PROJEKTNI ZADATAKENERGETSKA OBNOVA OPĆE ŽUPANIJSKE BOLNICE POŽEGA - GLAVNI PROJEKT

1. UVOD1.1. Zakonska regulativa Prilikom energetske obnove zgrada javnog sektora potrebno je uzeti u obzir nekoliko zakonodavnih odredbi koje su definirane kroz europske direktive, nacionalne zakone, nacionalne planove, programe itd. Prema Direktivi 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. godine o energetskoj učinkovitosti sve države članice EU se obvezuju od 1.siječnja 2014. godine svake godine obnoviti 3% ukupne podne površine grijanih i/ili hlađenih zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti.Cilj je potaknuti obnovu energetski neučinkovitih građevinskih objekata u javnom vlasništvu kako bi se smanjili troškovi za njihovo održavanje te ujedno pružiti primjer građanima kako energetska obnova rezultira ne samo energetskim i financijskim uštedama, već i boljom kvalitetom korištenja prostora.Krovni dokumenti koji reguliraju područje energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj su Zakon o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine, br. 127/2014), Zakon o GRADNJI (Narodne novine, br. 153/2013, 20/17) i Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru (Narodne novine, broj 11/2015). Njima je uređen je postupak provođenja energetskih usluga u javnom sektoru i time je osigurano da se bez dodatnog trošenja proračunskih sredstava vlasnika/korisnika provedu mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u zgradama javnog sektora.Nacionalnim akcijskim planom energetske učinkovitosti za razdoblje 2014. - 2016. donijeta je mjera Energetska obnova zgrada javnog sektora 2016. - 2020. Mjerom se predviđa osmišljavanje detaljnog akcijskog plana za obnovu postojećih zgrada javnog sektora do 2016. i Programa energetske obnove zgrada javnog sektora do 2020. godine te provedba tog programa. Mjerom se također predviđa izrada energetskih certifikata zgrada javne namjene i to prije i poslije obnove.Programom energetske obnove zgrada javnog sektora do 2020. godine se potiče provođenje energetske obnove zgrada javnog sektora i provedba mjera poboljšanja energetske učinkovitosti u zgradama javnog sektora, kroz poticanje cjelovite obnove zgrada što uključuje mjere na ovojnici zgrade, termo-tehničkim, elektrotehničkim sustavima i zahvate na sustavima vodoopskrbe.

1.2. Energetska obnova javnih zgradaPod pojmom energetska obnova podrazumijeva se između ostaloga povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice zgrade uključivo rekonstrukcija krova/krovišta, zamjena vanjske stolarije te zamjena ili unaprjeđenje sustava grijanja.Također, u obnovu je moguće uključiti i mjere korištenja obnovljivih izvora energije te prilagodbu unutarnje rasvjete kao i implementaciju sustava za centralno upravljanje sustavom grijanja i hlađenja.Energetska obnova predstavlja najveći potencijal za energetske uštede na postojećim zgradama, a istovremeno je prilika za njihovo temeljito osuvremenjivanje. Projekti energetske obnove vraćaju uložene investicije kroz uštede, s dodatnom prednošću povećanja kvalitete života i udobnosti boravka u zgradama kao i sigurnosti te pouzdanosti energetskih sustava.

Zgrade javnih ustanova ili institucija kao što su kompleksi bolnica, koje imaju cjelodnevni režim korištenja kroz čitavu godinu u smislu energetske obnove predstavljaju najveći potencijal za uštede u potrošnji energenata i vode, a u konačnici su i najveći potencijal za smanjenje troškova, što zapravo donosi najbrži period povrata investicije te postoje opravdani razlozi za energetsku obnovu objekata takve namjene.Većina javnih zgrada u Hrvatskoj građena je prije 1987. godine, s prosječnom potrošnjom toplinske energije za grijanje 220 - 250 kWh/m2. Provedbom mjera energetske učinkovitosti odnosno energetskom obnovom se planira smanjiti potrošnja energije za 40 - 70% godišnje i smanjiti ukupna emisija CO2.

2. OBUHVAT ENERGETSKE OBNOVE

Energetskom obnovom i ovim projektnim zadatkom obuhvaćaju se zgrade Opće županijske bolnice Požega na lokaciji Požega, Osječka 107 i na lokaciji Pakrac, Bolnička 74

2.1. Lokacija Požega, Osječka 107Energetskom obnovom i ovim projektnim zadatkom obuhvaćaju se tri zgrade međusobno povezane spojnim hodnicima. Prva zgrada, zgrada stare bolnice sastoji se od tri dijela (Z1, Z2 i Z3), druga zgrada (Z4) i treća zgrada (Z5). Sve tri zgrade povezane su spojnim hodnicima.Položajni prikaz zgrada

Lokacija zgrade:

Zgrada poliklinike koja se naslanja na spojni hodnik stare bolnice i zgrade nove bolnice izgrađena je 2011. godine i nije predmet ovog energetskog pregleda.

2.2. Energetskom obnovom i ovim projektnim zadatkom obuhvaćena je i nestambena zgrada, zgrada patologije Opće županijske bolnice Požega, izgrađena na k.č. br. 4190 k.o. Požega, Osječka 107, Požega.

Lokacija zgrade:

2.3. Energetskom obnovom i ovim projektnim zadatkom obuhvaćena je i nestambena zgrada GRADSKA BOLNICA PAKRAC, Bolnička 74, PakracZgrada Gradske bolnice Pakrac, k.č. 24/2, k.o. Pakrac. Energetski pregled izvršen je u 23.06.2017. godine radi ustanovljavanja potencijala povećanja energetske učinkovitosti i izrade energetskog certifikata. Namjena zgrade prema Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada, N N 48/14 je NSZ3 – Bolnice.Zgrada ima prizemlje, četiri kata i potkrovlje, slobodnostojeća na sve četiri strane. U sklopu zgrade nalaze se uredi, odjeli bolnice i ostale pomoćne prostorije. Zgrada je izgrađena 1980-tih godina, a nakon velikih oštećenja u Domovinskom ratu je izvršena sanacija 1996. godine.U građevini je izvedena instalacija grijanja, hlađenja, ventilacije i dobave potrošne vode sa pripremom tople potrošne vode.

Lokacija zgrade

SVRHA IZRADE GLAVNOG PROJEKTA: Prijava na prvi naredni natječaj /Javni poziv za sufinanciranje energetske obnove javnih zgrada.

3. DOKUMENTACIJA I POLAZIŠNE OSNOVE

Projektni zadatak energetske obnove ovih zgrada temelji se na slijedećim dokumentima1. Akcijski plan energetske učinkovitosti za zajednički kompleks zgrada u krugu Opće županijskeBolnice Požega na lokaciji Požega, Osječka 107 i na lokaciji Pakrac, Bolnička 742. Izvještaj o provedenom energetskom pregledu - Broj izvješća: P_318_2013_097_NSZ3_I, izrada CERTUS PROJEKT d.o.o. Požega, P-318/2013, Požega, 22.12.20143. Oznaka energetskog certifikata : P_318_2013_097_NSZ34. Izvještaj o provedenom energetskom pregledu- Broj izvješća: P_318_2013_098_NSZ3_I izrada CERTUS PROJEKT d.o.o. Požega, P-318/2013, Požega, 22.12.2014 5. Oznaka energetskog certifikata : P_318_2013_098_NSZ36. Izvješće o provedenom energetskom pregledu građevine NSZ3 – Bolnica: GRADSKA BOLNICA PAKRAC, Bolnička 74, 34550 Pakrac, Zagreb, lipanj 20177. Oznaka energetskog certifikata : P-65/210.273-NSZ3

Podaci iz Izvješća o energetskim pregledima zgrada i godišnje potrebe za toplinsku energiju za grijanje

Korisna površinam2

Godišnja potrebnatoplinska energija zagrijanje

QH,nd,stvkWh/a

Energetski

razred

Lokacija PožegaZGRADE Z1, Z2, Z3, Z4, Z5 15.208,50 m2 2731928,00 FZGRADA PATOLOGIJE 288,27 m2 85439,44 GLokacija PakracGRADSKA BOLNICA PAKRAC 9.176,00 119,65 D

POSTOJEĆA PROJEKTNA DOKUMENTACIJAU arhivu bolnice (Odsjeka tehničkih poslova) nalazi se većina projektne dokumentacije u papirnatom obliku koja može poslužiti za izradu arhitektonske snimke postojećeg stanja. Preostali dio dokumentacije , po zahtjevu projektanta nabavit će se kopijom originalnih nacrta iz državnog arhiva. Obzirom na adaptacije, rekonstrukcije i zamjene pojedinih dijelova zgrada (osobito stolarije) i instalacija u sklopu održavanja , projektant treba evidentirati točno stanje na objektu koristeći i informacije dobivene od naručitelja. Građevinski dijelovi ovojnice i geometrijske karakteristike zgrada nisu se mijenjali.

4. OPIS POSTOJEĆEG STANJA4.1. ZGRADE Z1, Z2, Z3, Z4, Z5 lokacija Požega, Osječka 107

Prva zgrada, zgrada stare bolnice sastoji se od tri dijela (Z1, Z2 i Z3). Osnovna zgrada (Z2) se pruža u smjeru istok-zapad, tlocrtno je razvedenog i nepravilnog oblika najvećih dimenzija 74,00 x 9,30 m i ima pet etaža, podrum, prizemlje, dva kata i iznad središnjeg dijela zgrade nalazi se treći kat. Zgrada je građena tridesetih godina prošlog stoljeća, a projekte za zgradu je radio arhitekt Stanko Klisa. Rad bolnice u zgradi započeo je 15. srpnja 1936. godine. Tada je zgrada imala samo u središnjem dijelu drugi kat, a ostali dio drugoga kata zgrade, koji je sada dječji odjel, izgrađen je 1986. godine sukladno građevinskoj dozvoli broj UP/I-10-2267-1985. od 27.2.1986. godine. Drugi dio ove zgrade (Z1) čini dogradnja u zapadnom dijelu koja ide u smjeru sjever-jug i tlocrtno je pravilnog oblika dimenzija 29,60 x 13,00 m, ima tri etaže, podrum, prizemlje i kat. Taj dio zgrade

u kojemu se trenutno u podrumu nalazi kuhinja, a u prizemlju i na katu bolnički odjeli, izgrađen je 1982. godine sukladno građevinskoj dozvoli UP/I-10-1648/1982. od 16.9.1982. godine. Treći dio ove zgade (Z3) sačinjava sjeverni dio zgrade prema zgradi nove bolnice na koji se naslanja spojni hodnik između stare i nove bolničke zgrade. Ovaj dio zgrade tlocrtno je pravilnog oblika dimenzija 22,9 x 14,00 m ima tri etaže, podrum, prizemlje i kat. U podrumskom dijelu zgrade nalazi se toplinska podstanica te prostori tehničke službe bolnice. Kat zgrade dograđen je 1970. godine. Druga zgrada (Z4) koja je predmet ovog energetskog pregleda je zgrada nove bolnice koja se proteže u smjeru sjever-jug, tlocrtno razvedenog i nepravilnog oblika najvećih dimenzija 86,10 x 28,60 m i u većem dijelu ima četiri etaže, suteren, prizemlje i dva kata. Za zgradu je izdana građevinska dozvola broj UP/I 10/1-653/1-1978. od 10.7.1978, godine, a ista je puštena u rad 12. rujna 1981. godine. Unutar zgrade nalaze se ambulante, bolnički odjeli, laboratoriji, operacijske dvorane te u sjevernom dijelu suterena zgrade plinska kotlovnica. Treća zgrada (Z5) smještena je istočno od zgrade nove bolnice te je s istom povezana spojnim hodnikom. Ova zgrada se pruža u smjeru istok-zapad, tlocrtno pravilnog oblika najvećih dimenzija 44,10 x 12,75 m i ima četiri etaže, podrum, prizemlje, kat i potkrovlje. Zgrada je izgrađena 1938. godine kao zasebni paviljon za zarazne bolesti i tuberkulozu, a sada se unutar zgrade nalazi uprava te bolnički odjeli i mikrobiološki laboratorij. Potkrovlje zgrade je 1997. godine uređeno za potrebe psihijatrijskog odjela. Sve tri zgrade povezane su spojnim hodnicima izgrađenim sukladno građevinskoj dozvoli broj UP/I-10-916/1980. od 4.8.1980. za spojni hodnik stara bolnička zgrada i zgrada nove bolnice te građevinskoj dozvoli broj UP/I -10-1128/1981. od 27.4.1981. godine za spoj zgrade nove bolnice i zasebnog paviljona (Z5). Sve tri zgrade čine funkcionalnu cjelinu Opće županijske bolnice Požega te iste imaju neto korisnu površinu grijanog dijela od cca 15.208,50 m². Za izradu izvješća korišteni su podaci dobiveni od korisnika odnosno vlasnika zgrade podaci dobiveni obilaskom zgrade i snimanjem postojećeg stanja, te podaci iz dostupne projektne dokumentacije za izgradnju i adaptaciju pojedinih dijelova predmetne zgrade, a sve u skladu sa zakonima, pravilnicima i tehničkim propisima.

4.1.1. OPĆENITI OPIS GRAĐEVINE I TEHNIČKIH SUSTAVA U GRAĐEVINI Zgrada se sastoji od pet dijelova međusobno povezanih spojnim hodnicima. Zgrade su izgrađene u različitim vremenima izgradnje pa je i način izgradnje, ukupne debljine zidova i konstrukcije kata različite. Zgrada Z2 i Z3 su nadograđivane, zgradi Z4 je promijenjen sustav krova iz ravnog u dvostrešno limeno krovište, dok je na dijelu Z5 izvršeno uređenje potkrovlja i krovišta. Neto korisna površina grijanog dijela ove zgrade je cca 15208,50 m². Zgrada poliklinike koja se naslanja na spojni hodnik stare bolnice i zgrade nove bolnice izgrađena je 2011. godine i nije predmet ovog energetskog pregleda. Trenutni bolnica ima ugovoreno 250 bolničkih kreveta. Zgrada se koristi 24 sata iako svi sustavi ne rade 24 sata bez prekida. Kao energent za grijanje zgrade te pripremu potrošne tople vode i pare za potrebe rada perilica i sušilica rublja, peglanja odjeće, kuhanja i sterilizacije, koristi se prirodni plin. Za hlađenje zgrade koje je djelomično centralno u klimatiziranim dijelovima zgrade i dijelovima zgrade koji su išli u adaptaciju te lokalno preko split sistema, koristi se električna energija

Unutar zgrade klimatizirani su prostori na drugome katu zgrade nove bolnice koji sačinjavaju prostore operacijskih dvorana, postoprativne njege i rađaona.Glavni izvor toplinske energije za grijanje zgrade i pripremu potrošne tople vode je plinska toplinska centrala MULTITEMP tip 4 x SE 375 proizvođača Plamen Internacional Požega, nazivnog toplinskog učinka 1500 kW s 20 ogrjevnih ćelija svaka nazivne snage 75 kW. Ova toplinska centrala ugrađena je prilikom plinifikacije predmetne kotlovnice 1994. godine sukladno građevinskoj dozvoli KLASA: UP/I -361-09/94-02/139, URBROJ: 2177-04-02/9-94-2 od 21.11.1994. godine. Do tada su se prostori bolnice zagrijavali preko vrelovoda te je prelaskom na plin zadržan postojeći sustav distribucije toplinske energije prema toplinskoj podstanici unutar zgrade Z3 preko koje se zagrijava cjelokupna zgrada stare bolnice (Z1, Z2 i Z3). Ugrađen je novi razdjelnik i sabirnik za distribuciju toplinske energije za zagrijavanje prostora zgrade nove bolnice (Z4) i zgrade Z5 u dva kruga grijanja te sustav klimatizacije prostora drugog kata zgrade Z4 i sustav zagrijavanja bazenske vode. Kao pričuvni kotlovi ostali su niskotlačni parni kotlovi TH -65 svaki nazivne snage 650 kW s uljnim plamenicima. Za proizvodnju pare koristi se visokotlačni parni kotao VAPOREX 1000 S10 opremljen plamenikom na plin.Mjerenje potrošnje plina vrši se zasebno za potrebe potrošnje plina u kotlovnici, a zasebno za potrebe kuhinje .Mjerenje potrošnje el. energije je na srednjem naponu na jednom mjernom mjestu i to u bijelom tarifnom modelu kategorije potrošnje poduzetništvo. Opskrbljivač električnom energijom je poduzeće HEP OPSKRBA d.o.o., tarifni model je HEP PRO.Analizom je obuhvaćena potrošnja električne energije od 2011. do kraja 2013. godine. Pošto se unutar bolnice koriste profesionalni uređaji kojima je bilo nemoguće odrediti snagu (na uređajima nisu postojale pločice, a u popisu opreme bolnice nije naveden tip i snaga pojedinih uređaja) analizom i modeliranjem su obuhvaćeni rasvjeta, grijanje, klimatizacija i ventilacija i dizala.

Pošto je bilo teško utvrditi koji dio potrošene električne energije otpada na objekte koji nisu obuhvaćeni ovim pregledom tek je modeliranjem otprilike određeno koliki dio energije otpada na navedene sustave u pregledanim dijelovima bolnice.U većem dijelu bolnice su rasvjetna tijela u dosta lošem stanju i ne zadovoljavaju zahtjevima za dovoljni osvjetljenje radnih prostora. U nekim dijelovima bolnice je izvršena rekonstrukcija rasvjete i tamo su parametri zadovoljavajući.Prostori ureda većinom su osvjetljeni s nadgradnim i ugradnim fluorescentnim svjetiljkama sa sjajnim rasterom ili opalnim difuzorom. Starije svjetiljke s opalnim difuzorom su s elektromagnetskim prigušnicama, dok je novija rasvjeta s elektroničkim prigušnicama. Predlaže se zamjena starih svjetiljki novim svjetiljkama sa sjajnim rasterom i elektroničkim prigušnicama. U nekim dijelovima bolnice se još uvijek koriste svjetiljke sa žarnom niti (229 komada) i predlaže se njihova zamjena adekvatnim fluokompaktnim žaruljama.U građevini su u hodnicima i na evakuacijskim putevima postavljene svjetiljke protupanik rasvjete, svaka opremljena aku baterijom za rad pri nestanku mrežnog napona.Građevina ima ugrađen kompenzacijski uređaj tako da nema preuzete jalove energije.Električna energija se troši najvećim dijelom na rad rasvjete te profesionalne opreme potrebne za rad bolnice.Za građevinu procijenjena referentna potrošnja električne energije iznosi 1.238.273 kWh/godišnje, prekomjerne jalove energije nema, angažirana snaga iznosi 3.414kW godišnje, a prosječna referentna jedinična cijena 1,34 kn/kWh.

4.1.2. SNIMAK POSTOJEĆEG STANJA

Zgrade Z1, Z2, Z3 i Z5 se može smatrati starijim zgradama građenim s karakterističnim materijalima za prvu polovinu dvadesetog stoljeća, a za dio Z4 se može smatrati novijom zgradom građena s karakterističnim materijalima osamdesetih godina. Obzirom na godinu izgradnje i višestruku adaptaciju pojedinih dijelova zgrada, zgrade su u prosječno dobrom stanju uz uočljive dijelove oštećenja na pojedinim mjestima koje zahtijevaju hitnu adaptaciju.

Opis općeg stanja građevine i vanjske ovojnice građevine

Zgrada se sastoji od pet dijelova međusobno povezanih spojnim hodnicima. Prvi dio Z1-zapadno krilo zgrade bolnice, tlocrtno je pravilnog oblika dimenzija 29,60 x 13,00 m. Po visini se sastoji od podruma, prizemlja i prvog kata. Vanjski nosivi zidovi izgrađeni su od blok opeke i saćaste opeke ukupne debljine 38 cm. Stropna konstrukcija završnog kata je armirano-betonska debljine 17 cm. Krovište zgrade je drvena konstrukcija. Pokrov krovišta je glineni crijep. Vanjska stolarija je PVC i drvena. Drugi dio Z2-osnovna zgrada stare bolnice je tlocrtno razvedenog i nepravilnog oblika najvećih dimenzija 74,00 x 9,30 m te se sastoji od podruma, prizemlja prvog i drugog kata, te trećeg kata. Vanjski nosivi zidovi izgrađeni su od pune opeke, različite debljine u etažama, dok je nadograđeni dio drugog kata izveden od blok opeke. Stropna konstrukcija završnog kata je armirano-betonska debljine 17 cm. Krovište zgrade je drvena konstrukcija. Pokrov krovišta je glineni crijep. Vanjska stolarija je drvena. Treći dio Z3-sjeverno krilo zgrade bolnice tlocrtno je pravilnog oblika dimenzija 22,9 x 14,00 m te se sastoji od podruma, prizemlja i prvog kata. Vanjski nosivi zidovi izgrađeni su od pune opeke ukupne debljine 38 cm. Stropna konstrukcija završnog kata je fert strop 16+3 cm. Krovište zgrade je drvena konstrukcija. Pokrov krovišta je glineni crijep. Vanjska stolarija je PVC i drvena. Četvrti dio Z4-zgrada nove bolnice tlocrtno razvedenog i nepravilnog oblika najvećih dimenzija 86,10 x 28,60 m te se sastoji od suterena, prizemlja, prvog i drugog kata. Konstrukcija je armirano betonskog – skeletnog oblika. Vanjski nosivi zidovi izgrađeni su od armiranog betona. Stropna

konstrukcija završnog kata je armiranobetonska ploča 18 cm. Krovište zgrade je metalna konstrukcija. Pokrov krovišta je trapezni lim. Vanjska stolarija je PVC, aluminijska i drvena. Peti dio Z5-zgrada paviljona je tlocrtno pravilnog oblika najvećih dimenzija 44,10 x 12,75 m te se sastoji od podruma, prizemlja, prvog kata i potkrovlja. Vanjski nosivi zidovi izgrađeni su od pune opeke promjenjiva debljine po etažama. Stropna konstrukcija uređenog potkrovlja je toplinski izolirana mineralnom vunom te završni pokrov je crijep. Vanjska stolarija je PVC i drvena.

4.1.3. SUSTAV GRIJANJA, HLAĐENJA, VENTILACIJE I KLIMATIZACIJEZgrada ima centralni sustav grijanja i pripreme potrošne tople vode preko toplinske centrale MULTITEMP tip 4 x SE 375 proizvođača Plamen Internacional Požega, nazivnog toplinskog učina 1500 kW s 20 ogrjevnih ćelija svaka nazivne snage 75 kW. Ova toplinska centrala ugrađena je prilikom plinifikacije predmetne kotlovnice 1994. Kotlovnica je smještena u sjevernom dijelu suterena zgrade nove bolnice (Z4). Kao prvotni energent za grijanje i pripremu potrošne tople vode na predmetnoj lokaciji, prilikom gradnje zgrade nove bolnice bio je predviđen vrelovod iz drvne industrije koji je tada opskrbljivao sve zgrade društvene namjene u Osječkoj ulici. Prelaskom na prirodni plin i ugradnjom toplinske centrale MULTITEMP zadržavaju se postojeći niskotlačni parni kotlovi TH-65 svaki nazivne snage 650 kW proizvođača TOPLOTA Zagreb, s uljnim plamenicima kao pričuvni izvor toplinske energije. Unutar kotlovnice ugrađen je sustav razvoda ogrjevnog medija za potrebe grijanja zgrade nove bolnice (Z4) i zgrade Z5 u dva kruga grijanja te razvod za klimatizaciju prostora operacijskih dvorana, prostora postoperativne njege i rodilišta te distribucija pripreme potrošne tople vode i vode za bazen za fizioterapiju koji je smješten u suterenu zgrade nove bolnice (Z4). Grijanje prostora zgrade stare bolnice (Z1, Z2 i Z3) vrši se preko toplovoda koji vodi do toplinske podstanice smještene u podrumskom dijelu zgrade Z3 iz koje se vrši distribucija toplinskog medija za potrebe grijanja sva tri dijela zgrade stare bolnice te za potrebe grijanja zgrade poliklinike koja nije predmet ovog energetskog pregleda. Grijanje zgrade je većim dijelom riješeno preko ljevanoželjeznih člankastih radijatora proizvođača Plamen Požega, dok je jako mali dio radijatora aluminijski člankasti, a zanemarivi broj je pločastih čeličnih radijatora. Samo u adaptiranom dijelu prizemlja zgrade nove bolnice (Z4) i prostoru postoperativne njege ugrađeni su termostatski setovi na radijatorske jedinice. Za proizvodnju visokotlačne pare koristi se visokotlačni kotao VAPOREX 1000 S10 proizvođača VENTILATOR Zagreb, smješten unutar kotlovnice koji ima toplinski kapaciteta 550 kW odnosno kapacitet 1000 kg/h visokotlačne pare, koja se koristi za potrebe pranja, sušenja i peglanja veša u vešeraju koji je smješten u istočnom dijelu podruma zgrade Z2, za potrebe kuhanja unutar kuhinje (podrum zgrade Z1) i za potrebe sterilizacije u centralnoj sterilizacijskoj jedinici koja se nalazi u sklopu prostora operacijskih dvorana na drugom katu zgrade nove bolnice (Z4). Hlađenje zgrade izvedeno je centralno u dijelu adaptiranih prostora prizemlja zgrade Z1 i prizemlja zgrade Z4 te u dijelu klimatiziranih prostora drugog kata zgrade Z4. Ostali dijelovi zgrade su pojedinačno hlađeni pomoću split klima uređaja proizvođača PANASONIC, HAIER, SAMSUNG, TOSHIBA, AMERICOOL, LG, MIDEA, GORENJE, TADIRAN, YORK, KOREL ... Zidni split klima uređaji su ugrađivani tijekom niza godina tako da je starost klima uređaja raznolika kao i vrsta radne tvari u klima uređajima.

Sustav grijanjaOpćenito, termotehnički sustav grijanja se sastoji od sljedeća tri podsustava: - podsustav proizvodnje toplinske energije (izvori toplinske energije) - podsustav razvoda (distribucije) toplinske energije - podsustav izmjene topline u prostoru (ogrjevna tijela) U nastavku je opisano zatečeno stanje navedenih podsustava centralnog sustava grijanja.

PODSUSTAV PROIZVODNJE TOPLINSKE ENERGIJE - IZVOR TOPLINSKE ENERGIJE Unutar kotlovnice smještena je plinska toplinska centrala MULTITEMP tip 4 x SE 375 proizvođača Plamen Internacional Požega, nazivnog toplinskog učina 1500 kW. Toplinska centrala sastoji se od četiri plinska kotla od koji se svaki sastoji od pet kotlovskih čelija svaka nazivne snage 75 kW, te VITOPLEX 200SX2A, proizvođača VIESSMAN proizveden 2016. godineOsim plinske toplinske centrale unutar kotlovnice instaliran je jedan niskotlačni parni kotao proizvođača TOPLOTA Zagreb model TH-65 nazivne snage 650 kW, s uljnim plamenikom proizvođača WIESHAUPT tip MS 77 proizvedeni 1980. godine, kao pričuvni izvor toplinske energije.Za proizvodnju visokotlačne pare koristi se visokotlačni kotao VAPOREX 1000 S10 proizvođača VENTILATOR Zagreb, koji ima toplinski kapaciteta 550 kW odnosno kapacitet 1000 kg/h visokotlačne pare.

PODSUSTAV RAZVODA (DISTRIBUCIJE) TOPLINSKE ENERGIJEToplinska energija proizvedena u toplinskoj centrali MULTITEMP se distribuira prema razdjelniku za zagrijavanje prostora zgrada Z4 i Z5, prema toplinskoj podstanici u podrumu zgrade Z3 i prema četiri spremnika potrošne tople vode smještena unutar kotlovnice. Sa razdjelnika i sabirnika unutar kotlovnice toplinska energija se distribuira za dva kruga grijanja zgrada Z4 i Z5, zatim za klimatizaciju odnosno zagrijavanje prostora na drugom katu zgrade Z4 te za zagrijavanje bazenske vode. Distribucija toplinske energije vrši se preko toplinskih crpki proizvođača IMP Ljubljana na svakom krugu zasebno.Distribucija toplinske energije za zagrijavanje zgrada stare bolnice (Z1, Z2 i Z3) vrši se preko cirkulacijskih crpki proizvođača IMP Ljubljana tip GHR 802 smještenim na dolaznom vodu iz kotlovnice unutar toplinske podstanice. Toplinska energija se preko hidrauličke skretnice distribuira na razdjelnik i sabirnik za potrebe grijanja zgrada stare bolnice i grijanja zgrade poliklinike

PODSUSTAV IZMJENE TOPLINE U PROSTORU (ogrjevna tijela)Ukupan broj radijatora: 776 Instalirani toplinski učin radijatora (90/70/20°C): 1884,52 kW Ploština korisne površine zgrade AK : 15208,5 m2 Krajnji podsustav termotehničkog sustava grijanja, u kojem dolazi do predaje toplinske energije na prostor koji se grije, je podsustav izmjene topline. Kao ogrjevna tijela unutar zgrade ugrađeni su većim dijelom člankasti lijevano željezni radijatori proizvođača PLAMEN Požega raznih tipova. Osim lijevano željeznih radijatora unutar zgrade je manji broj člankastih aluminijskih radijatora proizvođača LIPOVICA te pločastih čeličnih radijatora. Od ukupnog broja radijatorekih jedinica na samo njih 22 ugrađen je termostatski set i to u prostoru hitnog prijema koji je adaptiran ove godine i prostoru postoperativne njege.Regulacija sustava grijanja je preko vanjskog osjetnika i vanjske temperature te ručne regulacije ovisno o zahtjevima korisnika i vanjskoj temperaturi. Sustav grijanja unutar zgrade u dnevnom režimu radi od 6,00-18 sati, kada prelazi u noćni režim sa smanjenom temperaturom polaza. Maksimalna polazna temperatura u dnevnom režimu je 75 °C, a razlika temperature polaza i povrata je od 15 do 20 °C. Regulacija temperature unutar 52 svake prostorije se vrši najčešće provjetravanjem kroz vanjske otvore. Temperature unutar zgrade se kreću od 22-25°C.

Sustav hlađenjaHlađenje zgrade izvedeno je centralno u dijelu adaptiranih prostora prizemlja zgrade Z1 i prizemlja zgrade Z4 te u dijelu klimatiziranih prostora drugog kata zgrade Z4. Ostali dijelovi zgrade su pojedinačno hlađeni pomoću split klima uređaja.

Hlađenje prostora hemodijalize u prizemlju zgrade Z1 te prostora hitnog prijema i ambulanti u sjevernom dijelu prizemlja zgrade Z4 i prvom katu zgrade Z4 riješeno je centralno preko tri rashladnika vode proizvođača GREE a kao rashladni medij koristi se smjesa vode i glikola. Hlađenje prostora se vrši preko stropnih ventilokonvektorskih jedinica proizvođača GREE, koje mogu služiti i za opciju grijanja. Rashladnik za hemodijalizu je predimenzioniran iz razloga mogućnosti spajanja bolničkog odjela na katu zgrade Z1. Kompletan cijevni razvod izveden je u spuštenom stropu. Rashladnici su smješteni na zelenu povšinu uz pojedinu zgradu.Hlađenje prostora drugog kata zgrade nove bolnice (Z4) je pomoću rashladnog tornja proizvođača EVAPCO EUROPE SRL model ICT-4-69 proizvedenog 2007. godine te kompresora i isparivača smještenog u kotlovnici. Hlađenje se vrši preko klima komora smještenih u strojarnicama na krovu zgrade Z4. Hlađenje zraka u prostorima bolesničkih soba na radilištu je preko podstropnih ventilokonvektora proizvogača CIAT

Sustav ventilacije i klimatizacijeKlimatizacija i prisilna ventilacija bez povrata topline vrši se u prostoru operacijskih dvorana, prostoru postoperativne njege i prostoru rađaonica na drugom katu zgrade Z4. Ostali dijelovi zgrade imaju prirodnu ventilaciju. Klimatizacija i ventilacija prostora operacijskih dvorana vrši se preko klima komora proizvođača UNIKLIMA Sarajevo smještenih unutar velike strojarnice ( S1) na krovu zgrade Z4. Unutar strojarnice S1 smještene su tri centralne klima komore i to: 1. Tip C10-155/425 s kapacitetom 12700 m3/h 2. Tip C10-155/425 s kapacitetom 11550 m3/h 3. Tip C10-124/424 s kapacitetom 9750 m3/h

Ostale klima komore preko kojih se distribuira topli odnosno hladni zrak su tip C10-032/252 kapaciteta 3100-7150 m3/h njih ukupno 14 komada.

Rad klima komora ovisi o vanjskim temperaturama te potrebama korisnika a podešava se ručno na osnovu iskustva rukovatelja postrojenjem. Klima komore pretežno koriste 50% svježeg zraka, ali to isključivo ovisi o vanjskim temperaturama. Prostori operacijskih dvorana se koriste pretežito u vremenu od 7-15 sati od ponedjeljka do petka i to ne uvijek u punom kapacitetu. U ostalom periodu koriste se samo prema potrebi. Unutar svake operacijske dvorane postoji mogućnost uključivanja i isključivanja klimatizacije te njezino podešavanje.Prostor postoperativne njege te prostori rađaonica na drugom katu zgrade Z4 imaju riješenu klimatizaciju i ventilaciju preko klima komore smještene u maloj strojarnici (S2) na krovu zgrade. Klima komora je proizvođača UNIKLIA Sarajevo tip C10-032/252 kapaciteta tlačnog dijela 3450 m3 i usisnog dijela 3200 m3. Ista se koristi i za hlađenje rashladnog medija za prostore bolničkih soba odjela rodilišta.

PRIPREMA SANITARNE TOPLE VODEPriprema sanitarne tople vode za predmetnu zgradu vrši se preko četiri spremnika tople vode svaki kapaciteta 4000 l koji kao izvor topline koriste toplinsku centralu MULTITEMP. Dva spremnika potrošne tople vode koriste se za potrebe zgrada stare bolnice (Z1, Z2 i Z3), a dva se koriste za potrebe zgrade nove bolnice (Z4) i zgrade Z5.

OPIS POSTOJEĆIH ELEKTROTEHNIČKIH SUSTAVAProstori su većinom osvjetljeni fluorescentnim svjetiljkama sa sjajnim rasterom i ili opalnim difuzorom. U prostor hodnika i stubišta je ugrađena i protupanična rasvjeta.Grijanje bolnice vrši se iz kotlovnice smještene u novom dijelu bolnice i iz podstanice u starom dijelu bolnice. Hlađenje pojedinih prostora se vrši lokalno pomoću split klima jedinica, a dio pomoću chillera.

SUSTAVI POTROŠNJE VODEUkupni broj izljevnih mjesta u zgradi je 304.Voda se koristi u sanitarnim prostorima za osobnu higijenu i ispiranje sanitarija, bolničkim sobama, ambulantama, laboratorijima, kuhinji i praonici rublja.

4.1.4. ANALIZA I MODELIRANJE POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJEZa predmetnu građevinu analizirani su aspekti potrošnje električne energije tijekom 3 godine (2011., 2012., 2013.). Ugovoreni tarifni model po kojemu se vrši obračun i naplata potrošnje električne energije je poduzetništvo - bijeli. Poduzeće kojemu se plaća mrežarina je HEP ODS d.o.o., a opskrbljivač električnom energijom je poduzeće HEP OPSKRBA d.o.o., tarifni model je HEP PRO. Šifra kupca je 518392. Prema dostavljenim podacima o potrošnji električne energije za 2011.,2012. i 2013. godinu vidljivo je da nema velikih oscilacija tijekom godina u potrošnji električne energije. Kao referentna vrijednost uzima se prosjek svih promatranih godina u navedenom razdoblju. Prema tome srednja vrijednost potrošnje električne energije u višoj tarifi iznosi 876.157kWh/godišnje, u nižoj tarifi 326.116kWh/godišnje što ukupno dolazimo do iznosa od 1.238.273kWh/godišnje. Referentna angažirana snaga iznosi 3.414kW. Jalove energije nema što znači da je kompenzacijski uređaj ispravan i da su parametri dobro podešeni. Podaci su za cijeli bolnički kompleks (uključuje i zgrade koje nisu obuhvaćene ovom analizom).

4.1.5. ANALIZA I MODELIRANJE POTROŠNJE TOPLINSKE ENERGIJE – PRIRODNOG PLINAReferentna godišnja potrošnja prirodnog plina za grijanje zgrada Opće županijske bolnice Požega koje su predmet ovog energetskog pregleda i na osnovu koje su proračunate uštede uzeta je ona dobivena proračunom i iznosi 333.405,8 m3/god iz razloga što se prirodni plin osim za grijanje predmetne zgrade koristi i za grijanje zgrade poliklinike, za pripremu potrošne tople vode i za pripremu visokotlačne pare koja se koristi za pranje, sušenje i peglanje veša, za kuhanje i za sterilizaciju. U ljetnom periodu kada nema potrošnje prirodnog plina za potrebe zagrijavanja prostora minimalna potrošnja u zadnjih četiri godine iznosi cca 21000 m3 prirodnog plina mjesečno, ali ista jako varira od mjeseca do mjeseca. Tako da se može zaključiti da se godišnje minimalno potroši 252.000,00 m3 prirodnog plina za pripremu PTV-a i visokotlačne pare. Iako je predmetna zgrada bolničke namjene ne koriste se svi prostori unutar zgrade 24 sata, a sustav grijanja ima dnevni i noćni režim kada se u noćnom režimu smanjuje temperatura polaznog voda, a zbog velikog i tromog sistema i dalje se može vršiti kvalitetno zagrijavanje prostora zgrade. Sustav pripreme visokotlačne pare radi svakodnevno u periodu od 7-19 sati kada se isključuje.

4.1.6. ANALIZA I MODELIRANJE POTROŠNJE VODEPotrošnja vode za predmetnu zgradu vrši se na dva mjerna mjesta za objekt 7629 brojilo 73174 i za objekt 25843 brojilo 26670.

4.1.7. PRIJEDLOG MJERA POBOLJŠANJA4.1.7.1. USPOSTAVA SUSTAVA ZA GOSPODENJE ENERGIJOMSustavno gospodarenje energijom predstavlja sustavni put k osiguranju kontinuirane brige o učinkovitosti potrošnje energije i vode, a time i brige o zaštiti okoliša. Potrebno je sustavno praćenje potrošnje energenata te poduzimanja jednostavnih mjera povećanje energetske efikasnosti bez dodatnih troškova uz trenutne uštede: - Smanjiti grijanje noću i kada nema nikoga u prostoru - Vremenski optimizirati grijanje i pripremu tople vode

- U sezoni grijanja spriječiti pregrijavanje prostora iznad optimalnih vrijednosti za predmetnu namjenu (22 °C) - Koristiti pasivni zahvat sunčeve energije kroz ostakljene otvore tijekom sezone grijanja otvaranjem sjenila u sunčanim danima - Koristiti prirodno osvjetljenje u što većoj mjeri - Isključiti rasvjetu u prostoriji kada nitko ne boravi u njoj - Isključiti elektroničke uređaje kada se ne koriste (isključiti ih iz „stend by“ režima) - Zaštiti prozirne elemente pročelja tijekom ljeta s vanjskim pomičnim elementima radi smanjenja pregrijavanja prostora

4.1.7.2. TOPLINSKA IZOLACIJA STROPA ZGRADE I IZOLACIJA VANJSKIH ZIDOVA ZGRADEKako bi se poboljšala toplinska svojstva neizoliranog stropa prema tavanu na dijelu Z1,Z2,Z3 i Z4 potrebno je isti toplinsko izolirati strop zadnje etaže s pločama od XPS, te toplinsko izolirati fasadu ETICS sustavom na svim fasadamaAnalizom i usporedbom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje dolazi se do zaključka da se izradom toplinske izolacije stropa zgrade i toplinskom izolacijom fasade može godišnje uštedjeti 125.931,00 m3 prirodnog plina, što s cijenom 1 m3 prirodnog plina od 3,43 kn donosi uštedu od 431.943,60 kn godišnje.

Odnosno jednostavni period povrata ove investicije iznosi 2,6 godina. Toplinskom izolacijom stropa zgrade i vanjskih zidova zgrade predmetna zgrada imala bi energetski razred D s Q H,nd, rel = 136 [%]. Godišnja ušteda toplinske energije iznosila bi 38 %.

4.1.7.3. ZAMJENA POSTOJEĆE DRVENE I ALUMINIJSKE VANJSKE STOLARIJE Postojeći drvena i aluminijska vanjska stolarija na zgradi je s dva krila ili jednim krilom i jednostrukim ostakljenjem bez brtvljenja. Ventilacijski gubici kroz takve prozore i vrata su prilično veliki i potrebno ih je zamijeniti novim PVC prozorima s ugrađenom roletama i koeficijentom prolaska topline minimalno 1,4 W/m2K. Zamjenom prozora i vrata potrošnja energije bi se smanjila kao i emisija CO2 i iznosila bi:Analizom i usporedbom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje dolazi se do zaključka da se zamjenom postojećih prozora i vrata s novim PVC prozorima i vratima koji imaju koeficijent prolaska topline 1,4 W/m2K može godišnje uštedjet 43.739,40 m3 prirodnog plina, što s cijenom m3 prirodnog plina od 3,43 kn donosi uštedu od 150.026,20 kn godišnje. Ako uzmemo da trenutna tržišna cijena novih PVC prozora i vrata s roletama s koeficijentom prolaska toplina za cjelokupni otvor od min. 1,4 W/m2K iznosi cca 1.215.000,00 kn dolazimo do zaključka da je JPP= 8,1 godine. Odnosno jednostavni period povrata ove investicije iznosi 8,1 godinaZamjenom postojećih drvenih prozora i vrata na zgradi ista bi imala energetski razred E s Q H,nd, rel = 188 [%]. Godišnja ušteda toplinske energije iznosila bi 13 %.

4.1.8. PRIJEDLOG MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA SMANJENJE POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE Za električnu energiju faktor emisije CO2 [t/god] iznosi 0,376 kg/kWh. Taj iznos je uzet u obzir pri izračunu smanjenja emisije CO2.

MJERA E1 – ZAMJENA ŽARULJA SA ŽARNOM NITI FLUOKOMPAKTNIM ŽARULJAMA Preporuka je da se žarulje sa žarnom niti zamjene sa odgovarajućim fluokompaktnim žaruljama. Količina takvih žarulja je 229 komada. Ako pretpostavimo da je cijena jedne fluokompaktne žarulje 35,00kn bez PDV-a procijenjena investicija iznosi 8.015,00kn. Ušteda u potrošnji električne energije bi bila 3.141,19kWh/godišnje, što bi financijski iznosilo 4.209,20kn/godišnje. Jednostavni povratni period bi bio: JPP = 8.015,00kn / 4.209,20 kn/god = 1,90god Emisija CO2 trenutno iznosi 1,82t/godišnje dok bi zamjenom žarulja ona iznosila 0,64t/godišnje. Smanjenje emisije bi iznosilo 1,18 t/godišnje.

MJERA E2 – ZAMJENA DOTRAJALE FLUORESCENTNE RASVJETE S obzirom da je fluorescentna rasvjeta unutar dijelova bolnice gdje nije vršena rekonstrukcija dotrajala i u lošem stanju predlaže se njena zamjena novim svjetiljkama s elektroničkom prigušnicom i T5 cijevima. Ukupno postoji 1.422 takve svjetiljke. Procjena je da bi u prosjeku cijena jedne takve svjetiljke iznosila 1.200,00kn ukupna vrijednost svih svjetiljki iznosi 1.706.400,00kn. Zamjenom svih svjetiljki bi se potrošnja s 233.335,01kWh/godišnje smanjila na 152.780,386kWh/godišnje, što je smanjenje potrošnje električne energije od 34,52%. Ušteda koja bi se postigla u kunama iznosila bi: 80.554,624kWh/godišnje . 1,34kn/kWh = 107.943,20kn/godišnje Jednostavni povratni period bi u ovom slučaju bio: JPP = 1.706.400,00kn / 107.943,20kn/god = 15,81godMJERA E3 – RACIONALNIJE KORIŠTENJE KOMPJUTERSKE OPREME Zaposlenicima se preporučuje da naštimaju monitore da nakon 10 minuta nekorištenja automatski prijeđu u stand-by mode, a kompjutere (osim onih koji moraju biti stalno upaljeni zbog veze s centralom) da odu u sleep mode nakon 30min nekorištenja. Potencijalne uštede koje bi se ostvarile navedenim ugađanjima ovise, naravno, i o načinu korištenja računala, međutim zasigurno se radi o redu veličine 10%. Ono što je važno napomenuti je da ova vrsta mjera ne zahtijeva nikakve dodatne troškove. MJERA E4 Prilikom pregleda primijećeno je da zaposlenici bolnice ostavljaju upaljenu rasvjetu iako nisu prisutni u prostoriji. Preporuka je gasiti rasvjetu pri izlasku iz prostorije jer bi se tako pridonijelo dodatnoj uštedi i smanjenju emisije CO2.

4.1.9. PRIJEDLOG MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI U TERMOTEHNIČKIM SUSTAVIMA S obzirom na to da su kotlovi u zgradi od vremena plinifikacije zgrade 1994. godine i da su isti već dotrajali s sve manjom mogućnošću nabavke rezervnih dijelova te s relativno malim koeficijent iskoristivosti, a samo 22 radijatorske jedinice su opremljene termostatskim radijatorskim setovima analizirana je mogućnost zamjene postojećih kotlova novim kondenzacijskim plinskim kotlovima i ugradnja termostatskih setova na radijatorske jedinice s osnovnim ciljem smanjenja potrošnje prirodnog plina, troškova prirodnog plina, direktnih emisija CO2 u okoliš te postizanja boljeg komfora u prostorima zgrade. MJERA S1 - UGRADNJA TERMOSTATSKOG SETA NA RADIJATORE Najčešći problem u sustavima grijanja je nepostojanje regulacije temperature prostora po pojedinim prostorijama. Takav sustav dovodi do toga da se prostor jednako grije bez obzira na stvarno potrebnu temperaturu u pojedinim prostorijama. Posljedica je pregrijavanje pojedinih prostorija, a zbog nemogućnosti jednostavnog reguliranja temperature osim provjetravanjem prisutni su veliki gubici topline.

Potrošnja energenata koliko ovisi o klimatskim uvjetima, vanjskoj ovojnici zgrade te orijentaciji zgrade, toliko ovisi i o ponašanju korisnika. Ukoliko korisnik neracionalno koristi energente, grije se na temperature više od preporučenih za pojedinu namjenu, nekontrolirano ventilira prostor, dolazi do nepotrebne potrošnje toplinske energije. Za svaki stupanj povišenja temperature u prostoru od one potrebne, potrošnja toplinske energije se uvećava za 7%. U predmetnoj zgradi nema regulacije temperature već regulaciju temperature vrši korisnik pojedinog prostora prozračivanjem pregrijanih prostora. Termostatski ventil s termostatskom glavom na svakom pojedinom radijatoru omogućuje postavljanje temperature na zadanu vrijednost za svaku prostoriju zasebno. Ušteda u potrošnji energenta koje ostvaruje adekvatni termostatski set, prosječno iznosi oko 10 %, premda u nekim slučajevima većih pregrijavanja prostora ušteda iznosi i do 30%. Kako bi se postigla maksimalna učinkovitost termostatskog seta, potrebno je provjeriti i osigurati optimalan hidraulički balans cijevne mreže koji se postiže ugradnjom ventila za hidrauličko balansiranje. Prema proračunu potrošnja prirodnog plina iznosi 333405 m3 godišnje što donekle odgovara prosječnoj godišnjoj potrošnji prirodnog plina za period 2011.-2013. Ako izuzmemo iz potrošnje minimalnu količinu mjesečne potrošnje prirodnog plina za zagrijavanje PTV i pripremu visokotlačne pare ( cca 21000 m3/mjesečno). Kvalitetna regulacija unutarnje temperature ugradnjom termostatskih ventila na svaki radijator te odgovorno ponašanje korisnika može dovesti do uštede od minimalno 10 % od referentne potrošnje prirodnog plina što iznosi 33.340,5 m3 što s cijenom od 3,43 kn/m3bez PDV-a iznosi godišnju uštedu od 114.358 kn bez PDV-a. Cijena dobave i ugradnje termostatskog ventila s prigušnicom iznosi zajedno s hidrauličnim balaniranjem cijevne mreže cca 350 kn. Cijena dobave i ugradnje termostatskih ventila s prigušnicom za predmetnu zgradu iznosila bi 754 x 350 kn= 263900 kn. Iz toga proizlazi da je jednostavni povratni period investicije JPP= 263900/114358= 2,31 godina

MJERA S2 - UGRADNJA NOVIH KONDENZACIJSKIH PLINSKIH TOPLOVODNIH KOTLOVA Nakon provedbe građevinskih mjere energetske učinkovitosti na zgradi potrebno je zamijeniti postojeće stare neučinkovite kotlove s novim visokoučinkovitim kondenzacijskim plinskim kotlovima. Novi izračun toplinskih gubitaka zgrade s obnovljenom vanjskom ovojnicom zgrade dati će točne toplinske potrebe zgrade i sukladno tomu i snagu kotlova koje je potrebno ugraditi. Ugradnjom plinskih kondenzacijskih kotlova nakon energetske obnove vanjske ovojnice zgrade će uštedjeti minimalno 169234 kWh toplinske energije godišnje odnosno 17555,4 m3 prirodnog plina što iznosi uštedu od 60.215 kn godišnje te godišnje smanjenje emisije CO2 od 34,02 t.

MJERA S3 - ZAMJENA POSTOJEĆEG SUSTAVA PRISILNE VENTILACIJE SA SUSTAVIMA S POVRATOM TOPLINE Nakon provedbe građevinskih mjere energetske učinkovitosti na zgradi potrebno je zamijeniti postojeći stari i neučinkovit sustav klimatizacije i prisilne ventilacije prostora drugog kata zgrade nove bolnice s sustavima s povratom topline. Novi izračun toplinskih gubitaka zgrade s obnovljenom vanjskom ovojnicom zgrade dati će točne toplinske potrebe zgrade i sukladno tomu i potrebne nove klima komore s ugrađenom rekuperacijom. Ugradnjom novih klima komora s rekuperatorima topline nakon energetske obnove vanjske ovojnice zgrade će uštedjeti minimalno 100.930 kWh toplinske energije godišnje odnosno 10.470 m3 prirodnog plina što iznosi uštedu od 35.912 kn godišnje te godišnje smanjenje emisije CO2 od 20,29 t.

4.2. ZGRADA PATOLOGIJE

Zgrada se nalazi na sjeveroistočnom dijelu predmetne katastarske čestice i sastoji se tlocrtno od dva kvadra smaknuto spojena. Zgrada je građena u dvije faze, odnosno južni dio zgrade je građen tridesetih godina prošlog stoljeća u vrijeme izgradnje postojeće zgrade stare bolnice, a sjeverni dio zgrade dograđen je 1986. godine kada je zgrada dobila sadašnju namjenu.U južnom dijelu zgrade nalazi se prostor laboratorija, dok sjeverni dio zgrade čini prostor za obdukciju s pratećim sadržajima, prostor dnevnog odmora zaposlenika i prostor stubišta prema negrijanom podrumu.Za izradu izvješća korišteni su podaci dobiveni od korisnika zgrade, podaci dobiveni obilaskom zgrade i snimanjem postojećeg stanja, a sve u skladu sa zakonima i pravilnicima:

Za godinu izgradnje uzeti ćemo 1936. godinu te godinu dovršetka dogradnje zgrade 1986. Netto površina grijanog prostora zgrade iznosi 236,38 m2. Trenutno zgradu koristi 9 djelatnika Opće županijske bolnice Požega, s radnim vremenom od ponedjeljka do petka od 7-15 sati. Zgrada ima zaseban sustav grijanja preko plinskog kotla smještenog u podrumu zgrade. Unutar zgrade izveden je sustav centralnog toplovodnog radijatorskog grijanja s lijevano željeznim člankastim radijatorima. Zgrada ima zasebno mjerno mjesto za potrošnju prirodnog plina, dok je potrošnja električne energije i vode zajednička s ostalim zgradama Opće županijske bolnice Požega.Priprema potrošne tople vode u zgradi je preko akumulacijskih električnih bojlera.

SNIMAK POSTOJEĆEG STANJA

Opis općeg stanja građevine i vanjske ovojnice građevineVanjski zidovi južnog dijela zgrade građeni od pune opeke od gline dimenzija 45 cm iznutra i izvana ožbukani vapneno cementnom žbukom. Vanjski zidovi sjevernog dijela zgrade građeni od armiranog betona dimenzija 40 cm iznutra i izvana ožbukani vapneno cementnom žbukom. Stropna konstrukcija prema tavanu u južnom dijelu zgrade je izvedena od armiranog betona sa spuštenim strop, a sjevernog dijela zgrade izvedena je od armiranog betona s toplinskom izolacijom od EPS-a debljine 5 cm. Podovi unutar zgrade nisu toplinski izolirani, a kao završna podna obloga postavljene su keramičke pločice i linoleum odnosno vinas pločice.Prozori na zgradi izvedeni su od drvenih profila dok su ulazna vrata izvedena od aluminijskih profila.Krovište zgrade je višestrešna drvena konstrukcija izvedena iznad većeg dijela zgrade. Pokrov krovišta je glineni crijep. Na dijelu zgrade izveden je ravni krov.

Detaljan opis građevnih dijelova dan je u energetskom izvješću.Bruto grijana površina predmetne zgrade iznosi 288,27 m2, dok je netto korisna površinagrijanog dijela zgrade 236,38 m2.

4.2. SUSTAV GRIJANJA, HLAĐENJA, VENTILACIJE I KLIMATIZACIJE4.2.1 Sustav grijanjaOpćenito, termotehnički sustav grijanja se sastoji od sljedeća tri podsustava:- podsustav proizvodnje toplinske energije (izvori toplinske energije)- podsustav razvoda (distribucije) toplinske energije- podsustav izmjene topline u prostoru (ogrjevna tijela)U nastavku je opisano zatečeno stanje navedenih podsustava centralnog sustava grijanja.

PODSUSTAV PROIZVODNJE TOPLINSKE ENERGIJE - IZVOR TOPLINSKE ENERGIJE

Zgrada ima centralni sustav grijanja preko plinskog kotla proizvođača PLAMEN INTERNACIONAL tip HIDROTERM ET 34.1 maksimalnog toplinskog učina 38 kW. Kotao je proizveden 1994. godine i smješten je zajedno s razvodom i cirkulacijskim crpkama u podrumu zgrade.Dimni plinovi, nastali izgaranjem prirodnog plina u ložištu plinskog kotla odvode se preko dimovodnih cijevi u okolnu atmosferu kroz vanjski zid zgrade.

PODSUSTAV RAZVODA (DISTRIBUCIJE) TOPLINSKE ENERGIJE

Toplinska energija proizvedena u plinskom kotlu u podrumu zgrade distribuira se preko cirkulacijske crpke proizvođača GRUNDFOS tip UPS 32-60 kroz cijevnu mrežu do radijatorskih jedinica. Razvodna cijevna mreža izvedena je nadžbukno

PODSUSTAV IZMJENE TOPLINE U PROSTORU (ogrjevna tijela)Ukupan broj radijatora: 23Instalirani toplinski učin radijatora (90/70/20°C): 36,656 kWPloština korisne površine zgrade AK : 236,38 m2

Krajnji podsustav termotehničkog sustava grijanja, u kojem dolazi do predaje toplinske energije na prostor koji se grije, je podsustav izmjene topline.Kao ogrjevna tijela unutar zgrade ugrađeno je 23 člankasta ljevanoželjezna radijatora proizvođača Plamen tip RS 600/110 s ukupno 316 članaka.

Radijatorske jedinice nisu opremljene termostatskim setovima.Sustav grijanja u zgradi radi od 6,00-15 sati, a ostali period dana kao i vikendima radi održavanja temperature sustav se pali kada temperatura unutar sustava padne ispod zadane granice.

4.2.2. Sustav hlađenjaUnutar zgrade nisu ugrađeni sustavi hlađenja.

4.2.3. Sustav ventilacije i klimatizacijeVentilacija zgrade vrši se prirodnim putem preko prozora i vrata.

4.2.4. PRIPREMA SANITARNE TOPLE VODEPriprema tople vode u zgradi riješena je preko dva akumulacijska električna bojlera kapaciteta 80l nazivne snage 2 kW, jedan smješten u prostoru laboratorija, a drugi u prostoru obdukcijske dvorane.Topla voda se koristi u prostoru obdukcijske dvorane i pripadajućem sanitarnom prostoru te u prostoru laboratorija na umivaonicima i sudoperima.

4.2.5.SUSTAV ELEKTRIČNE RASVJETEProstori sjevernog dijela zgrade su većinom osvijetljeni fluorescentnim svjetiljkama sa opalnim difuzorom i elektromegnetskim prigušnicama te žaruljama sa žarnom niti. Prostori južnog dijela zgrade većim dijelom osvijetljeni su štednim žaruljama i fluorescentnim svjetiljkama sa opalnim difuzorom i elektromegnetskim prigušnicama.

OSTALI POTROŠAČI ELEKTRIČNE ENERGIJERazdjelni ormar i komunikacijski ormarić se nalaze u hodniku građevine.

4.2.6. SUSTAVI POTROŠNJE VODEUkupni broj izljevnih mjesta u zgradi je 20.

VRSTA IZLJEVNOG MJESTA KOMADAWC 3

UMIVAONIK 9SUDOPER 3

TIŠ 2IZLJEV H VODE 1

IZLJEV T/H VODA 2

Voda se koristi za potrebe obdukcije, laboratorija i za osobnu higijenu i ispiranjesanitarija.

4.2.7. ENERGETSKA ANALIZAANALIZA I MODELIRANJE POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJEPredmetna zgrada ima zajednički sustav mjerenja potrošnje električne energije s ostalim zgradama Opće županijske bolnice Požega. Ugovoreni tarifni model po kojemu se vrši obračun i naplata potrošnje električne energije je poduzetništvo - bijeli. Poduzeće kojemu se plaća mrežarina je HEP ODS d.o.o., a opskrbljivač električnom energijom je poduzeće HEP OPSKRBA d.o.o., tarifni model je HEP PRO. Šifra kupca je 518392.

4.2.8. PRIJEDLOG MJERA POBOLJŠANJAUSPOSTAVA SUSTAVA ZA GOSPODENJE ENERGIJOMCilj primjene mjera je ušteda energije i/ili vode uz zadržavanje ili poboljšanje udobnosti boravka. Rezultat mjera je ušteda u potrošnji energije i/ili vode, troškova za energiju i/ili vodu te smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Sustavno gospodarenje energijom predstavlja sustavni put k osiguranju kontinuirane brige o učinkovitosti potrošnje energije i vode, a time i brige o zaštiti okoliša.Potrebno je sustavno praćenje potrošnje energenata te poduzimanja jednostavnih mjera povećanje energetske efikasnosti bez dodatnih troškova uz trenutne uštede:- Ugasiti grijanje noću i kada nema nikoga u prostoru- Vremenski optimirati grijanje i pripremu tople vode- U sezoni grijanja spriječiti pregrijavanje prostora iznad optimalnih vrijednosti za poslovnu namjenu (20 °C)- Koristiti pasivni zahvat sunčeve energije kroz ostakljene otvore tijekom sezone grijanja otvaranjem sjenila u sunčanim danima- Koristiti prirodno osvjetljenje u što većoj mjeri- Isključiti rasvjetu u prostoriji kada nitko ne boravi u njoj- Isključiti elektroničke uređaje kada se ne koriste (isključiti ih iz „stend by“ režima)- Zaštiti prozirne elemente pročelja tijekom ljeta s vanjskim pomičnim elementima radi smanjenja pregrijavanja prostora

TOLINSKA IZOLACIJA VANJSKIH ZIDOVAPoboljšanjem toplinskih svojstava vanjske ovojnice zgrade odnosno postavljanjem toplinske fasade ETICS sustava s EPS pločama (ʎ= 0,037 W/mK) debljine 14 cm na vanjske zidove zgrade koeficijenti prolaska topline vanjskih zidova zgrade iznosili bi 0,22 W/m2K umjesto dosadašnjih 1,29 W/m2K, odnosno 0,24 W/m2K umjesto dosadašnjih 2,83 W/m2K

Analizom i usporedbom godišnje potrebne topline za grijanje dolazi se do zaključka da se izradom gore navede mjere može uštedjeti godišnje 32834,14 kWh toplinske energije, odnosno 3406 m3 prirodnog plina što s cijenom 1 m3 od 3,43 kn donosi uštedu od 11683 kn godišnje.Ako uzmemo da prosječna cijena 1 m2 toplinske izolacije vanjske ovojnice zgrade s EPS pločama (ʎ= 0,037 W/mK) debljine 14 cm u ETICS sustavu iznosi 250 kn te izračunatom površinom vanjske ovojnice od 240 m2, dolazimo do zaključka da je JPP= 240x250/11683= 60000/11683 = 5,14 godinaOdnosno jednostavni period povrata ove investicije iznosi 5,1 godina.Toplinskom izolacijom vanjske ovojnice zgrade u ETICS sustavu predmetna zgrada imala bi energetski razred E s QH,nd, rel = 176 [%].Godišnja ušteda toplinske energije iznosila bi 34,59 %.

TOLINSKA IZOLACIJA RAVNOG KROVA I STROPA PREMA TAVANUStrop zgrade prema tavanu izrađen je od armirano betonske ploče, kao i ravni krov zgrade. Na sjevernom dijelu zgrade postavljena je toplinska izolacija od EPS ploča debljine 5 cm, dok je na južnom dijelu zgrade izveden spušteni strop.Postavljanjem toplinske izolacije od XPS ploča debljine 15 cm na ravni krov te toplinske izolacije stropa prema tavanu s MW debljine 15 cm, koeficijent prolaska topline stropa prema tavanu iznosio bi 0,2 W/m2K umjesto dosadašnjih 1,6 W/m2K, a ravnog krova iznosio bi 0,16 W/m2K umjesto dosadašnjih 0,60 W/m2K, a potrošnja energije bi se smanjila kao i emisija CO2

Analizom i usporedbom godišnje potrebne topline za grijanje dolazi se do zaključka da se izradom toplinske izolacije stropa prema tavanu i ravnog krova može godišnje uštedjeti 18868,05 kWh toplinske energije, odnosno 1957,27 m3 prirodnog plina što s cijenom 1 m3 od 3,43 kn donosi uštedu od 6713 kn godišnje.Ako uzmemo da prosječna cijena 1 m2 toplinske izolacije stropa s MW debljine 15 cm iznosi 150 kn, a ravnog krova s XPS pločama debljine 15 cm iznosi 250 kn te izračunatim površinama, dolazimo do zaključka da je JPP= 245x150+60x250/6713= 48750/6713 = 7,26 godinaOdnosno jednostavni period povrata ove investicije iznosi 7,3 godine.

Toplinskom izolacijom stropa prema tavanu i ravnog krova predmetna zgrada imala bi energetski razred F s Q H,nd, rel = 216 [%].Godišnja ušteda toplinske energije iznosila bi 19,88.

ZAMJENA POSTOJEĆE VANJSKE STOLARIJEPostojeći vanjska stolarija je drvena odnosno metalna ugrađena tijekom izgradnje i rekonstrukcije zgrade.Ventilacijski gubici kroz takve vanjske otvore su prilično veliki i potrebno ih je zamijeniti novom PVC stolarijom koja ima koeficijent prolaska topline minimalno 1,4 W/m2K.Zamjenom vanjske stolarije potrošnja energije bi se smanjila kao i emisija CO2 Analizom i usporedbom godišnje potrebne topline za grijanje dolazi se do zaključka da se zamjenom vanjske stolarije može godišnje uštedjeti 17280 kWh toplinske energije, odnosno 1792,53 m3 prirodnog plina što s cijenom 1 m3 od 3,43 kn donosi uštedu od 6148 kn godišnje.Ako uzmemo da trenutna tržišna cijena nove PVC stolarije s koeficijentom prolaska toplina za cjelokupni otvor od min. 1,4 W/m2K iznosi cca 1.500 kn/m2 i ukupnom površinom vanjske stolarije od 51,4 m2 dolazimo do zaključka da je JPP= 51,4x1.500/6148 = 77100/6148 = 12,54 godine.Odnosno jednostavni period povrata ove investicije iznosi 12,5 godina.Zamjenom vanjske stolarije na zgradi predmetna zgrada imala bi energetski razred F s QH,nd, rel = 219 [%].Godišnja ušteda toplinske energije iznosila bi 18,2 %.

PRIJEDLOG MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA SMANJENJE POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJEMJERA E1 – RACIONALNIJE KORIŠTENJE KOMPJUTERSKE OPREMEZaposlenicima se preporučuje da naštimaju monitore da nakon 10 minuta nekorištenja automatski prijeđu u stand-by mode, a kompjutere da odu u sleep mode nakon 30 min nekorištenja.Potencijalne uštede koje bi se ostvarile navedenim ugađanjima ovise, naravno, i o načinu korištenja računala, međutim zasigurno se radi o redu veličine 10%. Ono što je važno napomenuti je da ova vrsta mjera ne zahtijeva nikakve dodatne troškove.MJERA E2U objektu se nalaze profesionalni uređaj te termička trošila koji predstavljaju velike potrošače električne energije. Prilikom zamjene takvih uređaja novima preporučuje se odabrati energetski razred A ili bolji. S obzirom da postojeći uređaji u zgradi nemaju na sebi oznaku energetskog razreda ne može se odrediti kolika ušteda bi se ostvarila prilikom njihove zamjene. Međutim vrlo je izvjesno da bi se, kad bi se zamijenili novim klase A, ostvarila ušteda električne energije.MJERA E3Preporuka je da se žarulje sa žarnom niti zamjene sa odgovarajućim fluokompaktnim žaruljama. Cijena jedne fluokompaktne žarulje je cca 35,00 kn bez PDV-a.

PRIJEDLOG MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI U TERMOTEHNIČKIMSUSTAVIMAS obzirom na to da je kotao u zgradi od vremena plinifikacije zgrade 1994. godine i da radijatorske jedinice nisu opremljene termostatskim radijatorskim setovima analizirana je mogućnost zamjene postojećeg kotla novim kondenzacijskim plinskim kotlom i ugradnja termostatskih setova na radijatorske jedinice s osnovnim ciljem smanjenja potrošnje prirodnog plina, troškova prirodnog plina, direktnih emisija CO2 u okoliš te postizanja boljeg komfora u prostorima zgrade.

MJERA S1 - UGRADNJA TERMOSTATSKOG SETA NA RADIJATORENajčešći problem u sustavima grijanja je nepostojanje regulacije temperature prostora po pojedinim prostorijama. Takav sustav dovodi do toga da se prostor jednako grije bez obzira na stvarno potrebnu temperaturu u pojedinim prostorijama. Posljedica je pregrijavanje pojedinih prostorija, a

zbog nemogućnosti jednostavnog reguliranja temperature osim provjetravanjem prisutni su veliki gubici topline.Potrošnja energenata koliko ovisi o klimatskim uvjetima, vanjskoj ovojnici zgrade te orijentaciji zgrade, toliko ovisi i o ponašanju korisnika. Ukoliko korisnik neracionalno koristi energente, grije se na temperature više od preporučenih za pojedinu namjenu, nekontrolirano ventilira prostor, dolazi do nepotrebne potrošnje toplinske energije. Za svaki stupanj povišenja temperature u prostoru od one potrebne, potrošnja toplinske energije se uvećava za 7%.U predmetnoj zgradi nema regulacije temperature već regulaciju temperature vrši korisnik pojedinog prostora zatvaranjem radijatorskih jedinica ili prozračivanjem pregrijanih prostora.Termostatski ventil s termostatskom glavom na svakom pojedinom radijatoru omogućuje postavljanje temperature na zadanu vrijednost za svaku prostoriju zasebno.Ušteda u potrošnji energenta koje ostvaruje adekvatni termostatski set, prosječno iznosi oko 10 %, premda u nekim slučajevima većih pregrijavanja prostora ušteda iznosi i do 30%.Kako bi se postigla maksimalna učinkovitost termostatskog seta, potrebno je provjeriti i osigurati optimalan hidraulički balans cijevne mreže koji se postiže ugradnjom ventila za hidrauličko balansiranje.Prosječna stvarna godišnja potrošnja prirodnog plina unutar zgrade iznosi 7362 m3 za period 2011.-2013.Kvalitetna regulacija unutarnje temperature ugradnjom termostatskih ventila na svaki radijator te odgovorno ponašanje korisnika može dovesti do uštede od minimalno 10 % od stvarne potrošnje prirodnog plina što iznosi 736,2 m3 što s cijenom od 3,43 kn/m3 bez PDV-a iznosi godišnju uštedu od 2525 kn bez PDV-a. Cijena dobave i ugradnje termostatskog ventila s prigušnicom iznosi zajedno s hidrauličnim balansiranjem cijevne mreže cca 350 kn.Cijena dobave i ugradnje termostatskih ventila s prigušnicom za predmetnu zgradu iznosila bi 23 x 350 kn= 8050 kn.Iz toga proizlazi da je jednostavni povratni period investicije JPP= 8050/2525= 3,19 godina odnosno smanjenje emisije CO2 bi u tom slučaju iznosilo 1,42 godišnje.

MJERA S2 - UGRADNJA NOVOG KONDENZACIJSKOG PLINSKOG TOPLOVODNOG KOTLANakon provedbe građevinskih mjere energetske učinkovitosti na zgradi potrebno je zamijeniti postojeći stari neučinkoviti kotao s novim visokoučinkovitim kondenzacijskim plinskim kotlom.Novi izračun toplinskih gubitaka zgrade s obnovljenom vanjskom ovojnicom zgrade dati će točne toplinske potrebe zgrade i sukladno tomu i snagu kotla kojeg je potrebno ugraditi.Ugradnjom plinskog kondenzacijskog kotla nakon energetske obnove vanjske ovojnice zgrade uštedjeti će se minimalno 2036 kWh toplinske energije godišnje odnosno 211 m3 prirodnog plina što iznosi uštedu od 724 kn godišnje te godišnje smanjenje emisije CO2 od 0,41 t.

4.3. Opća županijska bolnica Požega, Osječka 107, 34000 Požega Podružnica Gradska Bolnica Pakrac, Bolnička 74, 34550 Pakrac

Zgrada je izgrađena na k. č. 24/2, k.o. Pakrac, korisne površine 9.176,00 m2.

Po katovima zgrade i u prizemlju su smješteni bolnički odjeli (rodilište, interni odjel, operacija, jedinica intenzivnog liječenja, bolnička ljekarna, laboratorij, dječji odjel, uprava…) Glavni ulaz u zgradu je sa zapadne strane, sve su etaže povezane stubištem i dizalom, kotlovnica i kuhinja bolnice se nalaze u zasebnim zgradama.

Uz vizualni pregled građevine, za potrebe energetskog pregleda korišteni su dostavljeni nacrti zgrade, te informacije od naručitelja.

Zgrada je izgrađena 1980-tih godina, iz materijala tipičnih za taj period, a sanacija je izvršena 1996. godine.

Visina zgrade je prizemlje i 4 kata. Sav prostor je grijan. Vanjski zidovi zgrade su građeni šupljim blokovima od gline i armiranim betonom te obostrano

žbukani vapneno cementnom žbukom. Strop 4. kata prema potkrovlju je izveden kao armirano betonska ploča toplinski izolirana slojem

EPS-a debljine 5cm.Prozori su u aluminijskim okvirima, imaju ostakljenje dvostrukim “izo“ staklom.Zgrada je proračunata kao jedna zona projektne temperature grijanja 20°C , vrijeme grijanja 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu

4.3.1. Opis općeg stanja građevine i vanjske ovojnice građevineFasada i vanjska stolarija nisu u dobrom stanju jer ne zadovoljavaju zahtjeve energetske učinkovitosti. Vanjska stolarija izvedena je od izo stakla sa aluminijskim okvirima. U tablici su navedene konstrukcije vanjske ovojnice zgrade s pripadajućim koeficijentima prolaska topline te pripadajućom površinom u proračunu potrebne toplinske energije za grijanje i hlađenje zgrade (obračun prema vanjskim dimenzijama zgrade).

Toplinski gubici kroz vanjsku ovojnicuProračun potrebne toplinske energije je proveden prema Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/15) za stvarne meteorološke podatke relevantne meteorološke postaje Bjelovar te za referentne meteorološke podatke za kontinentalnu Hrvatsku. U proračun su uzeti prosječeni parametri rada sustava: rad sustava 24 sata kroz 7 dana u tjednu, projektna unutarnja temperatura grijanja 20°C, unutarnji toplinski dobitak 6 W/m2. Prirodnom ventilacijom ostvaruje se broj izmjena zraka je 0,6 h-1 za vrijeme korištenja zgrade, bez dodatne prisilne ventilacije

Specifična potrebna toplinska energija za grijanje za stvarnu klimu je 124,09 kWh/m³, dok je maksimalna dozvoljena za zgradu ovih geometrijskih karakteristika 28,50 kWh/m³. Proračunom za referentnu klimu kontinentalne Hrvatske izračunata je relativna potrebna toplinska energija za grijanje QH,nd,rel = 105 % što zgradu svrstava u energetski razred D.

4.3.2. SUSTAV GRIJANJA, HLAĐENJA, VENTILACIJE I KLIMATIZACIJE (GHVK sustav)

U građevini je izvedena instalacija grijanja, instalacija hlađenja i priprema tople potrošne vode. Grijanje : sustav centralnog grijanja – kotlovnica 1.250 kW Ventilacija : prirodna Hlađenje : 8 klima komora, split rashladni uređaji Potrošna voda : gradski sustav distribucije Sve etaže predmetnog objekta su grijane osim potkrovlja koje je trenutno neuređeno. Grijanje je izvedeno kao centralno grijanje, u kotlovnici se nalaze 2 plinska kotla Viessmann Vitoplex 300 sa Weishaupt plamenicima i spremnicima PTV. Nazivna snaga oba kotla je 1.250 kW, te zadovoljavaju potrebe objekta za grijanje i pripremu PTV. Grijanje je izvedeno preko četiri kruga grijanja gdje je temperaturni režim max 70/50 oC. Ogrjevna tijela (radijatori) su izvedeni s radijatorskim ventilima bez mogućnosti termoregulacije

4.3.3. PRIPREMA SANITARNE TOPLE VODEPriprema tople potrošne vode u građevini izvedena je preko kotlovnice koja ujedno služi i za zagrijavanje ogrjevne vode sutaav grijanja. Za pripremu PTV se koriste 4 spremnika zapremine svakog po 1000 litara (Viessman Vitocel V 100). Građevina je priključena na gradski sustav distribucije te ukupno postoji 308 umivaonika, 71 wc, 1 pisoar, 53 tuša. Dnevna potrošnja iznosi cca 65 m3.

4.3.4. SUSTAV ELEKTRIČNE RASVJETESustav rasvjete u objektu sastoji se od različitih izvora svjetlosti. Tipovi rasvjete u objektu su u najvećoj mjeri T8 fluo cijevi dok se koriste i fluokompaktne (štedne), halogene sijalice i klasične žarulje sa žarnom niti. Ukupna instalirana snaga rasvjete je 110,90 kW.Regulacija rasvjete je riješena lokalnim upravljanjem zidnim sklopkama. Općenito stanje rasvjete je zadovoljavajuće.

4.3.5. OSTALI POTROŠAČI ELEKTRIČNE ENERGIJEMeđu ostale potrošače električne energije spadaju uredska oprema (računala, printeri, monitori i fotokopirni uređaji), kuhinjska oprema (hladnjak, štednjak, napa, mikrovalna pećnica, perilica posuđa), cirkulacijske pumpe u kotlovnici te ostali uređaji.

4.3.6. SUSTAVI POTROŠNJE VODEZgrada je priključena na gradsku vodovodnu mrežu te ima 100 izljevnih mjesta

4.3.7. ENERGETSKA ANALIZAKako bi se razumjela potrošnja energije u zgradi napravljen je pregled utrošene energije te pratećih troškova. U pregledu potrošnje po pojedinim energentima napravljena je bilanca potrošnje po karakterističnim tipovima trošila. Troškovni pregled uključuje i troškove za vodu te se i kao pregled potrošnje energije odnosi na tzv. referentnu potrošnju. Energetske potrebe zadovoljene su kroz opskrbu električnom energijom i prirodnim plinom. Električna energija se na lokaciji koristi za napajanje svih električnih uređaja, električne rasvjete te hlađenje. Prirodni plin se koristi za grijanje u zimskim mjesecima. Kao referentna potrošnja prirodnog plina, vode i električne energije je uzet prosjek potrošnje svih dostupnih podataka tj. potrošnja za 2015., 2016. i 2017. godinu. Uz navedene energetske pokazatelje potrošnja na lokaciji ima utjecaj na okoliš. Ekološki pokazatelji iskazuju se emisijom ugljičnog dioksida (CO2). Ukupna godišnja emisija CO2 koja je vezana uz potrošnju energije zgrade izračunata je kao zbroj emisija vezanih uz potrošnju svakog pojedinog energenta te za referentu godinu iznosi 235,41 t. Emisija uzrokovana potrošnjom električne energije pokriva oko 76%, prirodnog plina oko 21%, a vode 3% ukupne emisije CO2 zgrade.

4.3.8. ANALIZA I MODELIRANJE POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJEElektrična energija se na lokaciji koristi za napajanje rasvjete, hlađenja, ventilacije, te svih ostalih potrošača električne energije. Razvodom električnih instalacija po zgradi postoje razvodni ormari na svakom katu iz kojih se daljnjim razvodom električnih instalacija izvode vodovi za rasvjetu, utičnice opće namjene i ostale potrebe. Korisnik je dostavio račune za utrošenu električnu energiju za trogodišnje razdoblje. Procijenjena referentna (prosječna) potrošnja električne energije objekta iznosi: 757.940 kWh/god.

4.3.9. ANALIZA I MODELIRANJE POTROŠNJE TOPLINSKE ENERGIJE (OGRIJEVNOG ENERGENTA/ENERGIJE PO TIPU ENERGENTA)

U građevini se za potrebe grijanje, PTV-a koristi prirodni plin te je izvedeno centralno radijatorsko grijanje sa pripremom ogrjevnog medija u toplovodnom plinskom kotlu. Kao ogrjevna tijela koriste se radijatori. Instalirana snaga svih radijatora je cca 1.017 kW, radijatori su u najvećoj mjeri Al-člankasit LIPOVICA. Grijanje je izvedeno preko dva plinska kotla, snage 1.250 kW, stupnja iskoristivosti 0,92. Od strane investitora su na uvid dani računi za 2015., 2016. i 2017. godinu. Referentna godišnja potrošnja prirodnog plina iznosi 226.914 kWh/god.

4.3.10. ANALIZA I MODELIRANJE POTROŠNJE VODEReferentna godišnja potrošnja vode: 20.959 m3/god. Ukupna referentna godišnja potrošnja vode za građevinu je procjena kao prosjek potrošnje u protekle tri godine.

4.3.11. PRIJEDLOG MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTIUSPOSTAVA SUSTAVA GOSPODARENJA ENERGIJOM

Energetska učinkovitost ili poboljšanja u energetici kombinacija su mjera koje su vezane uz tehnologiju, ali i uz ljudski faktor. Potrebno je djelovati na svaki energetski neučinkovit sustav, ali i na ponašanje svih korisnika, kako bi se smanjili troškovi za energiju i negativni utjecaj na okoliš. Osnova SGE-a je redovito praćenje i mjerenje potrošnje energije i povezivanje potrošnje energije s razinom aktivnosti koja tu energiju troši. Proces nabave rasvjetne, kuhinjske i ostale opreme također treba uvrstiti u sustav gospodarenja energijom. Na postojećoj opremi postoji puno mjesta za primjenu mjera energetske učinkovitosti. Prilikom nabave nove opreme u jedan od kriterija odabira mora postati visoka energetska učinkovitost. Racionalizacija potrošnje vode jedna je od mogućnosti za ostvarivanje ušteda. Obilaskom je utvrđeno kako trenutno ne postoje gubici uslijed neispravnosti sanitarnih uređaja (izljevnih mjesta). Moguća su neželjena ispuštanja u vodovodnom sustavu, prije svega zbog starosti vodovodne mreže. U uobičajenoj praksi se gubici (nekontrolirana istjecanja vode) rješavaju tek u slučajevima kada su vidljivi na površini ili nakon dobivenog računa za vodu. Potpunom uspostavom SGE-a ukupne procijenjene godišnje uštede procjenjuju se na 6-8% referentne potrošnje električne energije, toplinske energije i vodeUspostava SGE-a započinje definiranjem strategije, uspostavljanjem odgovornosti za energiju i definiranjem tzv. energetskih troškovnih centara (u daljnjem tekstu ETC). Naime, same tehničke mjere bez uspostave SGE nisu dovoljne da bi se ostvarile procijenjene uštede. Energetska efikasnost ili poboljšanja u energetici kombinacija su mjera koje su vezane uz tehnologiju, ali i uz ljudski faktor. Dakle, sustavan pristup osigurava se pravilnim djelovanjem i edukacijom svih djelatnika te podizanjem svijesti o nužnosti brige za energiju i zaštitu okoliša. Potrebno je djelovati na svaki energetski neučinkovit sustav, ali i na ponašanje svih prisutnih u zgradi, kako bi se smanjili troškovi za energiju i negativni utjecaj na okoliš. Svaki kWh nepotrošene energije znači smanjenje emisija ugljičnog dioksida u atmosferu!

4.3.12. Toplinska izolacija pročeljaPredlagati će se mjere poboljšanja vanjske ovojnice jer postojeća nije u dobrom stanju i ne postiže dobre vrijednosti toplinske zaštite. Konstrukcije izložene velikim temperaturnim promjenama nisu stabilne i plošna temperatura obodnih konstrukcija grijanih prostora nije zadovoljavajuća. Vanjski zidovi izvedeni su kao zidovi od armiranog betona i šupljih blokova od gline bez toplinske izolacije. Završna obrada pročelja je žbuka. Vanjska stolarija ne brtvi vrlo dobro, a izo stakla ne postižu dobre vrijednosti toplinske zaštite. Predlaže se toplinska izolacija zidova izvedbom kontaktne fasade (ETICS) s toplinskom izolacijom MW debljine 14 cm, λ=0,032 W/mK, sa završnom obradom tankoslojnom silikatnom žbukom. Izvesti će se toplinska izolacija svih zidova pročelja. Izvedba toplinske izolacije značajno će povećati ugodnost boravka u prostoru.

4.3.13. Toplinska izolacija ravnih krovovaPreporuča se toplinska izolacija stropova prema tavanu slojem MW debljine 14 cm, λ=0,032 W/mK. Predloženom mjerom se poboljšavaju postojeći koeficijenti prolaska topline stropa prema tavanu.

4.3.14. Zamjena vanjske stolarije: vrata i prozoraPreporuča se i zamjena prozora i ulaznih vrata radi loših karakteristika propuštanja topline. Minimalne zahtjeve toplinske zaštite odnosno koeficijenta prolaska topline za prozore i ostakljena balkonska vrata i staklene stijene U≤ 1,6 W/m2K je moguće ostvariti PVC 5-komornim profilom s 3 brtve i dvostrukim izolacijskim staklom s plinovitim punjenjem (Ar) i lowe premazom (Uf= 1,4 W/m2K, Ug= 1,1 W/m2K, g=0,6), Uw=1,19 W/m2K. Postojeći prozori imaju koeficijente U= 4,0 W/m2K.

4.3.15. Rekonstrukcija ustava električne rasvjete ugradnjom LED rasvjetnih tijelaMjera predviđa zamjenu postojećih rasvjetnih tijela koja koriste fluokompaktne (štedne) žarulje, fluo cijevi, halogene sijalice i klasične žarulje sa žarnom niti. Postojeću instalaciju rasvjete predviđeno je, nakon prethodne provjere, mjerenja i snimanja stanja zamijeniti sa tehnološki naprednijim i energetski efikasnijim sustavom tj. LED rasvjetom

4.3.15. Ugradnja štednih armatura na izljevnim mjestimaSmanjenje potrošnje vode može se postići : - Ugradnjom perlatora na slavinama iznad umivaonika i sudopera - Ugradnjom štedljivih vodokotlića s dvostupanjskim ispiranjem

Perlator ili raspršivač (mali element na kraju slavine) je nastavak koji pomaže pri štednji vode tako da miješa mlaz vode na slavini s određenom količinom vanjskog zraka. Na taj način štedni perlatori ostavljaju vizualni dojam mlaza bogatog vodom pri čemu stvarni protok vode može biti manji i do 70 %. Perlator je dakle mali element koji je u pravilu navojnim spojem pričvršćen na izljevni kraj slavine i služi za ostvarenje pravilnog mlaza pri istrujavanju vode kroz slavinu i filtriranje nečistoća iz vodoopskrbnog sustava. Štedni perlatori ne samo da štede vodu već smanjuju i potrošnju energenta kojim se grije voda, u ovom slučaju je to prirodni plin. Perlator ili raspršivač je nezaobilazan dio svake suvremene slavine i zapravo predstavlja njezin završni izljevni dio. Zbog nakupljenih nečistoća i nataloženog kamenca perlator se nakon određenog vremena mora skinuti i očistiti, odnosno isprati. Isto tako, preporučljivo ga je skinuti i očistiti svaki puta kada dođe do prekida opskrbe vodom jer se nakon ponovnog uspostavljanja protoka na filtrima nakuplja nečistoća iz cijevi (hrđa, kamenac i sl.) koje mogu otežati protok.

Štedljivi vodokotlići s dvostupanjskim ispiranjem u prosjeku troše između 4 i 5 litara (6 litara) prilikom jednog ispiranja, što je gotovo dvostruko manje od klasičnog vodokotlića s jednostupanjskim ispiranjem. Naime, većina vodokotlića je standardne izvedbe koji prilikom jednog ispiranja troše 9 litara vode. Općenito, vodokotlići su značajni potrošač vode u građevini gdje preko 50 % ukupne potrošnje vode otpada upravo na njih.

4.3.16. SUMARNI PRIKAZ SVIH MJERASumarnim prikazom mjera energetske učinkovitosti prikazane su sve analizirane mjere energetske učinkovitosti sa i bez međuovisnosti s drugim mjerama, te energetske, financijske i CO2 uštede ostvarive primjenom tih mjera.Pojedinačni efekti primjene svake od mjera, kao i primjena mjere u kombinacijama mjera koje su analizirane s ciljem postizanja maksimalnih energetskih ušteda s prihvatljivim periodom povrata investicije

5. OBUHVAT GLAVNOG PROJEKTA ENERGETSKE OBNOVE

Predmet projektnog zadatka definira opseg javne nabave koji se sastoji od 4 (četiri) dijela/faze:5.1. Arhitektonska projektna dokumentacije za energetsku obnovu zgrade u razini razrade glavni projekt5.2. Strojarska projektna dokumentacije za energetsku obnovu zgrade u razini razrade glavni projekt5.3. Elektrotehnička projektna dokumentacije za energetsku obnovu zgrade u razini razrade glavni projekt5.1. Arhitektonska projektna dokumentacije za energetsku obnovu zgrade u razini razrade glavni projektA) ZGRADE Z1, Z2, Z3, Z4, Z5, lokacija Požega, Osječka 107B) ZGRADA PATOLOGIJE, lokacija Požega, Osječka 107C) ZGRADA, lokacija Pakrac, Bolnička 74Projekt mora zadovoljiti sve definirano Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 64/14, 41/15 i 105/15) Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine 76/14, uklj. izmjene i dopune).te Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/15), čl. 63. Ili drugim Tehničkim propisom ukoliko dođe do izmjene važećeg propisa, kao i Tehničke uvjete i mjere energetske učinkovitosti koje moraju biti zadovoljene radi sufinanciranja energetske obnove u zgradama javnog sektora u dijelu maksimalno dopuštenih koeficijenata prolaska topline u svim konstrukcijama te ukupnih toplinskih potreba zgrade.Projektom je potrebno proračunati i dokazati uštede za QH,nd za stvarne potrebe zgrade na godišnjoj razini sa uštedom od minimalno 60 % gledajući sumarno uštede na svim zgradama.Nakon objave Javnog poziva ili ranije ako će biti poznati modaliteti i zahtjevi istoga , arhitektonski projekt treba uskladiti sa zahtjevima Javnog poziva što se tiče sadržaja projekta, obuhvata radova i opreme te tehničkih i drugih uvjeta i zahtjeva.Prije početka izrade projekta potrebno je izraditi arhitektonski snimak postojećeg stanja za svezgrade u obuhvatu obnove.

Snimkom postojećeg stanja osim geometrijskih podataka, odnosno nacrta moraju biti obuhvaćeni :- opći podaci o zgradi;- tehnički opis s procjenom stanja zgrade vezano za zadovoljavanje bitnih zahtjeva za građevinu;- istražni radovi za određivanje karakteristika vanjske ovojnice zgrade, po potrebi;- sastav svih konstrukcija vanjske ovojnice i nepravilnosti u građevnim dijelovima koje bi mogleutjecati na predložene mjere za povećanje energetske učinkovitost-fotodokumentacija postojećeg stanja sa detaljima ovojnice- snimkom postojećeg stanja mora se obuhvatiti analiza ostalih elemenata koji mogu utjecati na mjere energetske obnove kao što su zaštita autorskih prava, zahtjevi prostornoplanske dokumentacije , propisani elementi pristupačnosti te ograničenja postojeće infrastrukture.

Glavni projekt energetske obnove i rekonstrukcije mora sadržavati sljedeće dijelove:1. tehnički opis postojećeg i planiranog stanja s opisom zadovoljenja tehničkih uvjeta za energetsku obnovu;2. projekt racionalne uporabe energije i toplinske zaštite za postojeće i novo stanje s proračunom QH,nd i primarne energije ;-tabelarni sumarni prikaz ušteda pojedinačnih zgrada i sumarno za kompleks 3 zgrade u svim dijelovima glavnog projekta3. nacrti postojećeg i novog stanja ( tlocrti, presjeci, pročelja, krov), s detaljima rješavanja potencijalnih toplinskih mostova i drugih detalja ; situacijski nacrt s prikazom položaja zgrada4. troškovnik radova s projektantskim cijenama i shemama stolarije i bravarije razdvojen po objektima.5. Troškovnik svih radova bez cijena i druga dokumentacija potrebna za javnu nabavu (vidi točku 7. Faze i sadržaj projekta)

NAPOMENA:Ukoliko se nakon izračuna postojećih energetskih potreba zgrade, utvrdi odstupanje od podataka uvažećem energetskom certifikatu / izvješću za više od 20% na QH,nd za stvarne potrebe zgrade iliprijelaz u drugi energetski razred, znatnija izmjena geometrijskih karakteristika zgrade (npr. Ak,Ve, fo i sl.) ili utvrdi druga nepravilnost, projektant treba odmah upozoriti naručitelja tako da naručiteljodmah izradi novi energetski certifikat.

5.2. Strojarska projektna dokumentacije za energetsku obnovu zgrade u razini razrade glavni projektProjekt treba izraditi prema istim zahtjevima propisa i sadržaja kao i za arhitektonski glavni projekt.- (tehnički opis postojećeg i novog stanja, potrebni proračuni i analize, grafički prikazi i sheme, situacijski nacrt s prikazom zgrada i vanjskih instalacija koje se rekonstruiraju na geodetskoj ili katastarskoj podlozi ,troškovnik radova sa projektantskim cijenama i troškovnik za javnu nabavu )- proračun transmisijskih i ventilacijskih gubitaka prema normi HRN EN 12831; građevinske karakteristike biti će definirane u arh. projektu energetske obnove zgrade;- dimenzioniranje opreme termotehničkih instalacija u skladu s tehničkim zahtjevima za sufinanciranje energetske obnove javnih zgrada ;

Projektant može predložiti i druga rješenja osim dolje navedenih i predloženih u ovom projektnom zadatku.Prije početka izrade projekta potrebno je izraditi:- detaljnu analizu postojećeg stanja na lokaciji i dostupnoj dokumentaciji , prema izvješćima o energetskim pregledima, opisima i podacima uz konzultacije sa vanjskim relevantnim stručnjacima za pojedina područja i stručnim službama naručiteljaPrije konačne izrade projekta za svaku mjeru potrebno je izraditi prijedlog energetski učinkovitih rješenja u formi idejnog rješenja s procjenom troškova , koji će se prezentirati stručnoj službi investitora a investitor odobriti prije konačne izrade projektne dokumentacije u smislu tehničkog rješenja i investicijskih troškova.

Projektom je potrebno obuhvatiti sljedeće:1. Mehanički sustav ventilacije s povratom toplineTreba ga predvidjeti u sve prostorije zgrade bolnice u kojima još ne postoji. Mogućnosti izvedbe sustava ventilacije su centralni ili lokalni (za svaku prostoriju ili kombinirano. Nova ovojnica zgrade pretvorit će je u zrakonepropusni objekt. Bez nove mehaničke ventilacije u objektu će pasti kvaliteta zraka, povećat će se udio CO2 u zraku, vlaga iz zraka može se kondenzirati na zidovima i doći do pojave plijesni (sindrom tzv. Bolesne zgrade) što svakako ne odgovara ovakvoj ustanovi . Iz iskustva je poznato da u takvim slučajevima korisnici zgrade otvaraju prozore češće nego prije energetske obnove te zbog toga ne mogu realizirati očekivane energetske uštede. Dodatno je potrebno analizirati i predvidjeti sanaciju (modernizaciju) sustava ventilacije u praonici rublja, kuhinji i restoranu.2. Rekonstrukcija sustava grijanja- na radijatore potrebno je ugraditi (automatske) termostatske antivandal ventile te izvesti prilagodbu vertikalnog cijevnog razvoda tako da se uspostave neovisni balansirani krugovi razvoda po pojedinim cjelinama (minimalno po katovima, poželjno po dilatacijama katova)te ugradnja balans ventila po granama za bolje hidrauličko uravnoteženje sustava. Također je potrebno analizirati sustav grijanja OSC uključivo kuhinje i praonice rublja te predložiti mjere za poboljšanje učinkovitosti kao i Spojnog hodnika koji se grije na manju temperaturu.3.Rekonstrukcija parnog bloka kotlovnicePrema navodima osoblja glavni parni kotao Vaporax 1000 pogonjen plinom radi bez većih kvarova i zastoja (prema navodima osoblja u režimima najvećeg opterećenja), dok kotao na lož ulje stoji kao rezerva i bio je malo korišten (za slučaj korištenja troši relativno veliku količinu lož ulja!). Zbog starosti kotla (1990.) postoji sumnja u pouzdanost opreme i rezervnih dijelova u narednom razdoblju. Investitor želi donijeti odluku o načinu rekonstrukcije parnog bloka odnosno o zamjeni parnog kotla.Prije odluke bilo bi potrebno pribaviti pisani izvještaj i mišljenje servisne službe proizvođača kotla o stanju kotla, mogućnosti nabavke rezervnih dijelova te procjenu troška te izraditi proračun-procjenu potrebe za parom ( moguće i predložiti odmah od kvalificiranog izvođača ugradnju mjerača protoka pare te odrediti stvarne vremenski ovisne potrebe za parom u kotlovnici.).Na temelju analize donijeti odluku o stupnju prioriteta zamjene plinskog - glavnog, a eventualno i rezervnog kotla te o potrebi za građevinskom dogradnjom parne kotlovnice obzirom na skučeni prostor.Projektant treba razraditi građevinsko/strojarsko idejno rješenje za eventualno građevinsko proširenje parne kotlovnice u slučaju odluke za zamjenom oba kotla . Građevinsko rješenje proširenja u tom slučaju nije dio projekta energetske obnove, već će biti zasebni postupak.4. Rekonstrukcija kotlovnice i toplinskih podstanicaZa grijanje Kompleksa koristi se toplovodni kotao ložen zemnim plinom. Kotlovnica proizvodi toplu vodu polazne temperature u ovisnosti od vanjske temperature i pomoću cirkulacijskih crpki šalje prema toplinskim podstanicama pojedinih paviljona Kompleksa. Poseban toplovodni kotao manje snage instaliran je u svrhu zagrijavanja prostora zgrade patologije u zgradi patologije. Većina opreme je starijeg datuma bez elektronike. Obzirom na planiranu sanaciju ovojnice, energetske potrebe zgrada ( kao i ostalih zgrada koje se griju iz zajedničke kotlovnice a koje se planiraju za obnovu u narednom razdoblju) bit će znatno smanjene te treba projektom obuhvatiti ugradnju novih, kondenzacijskih energetski učinkovitih kotlova smanjene nazivne snage sa odvojenim mjerenjem potrošnje energije za pojedine grane odnosno zgrade. Kod toga treba provjeriti postojeći dimnjak za kondenzacijsku tehniku te ga uključiti u rekonstrukciju.Voditi računa da uvijek treba postojati rezervni kotao za slučaj kvara ili problema u opskrbi energenata.U sklopu projekta treba projektirati i sanaciju toplinskih podstanica prvenstveno ugradnjom frekventno reguliranih pumpi i balans ventila, što bi utjecalo na povećanje ušteda u sustavu, uz prethodnu analizu s popisom svih nedostataka toplinskih podstanica.5. Rekonstrukcija vanjskog toplovoda

Trenutno stanje toplovoda ukazuje na potrebu za izmjenama cjevovoda zbog dotrajalosti i dotrajale nedostatne toplinske izolacije od kotlovnice do prodora u zgradu. Rekonstrukcijom cjevovoda doći će do smanjenja gubitaka u distribuciji toplinske energije. Provesti treba kompletnu zamjenu toplovoda (vanjski dio) na trasi minimalno između kotlovnice i glavne toplinske podstanice što treba točno utvrditi otvaranjem na lokaciji. Postojeći kanal može se djelomično predvidjeti za proširenje, što treba obraditi projektom i troškovnikom u koordinaciji s arh.projektom.6. Ugradnja sustava solarnih kolektora za pripremu PTVSustav solarnih kolektora pogodan je za bolnicu jer u njemu i ljeti postoje velike potrebe za PTV. U slučaju izgradnje sustava veće snage , bolnica u ljetnom razdoblju bi mogla ograničeno koristiti toplovodni kotao te na taj način štedjeti na energiji. U zimskom odnosno prelaznom razdoblju sustav bi također osim za PTV služio za potporu sustavu grijanja u kotlovnici.S obzirom na raspoloživu površinu ravnog krova Paviljona 1 procjena je da se može iskoristiti oko 550 m2 krova za potrebe bolničke zgrade. Obzirom na razne elemente na ravnom krovu (ventilacije, krovne vertikale, cijevi i sl. Potreban je detaljan snimak krova, a postavu7. Sanacija povrata kondenzataPrikupljanje kondenzata iz praonice rublja i sterilizacije ispravno je riješeno povratom kondenzata sa spremnikom kondenzata, ali je sustav spreman za sanaciju. Provesti treba kompletnu sanaciju povrata kondenzata i spremnika povrata kondenzata, sa kompletnom armaturom, cjevovodom i toplinskom izolacijom.8. Sanacija sustava vodoopskrbePreliminarnim pregledom sustava, koji je proveden u suradnji s vanjskim stručnjakom za vodovodne sustave i uštede vode, utvrđeno je da je vodovodni priključak od vodomjernog okna nadalje dotrajao i nesiguran te je potrebna zamjena . Također postoje ventili i zasuni u sustavu koji nisu više u dobrom stanju te prilikom njihovog zatvaranja/otvaranja postoji opasnost da puknu do mjere da voda iz njih počne ubrzano istjecati. Provjeriti treba i zasune koji se nalaze na cjevovodu vanjske hidrantske mreže, a važni su za manipulaciju vodom (sigurnost na isključenje vode). Uz eventualnu izmjenu zasuna i ventila preporučena je i ugradnja internih vodomjera za praćenje potrošnje vode, na koje se može ugraditi sustav daljinskog nadzora i očitanja potrošnje vode.Ovom mjerom može se ostvariti znatna ušteda vode te osigurati sustav od mogućih havarija u budućnosti .Dodatno je potrebna izmjena kutnih ventila i optimiziranje potrošača na kutnim ventilima kod izljeva (slavina) jer gotovo sve slavine na sustavu hladne potrošne vode imaju ventile. Na taj način doći će do dodatnih ušteda na izljevima odnosno korisnicima će se ograničiti količina dotoka vode. Visoko montažni vodokotlići u sustavu nemaju deklariranu mogućnost smanjenja potrošnje vode, ali se njihova potrošnja može donekle optimizirati. Pritom treba paziti da količina ispiranja ne bude manja od 6 litara po ciklusu ispiranja. Svugdje gdje je to optimalno i moguće, planirati dvostupanjske niske vodokotliće.9. Zamjena opreme i rekonstrukcija dijela praonice rubljaPraonica rublja je veliki potrošač pare u Općoj županijskoj bolnici Požega; Osječka 107, a koristi zastarjelu i dotrajalu tehnologiju i strojeve. Neki od strojeva više puta su popravljani ili servisirani.Rekonstrukcijom ili zamjenom dotrajalih uređaja za obradu rublja nakon pranja, praonica bi postigla puno nižu potrošnju el. energije i pare, što bi osiguralo manje opterećenje buduće rekonstruirane kotlovnice. Novu opremu planirati zasebno, u dogovoru s isporučiocem opreme s kojim Bolnica surađuje. Ukoliko će se planiranim Javnim pozivom energetski učinkovita oprema također sufinancirati, predvidjeti je troškovnikom i projektom kao sastavnim dijelom projekta.10. Mehanička ventilacija s povratom topline i rashlađivanja praoniceProjektom treba predvidjeti Iskorištavanje otpadne energije odsisnog zraka iz strojeva i prostora praonice odnosno uvođenje rekuperacije.Strojevi za sušenje troše do 6.000 m3/h zraka, a sav otpadni zrak izbacuje se sustavom prisilne ventilacije u atmosferu. Od projektanta se traži da za iskorištavanje otpadne topline u zimskom periodu istraži i predloži rješenja za dogrijavanje praonice (ukoliko je uopće potrebno), dogrijavanje kuhinje ili dogrijavanje drugih prostorija koje se fizički nalaze blizu praonice, a u ljetnom periodu

razmotri moguća rješenja i predloži troškovno optimalno rješenje, ukoliko takvo postoji (npr. zagrijavanje PTV za potrebe praonice otpadnom toplinom zraka). Projektant pri tom mora uzeti u obzir da odsisni zrak sadrži značajne količine vodene pare i predložiti rješenje koje bi moglo iskoristiti i energiju pare (neposredno ili preko kondenzacije).11. Sanacija odvodnje iskorištene vode iz Odjela za dijalizu Na Odjelu dijalize uočeno je bacanje u odvod znatne količine obrađene ali čiste i upotrebljive vode koja se koristi u procesu dijalize. Ova mjera traži nešto detaljniju analizu u suradnji s voditeljem Odjela dijalize, no procijenjeno je da bi se generirale prilične uštedepovratom iskorištene vode u sustav.12. Sustav hlađenja –bolnice lokacija PožegaProjektom treba analizirati i predložiti izvedbu sustava hlađenja za južni trakt bolnice osobito stacionarnog dijela. Ovo rješenje može biti na način centralnog sustava vođenim pod stropom u komunikacijskim koridorima sa stropnim jedinicama a hlađenje u sobama može se regulirati otvaranjem vrata. Projektant može predložiti i drugačije rješenje vodeći računa da se radovima ne smije prekidati funkcioniranje bolnice. Dio prostora već ima sustav hlađenja koji treba valorizirati i po potrebi uključiti u rekonstrukciju13. Sustav hlađenja u prostoru praonice rubljaLjetne temperature u praonici prelaze dozvoljene vrijednosti propisane odredbama o zaštiti na radu. Od projektanta se traži da za rashlađivanje praonice predloži inovativna rješenja koja mogu iskoristiti viškove energije koji ljeti nastaju u praonici i kuhinji ili koja će na optimalan način iskoristiti postojeće dostupne energente.14. Rekonstrukcija grijanja, ventilacija s povratom topline i rashlađivanja kuhinjeProjektom predvidjeti i riješiti iskorištavanje otpadne topline odnosno uvođenje rekuperacije odsisnog zraka iz kuhinjskih napa i linije za pranje posuđa. Projektant treba za iskorištavanje otpadne topline u zimskom periodu predložiti rješenje za dogrijavanje kuhinje, a u ljetnom periodu razmotrtii moguća rješenja i predloži troškovno optimalno rješenje, ukoliko takvo postoji (npr. zagrijavanje PTV za potrebe kuhinje otpadnom toplinom zraka). Projektant pri tom mora uzeti u obzir da odsisni zrak sadrži značajne količine vodene pare i predložiti rješenje koje bi moglo iskoristiti i energiju pare (neposredno ili preko kondenzacije).Ventilacija i grijanje prostora kuhinjeZa kuhinju trebalo provesti analizu isplativosti ulaganja u moderniji i kvalitetniji sustav eko napa i ventilacijskog stropa te uvođenje ogrjevnih tijela u kuhinjuRashlađivanje kuhinjeProjektant treba za rashlađivanje kuhinje predložiti inovativna rješenja koja mogu iskoristiti viškove energije koji ljeti nastaju u praonici i kuhinji ili koja će na optimalan način iskoristiti postojeće dostupne energente.

U sklopu projekta, uz ostalu opremu, po dogovoru s naručiocem, predvidjeti i novu opremu za kuhinju, nove tehnologije koja osim manjeg utroška vode troši i znatno manjeelektrične energije ( slično kao i oprema praonice) .

5.3. Elektrotehnička projektna dokumentacije za energetsku obnovu zgrade u razini razrade glavni projektZa Investitora je potrebno izraditi glavni projekt energetske obnove elektrotehničkih instalacija.Projekt treba izraditi prema istim zahtjevima propisa i sadržaja kao i za arhitektonski glavni projekt.- ( tehnički opis postojećeg i novog stanja, potrebni proračuni i analize, grafički prikazi i sheme, troškovnik radova sa projektantskim cijenama i troškovnik za javnu nabavu )- proračun rasvjete s iskazanim prikazom projektiranih ušteda u skladu s tehničkim zahtjevima za sufinanciranje energetske obnove javnih zgrada ;- izraditi sve tlocrte, presjeke, detalje i sheme koje omogućuju izvođenje instalacija;Projektom je potrebno predvidjeti ugradnju energetski učinkovitije unutarnje LED rasvjete-zamjenu unutarnje na način da nova rasvjeta bude ukupno za svaku zgradu minimalno 30 % učinkovitija u

odnosu na postojeću što treba dokazati proračunom potrebne energije za rasvjetu. Kod toga voditi računa o režimu korištenja prostora te predvidjeti kvalitetnu dugovječnu rasvjetu koja će smanjiti troškove zamjene rasvjetnih tijela. U prostorima gdje je to moguće i potrebno, predvidjeti zamjenu vodova odnosno instalacija u zidovima ukoliko nije tehnički ispravna. Po potrebi uputiti naručitelja da treba organizirati i provesti preliminarna mjerenja i ispitivanja elektroinstalacija i sustava zaštite od munje .Elektrotehnički projekt mora pratiti strojarski projekt što se tiče rekonstrukcije priključaka odnosnonapajanje uređaja i opreme sa svim shemama i nacrtima.

Prije početka izrade elaborata potrebno je izraditi:- snimak/ analizu postojećeg stanja sustava rasvjete s tehničkim podacima i nacrtima po potrebi;- prijedlog energetski učinkovitog rješenja, koji će investitor odobriti prije konačne izrade projektne dokumentacije u smislu tehničkog rješenja i investicijske sume.Projekt rekonstrukcije unutarnje rasvjete odnosi se na zamjenu rasvjetnih tijela, prilagodbu instalacija i ugradnju sustava upravljanja rasvjetom gdje je to potrebno.Preporuka uključuje LED rasvjetu te rasvjetu posebne namjene za specifične potrebe. Pored toga predlaže se ugradnja učinkovitog upravljanja rasvjetom temeljena na upotrebi senzora prisutnosti osoba te razine rasvijetljenosti prostora. Kontrola razine dnevnog svjetla u kombinaciji s detektorima prisutnosti smanjuje troškove energije i do 75% u odnosu na konvencionalne sustave rasvjete bez regulacije.Projektant može predložiti i druga rješenja po vlastitom zapažanju te druge radove ako se pokaže nužno potrebnim zbog zadovoljenja bitnih zahtjeva za zgradu.

Projekt mora biti u skladu s važećim tehničkim normativima i standardima.Projekt treba sadržavati sve definirano Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 64/14, 41/15 i 105/15) te Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/15), čl. 65.

Elaborat smanjenja potrošnje vodeMjere za smanjenje potrošnje vode i rekonstrukcije vodoopskrbnog sustava navedene su u sklopu strojarskih mjera, ali mogu biti prikazane kao zaseban elaborat odnosno projekt.Ovo je praktično i iz razloga što nije poznato hoće li se sve takve mjere sufinancirati u sklopu energetske obnove.Za smanjenje potrošnje vode mogu se predložiti i uobičajene mjere (npr. upotreba štednih armatura, dvostupanjskih vodokotlića gdje je primjenjivo, perlatora, senzorske slavine i sl. uz prethodnu analizu postojeće sanitarne opreme , mogućnosti izvedbe sagledavajući visinu troškova i isplativost.Svi uvjeti za izradu projekta i sadržaj projekta vrijede kao ranije navedeni.Projektant u sklopu glavnog projekta može predložiti i druga rješenja/elaborate racionalizacije potrošnje energije i vode.

POSEBNE ODREDBEUz dokumente koji su predmet ovog projektnog zadatka (Glavni arhitektonski, strojarski i elektrotehnički projekt te Elaborat smanjenja potrošnje vode), izvršitelj se obvezuje naručitelju prezentirati različite pakete tehničkih mjera obnove predmetnih zgrada koje će biti popraćene sa financijskom analizom za pojedina rješenja kako bi naručitelj prije konačnog završetka dokumentacije dobio uvid u moguća tehnička i ekonomska rješenja te mogućnosti financiranja istih i na temelju toga uz potporu izvršitelja odredio konkretne mjere energetske obnove koje će biti predmet projektne dokumentacije, a potom i samih radova.Izvršitelj se obvezuje naručitelju pružiti podršku kod prijave predmetne zgrade za radove na energetskoj obnovi na natječaj. U slučaju drugačijeg sadržaja ili obuhvata projekta za potrebe natječaja projekt će se dogovorno, uz nadoknadu troškova aneksom ugovora, prilagoditi.

Odabrani izvršitelj odgovoran je za cjelovit i sveobuhvatni pristup izradi svih dijelova dokumentacije koja je predmet ovog projektnog zadatka.U slučaju promjena ili nadopuna koje se mogu pojaviti tijekom izrade dokumentacije odabrani izvršitelj dužan je obavijestiti naručitelja nakon čega će se iste službeno uvrstiti kao dodatak ovom projektnom zadatku.Izvršitelj je također prema zahtjevima naručitelja dužan:- prezentirati odabrana rješenja u sklopu izrađene dokumentacije-upozoriti naručitelja na moguće pogreške u definiciji Projektnog zadatka te poduzeti sve potrebne stručne mjere da se te pogreške isprave-projekte izraditi kvalitetno na način da za naručitelja ponudi ekonomična rješenja te po potrebi predložiti naručitelju izmjene Projektnog zadatka u smislu optimizacije Projekta

Faze i sadržaj projektaNaručitelj može odustati od nastavka izrade projekta nakon završetka svake pojedine faze izradeprojekta.Faza I - izrada arhitektonskog snimka postojećeg stanjaNaručitelj ne posjeduje snimak izvedenog stanja objekta u elektronskom obliku. Projektant mora na temelju postojeće dokumentacije i snimka na terenu izraditi arhitektonski snimak zatečenog stanja, te utvrditi sve podatke koji su potrebni za izradu projekta energetske obnove.Faza II - izrada idejnog rješenjaPo izradi snimka zatečenog stanja projektant će prikupiti potrebne podatke te izraditi idejno rješenje koje čini tehnički opis i skice/ analize namjeravanih zahvata i primijenjenih tehničkih rješenja. U slučaju potrebe izvedbe zahtjevnijih istražnih radnji iste će posebno ugovoriti i iste će financirati naručitelj.Na dostavljeno idejno rješenje naručitelj će dati svoju pisanu suglasnost ili zatražiti da se predložena rješenja izmjene.Faza III - izrada glavnog projektaTemeljem dobivene suglasnosti izvoditelj je dužan izraditi glavni projekt. Glavni projekt treba biti dovoljno detaljan da se po njemu mogu izvoditi radovi bez dodatnih razrada. Projekti moraju biti izrađen na način da omogući izvedbu radova po etapama. Projekti se predaju se u četiri uvezena primjerka i u elektronskom obliku. Faza IV - tehnička dokumentacija za potrebe nadmetanjaTehnička dokumentacija za potrebe nadmetanja sadrži:- Skraćeni tehnički opis namjeravanog zahvata;- Objedinjeni troškovnik potrebnih radova s rekapitulacijom u xls obliku;-Izvod iz projekta za izvođenje prilagođen formatu A4 (samo nacrti koji su neophodni za dostavu ponude).Tehnička dokumentacija mora biti izrađena na istom obrascu i jedinstveno numerirana. Sve stavke troškovnika moraju biti prilagođene uvjetima za provođenje Javne nabave.Tehnička dokumentacija se predaje u jednom primjerku i u elektronskom obliku u formatu .doc/xls. Sve crteže i tablične dokumente potrebno je ubaciti u jedinstveni tekstualni dokument.Rokovi završetka projekta podložni su reviziji ukoliko rok za prijavu na Javni poziv za sufinanciranje bude kraći od ugovorenog roka te projektant treba projekt završiti u optimalnom roku za prijavu.

IZJAVA PONUDITELJA:Poznati su nam elementi ovog projektnog zadatka temeljem kojih je sastavljena naša ponuda te ovjerom istih prihvaćamo u cijelosti sve njihove odredbe.