HRVATSKI OLIMPIJSKI ODBOR

PRIJEDLOG MJERA ZA UNAPRJEĐENJE STATUSA SPORTA U RH

1. U V O D

Državna ulaganja u sport nisu u skladu s onim što hrvatski sport vraća državi kao jedna od njezinih najuspješnijih djelatnosti. Osim međunarodne promocije države, koja se u našem slučaju izravno manifestira i na porast turističke posjećenosti, pa tako i prihoda od turizma, sport je djelatnost koja pridonosi i povećanju potrošnje građana, a to se bitno odražava i na punjenje državnog proračuna.

Najbolji primjer za to bilo je Svjetsko nogometno prvenstvo 2018. u Rusiji, za vrijeme kojeg se, prema podacima Porezne uprave, u državni proračun slilo više od 13 milijardi kuna. Samo od PDV-a država je inkasirala 1,2 milijarde kuna. Prosinac kao tradicionalno najunosniji mjesec za trgovce, donio je 2018. godine priljev novca u državni proračun od 14,8 milijardi kuna, što znači da se samo jedan sportski događaj u pogledu potrošnje građana približio rekordnom mjesecu u godini.

Prema Eurostatovu istraživanju za 2016. godinu, Hrvatska je za sport i rekreaciju izdvojila 220,6 milijuna kuna ili mizernih 0,06 % BDP-a, što je najmanje od svih 28 država Europske unije. Samo za usporedbu - po izdvajanju za kulturu (2,4 milijarde kuna ili 0,69 % BDP-a) na petom smo mjestu EU-ljestvice.

Ugledni New York Times objavio je 2016. godine da je Hrvatska prema osvojenim olimpijskim medaljama na Igrama u Rio de Janeiru europska sportska velesila, treća država u svjetskim razmjerima po broju zlatnih medalja u odnosu na broj stanovnika. Eurostat je, pak, upravo na temelju podataka za najtrofejniju olimpijsku godinu u povijesti našeg sporta zaključio da je Hrvatska - država s najmanjim izdvajanjem za sport iz državnog proračuna od svih članica Europske unije.

Sukladno zaključku europskih analitičara, za državu naše razine gospodarskog razvoja godišnje proračunsko izdvajanje za sport trebalo bi biti četiri do pet puta veće, odnosno - oko 900 milijuna kuna ili 0,25 % BDP-a. Prosjek 28 članica Europske unije iznosi 0,33 posto BDP-a, a to je razina kojoj bi u budućnosti trebala težiti i Hrvatska.

1

PRILOG: Tablica s udjelom izdvajanja za sport i rekreaciju u BDP-u država EU (gore) te struktura izdataka za kulturu, religiju, javno emitiranje i sport u RH (dolje)

2

2. P R I J E D L O G M J E R A

Niže navedene mjere predstavljaju skup inicijativa za poboljšanje i unaprjeđenje statusa sporta u Republici Hrvatskoj, a proizašle su iz inicijativa danih od nacionalnih sportskih saveza i drugih članica Hrvatskog olimpijskog odbora, te Vijeća HOO-a.

2.1.) Izrada i donošenje Nacionalnog programa sporta

Obrazloženje:Postojeći Zakon o sportu iz 2006. godine u čl. 2. govori o Nacionalnom programu sporta, a u članku 91. stavak 5. obvezuje Vladu RH da Hrvatskom Saboru podnese prijedlog Nacionalnog programa sporta najkasnije u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu tog Zakona. Dvanaest godina od spomenutog zakonskog akta imamo u izradi Nacionalni program sporta za razdoblje od 2019. do 2026. godine.Nužno je hitno donošenje Nacionalnog programa sporta jer je preduvjet za izradu novog Zakona o sportu.

2.2.) Donošenje novog cjelovitog Zakona o sportu

Obrazloženje:Po usvajanju Nacionalnog programa sporta i na osnovu u njemu definiranih strateških temelja, treba pristupiti izradi i donošenju cjelovitog Zakona o sportu.

2.3.) Izmjena Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i način raspodjele dijela prihoda od igara na sreću s utvrđenim postotkom za korisnike sredstava

Obrazloženje:Do kolovoza 2014. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je krovnim sportskim udrugama (i drugim korisnicima tog izvora financiranja) temeljem Uredbe transferiralo sredstva na način da se točno znalo koliki postotak od tako uprihodovanih sredstava pripada kojem korisniku. Nažalost, od kolovoza 2014. donesenom su Uredbom ukinuti utvrđeni postotci za krovne sportske udruge i resorni je ministar (tadašnjeg MZOS-a), kao jedini od svih ostalih korisnika dijela prihoda od igara na sreću, dobio ovlasti utvrđivati iznose za programe krovnih udruga bez donošenja kriterija i drugih dokumenata koji su morali pratiti takav način financiranja sportskih programa. Posljedice takvog načina raspodjele novca veliki su poremećaji u financiranju krovnih udruga, nacionalnih sportskih saveza i sporta uopće. HOO je jedina krovna sportska udruga sa smanjenim postotkom udjela iz tog izvora financiranja. Stanje u posljednjih šest godina zorno pokazuje tablica na str. 5.

3

4

PRILOG: Tablica strukture financijskog udjela krovnih sportskih udruga u prihodima od igara na sreću prema raspodjeli MZOS-a/SDUŠ-a u razdoblju od 2014. do 2019. godine (postotak rasta i smanjenja udjela)

5

2.4.) Isplaćivanje naknade sportašima I. kategorije na teret Državnog proračuna

Obrazloženje:Postojećim rješenjem, po kojem se sredstva za stipendije sportaša za sportsko usavršavanje dijelom osiguravaju iz sredstava proračuna jedinica lokalne uprave i samouprave, kao i iz drugih izvora sportskih udruga, događa se nejednakost između sportaša zbog nemogućnosti nekih gradova odnosno sportskih udruga da osiguravaju sredstava za vrhunske sportaše. Radi zaštite najboljih hrvatskih sportaša predlaže se isplata stipendija sportašima najviše, I. kategorije iz sredstava Državnog proračuna.Takva situacija je čak i sa ustavnog gledišta neprihvatljiva, a definitivno neetična prema vrhunskim sportašima.

2.5.) Izjednačavanje socijalnog i mirovinskog statusa vrhunskih sportaša i slobodnih umjetnika

Obrazloženje:Slobodnim umjetnicima država osigurava preko Ministarstva kulture sredstva za naknadu troškova za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, uz primjenu imovinskog cenzusa, dok to isto pravo ne ostvaruju vrhunski sportaši. HOO ne želi da se slobodnim umjetnicima umanji to pravo, već traži da to pravo dobiju i vrhunski sportaši posredstvom državnog tijela zaduženog za sport. Tim više što slobodni umjetnici mogu svoju djelatnost obavljati do mirovine (do 65. godine), a sportaši do biološkog limita (do cca 35. godine) za bavljenje sportskom djelatnošću.

2.6.) Plaćanje zdravstvenih pregleda sportašima na teret HZZO-a

Obrazloženje:Redoviti pregledi sportaša, koji se obavljaju u razdoblju od šest mjeseci, radi provođenja Zakonom o sportu utvrđene obveze dokazivanja opće zdravstvene sposobnosti sportaša za sudjelovanje u sportskim natjecanjima, trebaju biti za sportaše besplatni, čime se osigurava jednaka dostupnost elementarne zdravstvene zaštite sportaša bez obzira na materijalnu situaciju ili mjesto stanovanja.

2.7.) Poticanje gospodarskih subjekata na ulaganje u sport

Obrazloženje:Predlažemo da sredstva koja gospodarski subjekti daju sportu budu odbitak pri utvrđivanju osnovice za obračun poreza na dobit, tj. da im se za taj iznos umanji osnovica za obračun poreza na dobit. Zbog potrebe kontrole i onemogućavanja bilo kojeg oblika zlouporabe tog instituta takav sustav bi podlijegao prethodnom odobrenju resornog ministarstva ili nadležnog državnog tijela zaduženog za sport kao i Porezne uprave Ministarstva financija, te bi se tek nakon njihova odobrenja mogla primijeniti predložena mjera.

6

2.8.) Oslobađanje od plaćanja carine i PDV a pri uvozu opreme poklonjene ‐sportskoj organizaciji od strane sponzora

Obrazloženje:Globalizacija u svijetu, pa tako i globalizacija u sportu, dovodi do toga da i hrvatski sportaši, nacionalni sportski savezi, odnosno Hrvatski olimpijski odbor, imaju sponzore i donatore određene sportske opreme koja se u pravilu ne proizvodi u Republici Hrvatskoj. Nažalost, ako netko i želi prihvatiti sponzoriranu sportsku opremu, sukladno zakonskim odrednicama, na nju se mora platiti carina i PDV, a to je onda sportskim subjektima preskupo i neostvarljivo. Predlažemo da Ministarstvo financija RH, Porezna i Carinska uprava pokušaju naći rješenje koje bi bilo u interesu hrvatskog sporta.

2.9.) Zapošljavanje vrhunskih sportaša u Ministarstvu obrane i Ministarstvu unutarnjih poslova

Obrazloženje:Praksa je u većini članica EU-a i NATO saveza da se vrhunski sportaši pa i treneri zapošljavaju u Ministarstvu obrane i Ministarstvu unutarnjih poslova. Tako, primjerice, u susjednoj Sloveniji ima 118 vrhunskih sportaša i trenera zaposlenih u Ministarstvu obrane i 27 u Ministarstvu unutarnjih poslova dok je u Slovačkoj ta brojka oko 200. U Hrvatskoj bi uskoro trebalo biti 40-ak sportašica i sportaša u programu Ministarstva obrane, no njihov bi status trebalo regulirati tako da imaju riješeno zdravstveno i mirovinsko osiguranje. U MUP u nije zaposlen niti jedan ‐sportaš, iako je prije pet godina potpisan Ugovor o suradnji između MUP a i HOO a, ‐ ‐koji između ostalog predviđa i zapošljavanje sportaša. U MORH u je s istekom 2018. ‐godine 31 sportaš bio angažiran u pričuvnom sastavu (ugovorni pričuvnik), ali bez zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, koje je sportašima najpotrebnije. Predlažemo da Vlada RH utvrdi najoptimalniji model zapošljavanja vrhunskih hrvatskih sportaša i sportašica u odgovarajućim tijelima državne uprave.

2.10.) Financiranje nastupa hrvatskih sportaša na ljetnim i zimskim olimpijskim igrama iz zasebne proračunske pozicije u Državnom proračunu

Obrazloženje:Prema ustaljenoj praksi, pripreme i nastupi hrvatskih sportaša i sportašica na ljetnim i zimskim olimpijskim igrama vode se kao četverogodišnji projekti koji su se do sada najčešće financirali iz tekuće pričuve Državnog proračuna, a rjeđe povećanjem novčanog udjela iz sredstava igara na sreću. Budući da se radi o projektima od nacionalnog interesa, čije se financiranje proteže kroz četiri godine, nužno im je osigurati zasebnu proračunsku poziciju unutar Državnog proračuna i kao takve ih u njemu voditi.

7

2.11.) Hitno poduzimanje aktivnosti oko primjene Zakona o priređivanju igara na sreću u dijelu nedomicilnih priređivača internetskog klađenja

Obrazloženje:Iako je klađenje nedomicilnih priređivača internetskog klađenja zakonski zabranjeno, u praksi to nije tako zbog neuređenih odnosa u tom području i nesankcioniranja prekršitelja Zakona. Prema procjeni Hrvatske udruge za igre na sreću (iz siječnja 2019. godine), nelegalne online kladionice izvuku iz Hrvatske i do 3,5 milijardi kuna godišnje. Porezni priljev novca od te djelatnosti, uz preduvjet legalnog poslovanja, mogao bi biti izvor dodatnih prihoda za sport, a jednako tako i za druge korisnike državnog proračuna.

2.12.) Besplatno korištenje sportskih objekata djeci do 15 godina bez obzira bave li se individualnim ili ekipnim sportovima

Obrazloženje: S ciljem što masovnijeg bavljenja sportom djece i mladeži predlaže se provođenje mjere besplatnog korištenja sportskih objekata djeci do 15 godina uzrasta, bez obzira jesu li iz pojedinačnog ili kolektivnog sporta. Odredba bi se odnosila i na sve niže dobne uzraste sportskih klubova i dr. sportskih udruga, a provodila bi se u dogovoru s lokalnim zajednicama u čijem je vlasništvu ili na čijem je teritoriju sportski objekt.

2.13.) Povećanje broja sati nastave tjelesne i zdravstvene kulture na tjednoj razini zbog alarmantnog stanja pretilosti djece i mladeži

Obrazloženje: Prema rezultatima Eurostatova istraživanja, objavljenima u ljeto 2018. godine, Hrvatska je među osam europskih država po prekomjernoj težini stanovništva, a kronične nezarazne bolesti pritom su uzročnik smrti kod devet od deset umrlih Hrvata. Uz 18,7 % pretilog odraslog stanovništva (europski prosjek je 15,9 %), zabrinjavajuća je pretilost djece (17,74 % osnovnoškolaca i 12,87 % srednjoškolaca). Pojačanom tjelesnom aktivnošću građana, među kojima je nužna i mjera povećanja tjednog fonda sati nastave Tjelesnog odgoja u školama, može se bitno utjecati na problem pretilosti stanovništva i svekoliko zdravlje nacije.

2.14.) Uvođenje obveznog učenja plivanja za sve osnovnoškolce

Obrazloženje: Prošlogodišnja istraživanja pokazala su da svaki drugi učenik razredne nastave u Hrvatskoj ne zna plivati. Prije pet godina objavljen je podatak da je udio smrtnosti djece u Europi zbog nepoznavanja tehnika plivanja odmah iza prometnih nesreća. Obuka neplivača jedan je od načina spašavanja života i stoga je HOO zagovornik vraćanja obuke plivanja kao trajne obveze u hrvatske osnovne škole.

8

2.15.) Uvođenje trajne mjesečne naknade vrhunskim sportskim trenerima po uzoru na naknadu za sportsku izvrsnost koju imaju vrhunski sportaši

Obrazloženje: Osim vrhunskim sportašima, Hrvatska se može dičiti i vrsnim trenerima, a mnogi od njih osvojili su olimpijske i svjetske medalje u svojim sportovima. Budući da im status nije riješen uvođenjem državnih naknada za sportsku izvrsnost 2013., HOO je prema Hrvatskoj vladi uputio prijedlog o uvođenju trajnih mjesečnih naknada za vrhunske trenere po stjecanju uvjeta za odlazak u mirovinu. U Hrvatskoj je 11 kategorija povlaštenih mirovina, u jednoj takvoj kategoriji trebali bi biti vrhunski sportski trener

2.16.) Uvođenje naknada za sportsku izvrsnost vrhunskim sportašima, osvajačima medalja na velikim natjecanjima u neolimpijskim sportovima ili neolimpijskim disciplinama olimpijskih sportova

Obrazloženje: Budući da ima trofejnih hrvatskih sportaša koji ne dobivaju državnu naknadu za sportsku izvrsnost, a vrhunskim su postignućima proslavili svoju zemlju i svoj sport, HOO je inicirao uvođenje naknada za vrhunska sportska postignuća u neolimpijskim sportovima i neolimpijskim disciplinama olimpijskih sportova. Prihvaćen je kriterijski prijedlog iz radnog teksta da se vrednuje osvojeno svjetsko odličje u konkurenciji sportaša barem s tri kontinenta te da se pravo na trajnu mjesečnu naknadu stječe nakon napunjenih 45 godina života.

2.17.) Promocija sporta putem Sportske televizije

Obrazloženje:Projekt Sportske televizije zamišljen je kao projekt promocije hrvatskog sporta u funkciji SPTV-a kao javnog sportskog servisa. Od 4. travnja 2011. godine, kada je počela s radom, Sportska televizija emitirala je gotovo 70000 sati programa, u kojima je predstavila 121 sport, sportsku granu i disciplinu. Ostvareno je gotovo 3000 prijenosa, od čega polovica iz Hrvatske. Prema istraživanju priznate kuće AGB Nielsen, SPTV je najgledaniji sportski kanal u Hrvatskoj i na 10. je mjestu svih kanala u RH (mjeri ih se oko 130). Uz jaču podršku državnih institucija Projekt SPTV-a mogao bi u potpunosti izvršiti svoju zadaću, a to je promocija cjelokupnog hrvatskog sporta.

Radna skupina HOO-a

Zagreb, siječanj 2019. godine

9