Embed Size (px)
Citation preview
KONZERVACIJA SISAVACA
KOLIKO JE DANAS SISAVACA SVIJETU? http://www.vertebrates.si.edu/msw/mswcfapp/msw/index.cfm http://www.departments.bucknell.edu/biology/resources/msw3/browse.asp oko 26 REDOVA – zakompliciralo se (Cetartiodactyla, Eulipotyphla) 157 PORODICA 1231 ROD oko 5500 ŽIVUĆIH VRSTA
NAJVEĆI REDOVI: - Rodentia: oko 2300 vrsta, 481 rod, 33 porodice - Chiroptera: oko 1100 vrsta, 203 roda, 18 porodica - Eulipotyphla: oko 440 vrsta, 54 rodova, 4 porodice
- 11 redova sa samo jednom porodicom, 2 reda s jednom vrstom???
- 25 porodica s 1 vrstom
- porodica Muridae 730 vrsta, Cricetidae 681,
Vespertilionidae 407, Soricidae 376
POSLJEDICE INTERAKCIJE S LJUDIMA I
- posljednjih 500 000 godina – srodnici čovjeka lovci koristili oružje – koplja, sjekire, vatru - posljednjih 150 000 godina – čovjek se raširio po
čitavom svijetu – iz Afrike na sve kontinente - intenzivni lov u kombinaciji s klimatskim promjenama kraj ledenog doba – kaskadni efekt
RAZLOG REZULTAT VRIJEME
oružje lov ~ 500,000 vatra promjene ekosustava ~ 50,000 domestifikacija promjene vrsta ~ 15,000 translokacija širenje stranih vrsta ~500
Neandertalci Homo neanderthalensis
djelomično suživot s Homo sapiens - ali ipak izumrli • pobili ih H. sapiens • zbog miješanja s H. sapiens • izumiranje zbog kompeticije
Megafauna – mamuti – runati nosorog – američki konji – američke deve – američki gepard – pozemni ljenjivci – sabljozubi tigar – dire wolf – divovski dabar – glyptodon ….
150 – 200 vrsta > 10 kg
POSLJEDICE INTERAKCIJE S LJUDIMA II
- neke vrste sisavaca su izumrle tijekom srednjeg vijeka - puno intenzivnije u 19. i 20. st. - izumrle vrste - mnogima smanjeni areali – nekima drastično - sve više ugroženih vrsta
- za mnoge vrste još uvijek nedostaju podaci i nepoznat status populacija i ugroženosti
NEDAVNO IZUMRLE VRSTE
- Tobolčari – 11 vrsta (Tasman. vuk) - Sirene - Stelerova morska krava - Glodavci - 30 vrsta - Dvojezupci – Sardinijski zviždar - Slonovi – sjevernoafrički slon - Rovke – Balearska rovka - Šišmiši – 10-ak vrsta (otočne) - Kitovi – Baiji (2006) - Parnoprstaši – 7 vrsta (Auroch) - Zvijeri – 4 sp. (3 perajara) i 5 spp. - Neparnoprstaši – 3 vrste
NAJČEŠĆE IZUMIRU - velike vrste, komercijalno zanimljive, spore reprodukcije, velike smrtnosti potomaka, koje ljudi ne vole, specijalisti, na specifičnim staništima
UGLAVNOM PREŽIVLJAVAJU - male, skrovite vrste, manje vrijednosti, velikog reproduktivnog potencijala, velike sposobnosti preživljavanja, generalisti, na različitim staništima
OPSTANAK ili NESTANAK
RAZLOZI UGROŽENOSTI
OSNOVNI RAZLOG UGROŽENOSTI SISAVACA – danas - povećanje broja ljudi na Zemlji - 1800. godine – oko 1 milijarda stanovnika - 2010. godine – 7 milijardi stanovnika - svakih 11-12 godina – 1 milijarda - uslijed toga – sve veća urbanizacija, industrijalizacija, izgradnja, iskorištavanje resursa, transport…
RAZLOZI UGROŽENOSTI POSLJEDICE SU:
- uništavanje i degradacija staništa 40% sisavaca
– fragmentacija staništa - “otočne” efekt
- onečišćenje – svi tipovi
– unošenje stranih vrsta – “hall of shame”
– pretjerano iskorištavanje jedinki – 17% sisavaca
– najčešće krčenjem šuma (širenje poljoprivrede, pašnjaci, potreba za drvnim materijalom, gorivo)
– nastaju ekološke pustinje – nutrijenti, tlo, erozija
– većinom se odnosi na tropske šume iako postoje primjeri i drugdje – Europa npr. (zašto?)
RAZLOZI UGROŽENOSTI UNIŠTAVANJE STANIŠTA
– 40% svih tropskih šuma već uništeno – 45% Tajland, sve Bangladeš, 85% Obala Bjelokosti, 30% Brazil – mnoštvo vrsta ugroženo uništavanjem šuma – primati, zvijeri, šišmiši, glodavci – npr. mali panda < 10000 jedinki – međutim uništavaju se i savane (preživači), prerije (bizoni, prerijski psi), močvare (vidre), mangrove (npr. morske krave, riječni dupini)
RAZLOZI UGROŽENOSTI UNIŠTAVANJE STANIŠTA
IZGRADNJA PROMETNICA
– sve veći broj prometnica, željezničkih pruga, mostova veći broj automobila i transportnih vozila
- STRADAVANJE NA CESTAMA – veliki sisavci, zvijeri, ali i ježevi npr.
RAZLOZI UGROŽENOSTI UNIŠTAVANJE STANIŠTA
- STRADAVANJE U MORU – slučajni sudari s brodovima, petljanje u mreže i oštećenje od propelera - 78% morskih sisavaca
– umjetna izolacija vrsta
- krčenje šuma i izgradnjom prometnica – posebice za manje, slabije pokretne vrste (npr. Clethryonomys)
- ograničeno kretanje i izmjena genetskog materijala
- rubni efekt
RAZLOZI UGROŽENOSTI FRAGMENTACIJA STANIŠTA
– prirodna izolacija vrsta – uz utjecaj čovjeka
– na otocima, poluotocima, planinskim vrhuncima – vrlo često endemske ili osjetljive vrste
– pod znatno većim pritiskom – uništavanje staništa, unošenje vrsta, pretjerani izlov – nemoguća ili vrlo teška rekolonizacija tj. repopulacija
– većina otoka – uneseni predatori i strane vrste
mungosi, divlje svinje i zečevi
– 62% svih primjera izumrlih sisavaca s otoka
RAZLOZI UGROŽENOSTI “OTOČNI “ PROBLEMI
– VODE, TLA, ZRAKA, ali i SVJETLOSNO, ZVUČNO te UZNEMIRAVANJE - samom prisutnošću – npr. komercijalizacija špilja
– kisele kiše (šišmiši), teški metali, pesticidi, insekticidi, PCB, (predatori - bioakumulacija), ulja i nafta (kitovi), plastični i alumijski otpad
RAZLOZI UGROŽENOSTI ONEČIŠĆENJE
– PREDACIJA, KOMPETICIJA i HIBRIDIZACIJA
– miš, štakor, mačka, pas – kozmopoliti
– Canis rufus – genetsko onečišćenje – vuk i kojot
– siva i europska vjeverica
– dingo, kunić i lisica u Australiju (Tasmanijski vuk),
– lasice na Novi Zeland
RAZLOZI UGROŽENOSTI UNOS STRANIH VRSTA
– osim stranih vrsta i domaće životinje ponekad utječu:
kompeticija (za hranu i stanište), predacija, hibridizacija, širenje bolesti
– npr. domaća i divlja mačka
RAZLOZI UGROŽENOSTI
UTJECAJ DOMAĆIH ŽIVOTINJA
– LOV i KRIVOLOV - (ubijanje) – krzna, rogova, kljova, mesa, ulja, ali i zbog zabave, trofeja, kozmetičke industrije, kućni ljubimci, medicinski eksperimenti
– bizon, vuk, tur
– velike mužjake s
najvećim rogovima
RAZLOZI UGROŽENOSTI PRETJERANO ISKORIŠTAVANJE
– LOV ponekad opravdan – eksplozija oportunih vrsta – rakuni, dabar, štakor – “štetnici i nametnici”
– slučajni ulov - dupini
– DOMESTIFIKACIJA – nestale neke vrste – selekcijom i miješanjem - nestale prirodne populacije - koje?
RAZLOZI UGROŽENOSTI
PRETJERANO ISKORIŠTAVANJE
– BJELOKOST (SLONOVAČA) – slonovi, morževi – ukras, medicinski i drugi razlozi – ROGOVI NOSOROGA - afrodizijačko djelovanje, liječenje i ukras crni nosorog – sveden na svega par tisuća jedinki – u novije vrijeme im se preventivno odstranjuju rogovi
RAZLOZI UGROŽENOSTI
KULTURALNI I RELIGIJSKI RAZLOZI
- MEDVJEĐI ŽUČNI MJEHUR – medicinski i afrodizijačko – iz SAD u Aziju - PENISI PERAJARA
• 188 vrsta sisavaca – kritično ugroženo (CE)
• 450 vrsta sisavaca – ugroženo (E)
• 40 % svih sisavaca – ugroženo zbog gubitka i degradacije staništa – središnja i južna Amerika, Afrika, Madagaskar, južna i jugoistočna Azija
UGROŽENOST SISAVACA U SVIJETU
PROCJENE BUDUĆE UGROŽENOSTI I
IZUMIRANJA SISAVACA
borealna staništa i otočna područja
RASPROSTRANJENOST SISAVACA EUROPE
UGROŽENOST SISAVACA U EUROPI
UGROŽENOST SISAVACA U EUROPI
- gotovo 15% od 260 vrste sisavaca – ugroženo - dodatnih 9% je blizu statusa ugroženosti - “samo” 13% ptica je ugroženo – zašto? - 22% morskih sisavaca je ugroženo – zašto? - 14% terestričkih sisavaca ugroženo - dvije vrste su izumrle – govedo i zviždar; sivi kit je regionalno izumro - nešto više od 25% kopnenih vrsta je endemično - za više od 30% vrsta nije poznata brojnosti populacija niti trend kretanja
U SVIJETU U HRVATSKOJ Broj redova Broj vrsta Broj redova Broj vrsta
RIBE 67 (2+14+48+3) ~ 32000 29 (43%) 560 (1,75%)
VODOZEMCI 3 ~ 7000 2 (66%) 20 (0,2%)
GMAZOVI 4 ~ 9500 2 (50%) 40 (0,4%)
PTICE 29 ~ 10000 19 (65%) 380 (3,8%)
SISAVCI 26 ~ 5500 7 (27%) 100 (1,8%)
SISAVCI HRVATSKE
RIBE – krške rijeke, endemičnost, staništa, refugiji…
- mora povezana – vrlo malo endemskih vrsta
HERPETOFAUNA – ektotermni organizmi – odgovaraju im klimatski povoljnija područja
PTICE – znatno mobilnija skupina – dobar dio vrsta ne gnijezdi u RH – gnijezdi „samo“ 230 vrsta
DAKLE - Hrvatska povoljna za sve kralješnjake, a ne samo za sisavce – RAZLOZI ???
- geografski položaj - raznolikost područja i staništa, ekoregije, klima, hidrologija, geol. prošlost…
– očuvanost staništa („nerazvijenost“)
3 (4) EKOREGIJE – kontinentalna, panonska, alpska i primorska
SISAVCI HRVATSKE
- oko 100 vrsta sisavaca – prilično bogata teriofauna
- 6 (7) redova – koji su to? – I (E), Ch, R, Ca, CA, L
- šišmiši najbrojnija skupina – 34 vrste (85% svih EU)
glodavci - 27; zvijeri – 15; kukcožderi – 11;
parnoprstaši – 7; kitovi – 3; dvojezupci - 2
RAZNOLIKOST SISAVACA
- 8 unesenih vrsta – neke reintroducirane (koje?)
- povremene vrste – kitovi, šišmiši – 7-8 vrsta
- ne prevelik broj endema – zašto? Dinaromys bogdanovi, Chionomys nivalis, Microtus multiplex, Rupicapra rupicapra balcanica
RAZNOLIKOST SISAVACA KRETANJE – LOKOMOCIJA - kopneno – hodanje, trčanje, podzemno, arborealno - zračno (AERIALNO) – šišmiši - vodeno (AQUATIČKO)
- pravo vodeno - more - kitovi, perajari - poluvodeno - slatke vode - vidra, bizamski štakor, nutrija, vodeni voluhar, vodena rovka
UGROŽENOST SISAVACA U HRVATSKOJ
- ugroženo - 23 vrste (26%) – različite kategorije - 8 (+1) regionalno izumrlih vrsta – govedo, Meheljev potkovnjak, tekunica, srijemski sljepaš, Sr. medvjedica, vodena vidrica, ali i divokoza, ris i dabar ?
aurochs, urus, ure, tur (Bos primigenius)
Sredozemna medvjedica (Monachus monachus)
tekunica
srijemski sljepaš
vodena vidrica
Meheljev potkovnjak
divokoza
ris
UGROŽENOST SISAVACA U HRVATSKOJ
- nema kritično ugroženih vrsta – razlog? - ugrožene (EN) vrste – kvarnerska krtica, tri vrste šišmiša (Pl. austriacus, Miniopterus, M. capaccinii) i dobri dupin
- kategorija osjetljivih (ranjivih vrsta) (VU) - tri vrste šišmiša - 2 Rhinolophus i 1 Myotis - DD – 8 vrsta – obični dupin, vidra, dinarski voluhar i 5 vrsta šišmiša
UGROŽENOST SISAVACA U HRVATSKOJ
UGROŽENOST SISAVACA U HRVATSKOJ - NT - potencijalno ugrožene vrste – 18 vrsta šišmiši, vjeverica, hrčak, neki puhovi, vuk, medvjed i zec
ZAŠTIĆENI SISAVCI U HRVATSKOJ - STROGO zaštićene vrste – 60-ak vrsta - šišmiši, kitovi, glodavci, vidra, vuk (uključujući RE) - LOVNA divljač – 23 vrste Međunarodni propisi - HD – 50-ak vrsta - Bern – 70-ak vrsta - Bonn – 30-ak vrsta - Cites - < 10 vrsta trgovina ugroženim vrstama
- najveći broj i raznolikost vrsta - u listopadnim, miješanim i crnogoričnim brdskim i gorskim šumama (brojni šišmiši, velike zvijeri, puhovi, vjeverica) - vrlo vrijedne i toplije suhe brdske i primorske listopadne šume (makija) – krške i mediteranske vrste - crkveni tornjevi, tavani i drugi prostori na zgradama te podzemna staništa - šišmiši najugroženiji
VAŽNA STANIŠTA ZA SISAVCE
- polustepska staništa
stepske vrste
tekunica, sljepaš, miš humkaš, i hrčak, stepski miš (???)
- močvarna staništa i staništa uz velike rijeke - poplavne šume - močvarni šišmiš , jelen, vidrica, (tur †)
ali i mnogi drugi šišmiši, vidra, vjeverica, kune …
istočna Hrvatska RAZLOZI UGROŽENOSTI ?
- gorsko područje Dinarida planinska voluharica, šumski puh, gorski dugoušan, vuk, medvjed, ris
- krška i mediteranska regija Dinarida – dugonogi šišmiš , dinarski voluhar, Kolombatovicev dugoušan, sredozemni slobodnorepac, krški miš, vrtni (krški) puh, patuljasta rovka, slijepa krtica
gorska i primorska HR
RAZLOZI UGROŽENOSTI ?
- sredozemna medvjedica (ex), dobri dupin, obični dupin, druge vrste kitova - najmanje sedam vrsta - poput ulješure i sjevernog kita
Jadransko more
RAZLOZI UGROŽENOSTI ?
- definiranje popisa svih vrsta - istraživanja biologije i ekologije - formiranje crvenog popisa sisavaca - procjena ugroženosti pojedinih vrsta - izrada akcijskih planova zaštite svojti - monitoring ciljanih svojti - zaštita i očuvanje staništa - zabrana i ograničenje unosa novih vrsta - podučavanje i upoznavanje javnosti - zabrana translociranja vrsta - reintrodukcija rijetkih i nestalih vrsta
SADAŠNJA I BUDUĆA RJEŠENJA
PITANJA ?
