28
BEČKI DJEČACI Oliver Stech, zborovođa i pijanist Subota, 26.1.2013., 19:30

BEČKI DJEČACI - Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog · 2015. 5. 7. · BEČKI DJEČACI 05 su Bečki dječaci 1932., dvije godine nakon toga proputovali su Australiju, a 1936

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • BEČKI DJEČACIOliver Stech, zborovođa i pijanist

    Subota, 26.1.2013., 19:30

  • BEČKI DJEČACIOliver Stech, zborovođa i pijanist

    Subota, 26.1.2013., 19:30

    Nakon koncerta s umjetnicima razgovara Dina Puhovski.

    U predvorju Velike dvorane zabavni program s plesom i

    izvlačenjem nagrada za pretplatnike ciklusa Lisinski subotom.

    Zabavni program: Kristijan Beluhan i ansambl.

  • Dietrich BuxtehudeCantate Domino canticum novum za dva soprana, alt i continuo, BuxWV12

    Jacobus GallusMotet Pueri concinite iz zbirke Opus musicum

    Antonio CaldaraMotet Ego sum panis vivus

    Joseph HaydnMotet Eja gentes: Graduale pro omne tempore, Hob. XXIIIa:C15

    Franz SchubertStändchen (Zögernd, leise), D 920, op. posth. 135

    Robert SchumannZigeunerleben, op. 29, br. 3

    Austrijske narodne pjesmeDrin im Håslgråbn (obrada: Gerald Wirth)Vom Zillertal aussa (obrada: Gerald Wirth)

    Waldhansl (obrada: Gerald Wirth)

    Carl OrffO Fortuna iz scenske kantate Carmina burana

    *****Eino Kettunen

    Ievan Polkka (obrada: Andy Icochea Icochea)

    Švicarska narodna pjesmaDu fragsch mi, wär i bin (obrada: Hansruedi Willisegger)

    Josip HatzeProljetna pjesma iz ciklusa Pjesni ljuvene

    Hrvatska narodna pjesmaO, more duboko

    Mikola LeontovičŠčedrik

    Pakistanska religiozna pjesmaHaq Ali (obrada: Gerald Wirth)

    Pedro Elías GutiérrezAlma Ilanera (obrada: Andy Icochea Icochea)

    Terry GilkysonThe Bare Necessities iz animiranog filma Knjiga o džungli (obrada: Greg Gilpin)

    Eric WhitacreThe Seal Lullaby

    Marc ShaimanHail Holy Queen iz filma Redovnice nastupaju

    Johann Strauss ml.Vergnügungszug, op. 281 (obrada: Helmuth Froschauer)

    Kaiserwalzer, op. 437 (obrada: Gerald Wirth)

    PROGRAM:

  • BEČKI DJEČACI

    04

    Prije više od pola tisućljeća, godine 1498., car Maksimilijan I. premjestio je sjedište svojega dvora i glazbenike iz Innsbrucka u Beč, uz naputak da među njima trebaju biti i šestorica dječaka. Tako su postavljeni temelji Bečke dvorske kapele i naposljetku Zbora Bečkih dječaka. Do 1918. Zbor je pjevao isključivo za potrebe dvora, prilikom bogoslužja, na privatnim koncertima i tijekom državnih blagdana. Glazbenici poput Heinricha Isaaca, Paula Hofhaimera, Heinricha Ignaza Franza von Bibera, Johanna Josepha Fuxa, Christopha Willibalda Glucka, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Antonija Caldare, Antonija Salierija i Antona Brucknera, surađivali su sa Zborom. Skladatelji Jacobus Gallus i Franz Schubert i sami su bili njegovi članovi, baš kao i dirigenti Hans Richter, Felix Mottl, Lovro von Matačić i Clemens Krauss, a u njemu su pjevali i braća Joseph i Michael Haydn. Godine 1921., nakon sloma Habsburške Monarhije, dječački je zbor postao privatna institucija (Zbor Bečkih dječaka), a carsku su odoru zamijenila tada vrlo moderna mornarska odijela. Financiranje nije bilo dostatno za pokrivanje troškova uzdržavanja pa je 1926. Zbor počeo održavati koncerte izvan kapele, izvodeći motete, svjetovna djela i dječje opere. Uspjeh je bio nevjerojatan; u samo godinu dana Zbor Bečkih dječaka nastupio je u Berlinu (pod ravnanjem Ericha Kleibera), Pragu i Zürichu. Uslijedile su Atena i Riga, 1928., a potom Španjolska, Francuska, Danska, Norveška i Švedska, godinu dana poslije. Prvu turneju po Sjedinjenim Američkim Državama održali

  • BEČKI DJEČACI

    05

    su Bečki dječaci 1932., dvije godine nakon toga proputovali su Australiju, a 1936. i Južnu Ameriku.

    Danas Bečke dječake čini stotinjak pjevača u dobi od deset do četrnaest godina, podijeljenih u četiri koncertna zbora koji održavaju oko tristo nastupa godišnje pred gotovo pola milijuna ljudi. Svaka skupina provodi devet do jedanaest tjedana tijekom školske godine na turneji. Koncertiraju u gotovo svim europskim zemljama, a često gostuju u Aziji, Australiji, Novom Zelandu, Južnoj i Središnjoj Americi, Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi. Redovito nastupaju u Bečkoj državnoj operi, Bečkoj narodnoj operi i na Salzburškim svečanim igrama. S članovima Bečke filharmonije i Zbora Bečke opere, Bečki dječaci njeguju tradiciju carskoga muziciranja; zaduženi su za pjevanje na nedjeljnoj misi u kapeli Carske palače, što redovito čine od 1498. godine. Repertoar Bečkih dječaka vrlo je raznolik i uključuje stvaralaštvo u rasponu od srednjovjekovne do suvremene i eksperimentalne glazbe, od klasičnih zborskih djela, preko glazbe svijeta do popularne i filmske glazbe. Nerijetko praizvode nova djela pa je tako primjerice Benjamin Britten Zboru posvetio vodvilj Zlatna taština, čijom je praizvedbom na Aldeburškom festivalu godine 1967. osobno dirigirao pred kraljicom Elizabetom II. Zbor i njegovi solisti redovito sudjeluju u izvedbama oratorija, muka, opera i simfonijskih djela, poput Bernsteinovih Chichesterskih

  • BEČKI DJEČACI

    psalama, Mahlerove kantate Das klagende Lied i Mozartove Čarobne frule. Posljednjih su godina surađivali s Bečkom filharmonijom, Bečkim simfonijskim orkestrom, Filharmonijom iz Osla i Pittsburškim simfonijskim orkestrom, pod ravnanjem Pierrea Bouleza, Nikolausa Harnoncourta, Marissa Jansonsa, Zubina Mehte, Riccarda Mutija, Kenta Nagana, Seijija Ozawe, Franza Welsera-Mösta, Christiana Thielemanna i Simone Young. Dječje opere i scenski projekti čine važan dio repertoara Bečkih dječaka pa tako izvode jedno ili dva scenska djela godišnje; od omiljenih klasičnih ostvarenja do novih djela, od kojih većinu ostvaruju u bečkom Musikvereinu, u sklopu ciklusa Allegretto. Bečki dječaci imaju vlastitu školu smještenu u baroknoj palači i bivšoj carskoj lovačkoj kući Augartenpalais, u kojoj gotovo dvjesto pedesetero djece uči i vježba. Počevši od vrtićke dobi, dječacima i djevojčicama omogućeno je cjelovito glazbeno i opće obrazovanje koje se nastavlja tijekom osnovne škole, a u dobi od deset godina odabiru se najnadareniji dječaci kako bi se pridružili Zboru i počeli pohađati Zborsku gimnaziju. Svi su dječaci raspoređeni u jedan od zborova za turneje, akademska poduka održava se u malim skupinama, škola nudi izvanškolske aktivnosti, u rasponu od sportova do odlazaka na koncerte, opere, predstave, mjuzikle i kinoprojekcije. Zboristi se potiču na stvaranje vlastitih projekata, pišu, glume i režiraju kratke skečeve o životu u školi. Brojni bivši učenici nastavili su karijeru profesionalnih glazbenika, dirigenata, pjevača i instrumentalista u Beču i diljem svijeta, a gotovo svi ostaju trajno posvećeni umjetnosti.

    Zbor Bečki dječaci je privatna, neprofitna organizacija koja se financira uglavnom prihodima s koncerata, od autorskih prava i prihodima od snimki. Ugovor Republike Austrije i Zbora osigurava mu dodatna sredstva, a Ministarstvo obrazovanja i Državni odsjek za umjetnost potpomažu određene projekte, poput produkcija novih dječjih opera. Daljnji razvoj i posebni projekti ovise o dodatnim fondovima; tako je 2004. utemeljena Fondacija prijatelja Bečkih dječaka, a u SAD-u postoji Američka udruga prijatelja Bečkih dječaka. Umjetnički voditelj Zbora od 2001. godine je Gerald Wirth.

    Umjetnički voditelj Bečkih dječaka Gerald Wirth stekao je glazbeno obrazovanje upravo u tome zboru i na Konzervatoriju Anton Bruckner u Linzu. U dobi od petnaest godina počeo je voditi dječji zbor, a godinu dana poslije utemeljio je zbor mladih i komorni trio. Diplomirani oboist i pijanist, specijalizirao se za pjevanje; bio je kapelnik Bečkih dječaka, voditelj Kazališnog zbora u Salzburgu te umjetnički voditelj i dirigent nekoliko uglednih zborova i orkestara

    06

  • 7BEČKI DJEČACI

    iz Calgaryja. Redovito dirigira zborovima i orkestrima iz cijeloga svijeta, sudjelujući i sam kao aktivni pjevač i instrumentalist u brojnim ansamblima. Održava tečajeve o vođenju zbora i izvodilačkoj praksi u vokalnoj glazbi. Od 2001. umjetnički je voditelj Bečkih dječaka, s kojima nastavlja njihovu dugu tradiciju, obogaćujući je suvremenim projektima kao što su dječje opere, glazba svijeta, izvedbe popularnih a cappella skladbi i fimske glazbe. Kao skladatelj, Gerald Wirth je u neprekidnoj potrazi za novitetima, a njegova su djela nadahnuta većinom temama iz mitologije i filozofije, dok u glazbenom sadržaju sjedinjuje gregorijaniku, izražajne ritmove i elemente narodne glazbe. Autor je triju dječjih opera, više oratorija, moteta, pjesama i niza zborskih obrada, koji se redovito izvode u Austriji i inozemstvu. Promišljajući o glazbi kao o izrazu i sredstvu komunikacije, zagovara mišljenje kako posvećenost glazbi pozitivno utječe na osobnost. Njegovo temeljno zanimanje ogleda se u radu s glasom, glazbalom koje “svatko ima uz sebe”, stoga je razvio vlastitu metodu koja pomaže pjevačima pronaći vlastiti glas i izraziti se glazbom. Prema Wirthovim riječima: “Zbor se sastoji od mnogo individualaca koji trebaju djelovati kao cjelina. Koncert je doista uspio kad svaki pojedinac može iskreno pridonijeti izvedbi vlastitom osobnošću.”

    Oliver Stech vodi Zbor Schubert, jedan od četiriju zborova u sastavu Bečkih dječaka. Zadužen je za koncertni repertoar i repertoar za turneje, održava zborske i solističke pokuse i proučava mise za Dvorsku kapelu. Dodatno priprema Bečke dječake za nastupe u Bečkoj državnoj i narodnoj operi, kao i za izvedbe velikih zborskih djela, pod ravnanjem dirigenata poput Christiana Arminga, Nikolausa Harnoncourta, Marissa Jansonsa, Fabija Luisija i drugih. Dio njihova djelovanja su i nastupi u radijskim i televizijskim emisijama, kao i snimanja nosača zvuka i filmova. Rođen 1983. u Waidhofenu na rijeci Ybbs, prvu poduku iz klavira i pjevanja Stech je dobio u glazbenoj školi u rodnome gradu i Amstettenu. Studirao je romanistiku na Sveučilištu u Beču te klavir i glazbenu i pjevačku pedagogiju na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Beču, naknadno apsolviravši studij dirigiranja kod Roberta Sunda i Jinga Linga Tama. Za Olivera Stecha glas je važno sredstvo izražavanja, stoga i sam pjeva; bio je član zbora Sine nomine, Svjetskog zbora mladih i pomoćnog zbora Bečke državne i Bečke narodne opere. Sudjelovao je u radu bečkog ansambla Zvuk leptira i Ljetnog festivala u Baden-Badenu, a kao solist redovito izvodi pjesme, mise, oratorije, opere i operete. Kao član zbora i solist nastupao je u Belgiji, Njemačkoj, Engleskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Italiji, Japanu, Hrvatskoj,

    07

  • BEČKI DJEČACI

    Španjolskoj, Namibiji i Južnoafričkoj Republici, surađujući s dirigentima poput Bertranda de Billyja, Plácida Dominga, Alfreda Eschwéa, Martina Haselböcka, Kristiana Järvija, Fabija Luisija i drugih. Dirigirati je počeo još tijekom studija, a godine 2006. osnovao je Vokalni ansambl Uni-sono s kojim je 2009. osvojio srebrne medalje na Međunarodnim natjecanjima zborova u Bad Ischlu i Austria cantat. Od 2009. do 2011. bio je umjetnički voditelj ženskog zbora Chorus discantus, a od 2009. umjetnički je voditelj Pjevačkog tjedna mladih u Donjoj Austriji i asistent umjetničkog voditelja Heinza Ferlescha na Bečkoj pjevačkoj akademiji. Predavač je kolegija Vokalni ansambli na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Beču, od 2010.

    Uz jednoga od vodećih skladatelja srednjeg baroka, njemačko-danskog orguljaša Dietricha Buxtehudea (1637.-1707.), veže se podatak kako je toliko nadahnuo mladog Johanna Sebastiana Bacha da je Bach krenuo na tromjesečni put u Lübeck samo da bi čuo tog velikog majstora za orguljama. Istinski virtuoz na svojem glazbalu, Buxtehude je na mjesto orguljaša u crkvi Djevice Marije u Lübecku zasjeo nakon Franza Tundera, oženivši se njegovom najmlađom kćeri i ostavši ondje sve do smrti. Iako skladbe kojima je opčinio svoje suvremenike velikim dijelom nisu sačuvane, iza njega je ostao određen broj vokalnih i instrumentalnih djela karakterističnih po vještoj uporabi kontrapunkta i intenzitetu izričaja. Autor brojnih remek-djela za orgulje i jedan od začetnika preludija i fuga koje je poslije razvio Bach, skladao je iznenađujuće malo duhovnih ostvarenja. Cantate Domino canticum novum za dva soprana, alt i continuo, BuxWV12 uglazbljuje Psalam 96:1-4 s doksologijom koja prati sve psalme tijekom večernje, za čiji je glazbeni dio također bio zadužen glavni orguljaš. Djelo je koncipirano u koncertnom stilu, omogućavajući svakom pjevaču iznošenje proširenog solističkog odlomka. Buxtehude u njemu koristi samo prva četiri stiha na latinskom, koje prati posljednja doksologija (Gloria Patri). Formalno je postavljeno kao motet, no ukazuje na neke od karakterističnih struktura kantate; početni zbor Cantate Domino canticum novum (Pjevajte Gospodinu pjesmu novu) slijede kratki solistički odjeljci u altu, a kratka fraza u dionici zbora, in omnibus populis mirabilia eius, privodi kraju taj odjeljak. Završnoj Gloriji, koju pjeva cijeli zbor, prethodi još jedan solo odjeljak. Živopisan tekst Buxtehude prati uporabom prikladnih skladateljskih sredstava, poput dugih melizama.

    08

  • 9BEČKI DJEČACI

    Pretpostavlja se da je slovenski skladatelj kasne renesanse Jacobus Gallus (1550.-1591.) rođen u Reifnitzu (Ribnica, Slovenija). Njegovo je izvorno prezime vjerojatno bilo Petelin, što na slovenskom znači pijetao, a Gallus je latinski prijevod kojim se najčešće koristio, dodajući mu pridjev Carniolus, što se odnosilo na njegovu domovinu, iako je nerijetko upotrebljavao i njemačku inačicu, Handl. Obrazovanje je Gallus stekao u cistercitskom samostanu u Stični, a potom se preselio u Austriju, posvetivši nekoliko svojih djela Carskom zboru. Između 1579. i 1585. Gallus je bio kapelnik biskupa Olmütza u Moravskoj, prije nego što je postao orguljaš crkve Sv. Jana na Zábradlí u Pragu, gdje je tiskao većinu svojih ostvarenja. Njegov je opus, u kojem stapa zamisli i elemente franko-flamanskog, njemačkog i talijanskog stila, doista veličanstven; broji više od pet stotina duhovnih i svjetovnih djela. Često je u skladanju bio ispred svojega vremena, a suvremenici su se divili njegovoj glazbi, osobito profinjeno istkanom kontrapunktu i spretnim ritamskim figurama, uspoređujući je pritom s “čistoćom” Palestrinina izričaja. Njegovo najzamjećenije ostvarenje je nedvojbeno Opus musicum, iz 1577., zbirka koju čine 374 moteta pisana za potrebe bogoslužja tijekom crkvene godine. Jedan od njih je i motet za četveroglasni dječački zbor Pueri concinite (Dječaci, zapjevajte) s večerašnjega programa, u kojemu se potvrđuje kao majstor stvaranja osobitog ozračja, efektno zvukovno oslikavajući tekst.

    Talijanski barokni skladatelj, rodom Venecijanac, Antonio Caldara (1670.-1736.), nakon različitih dužnosti u Veneciji, Mantovi, Barceloni i Rimu, postao je zamjenikom kapelnika Bečke carske kapele godine 1716., gdje je ostao sve do smrti. Njegov golem opus čini više od 3400 djela, među kojima je i stotinjak opera te velik broj kantata i oratorija. Ego sum panis vivus (Ja sam kruh živi) je motet za blagdan Tijelova, a njegovi stihovi potječu iz Evanđelja po Ivanu 6: 51-52.

    Stvaralaštvo Josepha Haydna (1732.-1809.), još za života smatranog glazbenim genijem diljem Europe, obilježilo je razdoblje klasike, ali i cjelokupnu glazbenu povijest, posluživši kao nadahnuće brojnim sljedbenicima, među kojima i njegovim suvremenicima Mozartu i Beethovenu. Utrvši put razvoju simfonije, gudačkog kvarteta, klavirskoga trija i sonatnog oblika, stvorio je iznimno velik opus koji obuhvaća mise, oratorije, simfonije, koncerte za solo instrumente i orkestar, ali i komorna djela, poput gudačkih kvarteta, trija i klavirskih sonata.

    09

  • BEČKI DJEČACI

    Zanimljiv je podatak da je glazbenu karijeru počeo pjevajući s bratom Michaelom kao osmogodišnjak u katedralnom i dvorskom zboru. To je nesumnjivo ostavilo traga na njegovoj umjetničkoj osobnosti pa u Haydnovoj ostavštini pronalazimo i različita duhovna djela, među kojima je i Eja gentes: Graduale pro omne tempore, Hob. XXIIIa:C15, svečani motet koji na specifičan način sjedinjuje elemente bogoslužja s koncertnim repertoarom.

    Djetinjstvo Franza Schuberta (1797.-1828.) također je dijelom vezano uz pjevanje u carskom dječačkom zboru, kojem je pristupio nakon početne očeve poduke iz violine i klavira, gdje mu je učitelj i mentor bio Antonio Salieri. Unatoč neospornom talentu, Schubert nije uspijevao živjeti od vlastite glazbe, stoga je bio prinuđen podučavati, isprva kao asistent na očevoj školi, a potom kao predavač na mađarskom imanju grofa Esterházyja. Autor osam simfonija, šest misa i komorne glazbe, najpoznatiji je po svojim pjesmama, kojih je napisao više od šest stotina na stihove Goethea, Heinea, Shakespearea i drugih. Serenada (Ständchen), D 920, op. posth. 135 nastala je godine 1827., na stihove bečkog dramaturga Franza Grillparzera i na narudžbu Schubertove prijateljice Anne Fröhlich. Želeći pokloniti skladbu prijateljici i učenici Louise Gosmar za rođendan, Serenadu je zamislila kao skladbu koju su trebali izvesti sopran i četiri ženska glasa. No Schubert je, pogrešno shvativši posvetu, djelo napisao za mezzosopran i četiri muška glasa. Zanimljivo je da su naposljetku pjesmu izveli predviđeni interpreti na dogovorenom mjestu i u dogovoreno vrijeme, a sam Schubert je zakasnio. Pronašli su ga u omiljenom kafiću, odakle su ga, nakon što se ispričao zbog zaboravljivosti, doslovno odvukli na koncert. Posveta prijateljstvu, brižnosti i humanosti odaje blagog Schuberta, koji gotovo da i nema dodirnih točaka sa skladateljem koji je napisao ciklus Zimsko putovanje, dvije zbirke impromptusa ili Klavirski trio u Es-duru. No ne može se poreći šarm djela, s ljupkom melodijom u dionici mezzosoprana, srčanim pripjevom za muške, odnosno ženske članove zbora i pokretnom klavirskom pratnjom.

    Umjetnik čiji život i djelo utjelovljuju romantizam u glazbi, njemački skladatelj Robert Schumann (1810.-1856.), jedan je od najvažnijih skladatelja 19. stoljeća koji je od najranije dobi pokazivao sklonost glazbi, kao vrstan pijanist, plodan skladatelj i glazbeni kritičar. Njegov su život obilježile brojne prepreke i nesreće; dugo se njegovu braku s Clarom Wieck protivio njezin otac, nije bio uspješan u podučavanju, kao dirigentu mu je nedostajalo samopouzdanja, pratili su ga problemi s rukom, a osobna su ga previranja dovela do depresivnih stanja,

    10

  • 11BEČKI DJEČACI

    čestih pobolijevanja i, naposljetku, priviđenja zbog kojih se sve do smrti liječio u ustanovi za psihičke bolesnike. U Schumannov opus ubrajaju se klavirski koncert, koncert za violončelo i orkestar, simfonije i velika zborska djela te više od 150 pjesama, no osobito je poznat po svojoj introvertiranoj klavirskoj i komornoj glazbi. Život Cigana (Zigeunerleben), op. 29, br. 3 Schumann je skladao 1840., iste godine kada se oženio Clarom Wieck i napisao većinu od 138 pjesama. Život Cigana je posljednja od triju pjesama skladanih na stihove Emanuela Geibela iz skladateljeva opusa 29, preostale dvije su Seoska pjesma i Pjesma. Riječ je o dramatičnom ostvarenju čiji je cilj stvaranje osobitoga, pomalo egzotičnoga ugođaja kojim su njemački skladatelji i pjesnici iz doba romantizma bili fascinirani. Stoga ne čudi da su zagonetni Cigani poslužili kao nadahnuće za nastanak bezbrojnih priča i legendi. Život Cigana opisuje noć u ciganskom logoru. Okupljajući se oko logorske vatre kako bi pripovijedali priče, bavili se čarolijama i pripremali hranu, koju je posluživala smežurana starica, oni očarano slušaju, oduševljeno plešu i pjevaju, dok vatra na njih baca tajanstveni odsjaj. No ispostavlja se kako je sve to samo iluzija. S jutrom čarolija nestaje, sve je sivo, hladno, a Cigani kreću prema nepoznatom odredištu i neizvjesnoj budućnosti.

    Narodne su pjesme neizostavan dio baštine svakog naroda koje, šireći se usmenom predajom, nastavljaju tradiciju, pridonoseći vlastitoj kulturi i podneblju. Nerijetko je zamršeno doći do podataka o njihovu nastanku, budući da su autori, pjesnici i skladatelji anonimni. Izuzetak su tiskane pjesmarice, a bitan su izvor rukopisi, koji uz zapise pjesama sadrže i korisne savjete o temama iz svakodnevnog života, poput recepata i sl. Ti su se rukopisi u pojedinim obiteljima čuvali generacijama, a najstarije postojeće pjesmarice datiraju iz 17. stoljeća. Tijekom povijesti različite su melodije izmišljene na isti tekst koji je redovito odraz lokalnih narodnih običaja, uz opise godišnjih doba i krajolika, plesa, tema ljubavi i smrti, karakterističnih za cijeli svijet. Alpske narodne pjesme sadrže određene elemente prema kojima ih je lako prepoznati, prije svega je to jodlanje ili pripjevi i uzvici slični jodlanju, s melodijom u srednjem registru prilagođenom opsegu glasa većine ljudi. Tri pjesme s večerašnjega programa za zbor je obradio Gerald Wirth. V zajčevom jarku (Drin im Håslgråbn) neobavezna je i šaljiva pjesma vozača zaprežnih kola zaglavljenih u strmoj dolini nedaleko od Linza. Zapisao ju je austrijski sakupljač narodnih napjeva Hans Commenda, a karakteriziraju je duhovita ponavljanja

    11

  • BEČKI DJEČACI

    i nadmetanja u stihovima. Zapis o najstarijoj izvedbi tirolske lovačke pjesme s jodlanjem Od Zillertala (Vom Zillertal aussa), za koju je zaslužan Hans Köchler, potječe iz 1906., a pronalazimo ga u Tirolskoj narodnoj pjesmarici čiji je autor sakupljač Leopold Pirkl. Austrijska pjesma s pljeskanjem Ivek, lugara sin (Waldhansl) štajerski je ples poznat u alpskim zemljama pod različitim nazivima, tipičnima za pojedine lokalitete. Karakterizira je polagani početak, uz postupno ubrzavanje tijekom plesa sve do granice izdržljivosti.

    Njemački skladatelj Carl Orff (1895.-1982.) skladao je svoje antologijsko djelo, scensku kantatu Carmina burana godine 1936. kao dio trilogije Trionfi, odabravši 24 pjesme iz istoimene srednjovjekovne zbirke pjesama odlutalih svećenika i buntovnih putujućih učenjaka, pronađene u benediktinskom samostanu u Bavarskoj početkom 19. stoljeća. Praizvedena je godinu dana poslije s golemim uspjehom, ostajući jedno od najpopularnijih repertoarnih ostvarenja sve do danas. Pisana na latinskom, staronjemačkom i starofrancuskom, donosi srednjovjekovno viđenje spone između kola sreće i čovjekova života. Izbor pjesama obuhvaća raznovrsnu liku tematiku, podjednako aktualnu u 13. i 21. stoljeću: nestalnost sreće i bogatstva, prolaznost života, radost zbog povratka proljeća te sklonost hedonizmu, od pića i prekomjernog uživanja u jelu, preko kocke, do požude. S obzirom na sadržajnu srodnost, brojevi su podijeljeni u tri dijela: prvi je posvećen hvalospjevima proljeću, drugi ocrtava hedonističke trenutke, dok treći veliča ljubav kao pokretačicu životnoga ciklusa. Djelo u kojem su osjetni utjecaji gregorijanskoga korala, trubadurskih napjeva i narodne pjesme, otvara i zaključuje obraćanje zbora Fortuni, nestalnoj božici sreće, o čijim htijenjima i hirovima ovisi čovjekova sudbina. Orff je smatrao da je Carmina burana njegovo prvo vrijedno ostvarenje, pa je pisao svojem izdavaču da uništi sve njegovo što je dotad tiskano.

    Jevina polka (Ievan Polkka) je stara finska pjesma, za koju je 1937. stihove prema melodiji napisao Eino Kettunen (1894.-1964.), a koja donosi priču o mladiću koji mora prokrijumčariti Evu pokraj njezine majke kako bi je izveo na ples. Pjesmu redovito izvodi finska a cappella skupina Loituma i iznimno je popularna u Finskoj, a međunarodni je uspjeh stekla nakon pojavljivanja u internetskoj animaciji 2006. godine. Zbor Bečkih dječaka snimio ju je 2008., u obradi Andyja Icochee Icochee za dokumentarac Curta Faudona Silk Road (Put svile), a zbog duhovitih solističkih ulomaka, omiljena je kao dio repertoara Zbora Schubert.

    12

  • 13BEČKI DJEČACI

    Još jedna pučka popijevka s večerašnjega programa, Pitaš me tko sam (Du fragsch mi, wär i bi), potječe iz Švicarske, točnije iz okolice Berna. Riječ je o kratkoj pjesmi na tekst svjetovnoga sadržaja, pisan na švicarskom narječju, koju je za zbor prilagodio Hansruedi Willisegger. Posebno mjesto u vokalnoj lirici Josipa Hatzea (1879.-1959.), hrvatskoga skladatelja i dirigenta čiji je stvaralački opus gotovo u cijelosti zastupljen vokalnim i scenskim djelima, pripada ciklusu Pjesni ljuvene, skladanom na stihove njegova prijatelja i omiljenog pjesnika, Rikarda Katalinića Jeretova. Pisane u duhu moderne, u godinama oko Prvoga svjetskog rata, pet pjesama izrazito lirskog ugođaja veliča proljeće i mladost koje zasjenjuje tek naznaka misli o prolaznosti života. Nekoliko je sačuvanih inačica djela; za glas solo i klavir, ženski zbor uz pratnju gudačkog orkestra i ženski zbor uz pratnju klavira, od kojih je druga praizvedena u ciklusu Sfumato Zbora HRT-a, pod ravnanjem Tončija Bilića, u prosincu 2002. godine. Oslanjajući se na stihove Rikarda Katalinića Jeretova, Hatze je stvorio pet slikovitih, melodijski preglednih i stilski ujednačenih minijatura, među kojima je prozračna Proljetna pjesma jedna od živahnijih.

    O, more duboko jedna je od najizvođenijih tradicionalnih dalmatinskih pjesama koja je zaživjela u brojnim obradama, između ostalih i u onoj za muški zbor Jakova Gotovca. To je oda moru, melankolično-sentimentalnog ugođaja, uz vječnu ljubavnu tematiku; stoga je često dijelom klapskoga repertoara.

    Ukrajinski skladatelj Mikola Leontovič (1877.-1921.) svoju je najpopularniju skladbu Ščedrik napisao na stihove izvorne ukrajinske novogodišnje pjesme koja se tradicionalno pjeva na ukrajinski praznik Malanke, odnosno u večeri darivanja, a podudara se s 13. siječnja, datumom Nove godine prema julijanskom kalendaru. Poput većine pjesama toga žanra, u njoj se s puno nade gleda prema godini koja dolazi i čezne za dolaskom lastavica i ranoga proljeća te se priziva blagostanje i bogata žetva. Skladba je praizvedena u Kijevu 1916., a 1920-ih bila je dijelom repertoara Ukrajinskog republičkog zbora na turneji po Europi i Sjevernoj Americi, gdje je privukla pozornost slušateljstva. Danas je vrlo popularna u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, s tekstom božićne tematike na engleskom jeziku i pod drugim nazivom, Carol of the Bells (Pjesma zvona).

    13

  • BEČKI DJEČACI

    Qawwali je vrsta molitvene pjesme iz sufijske tradicije, mističnog učenja o islamu, čiji začeci sežu do 7. stoljeća. Sufiji vjeruju da melodije, ritam i ples vode dušu k dubljem iskustvu razumijevanja božanskog, koristeći se glazbom kako bi potaknuli stanje ekstaze, pri čemu ponavljanja i pjevanje imaju bitnu ulogu. Sufiji upotrebljavaju dvije vrste teksta, ulomke iz Kurana i drevnu ljubavnu liriku, smatrajući vjernika božjim pratiteljem. Qawwali se razvio u Perziji tijekom 12. stoljeća, proširivši se na istok. Vrlo je popularan u Pakistanu i dijelovima Indije. Pjevači tragaju za božanskim iskustvom koje je moguće podijeliti s publikom, stoga izvedbe mogu trajati više sati, a pjevanje prate bubnjevi, harmonij, zbor u pozadini i ritmično pljeskanje. Od publike se očekuje sudjelovanje pa nije rijetkost da izvođači i publika zajedno postižu stanje ekstaze. Pravednik Ali (Haq Ali) je stari qawwali, koji se izvodi od Pakistana do Turske. Tekst na urdskom i perzijskom jeziku priziva sufijskoga sveca Alija ibn Abu Taliba (oko 600.-663.), četvrtog kalifa, Muhamedova rođaka i zeta, čiji se nadimak Božji lav (arapski Ali assad Allah ili Asadullah) više puta ponavlja u pjesmi.

    Duša ravnice (Alma llanera) skladatelja Pedra Elíasa Gutiérreza (1870.-1954.) i pjesnika Rafaela Bolívara Coronada, venezuelska je neslužbena nacionalna himna. Pisana je kao joropo, vrsta venezuelskog plesa iz istoimene operete, praizvedene s velikim uspjehom u Caracasu, 1914. godine. Joropo je sličan valceru, potječe iz venezuelske ravnice, a odražava utjecaje europske i afričke glazbe. Iako mu je prvotno značenje bilo zabava, od 1882. do danas promatra ga se isključivo u glazbenom smislu kao venezuelski nacionalni ples. Za Zbor Bečkih dječaka skladbu je obradio dirigent Andy Icochea Icochea.

    Bečki dječaci s osobitim entuzijazmom izvode popularnu filmsku glazbu, a jedan od takvih primjera je pjesma Gole nužnosti (The Bare Necessities) iz glasovitog animiranog filma Walta Disneyja Knjiga o džungli (1967.), nadahnutog pripovijetkama o dječaku Mowgliju iz istoimenog ostvarenja Rudyarda Kiplinga, tijekom čije je produkcije Disney preminuo. Animirani film i njegov soundtrack ostvarili su velik uspjeh, a uz pet pjesama Sherman Brothersa, najpopularnija je upravo pjesma The Bare Necessities Terryja Gilkysona (1916.-1999.), jedina zadržana u drugoj, manje dramatičnoj verziji scenarija. Odu optimizmu i jednostavnosti života za potrebe filma otpjevali su Phil Harris, kao medvjed Baloo, i Bruce Reitherman, u ulozi Mowglija. Poslije je pjesma zaživjela u izvedbama brojnih popularnih pjevača, među kojima i Louisa Armstronga, a

    14

  • 15BEČKI DJEČACI

    15

    nominirana je i za Oscara u kategoriji Najbolje originalne pjesme. Na večerašnjem koncertu bit će izvedena u obradi Grega Gilpina. Uspavanka tuljana (The Seal Lullaby) iz 2004., početna je pjesma iz Kiplingove pripovijetke Bijeli tuljan koju majka pjeva svojem potomku. Popularni američki skladatelj i dirigent ovjenčan Grammyjem, Eric Whitacre (1970.) izvorno ju je skladao za animirani film koji naposljetku nikad nije ostvaren. Whitacre je njome pokušavao uspavati svojega sina, iako mu to, prema vlastitim riječima, u više od polovice slučajeva nije uspjelo. Uspavanka je postala omiljenim dijelom zborskog repertoara.

    Jedna od najuspješnijih komedija iz 1990-ih, film Redovnice nastupaju (Sister Act), s duhovitom Whoopi Goldberg u glavnoj ulozi, ispunjena je pjesmama koj su poslije poslužile kao nadahnuće za nastanak istoimenog mjuzikla. Popularni američki filmski, televizijski i kazališni skladatelj, pjesnik i obrađivač Marc Shaiman (1959.), kao autor i obrađivač potpisuje većinu pjesama na istoimenom soundtracku, a jedna od njih je i Zdravo, Sveta kraljice (Hail Holy Queen), zapravo Salve Regina.

    Znakovita naslova Izletnički vlak (Vergnügungszug), op. 281, karakteristična je polka austrijskog skladatelja Johanna Straussa ml. (1825.-1899.), kralja valcera i jednoga od glavnih predstavnika operete, koja oslikava tadašnju svakodnevicu. Omiljena razbibriga u 19. stoljeću bila je, naime, istraživati gradsku okolicu parnim vlakom, pri čemu je vožnja, a ne odredište, bila smisao te radnje. Vlak zabave vedra je polka koja pripovijeda o takvom izletu, detaljno opisujući ukrcaj na vlak, živopisan krajolik, raspravu oca i sina, zečeve na tračnicama, pjev ptica i zvižduke lokomotive. Autor stihova je Ewald Seifert, a skladbu je obradio Helmuth Froschauer. Beč, valcer i obitelj Strauss gotovo su nerazdvojivi pojmovi. Svoj popularni Carski valcer (Kaiserwalzer), op. 437 skladao je Johann Strauss ml. za inauguraciju nove koncertne dvorane u Berlinu, 1889. godine. Car Franjo Josip te je godine posjetio njemačkog cara Wilhelma II., nazdravivši njihovu prijateljstvu riječima “ruka u ruci“, a Straussova izvorna namjera bila je upotrijebiti taj citat kao naslov, no njegov izdavač Fritz Simrock predložio je naslov Carski valcer, budući da je zvučao aristokratskije, a prednost je bila i tu tome što se mogao odnositi na oba vladara. Carski valcer praizveden je u Berlinu, 21. listopada 1889., pod ravnanjem samog skladatelja. Stekavši zarana veliku popularnost kod publike, do danas je to ostalo jedno od najizvođenijih

  • BEČKI DJEČACI

    i najomiljenijih skladateljevih ostvarenja, ispunjeno kontrastnim glazbenim sadržajem i tempima. Stvarajući ga, Strauss je o glazbi očito promišljao u širem kontekstu, podjednako ga namijenivši koncertnom izvođenju i plesnim dvoranama. Djelo trijumfalnoga ugođaja korišteno je i u tri filma, među kojima i u istoimenoj ekranizaciji Billyja Wildera iz 1948., s Bingom Crosbyjem u naslovnoj ulozi. Valcer je dio repertoara Bečkih dječaka od dvadesetih godina prošloga stoljeća, a 1953. snimili su ga za soundtrack istoimenog filma Franza Antela, u kojem je izveden pred caricom Elizabetom, popularnom Sissi.

    16

    Pjevajte Gospodinu pjesmu novu, pjevajte Gospodinu sva zemljoPjevajte Gospodinu i blagoslivljajte ime njegovo, navješćujte iz dana u dan spasenje njegovoNajavljujte narodima slavu njegovu,

    svakomu plemenu čudesa njegovaJer velik je Gospodin i hvale dostojan, strašniji je od svih bogova.Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetome.Kako bijaše na početku tako i sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.

    Dietrich Buxtehude: Cantate Domino canticum novum/Pjevajte Gospodinu pjesmu novu

    Stihovi: Psalam 96:1-4

    Dječaci, zapjevajte, rođenomu kralju pojte.Pobožnim glasom recite: Evo onoga koga rodi Marija.Ispuni se što navijesti Gabrijel.

    Oj, Djeva Boga rodi koga božja milost htjede.Danas se ukaza Izraelu.Od Marije Djevice rođen je Kralj. Aleluja.

    Jacobus Gallus: Pueri concinite/Dječaci, zapjevajte

    Stihovi: Psalam 112.1

  • 17BEČKI DJEČACI

    17

    Ja sam kruh živišto s nebesa siđetko jede od tog kruhaživjet će dovijeka.Aleluja.

    Antonio Caldara: Ego sum panis vivus/Ja sam kruh živi

    Stihovi: Evanđelje po Ivanu 6:51-52

    Oj, narodi, oj, skupite se,Bogu hvalu kličiteNjega vječno štujte,Njega vječno blagoslivljajte.

    Joseph Haydn: Eja gentes/Oj narodi

    Stihovi: Graduale pro omne tempore

    Tiho, tiše, u tami noćne tišine posve smo sami; I prsta prislonjena, tiho, tiše, kucamo na vrata njena.

    No svi skupa, jako, jako, jačepremda već je kasno, sad zazivamo glasno:Ne spavaj, dok glas ti (nježno) poje taj!

    Mudrac s lampom svud‘ je zašoda bi čovjeka pronaš‘o; Zar je zlato naći teže od ljudi što ih srce veže? Stog‘ dok ljubav zbori ti, nemoj, draga, spavati!

    Al’na svijetu što se može tom pak mjeriti sa slatkim snom? Mjesto dara, mjesto riječi ti sad, draga, pođi leći.Još samo pozdrav, samo čas, ove pjesme kraj već stiže,tiho, tiše, noć skriva, skriva opet nas!

    Franz Schubert: Ständchen (Zögernd, leise)/Serenada (Tiho, tiše)

    Stihovi: Franz Grillparzer

  • BEČKI DJEČACI

    U sjeni šume sad njišu se grane,nešto se miče i šušti, pa staneplamičci trepere, odraza pramenna družinu pada, lišće i kamen.

    To Cigana družba je svud što skita,oko im sjajno, kosa valovita,s Nila su došli, što buja, vijuga,lica preplanulih, s iberskog juga.

    Uz vatru što plamti, sred zelene travemuškarci tu leže kuštrave glave,a žene čuče i spravljaju jelo, u pehar stari toče vino bijelo.

    Legende drevne i pjesme sad kruže,bogate, bujne ko španjolske ruže,

    svi slušaju pomno kad izgovaramagične riječi vračara stara.

    Djevojke plešu, crne su im oči, odsjaj je baklji crven u noći.Gitara ih mami, cimbal poziva,a kolo sve tješnje i brže biva.

    A kada ih umor najzad svlada,tišinom noći šum grana zavlada.Iz kraja svog što morahu uteći,ti snivaju slatko o negdašnjoj sreći.

    No tek što jutro na istoku svane,nestanu čarobne slike nam znane.Mazga pase, dan kupa se u rosiCigani idu. Kamo put ih nosi?

    Robert Schumann: Zigeunerleben/Život cigana

    Stihovi: Emanuel Geibel

    Tam v Zajčevom jarku krcata kola stoje, holla rediri . . .Vozač na njima sedi, al‘ mu se ne da prejti gore, holla rediri . . .“Bumo spregnuli konja, kak bi mogli prejti gore”, holla rediri . . .

    “Ne moraš konja spregnuti, nekak bumo ih zvlekli”, holla rediri . . .“Bumo vužgali svetlo, kak bi mogli prejti gore”, holla rediri . . .“Ne moraš svetlo vužgati, nekak bumo puta našli”, holla rediri

    Drin im Håslgråbn/V zajčevom jarku, austrijska narodna pjesma

    Od Zillertala v lov na srndače kad sem išel,tu moral sam ostaviti svoju dragu,ma veš, tu moral sam ostaviti svoju dragu.

    Zillertal zaprav ni dolina, neg mala

    kotlina,puce tam su lepe, neg moraš biti kuražen,ma veš, puce tam su lepe, neg moraš biti kuražen.

    Ak sem mali ja, ak si mala ti, kad

    Vom Zillertal aussa/Od Zillertala, austrijska narodna pjesma

    18

  • 19BEČKI DJEČACI

    Pošel sem v šumu, v šumu sem pošel takJODLANJEIvek, lugara sin, veseli dečec sem pakJODLANJE

    Jer Ivek, lugara sin i veseli dečec sem jaJODLANJEZa mene ne bi prava bila neka tužna puca.JODLANJE

    Waldhansl/Ivek, lugara sin, austrijska narodna pjesma

    19

    bumo se ženili,ja ženicu bum imel malu, a mužeka malog ti.Ma veš, ja ženicu bum imel malu, a mužeka malog ti.

    Kaj bu mi pak japa dal, ak se oženim?Par volov smeđih i kravu sivku,Ma veš, par volov smeđih i kravu sivku.

    O Fortunakao lunau stanju promjenjivom,uvijek rastešili padaš;odbojan je život tosad otvrdne,sad njegujeigrom svojom bistar um;siromaštvoi bogatstvopoput leda rastapa.

    Srećo divljai varljiva,ti kotaču što se vrti,loše stanje,lažni spasušto se u prah pretvori,

    u oblakui pod velomsvejedno mi blistaš ti;sad zbog igregola leđaimam, od tvog zločina

    Srećo zdravljai vrlineod mene okrenuta,i prisutnosti odsutnostuvijek ista tlaka je.Ovog časabez odgodežice zvon dotaknite,što po srećijaka srušisa mnom svi zaplačite!

    Carl Orff: O Fortuna iz scenske kantate Carmina Burana

    Stihovi: pjesme nepoznatih autora na latinskom, staronjemačkom i starofrancuskom jeziku

  • BEČKI DJEČACI

    Eino Kettunen: Ievan Polkka /Jevina polka

    Stihovi: Eino Kettunen

    Du frogsch mi, wär i bi / Pitaš me tko sam, švicarska narodna pjesma

    Od susjeda polka se začuje, noga već mi poskakuje! Jevina majka svoju kćer je pazila, ali joj je Jeva utekla – pa tko još će majku slušati kad u krug plešemo mi!

    Jeva se smije, violina pocikuje, grle se svud oko nje. Sva se lica zažarila, al’ to ne priječi momka pristala – pa kome znoj može smetatikad u krug plešemo mi! Jevina se majka u sobu zatvorila, himnu da bi tiho pjevala. Junakinja se naša zabavlja jer svjetla su se prigušila.Što kažu stari, tko još marikad s nama plešeš ti!

    Muzika kad je prestala, zabava je počela: gle ti momka vesela! Kući kad on je doprati, majka ih stade grditi.I rekoh joj tad, Jeva, nemoj plakati,jer uskoro ćemo skupa plesati!

    Njenoj majci rekoh tad, “Možda ja sam mlad, al’ viku nisam slušat’ rad.Nema više deranja, dok vašoj kćeri udvaram ja.Momak ovaj zna podivljati kad ima s kime plesati!”

    Još se nije rodio, tko mene bi ulovio ili cure materi ugodio.Sunce može sjati, kiše mogu liti, Jeva i ja skupa ćemo biti.Momak se ovaj nema čega sramitisad kad ima s kim će plesati.

    20

    Pitaš me tko sam, pitaš me što znam? Htjela bi znati, zar ne, zašto oči s tebe ne skidam.

    Ne znam tko sam, ne znam što mogu, znam samo da me nešto k tebi vuče i pustiti da te ne mogu.

  • 21BEČKI DJEČACI

    Skoči, skoči djevojčice, Okiti se čarnim cvijećem, Pa poigraj živo kolo Ovim mladim pramaljećem. Ta jednom se sunce smije, Jednom traju mladi dani, Pa ti barem neka prođu Slatkom srećom ovjenčani!

    Pjevaj, igraj, budi ševa I lepirče budi bijelo, Veseli se... proljet bježi Studen šiti zimsko velo. Ti se raji i ne misli Još na zimu, što već kreće, Jednom samo svibanj nama Pramaljetno siplje cvijeće!

    Josip Hatze: Proljetna pjesma

    Stihovi: Rikard Katalinić Jeretov

    O more duboko, sva moja radosti, po tebi, meni plovi cvit, cvit moje mladosti.

    Ne mogu od milja niz more gledati, mornare ja ću pitati za moga dragoga.

    O more duboko, hrvatska narodna pjesma

    Ščedrik, ščedrik, ščedrivočka,Doletjela je lastavicaI počela cvrkutati,Gospodara dozivati.

    “Izađi, moj gospodaru,Pogledaj u svoju štalu, Tamo se ovce ojagnjile,

    Malu janjad porodile.

    Marva tvoja divna, bajna,Zarada će biti sjajna,Ak’ ne novac, makar pljeva,Žena ti ko’ mlada djeva.“

    Ščedrik, ščedrik, ščedrivočka,Doletjela je lastavica.

    Mikola Leontovič: Ščedrik

    Stihovi: tradicionalna ukrajinska novogodišnja pjesma

    21

  • BEČKI DJEČACI

    Ponekad zid zadrhti, ponekad se zatrese ime Hazrat Ali kad se čuje, utvrda Khyber protrneKralj hrabrih, Alipobjeda je njegovaLav od Yazdaana, AliPravedni, Maula Ali

    Alijevo ime nek znaju svi, u Hou i daljekad umrem, Ali, Ali na lijesu nek mi stojiPravednik Alibez Alija nema života poslije smrtimolitve naše on nadahnjujeBožji ljudi, počujte sad, šutke molitetko ne zna Alija, ne zna BogaPravedni, Maula AliNe moraš ga iskati, on je tu, pred tobomAli vodit će nas k Bogu

    Boga čeka nas u domu Alijevu Pravedni, Maula Alida molimo, Prorokova je željaAli, duša Prorokova, tijelo Prorokovo, život ProrokovAli, čisti cvijetAli, istine mačSvetac nad svecima, Pravednik AliTi si lav Božji i njegova pest, Aliblagoslov Muhamedov i nasljednikneće se više roditi takav kao AliZaštitnik, koji o svemu skrbikad oči otvorite, vidjet ćete MuhamedaSvjetlost Tanveera, AliPobjednik AliKralj sudbine, Ali, Pravednik Ali

    Istina! Ali, Ali, Ali Ali, gospodar moj Ali

    Haq Ali / Pravednik Ali, pakistanska religiozna pjesma

    Rođen na obali živahne rijeke Arauca ja brat sam pjene, čaplje, ruže i sunca.Krošnja palme uvečer bi me uspavala i zato mi je poput kristala duša

    tananaVolim, plačem, pjevam, snivam sa strasti karanfilima Volim, plačem, pjevam, snivam da ukrasim plavu grivu moje ljubavi ždrebeta

    Pedro ElÍas Gutiérrez: Alma Ilanera/Duša ravnice

    Stihovi: Rafael Bolívar Coronado

    22

  • 23BEČKI DJEČACI

    Važne su gole nužnosti,obične gole nužnosti.Bez razloga brinut’ je grehota. Kažem, gole nužnosti.Zahvali Majci prirodiza gole nužnosti života.

    Kud god da lutam, kamo god pođem,najsretniji sam u dom svoj kad dođem.Pčele svud tu zuje malene,med dok rade za mene.Pod kamen ili biljku virnemi mravce nađem sasvim mirne.Tu nikakve nema drame,gole nužnosti života dolaze same.Zbilja same dolaze!

    Važne su gole nužnosti,obične gole nužnosti.Bez razloga brinut’ je grehota.Kažem, gole nužnosti.Da medo se malo opusti,tu su gole nužnosti života.

    Papaju kada bereš tiili slatku krušku,da ne ogrebeš njušku,bolje malo pripazi.Gledaj kamo stavljaš šapu,kada bereš krušku,bolje posluži se štapom.Al’ ne moraš služiti se štapom,veliku papaju da dohvatiš šapom.Zar još trebaš dokaze?

    Gole nužnosti života dolaze.Zbilja same dolaze!

    Zato samo lagano, opusti se;sve čet’ri u zrak, izvali se.Da vam ja nešto kažem, moji maleni.Ako zujite kao pčelice, znači da radite previše.

    I zato nemoj vrijeme tratitina stvari što se neće vratiti.Možeš i bez toga, znaj;prepusti ti se i uživaj.Naučih to od svoje mame:

    Gole nužnosti života dolaze same!

    Terry Gilkyson: The Bare Necessities/Gole nužnosti

    Stihovi: Terry Gilkyson

    O, malo moje, spi, noć nas će sakriti, vode zelene kad se zacrne. Mjesec ponad vala tu nas će spaziti, u šumora dolini usnule.Val gdje susreće val, tu jastuk ti je

    mek, tu odmori se, drago perajče! Neka bura mine, nek psina nema tek, tu sklupčaj se, u mora naručje!

    Eric Whitacre: The Seal Lullaby/Uspavanka tuljana

    Stihovi: Rudyard Kipling

    23

  • BEČKI DJEČACI

    Zdravo, Sveta kraljice, na tronu nebeskom, o, Marijo, Zdravo, majko Ljubavi i Milosti, zdravo, o, Marijo, Slava vama, kerubini! Pojte s nama, serafini! Zemljom i Nebom nek odjeknu himni! Salve Regina!

    Slast si života zemnoga, o, Marija, nada kad je tuga premnoga, o, Marija

    Slava vama, kerubini! Pojte s nama, serafini! Zemljom i Nebom nek odjeknu himni! Salve Regina!Aleluja!Majko voljena, bezgrešnaSvet je, svet GospodBrižna Djevice, nježna majčiceSvet je, svet Gospod

    Samo naprijed, uđite u vlak,mjesto za sjesti naći će svak’.Danas idemo van gradateta, ujak i sestrična mlada,otac, majka i djeca sva,svi će poći sa nama:treća klasa, baš je fora, al‘ naći mjesto prava mora.Negdje sjesti je glavna stvar,u toj strci zavlada dar-mar.

    Krećemo smjesta,čim kondukter da znakna odredište s nama stići će svak‘.Vlak polako kreće, pa stane,pa krene, zvižduk se čuje,lokomotiva se priključuje!Sve je gušća para, sve je gušći dim,lijepo je putovat vlakićem tim.

    Tata, koja je to katedrala,glavica znatiželjno pita mala.No otac odgovor ne zna baš sad,sinu sendvič pruža da utaži glad.On se ni tada ne umiri,prozor spušta i stalno van viri.To ocu tako digne tlak,da dečku opali pljusku čak.Pljuska je sjela, kao i mali,trlja si obraz što se žari.Zar si ga morao pljusnuti,majka će puna sućuti.Ne plači, sine, smiri se ti,možeš kroz prozor gledati.Kondukter zazviždi. Što to bi?Na tračnici sjede zečevi.Skočiše u stranu zečevi mladida propuste vlak što ih iznenadi.

    Samo naprijed, uđite u vlak …

    Marc Shaiman: Hail Holy Queen/Zdravo, Sveta kraljice

    Stihovi: Marc Shaiman i Scott Wittman

    Johann Strauss ml.: Vergnügungszug/Izletnički vlak

    Stihovi: Ewald Seifert

    24

  • 25BEČKI DJEČACI

    Nakladnik: Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog

    Za nakladnika: Dražen Siriščević ravnatelj

    Producentica programa: Jelena Knešaurek CarićUrednice: Ana Boltužić, Ivana Kostešić

    Autorica teksta: Bojana Plećaš KalebotaPrevoditelji:

    Ines Meštrović (njemački jezik)

    Tomislav Brlek (engleski jezik)

    Neven Jovanović (latinski jezik)

    Tetyana Fuderer (ukrajinski jezik)

    Lektorica: Rosanda TometićVoditeljica marketinga: Irena Bosnić

    Oblikovanje i grafička priprema: Studio Stožer Tisak: Intergrafika d.o.o.

    Naklada: 700 kom.

    www.lisinski.hr

    U ruhu novom kad osvane Beč,u Bečkoj šumi poj ptica se čuje,tad, spremna budi, djevo draga,proljeće stiže, srce će reć‘.

    Dečki, cure, staro i mlado,sunce opet gledaju rado.Puse, ljubav, pamet da ti stane,Bečanin voli proljetne dane.

    Kada valcera začuje zvuk,djevojku tad prima za struk,milom prepušta taktu se tom,da zagrije se u plesu s njom.

    I koraka lakapoput (dva) vilenjaka

    (oni) vrte se u krug.

    Melodija taizludjeti zna,jen, dva, tri, tralala, tralalisrce će zapjevati.

    Beč, moj i tvoj je grad,obitelj tu živi sad,to moj rodni je kraj,na zemlji pravi je raj.

    Od Ringa do katedrale,pjesme su pune hvale.Ko biser divan si ti,nek’ poštede te vjekovi.

    Johann Strauss ml.: Kaiserwalzer/Carski valcerStihovi: Ewald Seifert

    25

  • medijski pokrovitelj:

    sponzor Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog: