAPODATCI I IDENTIFIKATORI

Vrsta/Priroda predmeta: Konceptualni i tehničkiECTS 10

Opis predmetaU okviru ovog predmeta studenti se upoznaju s temeljnim načelima oblikovanja i implementacije metapodataka i sustava identifikatora u specifičnoj infrastrukturi usmjerenoj na pitanja interoperabilnosti, unutarnje i vanjske standardizacije i vrednovanja. Opisuje se uloga metapodataka, vrste metapodataka, različiti standardi i njihova primjena u organizaciji elektroničkih dokumenata, uključujući i Dublin Core i ulogu arhitekture metapodataka, registra i metapodataka pobiranja. Predmet problematizira i W3C i dostupnost mrežnih stranica/digitalnih zbirki osobama s posebnim potrebama (npr. slabovidne osobe).U okviru ovog predmeta nastava je orgnizirana tako da studenti imaju prilike vježbati primjenu ovih načela i praksi u oblikovanju, implementaciji i vrednovanju različitih metapodataka i identifikatora.

Ciljevi predmeta Na osnovi ovog predmeta studenti se trebaju osposobiti da:

razumiju korisnost metapodataka u organizaciji izvora, ulogu metapodataka u otkrivanju digitalnih izvora i njihovu primjenu u u područjima kao što su dokumentacija, administracija, sigurnost i e-kultura

poznaju različite metapodatkovne sheme u različitim disciplinama i kulturnim zajednicama razumiju ulogu standarda i potrebu za semantičkim modelima koji olakšavaju komunikaciju

među strukturama metapodataka posjeduju znanja i vještine potrebne za oblikovanje, implementaciju i testiranje novih shema

metapodataka razviju kriterije za vrednovanje postojećih shema metapodataka razumiju ulogu metapodataka u označivanju, pretraživanju, održavanju i zaštiti digitalnih

dokumenata/zbirki upoznaju i koriste u praktičnom radu META i Dublin Core alate i druge relevantne alate uspoređuju i odabiru metapodatke i standarde relevantne za njihov rad s digitalnim

dokumentima/zbirkama poznaju prevladavajuće nacionalne i međunarodne sheme metapodataka, klasifikacisjke

sustave i ontološke okvire (npr. CIDOC-CRM, TEI, SPECTRUM, Dublin Core, ICONCLASS, XML, RDF, OWL, Semantički Web)

poznaju standarde za pobiranje metapodataka poznaju identifikatore kao znakovne sheme, specifikacije i sustav identifikatora

Sadržaj predmeta opći pregled metapodatkovnih standarda: slobodno oblikovane oznake i metapodatci izrađeni

na temelju kontroliranih rječnika vrijednosti glavne inicijative u kojima se razvijaju ili koriste značajni metapodatkovni rječnici, modeli i/ili

formati za razmjenu (DublinCore, FRBR, IMS, IEEE LOM, ONIX, ABC, …) metapodatkovni standardi za Web: nastanak, usporedba s drugim praksama i pravilima

opisivanja metapodatkovni standardi: elementi kvalifikacije i proširivanja metapodatci relevantni za predmetno označivanje u mrežnom okruženju uloga metapodataka u olakšavanju otkrivanja izvora, dokumentiranja baza podataka i

bilježenja tekstualnih i konceptualnih povijesti digitalnih dokumenata metadata pobiranje (OAI – Open Archive Initiative) uloga metapodataka u oblikovanju i razvoju učinkovitih sustava znanja u digitalnom okruženju problemi dostupnosti i uporaba struktura metapodataka koje olakšavaju otkrivanje

dokumenata, dokumentiraju sadržaj baza podataka i prate tekstualnu i konceptualnu povijest elektroničkih dokumenata (Open URL).

uloga metapodataka u administraciji digitalnih izvora, osiguravanju sigurnosti, e-trgovini itd. uloga metapodataka u upravljanju digitalnim pravima (Digital Rights Management –DRM) metapodatci za multimedije i multimedijske okvire (MPEG-21) identifikatori kao numeričke sheme (ISBN, ISSN,…), specifikacije (URI, URN, URL) i sustavi

idetifikatora (DOI, PURL)

27

Preduvjeti za upis predmeta Osnove rada s računalima, internet.

Obvezna literatura:1. IFLA. Functional Requirements for Bibliographic Records. URL:

http://www.ifla.org/VII/s13/frbr/frbr.pdf (1997)2. Paslin, N. Identification and metadata. // Digital Rights Management: Technological,

Economic, Legal and Political Aspects in the European Union, (Last Revision) 2003.3. Rust, B.; Bide, M. The <indecs> Metadata Framework: Principles, model and data dictionary.

URL: http://www.indecs.org/pdf/framework.pdf. (2000.)

Preporuča se proučiti1. Delsay, T. Preispitivanje konvencionalnih paradigmi za opis dokumenata = Reassessing

conventional paradigms for document description. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 1-2(2003), 23-43.

2. The DOI Handbook. URL: http://www.doi.org/hb.html. (2006.)3. Reynolds, R. ISSN, Identifiers and metadata in the digital world. // Vjesnik bibliotekara

Hrvatske 47, 1-2(2004)4. Witten, H. Ian; David Bainbridge. Markup and metadata: elements of organization. // How to

build a digital library. Amsterdam etc : The Morgan Kaufmann Publishers, 2003.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Uvodna predavanja i seminari na kojima se savladavaju osnovne nastavne teme, rad u računalnom laboratoriju; rješavanje problema s označivanjem

Način polaganja ispita – samostalan uradak i kolokvij

28

ISTRAŽIVAČKE METODE U INFORMACIJSKIM ZNANOSTIMA (PRIMJENJENO)

Vrsta/Priroda predmeta: Konceptualni, radionice, terenski radECTS 15

Opis predmetaKoncepti i terminologija empirijskih metoda koje se koriste u društvenim znanostima, s naglaskom na istraživanje i primjenu znanstvenih metoda u informacijskim znanostima. Planiranje, modeliranje i primjena znanstvenog istraživanja u društvenim znanostima općenito. Pregled razvoja istraživanja u polju informacijskih znanosti. Vrste istraživanja u informacijskim znanostima i opis njihovih specifičnosti. Istraživačke metode, kvalitativno istraživanje. Predmet istraživanja. Definiranje istraživanja, odabir odgovarajućih znanstvenih metoda. Obrada podataka i interpretacija. Istraživanje digitalnih knjižnica. Istraživanje korisnika i uporabe digitalnih zbirki/digitalne baštine. Pregled odabranih eksperimentalnih istraživanja, primijenjenog oblika i kvalitativnih metoda.

Ciljevi predmeta Na osnovi ovog predmeta studenti se trebaju osposobiti da:

kompetentno biraju predmet istraživanja odabiru odgovarajuće metode i tehnike znanstvenog istraživanja koriste i analiziraju deskriptivne statističke podatke i statističke softvere (SPSS, Statistica).

Sadržaj predmeta znanost i znanstvenoistraživačke metode u društvenim znanostima osobitosti istraživanja u informacijskim znanostima metodologija istraživanja – kvantitativna, kvalitativna vrste istraživanja kvalitativne znanstvene metode u korisničkim studijama obrada i interpretacija podataka usporedba rezultata odabranih istraživačkih projekata u polju informacijskih znanosti

Preduvjeti za upis predmeta Osnove statistike.

Obvezna literatura:1. Neuman, L. W. Social Research Method: Qualittative and Quantitative Approaches. Boston

etc.: Allyn and Bacon 1997.

Preporuča se proučiti:1. Patton, M. Q. Qualitative evaluation and research methods. 2nd ed. Newbury Park etc. : Sage

Publications, 1990.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNakon predavanja i seminara, slijedi praktična nastava u računalnim laboratorijima, cilj koje je osposobiti studente za samostalan unos podataka i njihovu obradu za potrebe vlastitog istraživanja.

Način polaganja ispita – kolokvij i samostalna obrada provedenog pilot istraživanja

29

PRUŽANJE DIGITALNIH SLUŽBI I USLUGA – primjerice: Greenstone ili neki drugi softver otvorenog koda

Vrsta/Priroda predmeta: Praktični; Vježbe u laboratoriju ECTS 5

Opis predmetaU okviru ovog predmeta studenti se upoznaju s uporabom softvera otvorenog koda u oblikovanju i osiguravanju pristupa digitalnim zbirkama. Osiguranje pristupa digitalnoj baštini i pružanje relevantnih usluga nalazi se na sjecištu diseminacije informacija većeg broja srodnih disciplina (komunikacijske znanosti, knjižničarstvo, zaštita baštine, nakladništvo i dr.). Pružanje službi i usluga ovisno je o tehničkim i strateškim pitanjima, što za posljedicu ima više ili manje uspješnu i učinkovitu diseminaciju digitalnih informacija u kontekstu.

Ciljevi predmeta Na osnovi ovog predmeta studenti se trebaju osposobiti da:

koriste softver otvorenog koda u oblikovanju digitalnih knjižnica razumiju cjelokupni postupak osiguravanja pristupa digitalnim zbirkama i uslugama (faze

sabiranja, obogaćivanja, oblikovanja i stvaranja) pokažu dubinsko razumijevanje područja pružanja digitalnih informacija i usluga. Nakon studija

od studenata se očekuje da upravljaju procesom pružanja informacija i usluga, donose odluke o prilagođavanju primjenjivih metoda u različitim rganizacijama i razvijaju usluge u suradnji sa stručnjacima u srodnim područjima.

Sadržaj predmeta tehnologija pružanja usluga (za stvarno pružanje, ali i široke informacijske infrastrukture i

procese koji osiguravaju podršku uspješnom pružanju usluga) softveri otvorenog koda za oblikovanje digitalnih knjižnica: tutorial (Greenstone) uporaba softvera otvorenog koda: sabiranje i obogaćivanje dokumenata uporaba softvera otvorenog koda: oblikovanje i stvaranje zbirki dokumentirani primjer

Preduvjeti za upis predmeta Osnove rada s računalima i uporaba interneta. Poznavanje metoda i tehnika digitalizacije. Obvezna literatura:

1. Greenstone digital library software. URL: http://www.greenstone.org/cgi-bin/library (2006)2. Noerr, P. The Digital library tool kit. URL:

http://www.sun.com/products-n-solutions/edu/whitepapers/pdf/digital_library_toolkit.pdf (2006)

Preporuča se proučiti:1. Witten, H. Ian; David Bainbridge. Delivery: how Greenstone works. // How to build a digital

library. Amsterdam etc : The Morgan Kaufmann Publishers, 2003.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Rad u laboratoriju, rad u mrežnom okruženju; vođen i nadgledan od nastavnika

Način polaganja ispitaPredaja samostalnog rada: digitalne zbirke s izborom korisnički usmjerenih usluga

30

PREDMETNO OZNAČIVANJE I PRETRAŽIVANJE

Vrsta/Priroda predmeta: Teorijski i radioniceECTS 10

Opis predmetaU okviru ovog predmeta studenti proširuju svoje znanje o sustavima za predmetnu analizu, abecedne predmetne i klasifikacijske predmetne sustave (jezike). Predstavit će se složenija pitanja i suvremena načela predmetnog označivanja i najpopularniji sustavi za predmetno katalogiziranje. Studenti uče o razlikama između kontroliranih rječnika u odnosu na prirodne jezike, vrste semantika u predmetnim jezicima, značenju predmetnog operatora i drugih relevantnih termina, postupaka i faza predmetnog katalogiziranja i označivanja. Studenti će se upoznati i s glavnim klasifikacijskim sustavima u odnosu na abecedne predmetne sustave, promjenama koje je donijela automatizacija i problemima predmetnih kataloga u umreženom okruženju. Na radionici će se studenti upoznati s pitanjima koja se tiču specifičnih predmetnih kataloga i sustava za označivanje.

Ciljevi predmeta Na osnovi ovog predmeta studenti se trebaju osposobiti da:

razumiju prirodu i načela predmetne analize upoznaju svrhu i ciljevi predmetne analize i sinteze koriste vještine predmetne analize i katalogiziranja u svrhu usporedbe samostalno koriste UDK tablice samostalno oblikuju predmetne odrednice

Sadržaj predmeta suvremena načela predmetnog označivanja najpopularniji sustavi predmetnog katalogiziranja razlika između kontroliranog rječnika i prirodnog jezika vrste semantika u predmetnim jezicima značenje predmetnog operatora i drugih relevantnih termina postupci i faze predmetnog katalogiziranja i označivanja glavnim klasifikacijskim sustavima u

odnosu na abecedne predmetne sustave katalogiziranja promjene koje je donijela automatizacija, problemi u umreženom okruženju korisnički aspekti, uključujući korisničke potrebe i ponašanje

Preduvjeti za upis predmeta Osnove katalogiziranja i predmetnog označivanja.

Obvezna literatura:1. Meadow, C.H.; B. R. Boyce ; D. H. Kraft.  Text information retrieval systems. 2nd ed. Academic

Press, 2000.2. Olson, H. A. ; Boll, J. J. Subject analysis in online catalogs. Libraries Unlimited, 2001.

Preprouča se proučiti:1. Aitchinson, J.; Gilchrist, A.; Bawden, D. Thesaurus construction and use : a practical manual.

4th ed. London : Aslib, 2000. 2. Ferguson, B. Subject analysis : blitz cataloging workbook. Libraries Unlimited, 1998. 3. Lancaster, F. W. Indexing and abstracting in theory and practice. 3rd ed. London : Facet

Publiching, 2003. Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaPredavanja, seminari na kojima se raspravlja o proučenoj literature, vježbe na primjerimaNačin polaganja ispita – kolokvij, usmeni ispit

31

KNJIŽNICE / INSTITUCIJE PAMĆENJA I UČENJE

Vrsta/Priroda predmeta: Konceptualni, terenski radECTS 10

Opis predmetaU ovom se kolegiju detaljno istražuju pitanja povezana s uslugama koje institucije pamćenja nude u digitalnom okruženju. Napose, ovaj se predmet usredotočuje na uporabu i korisnike digitalnih knjižnica, projekte, standarde i upravljanje digitalnim zbirkama, ali i na društvene, pravne i ekonomske aspekte i različite korisničke scenarije. Osnovni je cilj ovog predmeta potaknuti studente da analiziraju ulogu knjižnica i drugih institucija pamćenja u obrazovanju te da kritički razmišljaju o pitanjima informacijske pismenosti i obrazovanju korisnika u društvu zasnovanom na znanju. Studenti će se upoznati s različitim pristupima informacijskoj pismenosti i raspraviti obrazovnu ulogu koju informacijski stručnjaci igraju u kontekstu cjeloživotnog učenja. Upoznat će se s međunarodnim standardima, strategijama poučavanja i učenja, metodološkim pristupima, sadržaju, i aktivnostima, metodama procjene i benchmarkima za informacijske vještine koje se koriste u svijetu za potrebe obrazovanja korisnika. Poseban dio ovog predmeta bavit će se modelom otvorenog pristupa (Open Access) i njegovog utjecaja na stvaranje i razmjenu znanja, ali i uporabu u obrazovnom okruženju. Posebna će se pozornost posvetiti najboljim praksama uporabe digitalnih baštinskih zbirki u obrazovne svrhe u osnovnim i srednjim školama, na sveučilištima i u programima stalnog stručnog usavršavanja, te informacijskim potrebama i ponašanju korisnika digitalnih knjižnica.

Ciljevi predmeta Studenti će se poticati da uspoređuju različite pristupe, metode i očekivane rezultate. Također će oblikovati i planirati obrazovne aktivnosti za korisničke skupine usklađene s njihovim obrazovnim potrebama. Na osnovi ovog predmeta studenti se trebaju osposobiti da:

razumiju osnovna pitanja, trendove te društvene i organizacijske utjecaje digitalnih knjižnica u društvu

razumiju razliku između digitalnih i tradicionalnih institucija pamćenja donose složene evaluacije o pravnim, društvenim, ekonomskim i tehničkim pitanjima u odnosu

na digitalne proizvode i usluge, posebice u odnosu na njihovu uporabu u obrazovanju primjene svoje znanje u složenim kontekstima kao što je elektronička knjiga u digitalnoj

knjižnici. usvoje temeljne informacijske vještine za samostalnu uporabu informacija razviju vlastito razumijevanje obrazovne uloge informacijskih stručnjaka primjene svoje znanje i vještine u stvarnim radnim zadacima i mjestima u obrazovnom

scenariju pokažu vještine pisanja i skupnog predstavljanja

Sadržaj predmeta društvo utemeljeno na znanju i uloga informacijskih stručnjaka rasprava o ideji informacijske pismenosti obrazovna uloga informacijskih stručnjaka (knjižničara, arhivista, muzealaca itd.) i suradnja sa

školama i sveučilišnim nastavnicima pristupi informacijskoj pismenosti: bihevioralni pristup, konstruktivistički pristup, relacijski

pristup i dr. stilovi učenja i potrebe: dubinski i površni pristupi naučiti poučavati: ciljevi, zadatci, sadržaj, aktivnosti, metode, procjena, povratna informacija u

aktivnostima informacijske pismenosti naučiti poučavati: aktivnosti poučavanja knjižničara kao mogućnost stručnog usavršavanja model otvorenog pristupa, kao alternativan model za razmjenu znanja

Preduvjeti za upis predmeta Osnovna znanja o obrazovnim ulogama i ciljevima i vještinama u pružanju obrazovnog gradiva zajednicama koje uče. Obvezna literatura:

32

1. Biggs, J. B. Teaching for quality learning at University. 2nd ed. Milton Keynes : OU/SRHE, 2003.

2. Convergence in the digital age: Challenges for Libraries, Museums and Archives. // International seminar on collaboration between cultural and memory institutions, Amsterdam, August 1998. http://www.cordis.lu/libraries/en/ifla/iflasem.html#preface .

3. Grassian, E. and Kaplowitz, J. (Eds) Information Literacy Instruction: Theory and Practice. New York : Neal-Schuman, 2001.

4. Library and Information Commission. Empowering the learning community: report of the Education and Libraries Task Group to the Secretaries of State for Culture, Media and Sport and for Education and Employment. March 2000. http://www.mla.gov.uk/action/learnacc/emplearn00.asp

5. Peterson Bishop, A. ; Van House, N. A. ; Buttenfield, B. Digital Library Use: Social Practice in Design and Evaluation, MIT Press, 2003.

Preporuča se proučiti:1. Østby, J. B. The new cross-sectorial agency in Norway for archives, libraries and museums:

plans and perspectives. // LIBER Quarterly, Volume 13 (2003), No. 3-4. URL: http://liber.library.uu.nl/publish/articles/000032/index.html

2. Rayward, W. B. Libraries, museums, and archives in the digital future: the blurring of institutional boundaries. // 2nd National Preservation Office Conference: Multimedia Preservation - Capturing the Rainbow, in Brisbane, 28-30 November 1995. URL.http://www.nla.gov.au/3/npo/conf/npo95wr.html

3. Wilson, T. D. Information behaviour: an interdisciplinary perspective. // Information Processing and Management 33, 4(1997), 551-572.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaKolegij će uključiti nekoliko seminara na kojima će se usvajati napredne vještine o istraživanju i uporabi digitalnih informacija. Studenti na vježbama predstavljaju reultate provedenih benchmarking analiza najbolje prakse u informacijskom opismenjavanju i oblikuju primjerene programe

Način polaganja ispita – kolokvij i samostalan projekt

33

OPIS IZBORNIH PREDMETA

34

35

UPRAVLJANJE ZBIRKAMA U INSTITUCIJAMA PAMĆENJA

Vrsta/Priroda predmeta: Konceptualni, upravljački, radioniceECTS 5

Opis predmetaOvaj će kolegij omogućiti studentima da razumiju složene procese izgradnje zbirki informacija i gradiva u informacijskim ustanovama, s posebnim naglaskom na izgradnju fonda u institucijama pamćenja. Posebna se pozornost posvećuje integraciji konvencionalnog gradiva i digitalnih dokumenata, osiguravanja pristupa izvorima informacija u vlastitome fondu, slobodno dostupnim izvorima na mreži i osiguranju pristupa preko konzorcija.

Ciljevi predmeta Na osnovi ovog predmeta studenti se trebaju osposobiti da:

identificiraju i primjene kriterije odabira informacijskih izvora identificiraju i primjene kriterije i metode za vrednovanje informacijskih izvora planiraju i pročišćavaju zbirke izrađuju smjernice za izgradnju zbirki upravljaju zbirkama, uključujući i financijske aspekte.

Sadržaj predmeta teoretski i metodološki aspekti izgradnje zbirki i upravljanja u institucijamam pamćenja

(terminologija, teorija odabira) ttjecaj informacijske i komunikacijske tehnologije na izgradnju zbirki i upravljanje planiranje, suradnja i podjela izvora integracija elektroničkih izvora u programe izgradnje zbirki upravljanje proračunom, licenciranje, konzorciji vrednovanje izgradnje zbirki, korisničke studije pristup informacijama, etička pitanja izgradnje zbirki i upravljanja usporedna analiza upravljanja zbirkama u odnosu na nove pristupe i metode.

PreduvjetiUvod u digitalne knjižnice

Obvezna literatura:1. Collection Description Focus Online Tutorial

http://www.ukoln.ac.uk/cd-focus/cdfocus-tutorial/ 2. Smith, A. (2001), Strategies for building digitized collections. // : Council on Library and

Information Resources, available at http://www.clir.org/pubs/reports/pub101/contents.html

Preporuča se proučiti:1. Lee, Stuart D.; Francis Boyle. Building an electronic resource collection: a practical guide. 2nd

ed. London : Facet Publishing, 2004.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNakon uvodnih predavanja in situ, tijekom praktične nastave podržane softverom za udaljeno učenje, studenti će samostalno vrednovati kriterije odabira, čitati i raspravljati odabrane tekstove i raspravljati o problemima slobodnog pristupa informacijama u kontekstu izgradnje zbirki.

Način polaganja ispita – izrada seminarskog rada

36

PLANIRANJE I OBLIKOVANJE DIGITALNIH BAŠTINSKIH ZBIRKI

Vrsta/Priroda predmeta: Upravljački i rad u laboratorijuECTS 5

Opis predmetaOvaj kolegij obuhvaća radne procese prisutne u procesima planiranja, oblikovanja i upravljanja elektroničkim dokumentima, obuhvaćajući procese digitalizcije, uključivanja i prilagodbe dokumenata za digitalnu knjižnicu, posebice u odnosu na vrijedne i osjetljive baštinske dokumente i zaštitu digitalne građe.

Ciljevi predmeta Na osnovi ovog predmeta studenti se trebaju osposobiti da:

donose odluke o vrijednom gradivu koje će se digitalizirati razumiju problematiku autorskog prava u odnosu na baštinsku građu pripremaju i vode projekt digitalizacije i upravljanja digitalnim zbirkama i uslugama

Sadržaj predmeta pregled procesa i rasprava o temeljnim elementima digitalne knjižnice Što digitalizirati? Strateška pitanja, preporučena načela i kriteriji; primjenjene metode napredne mogućnosti i zahtjevi digitalizacije zaštita digitalnog gradiva

Preduvjeti za upis predmeta Osnove rada s računalom i uporaba interneta.

Obvezna literatura:1. Gassaway, L. N. Libraries, users, and the problems of authorship in the digital age. // DePaul

Law Review, 52(2003), 1193.2. Lee, Stuart D. (1998). Why do you need to assess material? // Appendix G: Assessment

Criteria for Digitization, available at http://www.bodley.ox.ac.uk/scoping/assessment.html

Preprouča se proučiti:1. Ayris, P. Guidance for selecting materials for digitization. // Joint RLG and NPO Preservation

Conference: Guidelines for Digital Imaging, 1998.2. Core Principles and Evaluative Criteria (1999), available at

http://www.ninch.org/programs/practice/criteria.html

Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaSeminari i raspravišta o odabranim temama

Način polaganja ispita – seminarski rad

37

ETIKA I MULTIKULTURALNOST DIGITALNIH KNJIŽNICAVrsta/Priroda predmeta: Teorijski i studije slučajaECTS 5

Opis predmetaOvaj je predmet usmjeren na načine komunikacije pamćenja kroz službe i usluge institucija pamćenja (knjižnice, muzeji, arhivi). Odluke vođene etičkim vrijednostima informacijske profesije, kao što su: suprotstavljanje cenzuri i pritiscima, donošenje odgovarajućih odluka pri odabiru građe za digitalizaciju i identifikaciji korisničkih potreba, uključujući korisnike s posebnim potrebama i zaštitu povjerljivosti korisničkih osobnih podataka, pohranjenih u baštinskim informacijskim sustavima. Komunikacija pamćenja i kulturne baštine kao model očuvanja kulturne raznolikosti i izgradnje društveno uključivog multikulturnog društva. Upravljanje baštinskim izvorima, razvijanje usluga za različite zajednice pod utjecajem tehnološkog okruženja i alata, koji nadilaze funkcioniranje komunikacijskih kanala i uređaja.

Ciljevi predmeta Na osnovi ovog predmeta studenti se trebaju osposobiti da:

razumiju načine komuniciranja pamćenja razumiju etičke vrijednosti informacijske profesije razumiju uporabu kulturne baštine u različitim zajednicama i kulturama upravljaju baštinskim izvorima u multikulturnom okruženju

Sadržaja predmeta načini komuniciranja pamćenja kroz službe i usluge institucija pamćenja (knjižnice, muzeji,

arhivi) odluke vođene etičkim vrijednostima informacijske profesije, kao što su: suprotstavljanje

cenzuri i pritiscima, donošenje odgovarajućih odluka pri odabiru građe za digitalizaciju i identifikaciji korisničkih potreba, uključujući korisnike s posebnim potrebama, zaštita povjerljivosti korisničkih osobnih podataka, pohranjenih u baštinskim informacijskim sustavima.

komunikacija pamćenja i kulturne baštine kao model očuvanja kulturne raznolikosti i izgradnje društveno uključivog multikulturnog društva

upravljanje baštinskim izvorima razvijanje usluga za različite zajednice pod utjecajem je tehnološkog okruženja i alata.

Preduvjeti za upis predmeta Osnove etike.

Obvezna literatura:1. Gorman, G. E. Information services in an electronic environment. Maryland : Victoria

University, 2001. 2. McDowell, B. Ethics and excuses : The crisis in professional responsibility. Westport, CT :

Quorum, 2000.

Preporuča se proučiti:1. Alfino, M. ; Pierce, L. Information ethics for librarians. NC : Mc Farland, 1997.2. Directive 2001/29/EC on the harmonization of certain aspects of copyright and related rights in

the information society. European Parliament and Council Directive of 22 May 2001, OJ L 167, 22.6.2001

Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaSeminari na kojima se raspravlja o odavranim temama na osnovi proučene literature

Način polaganja ispita – seminarski rad

38

OSNOVE INFORMACIJSKE ARHITEKTURE (IA)

Vrsta/Priroda predmeta: Teorijski i laboratorijECTS 5

Opis predmetaU ovome se predmetu pažnja usmjeruje na tumačenje uspješnosti informacijskih sustava koja ovisi o razumijevanju formalnih struktura i ljudskog društvenog, tehničkog i kognitivnog okruženja. Stoga, predmet omogućava studentima da bez prethodnog iskustva s informacijskom arhitekturom razumiju doprinose različitih disciplina koje se bave predstavljanjem, organizacijom, pretraživanjem i konačno uporabom informacija na temelju uspješnih informacijskih sustava.

Ciljevi predmeta Ciljevi su predmeta informirati studente o konceptu informacijske arhitekture, posebice o njenoj strukturi (npr. u XML-u), organizaciji (karta weba), označivanju jezika informaciskih sustava. U okviru praktične nastave ovo će se znanje učvršćivati oblikovanjem usporedne konfiguracije i sustava smislenog kretanja (navigacije) i pretraživanja kako bi studenti razumjeli važnost učinkovitog pretraživanja i pronalaženja informacija. Na osnovi ovog predmeta studenti se trebaju osposobiti da:

razumiju ciljeve, funkcije i primjenu informacijske arhitekture (IA) u različitim okruženjima uključujući kulturno poduzetništvo i World Wide Web.

razumiju različite strukturirane modele predstavljanja i organizacije informacija, uključujući klasifikacijske sheme, prekoordinirane i postkoordinirane sustave za označivanje i tezauruse

razumiju utjecaj uspješnog pretraživanje i pronalaženja i/ili navigacije inherentne svakoj vrsti sustava.

Sadržaj predmeta informacijska arhitektura (IA) – temeljni koncepti i pristupi tipologija i terminologija razvoj; informacijska arhitektura kao način organizacije sadržaja na Webu uloga informacijske arhitekture kao jedne od ključnih značajki razvojnog tima informacijskih

ustanova načini uspostavljanja informacijske arhitekture informacijska arhitektura i grafičko oblikovanje (sličnosti, razlike, veze) hardver, mreže, planiranje softvera u IT okruženju predstavljanje znanja, taksonomije itd interoperabilnost, korisnička sučelja

Preduvjeti za upis predmeta Poznavanje informacijskih tehnologija.

Obvezna literatura:1. Gilhirst, A. ; B. Mahon. Information Architecture: designing information environment for

purpose. London : Facet Publishing, 2003.

Preporuča se pročitati:1. dva članka iz recentne časopisne literature prema preporuci nastavnika

Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaPredanja i rad u laboratoriju kako bi se provela usporedna vrednovanja

Način polaganja ispita – seminarski rad

39

OBLIKOVANJE BAZA PODATAKA

Vrsta/Priroda predmeta: Teorijski i laboratorijECTS 5

Opis predmetaU okviru ovog predmeta daje se opsežan pregled procesa uključenih u razvijanje formalnog pristupa informacijama sa stajališta korisnika. Raspravlja se o različitim modelima baza podataka kao što su hijerarhijske, relacijske i hipertekstulne s obzirom na uključene podatke: tekst, zvuk, slike i geografski podaci. Studenti će oblikovati i implementirati baze podataka uz pomoć nekoliko sustava za upravljanje bazama podataka,

Ciljevi predmeta Glavni je cilj ovog predmeta poučiti studente temeljnim načelima i korisnički-usmjernim metodologijama za uspješno stvaranje cjelovitih i u u potpunosti funkcionalnih sustava za upravljanje bazama podataka. Kako bi se to postiglo, ovaj će se predmet usredotočiti na primjene osnovnih teorija baza podataka u samostalnim okruženjima uz pomoć softvera MS Access. Napredni tečaj baza podataka, koji će se studentima ponuditi u ljetnom semestru, bavit će se primjenom baza podataka u mrežnom okruženju (npr. Cold Fusion itd.).Na osnovi ovog predmeta studenti se trebaju osposobiti da:

samostalno oblikuju baze podataka biraju odgovarajući hardver i softver upravljaju bazama podataka vrednuju baze podataka

Sadržaj predmeta načela upravljana bazama podataka, vrednovanje i kontrola kvalitete umrežavanje, relacijske baze podataka, objektno programiranje odabir optimalnog hardvera i softvera primjena baza podataka u područjima kao što su upravljanje informacijskim sustavima i

mrežama, upravljanje informacijskim izvorima, upravljanje kulturnim izvorima stvaranje obrazaca, izvještaja, uporaba makro naredbi i SQL-a; studenti vježbaju prihvaćanje

podataka i njihovo istraživanje tijekom semestra studenti samostalno rade na odabranim elementima koje su naučili u okviru

ovog predmeta.

Preduvjeti za upis predmeta Osnove rada na računalu (Windows O/S), solidno poznavanje HTML-a.

Obvezna literatura:1. Hernandez, Michael J. Database Design for Mere Mortals: A Hands-On Guide to Relational

Database Design. 2nd ed. Addison-Wesley, 2003.2. Rob, P ; C. Coronel. Database systems: design, implementation, and management. 5th ed.

2001

Preporuča se proučiti:1. Connolly, Th. M. et al. Database systems: a practical approach to design, implementation, and

management. 3rd ed.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaU prvom dijelu praktične nastave obrađuju se ne-relacijske baze podataka, tablice i odgovarajući obrasci, a drugi je dio posvećen osnovnim načelima relacijskih modela, kad studenti počinju stvarati jednostavne relacijske baze podataka

Način polaganja ispita – seminarski rad

40

EKONOMIJA DIGITALNIH KNJIŽNICA

Vrsta/Priroda predmeta: Teorijski i tehničkiECTS 5

Opis predmetaStudenti produbljuju znanja vezana uz koncept slobodnog pristupa informacijama i ekonomskim aspektima baštinskih digitalnih projekata, posebice o ekonomiji kulturne baštine koja sačinjava vrijednost culture (aspekti prihoda i diseminacije kulturne baštine, aspekti obrade kulturne baštine na ekonomičan način i sl.). Studenti se upoznaju s projektima alternativnog financiranja, problematikom sponzorstva, privatno-javnih suradničkih projekata, i ulogom volontera u kulturnom sektoru u odnosu na financijsko planiranje.

Ciljevi predmeta Na osnovi ovog predmeta studenti se trebaju osposobiti da:

razumiju javne i komercijalne aspekte projekata digitalizacije kulturne baštine izračunavaju troškove različitih zadataka u okviru procesa digitalizcije naznačuju klijentima cijenu usluga digitalizacije na temelju troškova i vrijednosti digitalnih

informacijskih izvora razumiju ekonomske aspekte cijelokupnog procesa digitalizacije vrednuju radne metode i tehnologije na temelju njegove ekonomske isplativosti i razumiju

važnost kalkulacija cjelokupnih troškova.

Sadržaj predmeta aspekti ekonomije u kulturnoj baštini (npr. vremenska dimenzija aktivnosti, kratkoročni

ekonomski i operacijski kalkulacijski rizik u odnosu na povećanje dugoročnih troškova i ugrožavanje održivosti, valjanosti i uporabljivosti zbirki)

stvaranje prihoda, troškovi obrade i održavanja pitanja vlasništva (npr., javna domena, državno vlasništvo) održavanje i razvoj svijesti o troškovima i poslovnim mogućnostima u baštnskom i

informacijskom sektoru.

Preduvjeti za upis predmeta Osnove kalkulacija, Excell.

Obvezna literatura:1. Kingma, Bruce R. The economics of information: a guide to economic and cost-benefit

analysis for information professionals. Englewood, Colo : Libraries Unlimited, 2001.2. Throsby, David. Economics and Culture. Cambridge : Cambridge University Press, 2001.

Preporuča se proučiti:1. Towse, Ruth. A Handbook of Cultural Economics. Northhampton, MA : Edward Elgar Pub.,

2003.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaNakon uvodnih predavanja, seminari na kojima se obrađuju primjeri iz prakse, uspoređuju dostupne informacije o troškovima rada s digitalnom baštinom i uslugama.

Način polaganja ispita – seminarski rad

41

DIGITALNO NAKLADNIŠTVO

Vrsta/Priroda predmeta: Tehnički pregled i radionice ECTS 5

Opis predmetaNa ovom se predmetu studenti upoznaju s naprednim digitalnim nakladništvom: glavnim pitanjima i trendovima, utjecajem na društvo i organizacije, ističu se razlike između digitalnog i tradicionalnog nakladništva. Studenti uče o konceptu slobodnog pristupa informacijama, intelektualnom vlasništvu i zaštiti autorskih prava u kontekstz pripreme građe za publiciranje. U okviru ovog predmeta predstavljaju se glavne međunarodne smjernice, domaća i međunardna legislativa koja se bavi informacijama za javnost, slobodnim protokom informacija, dostupnosti informacija i zaštitom intelektualnog vlasništva. Studenti uče o uvjetima uporabe informacija i građe u različitim informacijskim ustanovama, ali i etičkim pitanjima koja se tiču uporabe informacija i ponašanja informacijskih stučnjaka.

Ciljevi predmeta Na osnovi ovog predmeta studenti se trebaju osposobiti da:

identificiraju različite vrste elektroničkog nakladništva dostupnog na Webu i njihove različite funkcije

razumiju probleme koji se tiču pravnih, društvenih, ekonomskih i tehničkih pitanja, a koji utječu na digitalno nakladništvo

identificiraju, tumače i primjenjuju relevantne zakone, posebice one koji se odnose na zaštitu autorskog prava, intelektualnog vlasništva i prava reprodukcije pri digitalnom publiciranju

se ponašaju u skladu s etičkim kodeksima kada posreduju informacije i građu prepoznaju nedostatak odgovarajućih regulativa i potaknu njihovo usvajanje.

Sadržaj predmeta Digitalno nakladništvo: ovaj se dio predmeta usmjerava na organizaciju dokumenata koji su

izvorno digitalni i/ili koji odgovaraju analognim okumentima, koji su eventualno prebačeni u digitalni format; pojašnjava se uloga korisnika u takvim dokumentima.

Otvoren pristup: ovaj se dio kolegija bavi modelom otvorenog pristupa i njegovim utjecajem na diseminaciju i razmjenu znanja. Ovaj modul detaljno problematizira kvalitetu vrednovanja digitalnog nakladništva i posebice, bibliometrijske i scijentometrijske aspekte.

Preduvjeti za upis predmeta Osnove nakladništva

Obvezna literatura:1. Henke, H. Electronic Books and ePublishing. London : Springer, 2001.2. Odlyzko, A. M. On the road to electronic publishing. http://www.research.att.com/ ~ amo 3. Rawlins, G. J. The new publishing: technology impact on the publishing industry over the next

decade: techical report. Department of Computer Science, Indiana University, Boomington, IN 47 405.

Preporuča se proučiti: 1. Collections, content and the Web. Council on Library and Information Resources. Washington,

DC : Council on Library and Information Resources, 2000

Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaDvije radionice u trajanju od po tri dana

Način polaganja ispita – seminarski rad

42

43

3.3. Studij je strukturiran na sljedeći način:

Prva godina zimski sem. ljetni sem. ukup.sati

ECTSSigla Nositelj kolegija Predmet P S V P S V

ZD001 doc. dr. sc. B. Badurina

Uvod u digitalne knjižnice

2 30 5

ZD002 dr. sc. J. Stojanovski

Elektronički dokumenti i formati

1 1 2 60 10

ZD003 prof. dr. sc. T. Aparac-Jelušić

Kulturna baština i upravljanje digitalizacijom

1 2 2 90 15

ukupno ECTS bodova – zimski semestar 30ZD004 izv. prof. dr. sc.

M. WillerMetapodatci i identifikatori

1 1 2 60 10

ZD005 prof. dr. sc. D. Hasenay

Istraživačke metode u informacijskim znanostima

1 1 2 60 15

Izborni kolegij 30 5

Druga godina zimski sem. ljetni sem.ZD006 doc. dr. sc. F.

PeharPružanje digitalnih službi i usluga

15 15 30 5

ZD007 izv. prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog

Predmetno označivanje i pretraživanje

1 1 2 60 10

ZD008 prof. dr. sc. I. Stričević

Knjižnice/Institucije pamćenja i učenje

1 1 2 60 10

Izborni kolegij 30 5ukupno ECTS bodova – zimski semestar 30

ZDDip Diplomski rad – mentor

180 30

Svaki kolegij postiže specifične ciljeve, putem in situ i online interaktivnog poučavanja i vježba koje učvršćuju ono što se poučavalo/raspravljalo na predavanjima.

Uvjeti za prijelaz u sljedeću godinu studijaStudenti su obvezni položiti svih pet obveznih predmeta s prve godine. Izborne kolegije potrebno je položiti do predaje magistarskoga rada. Svaki izborni kolegij nosi 5 ECTS bodova, a nudit će se nakon razgovora sa studentima (utvrđivanje njihovih preferencija) i raspoloživosti nastavnika.Preeduvjeti za svaki predmet navedeni su u dionici u kojoj se donosi opis svakog pojedinog obveznog i izbornog predmeta.

44

3.4. Popis predmeta koje student može birati s drugih studija – za sada

IZBORNI KOLEGIJI IZ PONUDE OSJEČKOG/ZADARSKOG PROGRAMA IZ KNJIŽNIČNE I INFORMACIJSKE ZNANOSTI I NAKLADNIŠTVA

INFORMACIJSKO DRUŠTVO

Vrsta/Priroda predmeta: TeorijskiECTS 5

Opis predmetaSadržaj ovog predmeta treba studentima ponudi teorijski okvir za razumijevanje sustava za prijenos znanja i informacija u društvu. Studentima se ukazuje na različite interpretacije osnovnih pojmova i terminološkog aparata koji se koristi u razmatranjima socioloških aspekata informacijskih znanosti poput: informacija, znanje, pertinentnost, komunikacija, konvergencija i dr. Tumače se teorijski okviri sustava za prijenos znanja u rasponu od oralnog komuniciranja do globalnog informacijskog povezivanja. Predmet je zamišljen tako da studentima omogući razumijevanje razvitka osnovnih trendova koji su temelj promišljanja informacijskog društva poput: digitalne podjele, disintermedijacije, globalnog informacijskog povezivanja, ekonomike informacija, hakerskog pokreta, odnosa različitih nositelja informacija, kompleksa multimedije i slično.

Ciljevi predmeta Na osnovi ovog predmeta studenti se trebaju osposobiti da:

razumiju i tumače uzroke i posljedice promjena u obrascima komuniciranja prepoznaju osnovna obilježja značajnijih razdoblja u razvoju informacijskog društva u drugoj

polovici 20. i početkom 21. stoljeća kritički ocjenjuju prednosti i nedostatke uporabe raznih medija i pomagala u komunikacijskim

procesima čitaju s razumijevanjem i interpretiraju odabranu literaturu kako bi usavršili vlastitu sposobnost

razumijevanja i interpretacije teksta.

Sadržaj predmeta informacijsko društvo – filozofski i društveni aspekti teorijski okvir za razumijevanje sustava za prijenos znanja i informacija od oralnog

komuniciranja do globalnog informacijskog povezivanja utjecaj društva na tehnologiju društvena informatika i akademski svijet, digitalna podjela

Preduvjeti za upis predmeta Jedna priznata knjiga o informacijskom društvu (npr. Castells, Borgman).

Obvezna literatura:1. Feather, J. The information society: A study of continuity and change. 4th ed. London : Facet,

2004.2. Webster, F. Theories of the Information Society. 2nd ed. London; New York : Routledge, 2002.

Preporuča se proučiti:1. Levy, P. L'intelligence collective. La Decouverte : Paris, 1997.2. Tenner, E. Our own devices: How technology remakes humanity New York: Random House,

Inc., 2003.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaPredavanja i seminari; raspravišta o proučenoj literaturi

Način polaganja ispita – seminarski rad

45

NAČELA PRETRAŽIVANJA INFORMACIJA (IR)

Vrsta/Priroda predmeta: TeorijskiECTS 5

Opis predmetaU okviru ovog predmeta problematiziraju se osnovni pojmovi, definicije i povijesne faze razvoja sustava za pretraživanje (information retrieval - IR). Studenti se upoznaju s teorijskim ishodištima sustava za označivanje i pretraživanje informacija s posebnim naglaskom na lingvističkim i semantičkim aspektima pretraživanja. Studenti se upoznaju s različitim pristupima, metodama i tehnikama pretraživanja i pronalaženja mrežnih informacija na internetu, s posebnim osvrtom na razvoj i vrste pretraživača

Ciljevi predmeta Upoznati studente s najvažnijim teorijskim radovima i praktičnim postignućima u polju pretraživanja informacija. Uputiti studente u posebnosti potreba za informacijama sa stajališta osobitosti istraživanja unutar pojedinih polja i grana. Omogućiti studentima da ovladaju vještinama:

naprednih pretraživanja provođenja složenih informacijskih intervjua poradi odabira primjerene strategije vrednovanja informacijskih pretraživanja sa stajališta samih informacijskih stručnjaka i

korisnika

Sadržaj predmeta pristupi pretraživanju bibliografskih baza i baza s cjelovitim tekstom osnovna obilježja i razvoj prije i poslije koordinantnog označivanja sustavi sa slobodnim i kontroliranim označivanjem ključne riječi, kontrola rječnika metode i postupci kontroliranja rječnika evaluacija sustava za označivanje: odaziv, preciznost, relevantnost, pertinentnost. Cranfield

testovi; efektivnost i efikasnost sustava za pretraživanje osnovni pojmovi računalnog pretraživanja: pretraživanje i pregledavanje konvencionalni računalni sustavi za pretraživanje: pretraživanja s pomoću obrnutih kazala;

stop liste; krnjenje pojmova automatsko predmetno označivanje; sustavi za obradu teksta, označivanje i pretraživanje;

sustavi temeljeni na bazama znanja iz odgovarajućih područja semantika – kategorijalna, relacijska, referencijalna i dr.

Preduvjeti za upis predmeta Osnove IR-a.

Obvezna literatura:1. Chowdhury, G.G. Introduction to modern information retrieval. London : LA, 2004. 2. Language modeling for information retrieval / ed. by W. B. Croft, J. Lafferty. Dordrecht ;

Boston : Kluwer Academic Publishers, 2003.Preporučuje se proučiti:

1. Multimedia information retrieval and management : technological fundamentals and applications / eds. D. Dagan Feng, Wan-Chi Siu, Hong-Jiang Zhang. Berlin ; New York : Springer, 2003

Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaPredavanja i seminari; raspravišta o proučenoj literaturi

Način polaganja ispita – seminarski rad

46

VREDNOVANJE INFORMACIJSKIH SLUŽBI I USLUGA

Vrsta/Priroda predmeta: Upravljački, LaboratorijECTS 5

Opis predmeta Ovaj se predmet bavi pitanjima metodologije i mjerenjem uspješnosti u vrednovanju informacijskih sustava i usluga. Informacijske usluge u okruženju klasičnih ponuditelja informacija (knjižnice, arhivi, dokumentacijski centri i sl.) te mrežnome okruženju. Pristupi vrednovanju, trendovi, kriteriji i pomagala. Vrednovanje kao element upravljanja.Posebni osvrt i naglasak na učinke informacijskih usluga prema različitom tipu informacijskih ustanova, posebice institucijama pamćenja.

Ciljevi predmeta Na osnovi ovog predmeta studenti se trebaju osposobiti da:

razumiju analizu sustava i pristup oblikovanju te njihovu važnost u praksi usvoje koncept vrednovanja sustava njegovog značenja u praksi se upoznaju s tehničkim i društvenim aspektima sustava koji su primjenjivi u institucijama

pamćenja razumiju i primjenjuju različite tehnike vrednovanja sustava razviju vještine vrednovanj ainformacijskih sustava s društveno-tehničke perspektive; analiziraju i razumiju različita pomagala i tehnike vrednovanja sustava samostalno odabiru i rabe djelotvorne metode i postupke vrednovanja razlikuju između kvantitativnih i kvalitativnih metoda prikupljanja podatka, te relevantnosti

njihove primjene.

Sadržaj predmeta oblikovanje i analiza sustava tehnički i društveni aspekti sustava koji su primjenjivi u institucijama pamćenja alati i tehnike vrednovanja uloga ciljeva, mjerenja uspješnosti, pristupa prikupljanja podataka, analitičkih pristupa važnost i uloga korisničkog zadovoljstva vrijednost informacijskih usluga u instittucijama pamćenja.

Preduvjeti za upis predmeta ISO norme o vrednovanju.

Obvezna literatura:1. Assessing digital library services. / ed. by Th. A. Peters. Champaign, IL : University of Illinois

Graduate School of Library and Information Science, 2001.2. Bertot, J. C.; McClure, C. R. Outcomes assessment in the networked environment : research

questions, issues, considerations, and moving forward. // Library Trends 51, 4(2003). Str. 599-600.

Preporučuje se proučiti:1. Rossi, P. H.; Lipsey, M. W. ; Freeman, H. E. Evaluation: A systematic approach. 7th ed.

Thousand Oaks, CA: Sage Publications, 2004.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaPredavanja i vježbe; na vježbama će se raspravljati o pristupima i učincima vrednovanja u odabranim kontekstima i na odabranim primjerima.

Način polaganja ispita – seminarski rad

47

ZAŠTITA ELEKTRONIČKIH DOKUMENATA

Vrsta/Priroda predmeta: Konceptualni, radioniceECTS 5

Opis predmetaU okviru kolegija studenti se upoznaju s metapdatcima i problematikom dugotrajne zaštite (obrada podataka digitalnih objekata). Na radionici će se obrađivati projekti zaštite elektroničkih dokumenata od planiranja do vrednovanja rezultata studentskih rezultata. Ciljevi predmeta

upoznati studente s pristupima, projektima i modelima zaštite elektroničkih dokumenata uz podršku metapodataka

studenti će znati koristiti stečena konceptualna i teorijska znanja u specifičnom projektu

Sadržaj predmeta elementi opisa, modeli obrade podataka postupci zaštite podataka (emulacija, migracija itd.) vrste i razine podataka (fizička , binarna, strukturalna, primjenjena i objektna razinaphysical

itd.). OAIS referentni model vrste objekata i tehnička ovisnost.

Preduvjeti za upis predmeta Osnove zaštite baštinske građe

Obvezna literatura:1. Bremer-Laamanen, M. ; J. Stenvall. Selection for digital preservation: dilemmas and

perspectives. // Managing preservation for libraries and archives: current practice and future developments. /ed. by John Feather. Aldershot : Ashgate, 2004.

2. Garrett, John and Donald Waters. Preserving digital information : report of the Task Force on Archiving of Digital Information : (Commission on Preservation and Acess and RLG, 1996). http://www.rlg.org/preserv/digpres.html

3. OCLC/RLG Working Group on Preservation Metadata. http :// www . oclc . org / research / pmwg / 4. RLG-OCLC report. Mountain View, CA : RLG, May 2002. http://www.rlg.org/longterm/repositories.pdf.5. Thibodeau, Keneth (2002) “Overview of Technological Approaches to Digital Preservation and

Challenges in Coming Years”, The State of Digital Preservation: An International Perspective, http :// www . clir . org / pubs / reports / pub 107/ contents . html

Preporuča se proučiti:1. van der Werf, T. The deposit system of electronic publications: a process model. Amsterdam :

NEDLIB Consortium, 2000.2. Feenstra, B. Standards for the implementation of a deposit system for electronic publications.

Amsterdam : NEDLIB Consortium, 2000.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaPredavanja i radionice u laboratoriju

Način polaganja ispita – seminarski rad

48

UPRAVLJANJE U NAKLADNIŠTVU

Vrsta/Priroda predmeta: Konceptualni, upravljački, laboratorijECTS 5

Opis predmetaOvaj predmet upoznaje studente s načelima upravljanja u nakladništvu kao tržišnoj djelatnosti. Objašnjava se metodologija upravljanja u industriji knjige kao specifičnoj djelatnosti s temeljnim kulturološkim obilježjima i tržišnim principima proizvodnje i prodaje. Analizira se odnos uređivačkih i ostalih nakladničkih poslova – dizajna, prodaje i marketinga – u različitim organizacijskim uvjetima te uspoređuju i vrednuju organizacijske strukture u pojedinim nakladničkim kućama s aspekta planiranja, nadzora i izvođenja pojedinih izdavačkih projekata.

Ciljevi predmeta Na osnovi ovog predmeta studenti se trebaju osposobiti da:

razumiju dinamiku odnosa autor–nakladnik, nakladnik–distributer, nakladnik–sredstva javnog priopćavanja i dr. u svim fazama objavljivanja, od prihvaćanja rukopisa do izlaska iz tiska

razumiju osnovne odrednice izrade izdavačkog plana, analizira izdavački plan i predloži razvojnu strategiju

temeljito usvoje osnovne sastavnice uređivačkog postupka i primijene ta znanja na upravljanje izdavačkim projektom

razumiju pristupe, tehnike i metode upravljanja ljudskim potencijalima u nakladništvu organiziraju i upravljaju uređivačkim poslovima na suizdavačkom projektu usklađujući

elemente kvalitete, vremena i financiranja

Sadržaj predmeta načela upravljanja u nakladništvu kao tržišnoj djelatnosti upravljanje neprofitnog nakladništva uređivački i ostali nakladnički poslovi – dizajn, prodaja i marketing – u različitim

organizacijskim uvjetima planiranje, nadziranje i proizvodnja različitih nakladničkih projekata posebnosti online nakladništva on-line nakladništvo pisane baštine

Preduvjeti za upis predmeta Osnove nakladništva

Obvezna literatura:1. Woll, T. Publishing for profit: successful bottom-line management for book publishers. Revised

and expanded 2nd ed. Chicago : Chicago Review Press, 2002. Preporuča se proučiti:

1. Clark, G. Inside Book Publishing. London : Routledge, 2002.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanjaUvodna predavanja, rad u laboratoriju na problemskim situacijama i projektima

Način polaganja ispita – seminarski rad

49

3.5. Popis predmeta i/ili modula koji se izvoditi na stranom jeziku

- cjelokupna nastava se odvija na engleskom jeziku, a ovisno o strukturi polaznika moguće je predavanja izvoditi i na hrvatskomi talijanskom jeziku.

3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Predmeti koje studenti upisuju na drugim, srodnim studijima na jednom od suradnih sveučilišta u načelu su dogovoreni ili su izdvojeni iz ponude drugih studijskih programa pa se preporučuju kao izborni predmeti. Za te će predmete vrijednost boda utvđivati Povjerenstvo za praćenje provedbe studijskog programa, a na osnovi uvida u sadržaj predmeta, popis literature i obveze studenta propisane za odabrani predmet te s obzirom na relevantnost predmeta za studij u polju informacijskih znanosti i/ili namjeru studenta da se specijalizira za rad s pisanom baštinom u digitalnom okruženju.

Studentima koji su tijekom svoje preddiplomske izobrazbe upisali i stekli 180 ECT bodova, utvrdit će se postoji li potreba za razlikovnim ispitima odnosno omogućit će im se nastavak diplomskog studija iz informacijskih znanosti ako su prikupili najmanje 60 bodova relevantnih za polje informacijskih znanosti (npr., statistika, matematika, lingvistika, logika, baze podataka, osnovne i napredne IKT, baze znanja).

3.7. Način završetka studija

Diplomski studij završava pismenim (diplomskim) radom i obranom tog rada pred Ispitnim povjerenstvom.

3.8. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij

U odnosu na moguće situacije u kojima su se zatekli studenti upisani na dodiplomske studije prije donošenja Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/2003) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 105/2004) postupat će se u skladu s njegovim člancima 116. i 120. i u skladu sa Statutom Filozofskog fakulteta u Osijeku, članak 39.U skladu s točkom 3. drugog stavka članka 120. prema kojoj visoko učilište, za slučaj da prvotno stečeni akademski naziv ne odgovara nazivu koji se stječe prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/2003 i NN 105/2004) zbog razlike u programu, trajanju studija ili zbog drugih važnih razloga – u slučaju studija knjižničarstva/bibliotekarstva to su odredbe važećeg Zakona o knjižnicama (NN 105/1997) određuju se dodatni uvjeti za priznavanje akademskog naziva predviđenog ovim Programom odnosno uvjeti za nastavak studija na diplomskoj razini kako slijedi: Studenti koji su diplomirali na dvogodišnjim sveučilišnim studijima odnosno višim školama, a žele

se doškolovati, bit će omogućen nastavak studija ako uspješno polože razlikovni ispit iz predmeta Informacijski izvori i službe i Osnove web programiranja te ako poznaju jedan strani jezik (poželjno bar pasivno poznavanje engleskog jezika).

studenti koji su prekinuli četverogodišnji studij na trećoj ili četvrtoj godini, moći će se prijaviti na ovaj studij pod uvjetom da imaju najmanje 160 ECTS bodova i polože razlikovne ispite iz predmeta Informacijski izvori i službe i Osnove web programiranja te ako poznaju jedan strani jezik (poželjno bar pasivno poznavanje engleskog jezika).

50

51

UVJETI IZVOĐENJA ZDRUŽENOG

STUDIJSKOG PROGRAMA

52

4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa

Zamišljeno je da se združeni studij izvodi na na najmanje dvije lokacije (od tri moguće) i da studenti jedan semestar provode na lokaciji izvan svojega matičnog sveučilišta.

Na Filozofskom fakultetu u Osijeku tijekom 2004. preuređene su gotovo sve predavaonice. Praktičan rad i terenska istraživanja planiraju se izvoditi u nastavnim bazama s kojima su je

dogovorena suradnja prilikom postupka verikikacije bolonjskih programa. Od osnutka Odsjeka (tada: Katedra za knjižničarstvo) posebna se pozornost posvećuje

studentskoj praksi i potiču studenti da svojim volonterskim radom stječu dodatna znanja i vještine. Tako studenti rade na sređivanju fondova nekoliko knjižnica (Grko-katoličke biskupije u Križevcima, Knjižnice Isusovačke gimnazije u Dubrovniku, Knjižnice Franjevačkog samostana u Mostaru i dr.), tijekom ljeta rade u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u Osijeku, Muzeju Slavonije, Institutu Ruđer Bošković i dr. (više o tome: www . ffos . hr // libros )

Značajan dio terenskoga rada i istraživanja vezivao se uz dosadašnja dva znanstvena projekta koje financijski podupire Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta a koji se izvode na Odsjeku za informacijske znanosti (Istraživanje o čitateljskim navikama i informacijskim potrebama djece i mladeži – 122026 i Organizacija, očuvanje i uporaba hrvatske pisane baštine – 122027), a za ovaj je Prijedlog združenog programa posebno važno da će se praktičan i istraživački rad moći nastaviti u sklopu triju novoodobrenih znanstvenih projekata koji se bave problematikom hrvatske pisane baštine I baštinskim institucijama (glavni su istraživači: prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, izv. prof. dr. sc. Dora Sečić i doc. dr. sc. Zoran Velagić)

Dio nastave (dodiplomski i poslijediplomski studij) već sada se izvodi na daljinu (WebCT, Moodle i telekonferencije), pa se planira poszitivna iskustva ugraditi i u ovaj program.

Odjel za knjižničarstvo, Sveučilište u Zadru

4.2. Podatci o prostoru i oprema potrebna za izvođenje studija

ProstorDjelatnost Filozofskog fakulteta odvija se u zgradi koja se nalazi u ulici Lorenza Jägera 9. Zgrada je u vlasništvu Fakulteta. U zgradi se nalazi i Visoka učiteljska škola. Ukupno u zgradi studira 1.600 studenata, tako da na 1 studenta dolazi 3,12 m2. Zgrada zaprema korisnu površinu od 4.992,15 m2. Ima 4 etaže (prizemlje, prvi i drugi kat i potkrovlje) i u njoj se nalazi 15 učionica, 12 laboratorija, 2 računalne učionice, 1 multimedijska učionica, 40 kabineta za profesore, svečana dvorana, sanitarni čvor na svakoj etaži. U prizemlju se nalazi tiskara, sobe za zajedničke službe i studentska kantina, a u potkrovlju prostor Studentskog zbora. Na prvom katu se nalazi Knjižnica i čitaonica i Knjižnica i čitaonica za strane jezike koje je potrebno osuvremeniti.

Odsjek za informacijske znanosti koristi tri prostorije za nastavnike i konzultacije sa studentima. U nastavi se koristi multimedijalna dvorana, računalna učionica i predavaonica za telekonferencije pri Elektrotehničkom fakultetu (usluge CARNeta). Mjesečni stručno-znanstveni kolokviji održavaju se u svečanoj dvorani Fakulteta, a sastanci u novouređenoj nastavničkoj prostoriji.

Odjel za knjižničarstvo smješten je na novom kampusu u zadru, ul. F. Tudjmana 24 i. Odjel koristi jednu učionicu I dvije računalne učionice, a po potrebi I dvoranu za telekonferencije koja je u istoj zgradi.

Odsjek za kulturnu baštinu u Parmi raspolaže četirima predavaonicama, računalnom učionicom I multimedijalnom dvoranom te dvoranom za telekonferencije. Smješten je u zgradi u najužem centru Parme.

Tehnička opremljenostSve tri suradne ustanove raspolažu s dovoljnim brojem učionica, učionicama s umreženim računalima i multimedijskim učionicama. Također imaju i ostala pomagala potrebna za izvođenje nastave: grafoskope, dijaprojektore, TV prijamnike, video-projektore, kasetofone, DVD.

Redovito se nabavlja dodatna oprema bez koje ne bi bilo moguće izvoditi preloženi program (npr., skeneri za potrebe vježaba iz digitalizacije, Moodle i DSpace podrška za izvođenje nastave na daljinu), redovito se nabavljaju i ažuriraju licence za softvere potrebne u nastavi (npr. Statistica, Matematica, Paint Shop Pro 8 s dostatnim brojem licenci, FineReader 7.0 s dostatnim brojem licenci, SPSS), koriste se demo bibliografske i baze punih tekstova (npr. Crolist, Cobiss, Dialog) za vježbe te besplatni softveri za izradu digitalnih zbirki (npr. Green Stone).

53

Knjige i informacijski izvoriU knjižnicama suradnih ustanova smještene su zbirke ispitne i znanstvene literature, časopisa i priručne zbirke (bibliografije, enciklopedije, rječnici). Kako se radi o mladom znanstvenom području I novim akademskim studijima posebna se pozornost posvećivala izgradnji fonda literature iz informacijskih znanosti u (kupnjom i donacijama Američkog veleposlanstva, Britanskog savjeta, Goethe instituta, pojedinaca, te sredstvima redovitog i izvanrednog studija i sredstvima s projekata. Studentima je preko Interenta omogućen pristup raznim bazama podataka, a mogu slati i primati elektroničku poštu putem računala koja su im na raspolaganju.

I hrvatski i talijanski nastavnici sa suradnih ustanova sustavno rade na publiciranju literature za studente.

54

4. 3. Podatci o svakom angažiranom nastavniku

Dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, redoviti profesortaparac@ffos.hrhttp://www.ffos.hr/katedre/knjiznicarstvo/taparac.htm

Rođena 1948. u Osijeku. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala komparativnu književnost i talijanski jezik i književnost. Magistrirala 1982. godine u području  informacijskih znanosti - smjer bibliotekarstvo. Doktorirala 1991. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s disertacijom Mogućnosti teorije bibliotekarstva . Šk.  god. 1987/88. bila na stručnom usavršavanju u  SAD-u, u New Yorku. Na Bibliotekarskoj školi (School of Library Services, Columbia University),  slušala predavanja  iz predmeta Sveučilišne knjižnice i Poredbeno knjižničarstvo. Izbori: Od 1984. radi na Katedri za bibliotekarstvo pri Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu kao znanstveni asistent, od 1993. kao docent, a od 1998. kao izvanredni profesor, a od 2002. prelazi na Katedru za knjižničarstvo pri Pedagoškom fakultetu u Osijeku. U zvanje redovnog profesora birana je 2002. U tijeku je izbor u trajno zvanje.Nositeljica predmeta (obveznih i izbornih): Osnove bibliotekarstva i bibliotečno poslovanje, Informacijske službe, Uvod u informacijske djelatnosti, Uvod u knjižničnu i informacijsku znanost, Teorija bibliotečne i informacijske znanosti, Komparativno bibliotekarstvo, Sveučilišne biblioteke i Nacionalne biblioteke. Na poslijediplomskom studiju iz informacijskih znanosti bila je nositeljica predmeta Knjižnice i društvo, a trenutno predmeta Zaštita knjižnične baštine. Održala preko pedeset predavanja u sklopu seminara za stručno usavršavanje, te deset predavanja u inozemstvu.Voditeljica Izvanrednog studija bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od njegova pokretanja 1987. godine do 1997.Mentorica pri izradi pet doktorskih i desetak magistarskih radova te više od osamdeset diplomskih radova. Predsjednica Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske.Članica Programskog odbora i ko-direktorica Konferencije CoLIS3, Dubrovnik 1999., te kodirektorica međunarodnog programa za izobrazbu bibliotekara pri IUCu, Dubrovnik pod nazivom: Libraries in the digital age - LIDA. Članica je Američkog društva za informacijsku znanosti, a od 2002. predsjednica njegova Europskog ogranka.Od 1997. članica uredništva časopisa Alexandria: The Journal of National and International Library and Information Issues, od 1998. članica uredništva časopisa Information Processing & Management: an International Journal i Vjesnik bibliotekara Hrvatske, a od 2002. članica uredništva časopisa Journal of Documentation.Objavila knjigu Teorijske osnove knjižnične znanosti, 6 poglavlja u knjizi, 44 znanstvena I 26 stručna rada te dvadesetak prikaza iz bibliotekarstva i informacijskih znanosti. Uređuje niz Priručnici iz knjižničarstva, tematske brojeve Vjesnika bibliotekara Hrvatske i druge stručne publikacije.Do 1995. suradnik na projektu Rječnik knjižničarskog nazivlja. Od 1995. suradnik Hrvatskog leksikografskog zavoda na projektu Hrvatski leksikon. Voditeljica znanstvenog projekta Očuvanje, organizacija i uporaba hrvatske knjižne baštine. Vodila je razvojni projekt Istraživanje informatizacije visokoškolske nastave – segment nastavnici, istraživačke projekte Prevođenje zvanja knjižničarskog osoblja u sustavu znanosti i visoke naobrazbe u RH i Model permanentne izobrazbe knjižničara te dionicu Izbedbenog projekta NISKA. Savjetnica i/ili voditeljica projekata izrade programskih osnova za izgradnju knjižnica (gradskih knjižnica u Zadru, Rijeci, Puli, Splitu, Požegi i Vinkovcima, Knjižnice Filozofskog fakulteta, Učiteljske akademije Zagreb).Recenzentica inozemnih nastavnih programa, projekata i radova u domaćim i inozemnim znanstvenim i stručnim časopisima.Govori  engleski i talijanski, a stručnu literaturu prati i na njemačkom i slovenskom jeziku.Dobitnica Kukuljevićeve povelje, najvišeg priznanja u hrvatskom knjižničarstvu. Dobitnica nagrade Thompson/ISI Outstanding Teacher of Information Science, 2006.

Važniji radovi, 2000. – 2005.Knjige i poglavlja u knjigama

1. Aparac, Tatjana. National libraries. // Librarianship and Information Work Worldwide: 2000. / General editor Maurice Line, editors Graham Mackenzie, Paul Sturges. London etc. : Bowker ; Saur, 2000. Str. 19-50. ISBN 1-85739-263-9

55

2. A Real Virtual Library: An Introduction to Contemporary Librarianship. / ed. by dr. Simunovic et al. Mostar University School of Medicine ; Heidelberg : Springer Verlag, 2001. (www.springer.de/besonderes/virtlib.pdf). Chapter Three: Library Organization. / Jelka Petrak and Tatjana Aparac

3. A Real Virtual Library: An Introduction to Contemporary Librarianship. / ed. by dr. Simunovic et al. Mostar University School of Medicine ; Heidelberg : Springer Verlag, 2001. (www.springer.de/besonderes/virtlib.pdf).). Chapter Four: Library Management. / Tatjana Aparac; Jelka Petrak.

4. Manzuch, Z. ; I. Huvila ; T. Aparac-Jelusic. European Curriculum Reflections on Library and Information Science Education. / Ed. by L. Kajberg and L. Lørring. Copenhagen : The Royal School of Library and Information Science. Copenhagen 2005. Pp. 37-64.

Znanstveni radovi1. Aparac-Jelušić, T. Funkcionalna analiza radnog procesa u svjetlu novih teorija o planiranju i

upravljanju informacijskim ustanovama (Functional analysis of the working procedures in the light of the new management theories in information institutions). // Seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruenju globalne informacijske infrastrukture. / uredile M. Willer i T. Katić. Zagreb : Hrvatsko muzejsko društvo, 2000. Str. 37-48.

2. Aparac, T. Digitalna baština u nacionalnim programima zaštite baštine. // Seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruenju globalne informacijske infrastrukture. / uredile M. Willer i T. Katić. Zagreb : Hrvatsko muzejsko društvo, 2000. Str. 112-122.

3. Aparac-Jelušić, T. Utjecaj promjena u akademskom obrazovanju na preoblikovanje knjižničnih službi i usluga . Split : Društvo bibliotekara Split, 2001.

4. Aparac, T. ; R. Vrana ; Boris Badurina ; Martina Dragija. How the graduate LIS professionals cope with constant need for updating their knowledge and skills: a Croatian case. // Delivering Lifelong Continuing Professional Education Accross Space and Time: The Forth World Conference on Continuing Professional Education for the Library and Information Science Professions./ eds. Blanche Woolls and Brooke E. Sheldon. Muenchen etc : Saur, 2001. Pp 164-172.

5. Aparac, T. ; R. Vrana. Advancement of academic communication by use of networked information: a Croatian perspective. // International Information and Library Review, 33(2001)

6. Petr, K. ; Vrana, R. ; Aparac, T. Web based LIS education : potentials and feasibility of regional models. // Continuing professional education for the information society : the Fifth world conference on professional education for the library and information science professionals / edited by Patricia Layzell Ward. Muenchen : Saur, 2002. Str. 205-213.

7. Petr, K. ; Aparac-Jelušić, T. Uloga sveučilišnih knjižnica u novim pristupima akademskom obrazovanju. // Zbornik radova «Težakovi dani». / urednici S. Tkalac i J. Lasić-Lazić. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 2002. (Radovi Zavoda za informacijske studije ; knj. 11). Str. 159-171.

8. Petr, K. ; Aparac-Jelušić, T. Public perception of the role and tasks of library and information science professionals in Croatia : an overview of recent activities. // New Library World 103, 1181(2002), 364-375.

9. Aparac-Jelušić, T. Knjižnični proizvodi i usluge – što korisnici očekuju od suvremene sveučilišne knjižnice. Maribor, 2003. // Podobe knjižnic = Images of libraries: zbornik mednarodnega posvetovanja ob stotetnici Univerzitetne knjižnice / redili Jerneja Ferlež in Dunja Legart. Maribor Univerizetna knjižnica, 2003. Str. 83-95.

10. Faletar, S. ; M. Dragija Ivanović; T. Aparac Jelušić. Obrazovni programi u području informacijskih znanosti u odnosu na potrebe zajednice AKM-a. // 6. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / ur. Tinka Katić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003. Str. 168-183.

11. Petr, K. ; T. Aparac-Jelušić. Effectiveness of Distance Learning Modules for Part-Time Students of LIS in Croatia. // ASIS&T Annual Meeting, Providence, RI., November 13-17, 2004. Poster (international conference, reviewed)

12. Petrak, J. ; T. Aparac-Jelušić. Knjižnice na hrvatskim sveučilištima: tradicija i promjene. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 2004 (u tisku)

13. Aparac-Jelušić, T. Distance Education in the LIS field: possibilities and limitations observed through experience. // Vloga specialnih in visokošolskih knjižnic v procesu evropske integracije. / ur. A. Rožić-Hristovski, K. Hacin-Ludvig. Ljubljana : Sveza bibliotekarskih društev Slovenije, 2004. Str. 3-11.

56

14. Aparac-Jelušić, T. The Internet in island communities in Croatia: between government strategies and reality. // IJIE (International Journal on Information Ethics), 1, 2(2004) – online časopis na adresi: http://www.ijie.org

15. Aparac-Jelušić, T. Mobilnost studenata knjižnične i informacijske znanosti. // Organizacija znanja, 3(2004) online časopis na adresi: http://home.izum.si/cobiss/oz/

16. Aparac-Jelušić, T. M. Dragija Ivanović, Faletar, S. ; F. Pehar. LIS program sreflecting the needs of ALM community. // Coping with continual change – change management in SLIS – ALISE/EUCLID Joint meeting / edited by Linda Aschcroft. Bradford: Emerald Group Publishing, 2005. Str. 46-58.

Dr. sc. Mario Barišić, docent (izbor na Odsjek u Osijeku u tijeku)mario.barisic @ vjesnik.hr

Rođen je 15. 08. 1971. godine. Osnovnu školu i gimnaziju (smjer: matematika-informatika) završio u Zagrebu. Diplomirao na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1994. godine.Poslijediplomski znanstveni magistarski studij Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (smjer Marketing); magistrirao 2000. godine s temom:“Marketing izdavačke djelatnosti”. Poslijediplomski znanstveni doktorski studij Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; doktorirao 2004. godine s temom:“Projekcija razvoja integracije digitalne grafike, izdavaštva i web-a”. Govori engleski jezik. Zaposlen u Izdavačkom poduzeću Školska knjiga, u funkciji tehničkog direktora. Područje profesionalnog interesa i bavljenja: organizacija digitalnih sustava izdavačke i grafičke djelatnosti u području proizvodnje knjiga s posebnim aspektom na udžbeničku produkciju; dizajniranje automatizacijskih procesa u izradi knjižne produkcije; integracijski postupci između izdavača i tiskare; dizajniranje marketinške funkcije izdavačke i grafičke djelatnosti; sustavi kvalitete u domeni izdavačke djelatnosti; hibridna knjižna produkcija. Izlagao na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima; do 2004. objavio tri izvorna znanstvena rada u zbornicima s međunarodnih skupova.

Znanstveni radovi, 2003.-2005.1. Barišić, Mario; V. Žiljak. XML tehnologija u povezivanju izdavaštva i tiskarstva. // Međunarodni

simpozij "Ofsetni tisak" / ur. D. Milijević. Zagreb : Tectus, 2003. Str. str. 162-1692. Pap, K.; M. Žagar; M. Barišić; V. Žiljak. Prijedlog elemenata sigurnosnog protokola između

izdavača i tiskare u okruženju XML tehnologije. // 15th Conference on Information and Intelligent Systems / uredili B. Aurer ; D. Kermek. Varaždin : FOI, 2004. Str. 277-287

3. Žiljak, V.; M. Barišić; Z. Sabati. Projekcija hibridne udžbeničke produkcije. // 15th Conference on Information and Intelligent Systems / uredili B. Aurer i D. Kermek. Varaždin : FOI, 2004. Str. 253-260.

4. Barišić, Mario. Integrirani procesi računalnog upravljanja u nakladničkim i grafičkim sustavima. // Tiskarstvo 04 / urednik M. Lovreček. Zagreb : FS, 2004.

5. Barišić, Mario. Methods of Management in Automated Book Production. // Acta Graphica, 2005. (u tisku)

6. Barišić, M. Trendovi u doradnim procesima udžbeničke produkcije. // Međunarodni simpozij "Grafička dorada" / ur. D. Milijević. Zagreb : Tectus, 2005. Str. str. 93-95.

Dr. sc. Damir Hasenay, redoviti profesor Filozofski fakultetdhasenay@ffos.hr

Rođen 27. listopad 1967. u Osijeku. Diplomirani inženjer prehrambene tehnologije na Prehrambeno tehnološkom fakultetu u Osijeku (1993). Magisterij iz polja kemije, obranjen na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Magistarirao 1999. obranivši rad “Elektrokemijska i površinska svojstva aluminija u limunskoj kiselini”. Doktorat Obranio doktorsku tezu “Anodni procesi na aluminiju u otopinama limunske kiseline” 2003. iz polja kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Od 1993. – 1999. mlađi je asistent, od 1999. – 2004. asistent, a od 2004. viši asistent iz predmeta Konstrukcijski materijali, korozija i zaštita na Prehrambeno tehnološkom fakultetu u Osijeku.Izbor: u zvanje docenta 2005.Vodi vježbe iz predmeta “Fizikalna kemija” i “Konstrukcijski materijali, korozija i zaštita” te seminare iz predmeta “Fizikalna kemija” i “Konstrukcijski materijali, korozija i zaštita” na dodiplomskim studijima Prehrambeno tehnološkog fakulteta u Osijeku. Drži predavanja iz predmeta “Konstrukcijski materijali,

57

korozija i zaštita” na dodiplomskim studijima Prehrambeno tehnološkog fakulteta u Osijeku. Od jeseni 2004. predaje predmet Zaštita knjižnične građe i podataka na studiju knjižničarstva u Vinkovcima. Član je International Society of Electrochemistry (ISE), Hrvatskog kemijskog društva (HKD), Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI) i Hrvatskog društva za zaštitu materijala (HDZZM) – član upravnog odbora. Do studenog 2004. objavio je sedam znanstvenih radova. Sudjeluje na međunarodnim (10) i domaćim znanstvenim skupovima (11). Govori engleski jezik. Od 2007. zaposlen s 30% na Odsjeku za informacijske znanosti.

Važniji radovi, 1998. – 2004. 1. Šeruga,M. ; D. Hasenay. Utjecaj površinskih procesa na kinetiku otapanja aluminija u

limunskoj kiselini. // Zbornik hrvatskog simpozija o elektrokemiji, Varaždin, Hrvatska, rujan 1998.

2. Matešić-Puač, R. ; M. Stojanović ; M. Sak-Bosnar, D. Hasenay, M. Šeruga. Cationic-surfactant response of ion-selective, N,N,N',N'-tetracyclohexyl-3-oxapentanediamide-based PVC membrane electrode. // Tenside Surf. Det. 37 (2000) , str. 222-228.

3. Matešić-Puač, R. ; D. Hasenay ; M. Šeruga. Potenciometrijsko određivanje površinski aktivnih tvari primjenom tenzidno selektivnih metoda. // Kemija u industriji, 49 (2000) 383-400.

4. Šeruga, M. ; D. Hasenay. Electrochemical and surface properties of aluminium in citric acid solutions. // J. Appl. Electrochem. 31 (2001) 961-967.

5. Šeruga, M. ; D. Hasenay. Studij elektrokemijskih i površinskih svojstava aluminija. // Zbornik radova II. hrvatskog simpozija o elektrokemiji, Primošten, Hrvatska, rujan 2001.

6. Hasenay, D. ; M. Šeruga. Studij kinetike rasta oksidnih filmova na aluminiju u otopinama limunske kiseline. // Zbornik radova III. hrvatskog simpozija o elektrokemiji, Dubrovnik, Hrvatska, svibanj/lipanj 2004.

Dr. sc. Srećko Jelušić, izv. prof.sjelusic@ffos.hr

Rođen 1950. u Rijeci. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1976. godine, komparativnu književnost (A) i sociologiju (B) predmet. Stručni ispit iz bibliotekarske struke položio 1984. godine, a doktorsku disertaciju Struktura i organizacija bibliotečnih sustava obranio 1991. godine. Izbori: Izabran u zvanje znanstvenog asistenta 1992. godine, a u zvanje docenta 2001.Od 1979. do 1982. direktor je Izdavačkog centra Rijeka i časopisa Dometi. Direktor je Naučne biblioteke Rijeka, od1982. do 1990. godine, a od 1990. direktor je nakladničkog poduzeća Benja, Rijeka. Od 2001. docent je na Katedri za knjižničarstvo, Pedagoški fakultet u Osijeku. Glavni i odgovorni urednik časopisa Dometi od 1985. do1987.godine. Predsjednik Hrvatskog bibliotekarskog društva od 1989. do 1992. godine. Član Savjeta za biblioteke Hrvatske (od 1993. Vijeće za knjižnice Hrvatske) od 1983.do 1996. godine. Glavni i odgovorni urednik izdanja Benja. Predsjednik Hrvatskih neovisnih nakladnika. Član Vijeća za knjigu od 2000.-2004. Ispitivač na stručnim ispitima za bibliotekarska zvanja iz predmeta Organizacija biblioteka i bibliotečno poslovanje od 1991.-1998.Suradnik na Postdiplomskom studiju iz informacijskih znanosti koji organizira Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu za predmet Knjižnice i društvo.Od 2002. voditelj je znanstvenog projekta Istraživanje čitateljskih interesa i informacijskih potreba djece i mladih.Predaje predmete Sociologija knjige, Nakladništvo i knjižarstvo, Zaštita knjižnične građe i podataka, Uvod u znanstvenoistraživački rad i Sveučilišne knjižnice. Voditelj je dislociranog izvanrednog studija knjižničarstva u Zadru. Aktivno sudjeluje na stručniim i znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Govori engleski, talijanski i francuski. Pasivno se služi njemačkim i španjolskim.2006. biran je u zvanje izvanrednog profesora.Znanstveni radovi, 2000. – 2005.Poglavlja u knjigama:

1. Jelušić, S.; Badurina, B.; Dragija-Ivanović, M. Pregled stanja obrazovnih potreba nakladnika u Hrvatskoj. // Zbornik radova “Težakovi dani” / ur. Tkalac, S.; Lasić-Lazić, J. Zagreb : Filozofski fakultet, 2002. Str. 191-211.

2. Jelušić, S. Library Publishing. // International Encyclopedia of Information and Library Science / ur. Feather, J; Sturges, P. London, New York : Routledge, 2003.

58

Članci u časopisimai i zbornicima: 1. Jelušić, S. Nakladništvo, knjižarstvo i knjižnièarstvo: nepotrebne djelatnosti ili sigurna

informacijska poluga buduænosti. // Knjižnica 43, 2/3(1999), 303-318. 4 tabele. 7 bilježaka. 11 bibliografskih jedinica. Sažetak. Abstract.

2. Jelušić, S. Publishing and Librarianship in Central and Eastern Europe : the Need to Join Forces. // Alexandria 15, 1(2003), str. 37-47.

3. Jelušić, S. Izgradnja infrastructure knjige i čitanja u Hrvatskoj – pogled nakladnika. // Hrčak 17, 1(2003), str. 3-9.

4. Jelušić, S. Jelušić, S. Book Publishing in Croatia Today. // Javnost, The Public 11, 4(2004), str. 91-100.

5. Jelušić, S Electronic publishing and open access – dilemmas and prospectives in Croatia. // Vloga specialnih in visokošolskih knjižnic v procesu evropske integracije. / ur. Rožić-Hristovski, A.; Hacin-Ludvik, K. Ljubljana : Zveza bibliotekarskih društev Slovenije, 2004. Str. 53-64.

6. Jelušić, S. Opportunities for regional cooperation among publishers and librarians. // Zbornik radova s međunarodne konferencije Regional information society and the libraries. Szombately : Sveučilište Szombately, http://77kit2bdtf.hu/conf/2001/paper45e.htm

7. Golub, K.; Jelušić, S.; Radovanlija-Mileusnić, S.; Pavelić, D. Mogućnosti primjene zapisa Dublin Core, ONIX i UNIMARC u mrežnim knjižarama u Hrvatskoj. // Arhivi, knjižnice, muzeji 6.seminar. U tisku.

8. Jelušić, S.; Badurina, B.; Dragija-Ivanović, M. Dječja knjižnica u razvijanju čitateljske kulture u obitelji : priopćenje o projektu Istraživanje čitateljskih interesa i informacijskih potreba djece i mladih. // Prema nacionalnoj strategiji razvoja narodnih knjižnica / ur. Programski odbor Savjetovanja. Osijek : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, 2004. u tisku.

9. Jelušić, S. Publishers and Librarians in Central and Eastern Europe – love or hatred? // Interlending and Document Supply 33, 1(2005).

Dr. sc. Kornelija Petr, izv. profesorkpetr@ffos.hr

Rođena 1967. godine u Osijeku. Diplomirala je engleski i njemački jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, 1991. godine. Godine 1994. upisuje poslijediplomski studij knjižničarstva na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistarski rad Korisnici i korištenje knjižničnih usluga u Knjižnici Pedagoškog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku uspješno brani 1999. godine. Od 1992. do 2000. radila kao knjižničar u seminarskoj knjižnici stranih jezika na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, a od svibnja 2000. uposlena na Katedri za knjižničarstvo kao asistent. Vodi vježbe iz predmeta Knjižnično poslovanje i upravljanje, Bibliografska organizacija i kontrola 1 (predavanja i vježbe), Bibliografska organizacija i kontrola 2 te Informacijski izvori i službe. Član Društva knjižničara Hrvatske. Dobitnica je priznanja Dr. Eva Verona koje se dodjeljuje najboljim mladim bibliotekarima u Hrvatskoj. Doktorirala je u srpnju 2004. pod vodstvom prof. dr. sc. Tatjane Aparac-Jelušić. Tema: Kvalitativni pokazatelji uspješnosti akademskih knjižnica. Izbori: U zvanje više asistentice izabrana je u listopadu 2004., a 2005. birana je u zvanje docenta.

Radovi, 1999. – 2004. Poglavlje u knjizi

1. Petr, K. The Croatian experience : 1991-1995. // Disaster management for libraries and archives / ed. by Graham Matthews and John Feather. Hampshire : Ashgate, 2003.

Članci u časopisima i zbornicima:1. Petr, K. Uspješnost poslovanja Knjižnice Pedagoškog fakulteta u Osijeku : zadovoljstvo

korisnika Knjižnicom i njezinim uslugama. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 4(2000), str. 80-90.

2. Petr, Kornelija. Academic library user survey : Faculty of Education library in Osijek. // Knjižnica 45, 4 (2001), str. 67-82.

3. Erl, V. ; Petr, K. Ravnatelji knjižnica : poznavatelji struke i/ili menadžeri. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 45, 3/4(2002), 65-74.

59

4. Petr, K. ; Vrana, R. ; Aparac, T. Web based LIS education : potentials and feasibility of regional models. // Continuing professional education for the information society : the fifth World conference on professional education for the library and information science professionals / edited by Patricia Layzell Ward. Muenchen : Saur, 2002. Str. 205-213.

5. Petr, K. ; Aparac-Jelušić, T. Public perception of the role and tasks of library and information science professionals in Croatia : an overview of recent activities. // New Library World 103, 1181(2002), 364-375.

6. Petr, K. ; Andrišek, V. ; Blažević, K.; Čujić, M.; Kudric, M. ; Mikloš, R.; Aparac-Jelušić, T. The role and tasks of informations specialists in the limelight : the research of the public perception. // Human beings and information specialists : future skills, qualifications, positioning : proceedings / 10th International BOBCATSSS Symposium on Library and Information Science, Portorož, January 28-30, 2002. Ljubljana : Faculty of Arts, Department of Library and Information Science and Book Studies ; Stuttgart : University of Applied Sciences, 2002. Str. 124-133.

7. Petr, K.; Vrana, R.; Aparac-Jelušić, T. Obrazovanje na daljinu: mogući model u području knjižnične i informacijske znanosti Hrvatske. // Časopis Edupoint 2, 2(21. 1. 2002). http://edupoint.carnet.hr/casopis/aktualni/index.html

8. Petr, K. ; Aparac-Jelušić, T. Uloga sveučilišnih knjižnica u novim pristupima akademskom obrazovanju. // Zbornik radova “Težakovi dani”. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 2002. Str. 159-172.

9. Petr, K. Predmet Knjižnični klasifikacijski sustavi izveden putem Interneta : kako je to izgledalo u stvarnosti? // Edupoint : časopis o informacijskim tehnologijama u obrazovanju 3, 13(28. 3. 2003). http://edupoint.carnet.hr/casopis/aktualni/clanak-02/osvrt1.html

10. Petr, K. ; Križak, M. ; Mićunović, M. ; Radić, M. Information needs and search methods of Library and Information Science students. // Information policy and the European Union : proceedings 2003 / The 11th Bobcatsss symposium. Amsterdam : Hogeschool van Amsterdam ; Torun : Nicolaus Copernicus University, 2003. Str. 221-236.

11. Petr, K. ; Kiš, B. ; Kotur, B. ; Križak, M. Romany minority in Eastern Croatia: information needs and library services. //Proceedings : library and information in multicultural societies / The 12th Bobcatsss symposium, 26-28 January 2004 in Riga, Latvia. Str. 246-262. (CD-ROM)

12. Petr, K. Information needs of the Romany minority in Eastern Croatia: pilot-study. // New Library World 105, 1204/1205(2004), str. 357-369.

Dr. sc. Dora Sečić, izv. prof.dsecic@zg.t-com.hr i dsecic@ffos.hr

Diplomirala je anglistiku i germanistiku na Sveučilištu u Zagrebu, a zatim radila u Švicarskoj kao bibliotekar-dokumentalist. Bila je voditeljica Informacijsko-referalnog odjela u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Od 1996. godine upraviteljica je Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 1984.–1998. radila kao honorarna nastavnica na Katedri za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 2003. godine predsjednica je Komisije za teoriju i znanstveni rad Hrvatskoga knjižničarskog društva. Magistrirala je i doktorirala u polju informacijskih znanosti, i birana je u zvanje znanstvene suradnice u tom polju. U zvanje naslovne docentice birana je 2000., a u zvanje izvanredne profesorice 2005., od kada je stalno zaposlena na Odsjeku za informacijske znanosti u Osijeku.Autorica je knjiga “Informacijska služba u knjižnici” (dva izdanja) i “Ivan Kostrenčić”, te niza poglavlja u knjigama, stručnih i znanstvenih članaka i prikaza.

Važniji radovi, 2000. – 2006. 1. Sečić, D. Kraljevska sveučilišna knjižnica u Zagrebu: razvoj i djelovanje srednjoeuropske

knjižnice od 1874. do 1918. Lokve : Osijek ; Naklada Benja : Filozofski fakultet, (u tisku). 2. Sečić, D. Informacijska služba u knjižnici. 2. izd. Lokve : Naklada Benja, 2006. 3. Doprinos Mate Ujevića razvoju hrvatske bibliografije. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 47, 3-

4(2004), str. 15-24.4. Djelovanje Mladena Deželića u području leksikografije, kemijskog nazivlja i popularizacije

znanosti. // Dr. Mladen Deželić (3.1.1900.–28.11.1989.) : zbornik znanstrvenog skupa u povodu 15. obljetnice smrti, Zagreb 25. studenog 2004. – Zagreb; Samobor : Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" : Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu : Hrvatsko kemijsko društvo : Izdavačka kuća Meridijani, 2005. Str. 33-47.

60

5. Zamjena izdanja Hrvatske (tada Jugoslavenske) akademije znanosti i umjetnosti s ustanovama u svijetu od 1867. do Drugog svjetskog rata : prilog povijesti Akademijine knjižnice. // Izazovi pisane baštine: zbornik radova u povodu 75. obljetnice života Aleksandra Stipčevića. – Osijek : Filozofski fakultet, 2005. Str. 151–162, 213–214 [sažetak na hrv. i engl. jeziku].

6. Sečić, D. Ishodišta razvoja hrvatske bibliografije u Kr. sveučilišnoj (današnjoj Nacionalnoj i sveučilišnoj) knjižnici u Zagrebu.. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 47, 3(2004), str.

7. Sečić, D. Doprinos Mate Ujevica razvoju hrvatske bibliografije. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 47, 3(2004), str.

8. Sečić, D. Aktualne inicijative u informacijskom objedinjavanju zbirki arhiva, knjiznica i muzeja // Arhivi knjižnice i muzeji u okruženju globalne informacijske infrastrukture: knjiga 5. / Katić, Tinka (ur.). Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004.

9. Nacionalna i sveučilišna knjižnica [National- und Universitätsbibliothek]. // Handbuch deutscher historischer Buchbestände in Europa. Bd. 9. Kroatien, Slowenien, Italien. - Hildesheim; Zürich; New York : Olms-Weidmann, 2001. Str. 39-42.

10. Knjižnica Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti [Bibliothek der Kroatischen Akademie der Wissenschaften und Künste]. // Handbuch deutscher historischer Buchbestände in Europa. Bd. 9. Kroatien, Slowenien, Italien. - Hildesheim; Zürich; New York: Olms-Weidmann, 2001. Str. 75-79.

11. Bibliografija dr. Velimira Deželića starijeg. // Dr. Velimir Deželić stariji : (1864.-1941.) / Đuro Deželić, Dora Sečić, Milovan Petković. - Zagreb: Družba Braća Hrvatskoga Zmaja : Hrvatski državni arhiv : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2002. (Biblioteka Posebna izdanja. Monumenta draconica ; knj. 3). Str. 209-280.

dr. sc. Ivanka Stričević, izbor u docenta i prijelaz u Osijek u tijekuKnjižnica Medveščak, Zagrebivanka.stricevic@knjizmed.htnet.hr

Rođena 1958. godine u Slanom Potoku, u Gornjoj Stubici. Studij predškolskog odgoja na diplomirala je 1978. na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu. Godine 1986. diplomira na Studiju pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Postdiplomski studij upisuje na Pedagogijskim znanostima Filozofskog fakulteta u Zagrebu i 1995. godine stječe zvanje magistra znanosti iz područja pedagogije. Na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2002. diplomira i bibliotekarstvo a od 2003. godine radi na doktorskoj disertaciji s tezom "Informacijske potrebe i čitateljski interesi mladeži u narodnoj knjižnici", također na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U zvanje asistenta birana je na Filozofskom fakultetu u Osijeku, 2004. gdje je suradnik u nastavi za predmet Dječje knjižnice. U Knjižnici Medveščak tijekom cijelog dvadesetšestogodišnjeg radnog vijeka povezuje kulturološku, pedagošku i informacijsku komponentu rada narodnih knjižnica, radi na afirmaciji knjižničnih usluga i programa za djecu i mladež, kako među korisnicima, tako i među pedagoškim i knjižničnim djelatnicima, razvijajući inovativne oblike rada s mladima i njihovim roditeljima. Predsjednica je Komisije za dječje knjižnice HKD-a od 1999. godine, članica IFLA-ine Sekcije knjižnica za djecu i mladež od 1999. godine, tajnica Stalnog odbora Sekcije od 2001. do 2003. godine, te predsjednica Sekcije od 2003. godine. Dopredsjednica je Hrvatskoga čitateljskog društva od 1995. godine i urednica izdanja HČD-a, članica Međunarodne čitateljske udruge od 1995., te članica IRA-ine Komisije za obiteljsku pismenost 1996.-1998. godine, predstavnica Hrvatske u Međunarodnom udruženju igroteka i igraonica od 1990. godine, te članica Odbora Nacionalne sekcije IBBY-a. Surađuje s UNESCO-ovim Odjelom za informacije, a rezultat te suradnje je uključivanje Knjižnice Medveščak u UNAL, UNESCO-ovu mrežu udruženih knjižnica. Tijekom posljednjih devet godina bila je članica više projektnih timova u projektima pod pokroviteljstvom UNESCO-a i UNICEF-a, a projektu koji se pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete i športa i UNICEF-a provodio u dječjim i školskim knjižnicama u Hrvatskoj, bila je suvoditelj (Odgoj za razvoj u dječjim i školskim knjižnicama).Aktivni je istraživač na Projektu "Istraživanje čitateljskih interesa i infromacijskih potreba djece i mladih" koji se, pod vodstvom prof. dr Srećka Jelušića, provodi na Filozofskom fakultetu u Osijeku.Od 2002. godine kao vanjski suradnik predaje na Izvanrednom studiju bibliotekartsva (Odsjek za informacijske znanosti FF u Zagrebu), predmet Dječje knjižnice. Od 2003. godine predavač je u Centru za stalno stručno usavršavanje pri NSK, u dva tečaja: Knjižnične službe i usluge za djecu i Knjižnične službe i usluge za mladež.

61

Objavljuje radove iz područja knjižničarstva za djecu i mladež, čitanja, pismenosti, razvojnih prava djeteta, izvanobiteljskog odgoja i suradnje s roditeljima objavljujem u znanstvenim i stručnim časopisima. Koautor je nekoliko studija i knjiga te didaktičkih materijala za djecu i roditelje. Recenzent je brojnih članaka i publikacija, te urednica publikacija s temom čitanja, pismenosti, prava djeteta i knjižničarstva za djecu i mladež. Dobitnica je Državne nagrade Ivan Filipović 1994. godine.Doktorirala 2006. Mentror. dr. dr. sc. Srećko Jelušić

Važniji radovi, 2000. – 2005. 1. Stričević, I. Strategije razvoja dječjih knjižnica – sadržajna i informacijska prohodnost. // Skrb

za dijete i poticanje ranog razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj / Mirjana Milanović <et al.>. Zagreb: Targa, 2000.

2. Mi poznajemo i živimo svoja prava: priručnik za odgoj i obrazovanje o pravima djeteta u osnovnoj školi / priredile D. Maleš i I. Stričević. Zagreb : Školska knjiga, 2000.

3. Stričević, I. Promicanje prava djeteta u dječjoj knjižnici. // Dijete i društvo, časopis za promicanje prava djeteta. 2, 1(2000), str. 65–71.

4. Stričević, I. Dječja knjižnica ukorak s vremenom. // Dječja knjižnica za novo tisućljeće / uredila Ranka Javor. Zagreb : KGZ, 2001. Str. 6-11.

5. Stričević, I. Pravo na slobodni pristup informacijama u knjižnicama za djecu i mladež. // Dijete i društvo, časopis za promicanje prava djeteta. 3, 4(2001), str. 455-466

6. Maleš, D. ; Stričević, I. Strenghtening Parent's Competences – Early Childhood Care in the Republic of Croatia. // Better Parenting Initiatives. Budapest: Nemzeti Csalad es Szocialpolitikai Intezet, 2002. Str. 25-34

7. Matovina, J. ; Pavlaković, S. ; Stričević, I. Besplatni internet za sve: internet u narodnoj knjižnici. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 3/4 (2002.), str. 184-194

8. Stričević, I. Slobodan pristup informacijama za djecu i mladež – granice i odgovornosti.// Slobodan pristup informacijama u službi kulturnog razvitka : zbornik radova. / uredile Alemka Belan – Simić i Aleksandra Horvat. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002. Str. 141-155.

9. Stričević, I. Les bibliothèques pour la jeunesse en Croatie. // La Revue des livres pour enfants. 204(2002), str. 87-92.

10. Stričević, I. Obrazovanje tinejdžera. // Dijete i društvo, časopis za promicanje prava djeteta. 2/3, 5(2003), str. 351-355

11. Maleš, D.; Milanović, M.; Stričević, I. Živjeti i učiti prava: Odgoj za ljudska prava u sustavu predškolskog odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet, Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo, 2003.

12. Maleš, D.; Stričević, I. Moja prava. Zagreb: Udruženje Djeca prva, 2003.13. Maleš, D.; Stričević, I. Roditeljsko poticanje čitalačkih vještina u djece predškolske dobi. //

Napredak. 144, 2(2003), str. 168-179. 14. Čičko, H. ; Križanić-Delač, Đ. ; Stričević, I. Knjižnične službe i usluge za djecu u hrvatskim

knjižnicama : analiza stanja i perspektive // Prema nacionalnoj strategiji razvoja narodnih knjižnica / Programski odbor Savjetovanja, Osijek : NSK ; HKD, Sekcija za narodne knjižnice ; Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek (u tisku)

15. Spajić-Vrkaš, V.; Stričević, I.; Maleš, D.; Matijević, M. Poučavati prava i slobode: Priručnik za učitelje osnovne škole: s vježbama za razrednu nastavu. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo, 2004.

16. Stričević, I. Come cambia la biblioteca per ragazzi: Un'anticipazione delle nuove linee guida dell'IFLA.// Sfoglialibro. Aprile (2004), str. 10-13.

17. Maleš, D.; Stričević, I. Bez straha u školu: zajedno protiv zlostavljanja među učenicima. Zagreb: Udruženje Djeca prva, 2004.

18. Stričević, I. Early provision and services for pre-school children in Croatian public libraries. IFLA. 2001. URL: http://www.ifla.org/IV/ifla67/papers/080-162e.pdf . (19-10-2004).

19. Maleš, D.; Stričević, I. Roditelji i prava djeteta. Zagreb: Udruženje Djeca prva, 2004.

Dr. sc. Zoran Velagić, izv. profesorFilozofski fakultet Osijek, Odsjek za informacijske znanostizvelagic@ffos.hr

Rođen 18. travnja 1971. u Bjelovaru. Osnovnu i srednju školu završava u Bjelovaru. Diplomirao je na studiju filozofije i povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine. Magistrirao je

62

na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti 1996. obranivši rad Religions and Nationalities in Danubian region Seen by Croatian Jesuit Missionaries (17th and 18th Centuries) i stekao naziv Master of Arts in Central European History. (nostrifikacija potvrđena 1997. za područje humanističkih znanosti, znanstveno polje povijest u Republici Hrvatskoj. Na istom je sveučilištu doktorirao 2003. obranivši tezu The Authors of Popular Religious Books in Northern Croatia (17th and 18th Centuries). Postupak nostrifikacije doktorske diplome je u tijeku. Objavljuje znanstvene i stručne radove i prikaze, aktivno sudjeluje na domaćim i međunarodnim skupovima (predstavljeno 7 radova) i dvama međunarodnim projektima (The Impact of Reformation and Counter-Reformation on Cultural and Social History of the Early Modern Period u razdoblju 1998 – 2000.; voditelji projekta prof. dr. Katalin Petér i prof. dr. István György Tóth pri Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti; i Cultural Exchange in Europe, 1400 – 1700 u razdoblju 1998 – 2002. koji financira Europska znanstvena zaklada (European Science Foundation; http://www.esf.org). Od siječnja do ožujka 1999. stipendist u Woodrow Wilson Center, Washington DC. Odobreno mu je više jednokratnih stipendija za istraživanje u Grazu (Universitätsbibliothek), Beču (Nationalbibliothek), Budimpešti (Országos Széchényi Könyvtár), Bratislavi (Univerzitetna Biblioteka, Štátny oblastný archív) itd. Temeljno područje znanstvenih istraživanja: Socijalna i kulturna povijest knjige ranoga novog vijeka.Urednik izdanja iz arheologije, povijesti, etike, filozofije i psihologije u Školskoj knjizi. Govori engleski, a pasivno se služi latinskim, njemačkim, slovačkim, češkim, ruskim jezicima.

Znanstveni radovi, 1998.-2004.1. Velagić, Z. Nepoznata Abecevica Jurja Muliha iz godine 1737. // Vrela i prinosi,

21(1996/1997), str. 187 – 192.2. Velagić, Z. Heroj i herojsko u osamnaestostoljetnoj hrvatskoj književnosti: Nekoliko primjera. //

Gazophylacium, 1/2(1998), str. 51 – 59.3. Velagić, Z. Identitet Hrvata katolika u 18. stoljeću i njihov odnos spram pravoslavnih i

protestanata. // Etičnost, nacija, identitet. Hrvatska i Europa. / ur. Ružica Čičak-Chand i Josip Kumpes. Zagreb : Institut za migracije i narodnosti itd, 1998. Str. 153 – 167.

4. Velagić, Z. Životinja u prilici, poredbi i metafori hrvatske književnosti ranog novog vijeka. // Otium, 5/6(1997/1998), str. 50 – 59.

5. Velagić, Z. Slavni, uljudni i krasni ilirički jezik. // Etičnost i povijest. / ur. Emil Heršak), Zagreb: Institut za migracije i narodnosti itd, 1999. Str. 161 – 175.

6. Velagić, Z. Nekoliko vidova prosvjetnog rada na hrvatskom sjeveru osamnaestog stoljeća. // Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene zmamosti HAZU, 17(2000), str. 111 – 131.

7. Velagić, Z. Štokavska početnica Jurja Muliha iz 1737. godine. // Gazophylacium, 1/2(2000), str. 16 – 48.

8. Velagić, Z. The Croatian Author at the Frontier of Catholicism and Orthodoxy in Croatia. // Frontiers of Faith. Religious Exchange and the Constitution of Religious Identities 1400–1750. / ur. Eszter Andor i István György Tóth. Budapest : CEU ; European Science Foundation, 2001. Str. 89 – 97.

9. Velagić, Z. Gradišćanskohrvatski autor – va Ugerszkoj Marianszkoj Provincii nedosztojan Massnik. // Gazophylacium, 1/2(2001), str. 43 – 54.

10. Velagić, Z. Primjeri međuodnosa hrvatskih autora 18. stoljeća. // Gazophylacium, 3/4(2003), str. 108 – 110.

11. Velagić, Z. Krčelićevi Patačići. // Gazophylacium, 1/2(2004), str. 108 – 112.12. Velagić. Dva nepoznata hrvatska djela o franjevcu Petru Regalatu. // // Izazovi pisane baštine :

zbornik radova u povodu 75. obljetnice života Aleksandra Stipčevića / urednica Tatjana Aparac-Jelušić. Osijek : Filozofski fakultet, 2005. Str. 37-56.

Boris Badurina, docent Filozofski fakultet Osijek, Odsjek za informacijske znanostiboris.badurina@ffos.hr

Boris Badurina rođen je 1974. godine u Zagrebu. Diplomirao je na studiju sociologije, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i stekao zvanje profesora sociologije, a na dopunskom dvogodišnjem studiju bibliotekarstva zvanje diplomiranog bibliotekara. Apsolvent je na Postdiplomskom studiju iz informa-cijskih znanosti, Filozofski fakultet u Zagrebu i priprema magistarski rad u području istraživačkih metoda u informacijskim znanostima. Asistent je na Katedri od travnja 2003. i vodi vježbe iz predmeta

63

Informacijske tehnologije, Oblikovanje mrežnih stranica, Digitalizacija knjižnične građe i Baze podataka.

Izbori: u zvanje mlađeg asistenta biran je 2003. godine.Član je Organizacijskog odbora Međunarodne konferencije LIDA. Sudjelovao je na nekoliko stručnih skupova, domaćih i inozemnih, te na razvojnim i istraživačkim projektima koje je financiralo Ministarstvo znanosti i tehnologije. Godine 1999. za vrijeme studijskog boravka prof. Tefka Saračevića (Fulbright stipendija) surađivao u provedbi istraživanja korisnika u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. U suradnji s prof. Aparac-Jelušić i M. Dragijom proveo istraživanje u Gradskoj knjižnici Zadar pod naslovom «Istraživanje korisnika Gradske knjižnice Zadar». Suradnik je na znanstvenom projektu Istraživanje informacijskih potreba i čitateljskih navika djece i mladeži (voditelj projekta i njegov mentor: doc. r. sc. S. Jelušić). Član je uredništva e-izdanja HKD Novosti. Do sada je objavio veći broj radova u domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima. U stručnoj je zajednici poznat kao stručnjak za rad s novim tehnologijama, sociološka istraživanja, poglavito statističke analize, te digitalizaciju. Govori engleski jezik, a njemački jezik koristi pasivno. Tijekom 2004. godine vodio je nekoliko radionica o digitalizaciji za knjižničare iz Hrvatske.

Važniji radovi, 1999. – 2004.1. Vrana, R.; Badurina, B.; Golub, K. Advantages and disadvantages of use of digital collections

in the process of education. // Learning society, learning organisation, lifelong learning : proceedings of the 7th International BOBCATSS symposium, 1999. Darmstadt ; Stuttgart, 1999. Str. 484-495.

2. Badurina, B.; Baričević, Z.; Dragija, M.; Golub, K.; Stipetić, T.; Zlodi, G. Radionica Digitalizacija građe. // Arhivi, knjižnice, muzeji. Zagreb : Hrvatsko muzejsko društvo, 2000. Str. 254-257.

3. Badurina, B.; Dragija, M.; Golub, K.; Matovina, J. Akcija Internet u školske knjižnice i školske knjižnice na Internet : radionica 1 Komisije za automatizaciju // Proljetna škola školskih knjižničara, Republike Hrvatske, Crikvenica 2000 : zbornik radova. Rijeka : Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci; Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske, 2001. Str. 145-148.

4. Badurina, B.; Dragija, M.; Golub, K.; Matovina, J. Suradnja školskog knjižničara i informatičara : radionica 2 Komisije za automatizaciju // Proljetna škola školskih knjižničara, Republike Hrvatske, Crikvenica 2000 : zbornik radova. Rijeka : Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci; Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske, 2001. Str. 149-151.

5. Badurina, B.; Dragija, M.; Golub, K.; Pehar, F.; Vrana, R. Workshop IV : Text and image digitisation - general overview of terminology and technology of digitisation // Libraries in the digital age 2000, Dubrovnik, May 25-28. http://www.ffzg.hr/infoz/lida/lida2000/program.htm

6. Badurina, B.; Dragija, M.; Golub, K. Internet u knjižnice // Program Skupštine Hrvatskog knjižničarskog društva, Lovran, 2000. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2000.

7. Badurina, B.; Banek, M.; Dragija, M,; Golub, K.; Pehar, F. Active role of the library in the process of democratic learning // BOBCATSSS Open 2001 : knowledge, information and democracy in the open society. Vilnius : MND, 2001. Str. 101-105.

8. Badurina, B.; Dragija Ivanović, M.; Gabriel, D.-M.; Golub, K.; Lazić, N.; Ravnić, R. Digital collection for blind and visually impaired people // Libraries in the digital age, Dubrovnik, May 23-27, 2001. http://www.ffzg.hr/infoz/lida/lida2001/present.htm

9. Aparac-Jelušić, T.; R. Vrana; M. Dragija; B. Badurina. How Graduate Library and Information Science Professionals Cope With Constant Need for Updating Their Knowledge and Skills. //: The Fourth World Conference on Continuing Professional Education for the Library and Information Science Professionals. KG Saur : Munchen, 2001.

10. Afrić, V.; Badurina, B.; Golub, K.; Lasić-Lazić, J; Dragija, M. Qualifications of Information Specialist: Case of LIS students at the Department of Information Science... // Human Beings and Information Specialists : proceedings of the 10 th BOBCATSS symposium, 2002. Str. 232-240.

11. Er, V. ; B. Badurina. Obrazovanje 'solo-knjižničara': Zborik radova sa skupa Solo-knjižničari: status, značenje i perspektive. Osijek, 14. i 15. studeni 2004. (u tisku)

Presentations and Workshops1. Badurina, B. ; Ching-chih Chen. Osijek Treasures are One Click Away at the Global Memory

Net. Presented at LIDA 2006, June 1

64

2. Badurina, B. ; and Ching-chih Chen. How To Create Your Own Digital Image Collection For Universal Access: A Practical Workshop. Workshop. June 6 and 7, Zadar University

3. Badurina, B. Country report – Croatia. Presented at Regional Meeting of the SEEDI South-East European Digitization Initiative: Methodology and Applications 11-13 June 2006, Sofia, Bulgaria

4. Badurina, B. ; B. Bosančić. Od projekta do digitalne zbirke. Presented at the 35. Annual Conference of the Croatian Library Association, Plitvice, September 29, 2006.

5. Bosančić, B.; Badurina, B.; Pehar,F. Institutional repositories as a support for e-learning tools and other web applications in academic institutions // Information Technology Interfaces: 28st ITI Conference, Cavtat, Croatia, 18 – 22 June 2006. (poster presentation)

6. Bosančić, B. ; Boris Badurina. Uloga XML enkodirajućih datoteka za pohranu i opis sadržaja u povezivanju alata za e-obrazovanje i digitalnog repozitorija. Presented at the CUC Conference, Dubrovnik, November 23, 2006.

Boris Bosančić, docentFilozofski fakultet Osijek, Odsjek za informacijske znanostiboris.bosancic@sb.htnet.hr

Rođen je 29.03.1970. u Slavonskom Brodu. Diplomirao je na Strojarskom fakultetu u Slav. Brodu, a zatim radio u Njemačkoj. Po povratku, zaposlio se u Gradskoj knjižnici u Slav. Brodu gdje radi na poslovima urednika mrežnih stranica i informatora, a za potrebe rada s korisnicima osmislio je projekt Pitajte knjižničara putem mrežne stranice knjižnice. Upisao je dvogodišnji studij bibliotekarstva u Zagrebu. Diplomirao je s temom vezanom uz oblikovanje digitalnih zbirki. Od jeseni 2004. upisan je na poslijediplomski studij informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Boravio je na stručnom usavršavanju u Finskoj, a sudjeluje u radu LIDA-e gdje se pojavljuje s poster prezentacijama o projektima koje osmišljava i vodi. Područje njegovih stručnih zanimanja je web dizajn (grafički dizajn+informacijska arhitektura), digitalne knjižnice (oblikovao je i gradi digitalnu zavičajnu zbirku GKSB-a putem Greenstone programa), pretraživanje, evaluacija i organizacija (klasifikacija) informacija na internetu (oblikovao je i gradi Virtualnu referentnu zbirku), knjižnično poslovanje i upravljanje i organizacija znanja. Objavljuje stručne i znanstvene radove, a od ak. god 2004./2005. vanjski je suradnik Katedre za knjižničarstvo u Osijeku za vježbe iz predmeta Knjižnično poslovanje i upravljanje i Informacijski izvori i službe. Apsolvent je na poslijediplomskom studiju; odobrena magistarska radnja Baze znanja online referentnih usluga; mentor prof. dr. sc. Dora Sečić.Znanstveni radovi:

1. Bosančić, B. Put k povezivanju: usluga Pitajte knjižničara na mrežnim stranicama narodnih knjižnica. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 3/4(2003), str. 80-92.

2. Čujić, M. ; B. Bosančić. Poster-prezentacija: Information Architecture: Designing Contents and the Mode of Acess to Digital Collections in Digital Library Software Environment. Dubrovnik, LIDA 2004.

3. Bosančić, B. Kiš, B,; Gracek,M.; Sokolić, I. Stanarević, S.; Erhard-Pacovski, V.; Mađer, Ž.; Šokčević, D. IT problem-sitations in libraries. // BOBCATSSS 2006, Talinn, Estonia, 30 January – 1 February 2006. (poster presentation)

4. Bosančić, B. Different semantic aspects of knowledge base in online reference services. // Libraries in the Digital Age, Dubrovnik and Mljet, Croatia, May 29 – June 6, 2006. (poster presentation)

5. Bosančić, B.; Badurina,B.; Pehar,F. Institutional repositories as a support for e-learning tools and other web applications in academic institutions // Information Technology Interfaces: 28st ITI Conference, Cavtat, Croatia, 18 – 22 June 2006. (poster presentation)

Dr. sc. Sanjica Faletar, izv. profesor Filozofski fakultet Osijek, Odsjek za informacijske znanostisfaletar@ffos.hr

Sanjica Faletar rođena je u Kutini 1976. godine. Godine 1995. upisuje Filozofski fakultet u Zagrebu, profesorske smjerove na Odsjeku za informacijske znanosti (smjer muzeologija i bibliotekarstvo) i Odsjeku za engleski jezik i književnost, a diplomira 2001. godine. Godine 2000. dodijeljena joj je nagrada «Dr. Ljerka Markić-Čučuković» kao najboljoj studentici bibliotekarstva.

65

Godine 2001. upisuje poslijediplomski studij iz informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, apsolvirala je i priprema magistarski rad na temu suradnje baštinskih ustanova i njihove prilagodbe izazovima digitalnog doba.Izbori: od prosinca 2001. godine radi kao znanstvena novakinja/asistentica na Katedri za knjižničarstvo. Filozofskog fakulteta u Osijeku i sudjeluje u izvođenju nastave na redovnom i izvanrednom studiju iz predmeta Klasifikacija i klasifikacijski sustavi, Uvod u knjižničnu i informacijsku znanost, Informacijske ustanove, Informacijski izvori i službe i Knjižnično poslovanje i upravljanje. Sudjeluje u radu znanstvenog projekta Organizacija, očuvanje i uporaba hrvatske pisane baštine, pod vodstvom prof. dr. sc. Tatjane Aparac-Jelušić. Članica je Komisije za klasifikaciju i predmetno označivanje i Komisije za znanstvenoistraživački rad pri Hrvatskom knjižničarskom društvu, i Uredništva mrežnih stranica Hrvatskog knjižničarskog društva. Organizacijskog odbora Međunarodne konferencije LIDA. Od 1. prosinca 2003. zamjenica je hrvatskog koordinatora projekta CALIMERA (Cultural Applications: Local Institutions Mediating Electronic Resource Access) pod okriljem 8. Okvirnog programa Europske Unije. Za potrebe projekta objavila je veći broj priloga u HKD Novostima, sudjelovala je na nekoliko međunarodnih skupova i vodila nekoliko radionica.U travnju 2006, obranila je magistarski rad Mogućnosti suradnje baštinskih ustanova (mentor: prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić). Trenutno je stipendistica Američke vlade na Sveučilištu Rutgers i priprema doktorat.Važniji radovi, 2000. – 2005.

1. Faletar, S.; Ivetic H.; Vujic Z.; Zlodi, G. Acces to Museum Objects and Information about the Objects: the Zagreb Experience // Intellectual property vs the right to knowledge? Proceedings of 8th BOBCATSSS Symposium on Library and Information Science / eds. Banke, R. J. et. al.. Copenhagen : Royal School of Library and Information Science, 2000.

2. Faletar, S.; Gaberc, D.; Miskic, J.; Sudarevic, A. Libraries in the Multicultural and Multiethnic Environment // Open 2001 : knowledge, information and democracy in the open society : the role of the library and information sector. Proceedings of 9th BOBCATSSS Symposium / (editors Agne Anatanaityte... (et. al.)). Vilnius : Vilnius University, 2001.

3. Faletar, S. Volonteri u muzejima // Informatica Museologica 33, 1/2(2002), str. 52-55.4. Faletar, S. Volonteri u knjižnicama i muzejima // 5. seminar Arhivi, knjižnice , muzeji :

mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / uredile Mirna Willer i Tinka Katić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002. Str. 158-167.

66

5. Aparac-Jelušić, T.; Dragija-Ivanović, M.; Faletar, S. Obrazovni pogrami u području informacijskih znnosti u odnosu na potrebe zajednice AKM-a. // 6. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova. / uredila T. Katić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003. Str. 168-188.

6. Faletar, S. Libraries In the Digital Age (LIDA) 2003 Report. // Library Hi-Tech, 20, 9(2003), str. 14-15.

7. Aparac-Jelušić, T.; Dragija-Ivanović, M.; Faletar, S.; Pehar, F. LIS Programs reflecting the Needs of ALM Community. // Coping with Continual change – change management in SLIS - ALISE/EUCLID Joint Meeting, Potsdam, July 31 – August 1, 2003. (In print)

8. Čujić, M.; Faletar, S.; Gavranović, D. Free or Fee-based Library Services. // Međunarodni seminar knjižničarskih škola BOBCATSSS «Library and Information in Multicultural Societies», Riga, Latvija, 26. - 30. siječnja 2004.

9. Jelušić, S. ; Faletar, S. Upravljanje tehnološkim promjenama : strategije za voditelje visokih učilišta /Tony Bates (Prijevod djela Managing technological change, strategies for college and university leaders). Zagreb : CARNet ; Lokve : Benja, 2004.

10. Faletar, S. LIDA 2004. // Library Hi-Tech News 21, 7(2004), str. 3-4.11. Faletar Tanacković, S; Krtalić, M. Memory Institutions in Croatia: Digital Services (And Their

Users) - State Of The Art Report. // Information Use in Information Society: Proceedings of the International Conference, Bratislava, Slovakia, October 10-11 2006. / ed. by Jela Steinerova, Jaroslav Šušol. Bratislava : Centrum vedecko-technickych informacii SR, 2006. Str. 75-80.

12. Aparac-Jelušić, T. M. Dragija Ivanović, Faletar, S. ; F. Pehar. LIS program sreflecting the needs of ALM community. // Coping with continual change – change management in SLIS – ALISE/EUCLID Joint meeting / edited by Linda Aschcroft. Bradford: Emerald Group Publishing, 2005. Str. 46-58.

13. Faletar Tanacković, S. Mogućnosti suradnje baštinskih ustanova – odabrani europski projekti (Possibilities For Collaboration Of Cultural Heritage Institutions – Selected European Projects). // Izazovi pisane baštine : zbornik radova u povodu 75. obljetnice života Aleksandra Stipčevića / urednica Tatjana Aparac-Jelušić. Osijek : Filozofski fakultet, 2005. Str. 193-205.

14. Faletar, S. Short Overview of a Pan-European Cultural Heritage Project, CALIMERA. // Library Hi-Tech News, 22, 2(2005), str. 23-24.

15. Bosančić, B., Faletar, S. Can archivists, librarians, museologists and IT specialists join hands to do a better job?. / World Library and Information Congress : 71th IFLA General Conference adn Council «Libraries – A Voyage of Discovery», August 14-18, 2005, Oslo, Norway . URL: http://www.ifla.org/IV/ifla71/papers/088e-Faletar_Bosancic.pdf

16. Faletar, S. Međunarodni projekt CALIMERA u Hrvatskoj: mogućnosti i izazovi (International project CALIMERA in Croatia: possibilities and challenges). // 8. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture / uredila Tinka Katić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005. Str. 145-154.

Maja Krtalić, docentFilozofski fakultet Osijek, Odsjek za informacijske znanostimkrtalic@ffos.hr

Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Osijeku kao prva u generaciji na studiju Knjižničarstva i hrvatskog jezika i književnosti 2002. Apsolventica je na poslijediplomskom studiju informacijskih znanosti, Filozofski fakultet, Zagreb. Predala je magistarski rad koji je pozitivno ocijenjen i predstoji javna obrana.Godinu dana radila je u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Osijeku, a od rujna 2004. znanstvena je novakinja na projektu Istraživanje informacijskih potreba i čitateljskih navika djece i mladeži koji vodi doc. dr. sc. s. Jelušić.

Izbori: znanstvena novakinja – 2004.Još kao studentica sudjeluje u Organizacijskom odboru Međunarodne konferencije LIDA i s poster prezentacijama. Znanje engleskog jezika (aktivno).

Radovi:1. Aparac-Jelušić, T.; Petr, K.; Čujić, M.; Kudric, M.; Ostrički, I. The role and tasks of information

specialists in the limelight: the research of the public perception // Human Beings and Information Specialists : proceedings of the 10th International BOBCATSS symposium, 28th-30th January 2002. Slovenia – Portotož. Str. 232-240.

67

2. Čujić, M. Poster-prezentacija: Information Education in Slavonia and Baranya- yesterday, today, tomorrow na konferenciji. Dubrovnik, LIDA 2002.

3. Čujić, M.; Faletar, S.; Gavranović, D. Free vs. Fee-based Library Servicesin Eastern Croatia. // Library and Information in Multicultural Societies: the 12th Bobcatsss symposium 26-28 January 2004 in Riga, Latvia. Str.76-83. [CD-ROM]

4. Čujić, M. ; B. Bosančić. Poster-prezentacija: Information Architecture: Designing Contents and the Mode of Acess to Digital Collections in Digital Library Software Environment. Dubrovnik, LIDA 2004.

5. Čujić, M. ; J. Mihnjak; D. Gavranović. Poster prezentacija Pilot-study of public library potentialpossibilities in work with children. // Librarianship in the information age:the 13th Bobcatsss symposium 2005, Budapest, Hungary

dr. sc. Milijana Mičunović, viša asistenticaFilozofski fakultet Osijek, Odsjek za informacijske znanostimmicunov@ffos.hr

Milijana Mičunović je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Osijeku 14. ožujka 2005. godine kao diplomirani knjižničar i profesor hrvtaskoga jezika i književnosti. Nakon toga radila je u Knjižnici Centra za kulturu Čepin u Čepinu te u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek u Osijeku.Volontirala je i u Biskupskoj knjižnici isusovačkog sjemeništa u Dubrovniku u sklopu projekta “Otkrivanje i uređivanje pisane baštine samostanskih knjižnica” pod vodstvom prof. dr. sc. Tatjane Aparac-Jelušić. Danas radi kao asistent na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku. Uključena je u projekt “Digitalizacija hrvatske pisane baštine tiskane na hrvatskom jeziku do 1800.” pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Zorana Velagića.Stalni je član organizacijskog odbora međunarodne konferencije LIDA (Libraries In the Digital Age). Trenutno je član organizacijskog odbora međunarodnog simpozija BOBCATSSS.Djeluje kao član izvršnog uredništva časopisa “Libellarium”, časopisa za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova. Upisana je na poslijediplomski studij iu lingvistike pri matičnom fakultetu. Mentor: doc. dr. sc. Zoran Velagić.

Dr. sc. Franjo Pehar, docentOdjel za knjižničarstvo, Sveučilište u Zadrufpehar@unizd.hr

Rođen je 1975. u Bazelu, Švicarska. Diplomirao je 2000. na Hrvatskim studijima sociologiju i hrvatsku kulturu, a 2001. na dopunskom dodiplomskom studiju iz bibliotekarstva pri Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Apsolvent je na Poslijediplomskom studiju pri Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, s prijavljenim doktorskim radom na temu bibliometrijskih istraživanja. Od 2001. do travnja 2002. radi kao bibliotekar u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, u ISSN uredu za Hrvatsku. Od travnja 2002. zaposlen je kao voditelj knjižnice Odjela za geografiju, Informatologiju i komunikologiju pri Filozofskom fakultetu u Zadru. Od akademske godine 2001./2002. vanjski je suradnik na Katedri za knjižničarstvo Filozofskog fakulteta u Osijeku, i na Izvanrednom dislociranom studiju u Zadru vodi vježbe iz Uvoda u informacijske tehnologije i Informacijskih izvora i službi II. Od listopada 2004. vodi vježbe i na redovitom studiju knjižničarstva u Zadru. Član Hrvatskog knjižničarskog društva i aktivan u Komisiji za automatizaciju, Član je Američkog društva za informacijsku znanost i tehnolgoiju (ASIS&T-a), a od 2003. podpredsjednik je Društva knjižničara Zadar. Sudjelovao je s izlaganjima na domaćim i međunarodnim skupovima,a ovjavio je nekoliko radova i vodio nekoliko radionica. Član je Organizacijskog odbora Međunarodne konferencije Libraries in the Digital Age (LIDA). Usavršavao se u inozemstvu (British Council seminar "E-books and the future: ex-ploring a new-found land", Bournemouth, 26.-31.01.2003.; posjet sjevernoameričkim knjižnicama u sklopu The International Visitor Program, u organizaciji Vlade SAD-a, Washington, Seattle, Kansas City, Philadelphia, Chicago, Urbana-Champaigne, New York, 31.08.-20.09.2003.) Govori engeski, njemački, talijanski i francuski jezik. Položio doktorski ispit i priprema obranu teze. Mentor: dr. sc. Jelka Petrak, izv. prof.

68

Važniji radovi, 2001. – 2004. 1. Badurina, B.; Banek, M.; Dragija, M,; Golub, K.; Pehar, F. Active role of the library in the

process of democratic learning // BOBCATSSS Open 2001 : knowledge, information and democracy in the open society : the role of the library and information sector : proceedings of the 9th international BOBCATSSS symposium on library and information science, Vilnius, January 29-31, 2001. Vilnius : MND, 2001. Str. 101-105.

2. Aparac-Jelušić, T. ; M. Dragija Ivanović ; F. Pehar. Pristup izgradnji fondova knjižnica visokih učilišta // Sustav znanstvenih informacija, Zagreb, November 9-10.11.2001.

3. URL: http://www.szi.hr/seminar/program.htm 4. Aparac-Jelušić, T. ; M. Dragija-Ivanović ; S. Faletar ; F. Pehar. LIS Programs Reflecting the

Needs of ALM Community: a Preliminary Research Report.5. New Library World, 2004 (in print)6. Pehar, F. ; S. Jelusic ; S. Faletar. Education for Librarians and Publishers in the Digital

Environment // LIDA 2004, Dubrovnik-Mljet, May 25-29, 2004. (Recenzirano izlaganje)

69

4.4. Popis nastavnih radilišta (nastavnih baza) za provođenje praktične nastave

Prema dogovorima za prihvaćene preddiplomske i diplomske studije na sva tri suradna sveučilišta

4.5. Optimalan broj studenata koji se mogu upisati na studij s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnika

Optimalno 30 studenata svake druge godine

4.7. Procjena troškova studija po studentu – POTREBNA SREDSTVA ZA GODIŠNJI PRORAČUN ZA PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJ

4.7.1. Na osnovu prijedloga Plana i programa studija napravljen je dvogodišnji proračun potrebnih sredstava za realizaciju nastave tijekom 2 godine.

1. Potrebna sredstva za realizaciju nastave

A) Bruto plaće nastavnika i ispiti 494.713,84

568.920,92

B) Bruto plaće administrativnog osoblja 74.207,08

2. Materijalni troškovia) putni troškovi, dnevnice i noćenja vanjskih

suradnikab) ostali materijalni troškovi

174.480,00

68.270,51

242.750,51

3. Jednokratno godišnje ulaganje, oprema, knjige, računala

150.000,00

UKUPNO ZA STUDIJ ZA 2 GODINE 961.671,43

961.673,43 : 40 studenata = 24.041,79 : 7,5 = 3.205,58961.673,43 : 45 studenata = 21.370,52 : 7,5 = 2.849,00961.673,53 : 50 studenata = 19.233,47 : 7,5 = 2.564,47

4.7.2. Troškovi po studentu: Ako se upiše 45 studenata: 21.370,52 HRK odnosno 2.849,00 EURAko se upiše 40 studenata: 24.041,79 HRK odnosno 3.205,58 EURAko se upiše 50 studenata: 19.233,47 HRK odnosno 2.564,47 EUR

70

4.8. Način praćenja kvalitete izvedbe studijskog programa, a posebno načina sudjelovanja studenata u ocjenjivanju studijskog programa

a) Način sudjelovanja studenata u ocjenjivanju studijskog programaNa tragu dosadašnje prakse Predlagatelja, sa studentima se planiraju održavati redoviti okrugli stolovi, intervjui i anketiranja kako bi se pratio stupanj njihova zadovoljstva ponuđenim programom, kvalitetom izvedbe, organiziranjem razmjene studenata i nastavnika i komunikacijom s nastavnicima.

b) Praćenje realizacije ciljeva doktorskog programa (learning outcomes)Sustavno praćenje znanstvene i znanstveno-nastavne djelatnosti studenata tijekom i nakon studija, intervjui s poslodavcima, sudjelovanje u akreditacijskim postupcima te predstavljanje na međunarodnim skupovima i u znanstvenim asocijacijama

c) Institucijski mehanizmi za unapređenje kvalitete diplomskog programa Samoevaluacijski postupci, evaluacijski postupci, anketiranje studenata, istraživanje uspješnosti provođenja programa, indikatori uspješnosti.

Sva ispitivanja studenata u odnosu na njihovo (ne)zadovoljstvo izvedbom programa koja se planiraju provoditi polazit će od osnovnih očekivanja iskazanih u priloženim tablicama.

I. ZNANJA I RAZUMIJEVANJE PROBLEMA

OBVEZNI – I. i II. godina ZD01 ZD02 ZD03 ZD04 ZD05 ZD06 ZD07 ZD08razumiju dinamičku prirodu informacijskih djelatnosti i njihova osnovna obilježja

◙ ♦ ◙ ♦ ◙ ◙ ◙ ◙

procjenjuju ulogu autora i drugih čimbenika u procesima nastajanja i širenja ideja

♦ ♦ ● ♦ ◙ ♦ ♦ ◙

razumiju društveni, ekonomski i kulturni kontekst koji utječe na proizvodnju, distribuciju i uporabu informacija

◙ ♦ ◙ ♦ ◙ ◙ ◙ ◙

razmiju utjecaj koji informacijska i komunikacijska tehnologija imaju na stvaranje sadržaja i distribuciju

◙ ◙ ◙ ● ◙ ◙ ♦ ◙

pod vodstvom mentora izrade samostala rad u kojem će pokazati da mogu samostalno odrediti ciljeve, prikupiti podatke, analizirati ih i donijeti valjane zaključke

● ◙ ◙ ● ◙ ◙ ♦ ◙

upoznaju i rabe relevantne metode i tehnike u području koje pokriva kolegij

♦ ◙ ♦ ● ◙ ◙ ◙ ◙

Legenda: ◙ očekivani učinak ● željeni učinak ♦ moguć učinak

71

II. PROFESIONALNA ZNANJA I VJEŠTINE

OBVEZNI – I. i II. godina ZD01 ZD02 ZD03 ZD04 ZD05 ZD06 ZD07 ZD08Očekuje se da studenti:koriste akademske i profesionalne vještine u širokom kontekstu informacijskog sektora

◙ ● ◙ ● ◙ ◙ ● ◙

ovladaju vještinama rukovanja informacijama ● ◙ ● ● ◙ ◙ ● ◙

pokazuju kritičku osposobljenost u upravljanju i radu s raznolikim ICT

◙ ♦ ◙ ♦ ◙ ◙ ♦ ◙

predlažu teme i oblikuju samostalne uratke u užem području interesa

◙ ◙ ◙ ◙ ♦ ◙ ● ◙

vrednuju odabrane primjere projekata radeći samostalno ili u grupi ● ● ● ● ◙ ◙ ● ◙

dokazuju sposobnost tumačenja i vrednovanja vlastitih postupaka ◙ ◙ ◙ ◙ ◙ ◙ ◙ ◙

razumiju i primjenjuju načela profesionalne etike ◙ ◙ ◙ ◙ ◙ ◙ ◙ ◙

kritički rasuđuju, kreativno djeluju i prilagođuju se raznolikim uvjetima

◙ ● ◙ ● ◙ ◙ ● ◙

razumiju uvjete djelovanja u multikulturalnim društvima ◙ ♦ ◙ ♦ ◙ ◙ ♦ ◙

Legenda: ◙ očekivani učinak ● željeni učinak ♦ moguć učinak

72

III. OPĆE VJEŠTINE

OBVEZNI – I. i II. godina ZD01 ZD02 ZD03 ZD04 ZD05 ZD06 ZD07 ZD08Očekuje se da:Samostalan rad: studenti trebaju moći planirati učenje uz izgradnju vlastitog sustava vrijednosti, postavljanje osobnih ciljeva, upravljanje vremenom i zadacima te vrednovati vlastitu učinkovitost

● ◙ ● ● ◙ ◙ ♦ ◙

Vještine učenja: trebaju biti osposobljeni za samostalno učenje, djelotvorno učenje u grupi uz razvijanje vlastitih vještina učenja

◙ ◙ ● ◙ ◙ ◙ ♦ ◙

Vještine raščlambe i poopćavanja:očekuje se da studenti s razumijevanjem raščlanjuju i poopćavaju sadržaje

◙ ♦ ◙ ● ◙ ◙ ● ◙

Komunikativnost: studenti trebaju naučiti izraziti ideje i mišljenja u pisanom, slikovnom i usmenom obliku

● ◙ ◙ ● ◙ ◙ ◙ ◙

Timski rad: trebaju djelotvorno timski raditi preuzimajući ulogu voditelja ili člana tima

◙ ♦ ◙ ● ◙ ◙ ● ◙

Legenda: ◙ očekivani učinak ● željeni učinak ♦ moguć učinak

73

Koristit će se već priređene ankete. U bazu podataka koju su oblikovali asistenti na Odsjeku za informacijske znanosti u Osijeku, unosit će se svi podatci o nastavnicima, studentima i predmetima. Baza je dostupna pod zaporkom na mrežnom mjestu Odsjeka.

PRIMJER:

ANKETA ZA VREDNOVANJE NASTAVE

Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u OsijekuOdsjek za informacijske znanosti

PREDMET: __________________________________________________________________NOSITELJ PREDMETA: _______________________________________________________________

Poštovani kolege studenti. Ova je anketa anonimna. Cilj je ankete vrednovanje nastave u ak. god. ..... Molimo Vas da ocijenite predmet u cijelini tako da zaokružite predloženi postotak ili upišete odgovarajuće brojčane vrijednosti. Zahvalni smo također na Vašim komentarima i prijelozima za unaprjeđenje nastave koje možete slobodno upisati na kraju anketnog obrasca.

1. U odnosu na Vaš znanstveni rad sada i u budućnosti jesu li znanja i vještine koje ste usvojili odslušavši i položivši ovaj predmet a) vrlo korisnib) korisnic) donekle korisnid) nekorisni

2. Koji je postotak sadržaja unutar predmeta u osnovi ponavljanje onih sadržaja koje ste već ranijeusvojili?0% 10% - 30% 40% - 60% 70% - 90% 100%

3. Da li Vam je bilo omogućeno raspravljati s nastavnikom o temama koje Vas zanimaju s sklopu ovoga predmeta:a) dad) ne

ako je odgovor da, jeste li raspravljalia) na nastavib) u vrijeme nastavnikova primanja studenatac) putem e-pošted) u sklopu on-line kolegijae) na koji drugi način -----

ako je odgovor ne, koji je po Vasem mišljljenu tomu razloga) nepristupačnost nastavnika u predavaonicib) nedostatak vremena za rasprave na predavanjuc) nepristupačnost nastavnika putem e-pošted) Vaša nezainteresiranoste) nešto drugo ----

4. Koliko ste često pohađali nastavua) redovitob) ponekadc) rijetko

74

d) nisam dolazio/la na predavanja/seminare

5. Koji je postotak gradiva za ispit pokriven literaturom kojoj ste imali osiguran pristup knjige 0% - 10 % 20% - 50 % 60% - 90% 100%časopisi 0% - 10 % 20% - 50 % 60% - 90% 100%elektronička građa (besplatna) 0% - 10 % 20% - 50 % 60% - 90% 100%elektronička građa (uz osiguranu pretplatu) 0% - 10 % 20% - 50 % 60% - 90% 100%

6. Kojom biste ocjenom ocijenili predavača/e (na skali 1 označuje najnižu ocjenu, a 5 najvišu)a) nositelja 1 2 3 4 5b) nastavnika x 1 2 3 4 5c) nastavnika y 1 2 3 4 5d) nastavnika z 1 2 3 4 5

7. Koliko je radnih dana bilo potrebno za pohađanje nastave (uključujući putovanje): _____________

8. Koliko je radnh dana bilo potrebno za pripremu ispita iz ovog predmeta: _____________________

9. Ukupna ocijena predmeta: (na skali 1 označuje najnižu ocjenu, a 5 najvišu)1 2 3 4 5

Ljubazno Vas molimo, dopišite svoja zapažanja i prijedloge

75