KASTAV24. – 27. svibnja 2008. godine

ORGANIZATOR:HRVATSKI SABOR KULTURE

POGLAVARSTVO GRADA KASTVA

POKROVITELJ:MINISTARSTVO KULTURE RH

SUPOKROVITELJ:PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

FESTIVALSKI ODBOR

DEAN JURČIĆ, gradonačelnik KastvaZLATKO KOMADINA, županGORDANA MEDVED, direktorica TZ ŽupanijeDAMIR BAČIĆ, počasni članDEJAN BUVAČ, predsjednik U.O. HSKKREŠIMIR BLAŽEK, član U.O. HSKMIRKO KOVAČEVIĆ, tajnik HSK

ORGANIZACIJSKI ODBOR

UDRUGA ZA ORGANIZACIJU KULTURNIH MANIFESTACIJA

„GRAD KULTURE“ KASTAVtel. 051/691-163, mob. 095/908-0888

2

STRUČNO POVJERENSTVO

ŽELIMIR MESARIĆ, redatelj RAJNA MILOŠ, glumicaJAKŠA FIAMENGO, kazališni kritičar

SELEKTORICA

DUBRAVKA LAMPALOV

VODITELJI RAZGOVORA

STRUČNO POVJERENSTVO

UREDNICA BILTENA

SLAVICA BAKIĆ, novinarka

RASVJETA I TEHNIKA

DAMIR KINKELA

DOBRO NAM DOŠLI!

3

Grad Kastav i ove godine s radošću dočekuje vrijedne kazališne amatere iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva, koji će svojim kazališnim predstavama oplemeniti 48. festival hrvatskih kazališnih amatera i 4. međunarodni festival «Jadran 2008.».

Kastav, grad utvrđen srednjovjekovnim gradskim bedemom s devet obrambenih kula sazdan je na grebenu 378 metara visokog kraškog brijega i dominira nad ovim djelom Kvarnera. Burna je povijest Kastva. Arheološki nalazi govore o životu ilirskog plemena Japoda već u XI. stoljeću prije Krista na području današnjeg grada. Kastav je kroz stoljeća imao posebnu povijest, posebne običaje, posebne zakone, posebnu autonomiju, imao je svoj zaseban unutarnji život… Nema mnogo gradova koji se mogu pohvaliti takvom tradicijom.

Davne 1400. godine zapisan je Kastavski statut, prvorazredni povijesno-pravni dokument koji sadržajem nedvosmisleno razotkriva zbilju i stvarnost kastavske komune u razvijenom srednjem vijeku. Godine 1770. osnovana je u Kastvu redovita pučka škola, jedna od prvih u Hrvatskoj, a godine 1866. u Kastvu je počela s radom prva hrvatska čitaonica u Istri „Čitalnica“. U „Čitalnici“ se odigrava cjelokupni politički i kulturni život Kastavštine, a uz veselice i glazbene programe održavaju se i dramske predstave na hrvatskom jeziku vrlo često sa izraženim nacionalnim nabojem. Upravo je „Čitalnica“ bila pokretačka snaga osnivanju brojnih kulturnih, prosvjetnih, dobrotvornih i potpornih društava u gotovo svim većim mjestima Kastavštine. Bila je to velika snaga što je stajala iza kastavskih prvaka koji su vodili političku borbu, jer su nacionalna, ekonomska i kulturna prava hrvatskog naroda na ovim prostorima uvijek bila ugrožavana od tuđina. Tada je utemeljen amaterski kulturno umjetnički rad po kojem su Kastav i Kastavština poznati i danas.

4

Danas se područje Grada Kastva prostire na površini od oko 11,5 km2, broji više od 10.000 stanovnika, a njegova povijesna jezgra centar je kulturnog, ali i turističkog života. O povijesti Kastva svjedoče mnogi kulturno povijesni spomenici, a prekrasni pogledi sa nekog od kastavskih vidikovaca na Kvarnerski zaljev, otoke, Učku i Velebit, te na zaleđe sve do slovenskih i gorskokotarskih planina posebno očaravaju posjetitelje Kastva. Kada k tome pridodamo ponudu mnogih zanimljivih i značajnih kulturnih i gospodarskih manifestacija, raznoliku i bogatu ugostiteljsku ponudu, te šetnice zelenim šumama Loze i Lužine Kastav Kastav se s pravom svrstava u red omiljenih turističkih odredišta.

Uvijek je, a naročito u današnja vremena, bavljenje kazališnim amaterizmom iziskivalo mnoga odricanja, nezamislivo mnogo uloženog truda, volje i rada dok se program ne nauči i konačno ne pripremi premijera. Upravo zbog toga treba se diviti kazališnim amaterima, kojima svaka nova predstava budi vjeru u njihove mogućnosti. Oni u glumi uživaju, a naročito onda kada uvide da im se kroz kazališni amaterizam širi put koji ih vodi u jedan ograđeni i samo odabranima dostupan svijet umjetnosti. Za to je presudna ljubav, sklonost i duhovna potreba prema glumi i kazalištu.

Pred svaki nastup uvijek ima malo treme, uvijek ima napetosti i uzbuđenja, ali svaki pljesak publike nakon uspješno izvedene predstave donosi puno neizrecivog zadovoljstva i sreće. Uvjeren sam da će i ovogodišnji festival i kazališnim amaterima i publici ponuditi puno lijepih trenutaka…

Svim sudionicima festivala, svim gostima i posjetiteljima tijekom festivalskih dana želim ugodan boravak u našem Kastav – gradu!

Gradonačelnik Grada Kastva:

5

Dean Jurčić, ing.

6

U SUSRET 48. FESTIVALU

I ove je godine grad kulture, drevni i povijesni Kastav na 4 dana širom otvorio vrata dobrodošlice kazališnim zanesenjacima, tim tankoćutnim zaljubljenicima u „daske što život znače“ što su gotovo iz svih krajeva Lijepe naše došli pokazat svoje teatarsko umijeće svima onima koji „ušima priklonitijema i s očima smagljivijemi (radoznalim) stoje za čut i vidjet kugodi lijepu stvar“, kako to davno u prologu Dunda Maroja reče naš ovogodišnji slavljenik Marin Držić.

Kazališni amateri, ti entuzijasti već navikli na podsmijeh bliže i dalje okoline, svaki u svojoj sredini, tamo negdje daleko izvan dohvata reflektora profesionalne kulture, stvarali su svoja mala teatarska čuda zbog kojih su pomnim odabirom selektorice Dubravke Lampalov i prispjeli na ovogodišnji državni festival. Da su financijske i ine prilike dopustile, moglo ih je prema kvaliteti prikazanog biti bar još toliko. Dakako, mislim na 120 prijavljenih i odigranih predstava od kojih je za 48. Festival selektirano samo 14. Iz tog obilja izabrane, predstave nose pečat autentičnosti igre a ne imitativnosti kao i svu raznolikost estetskih, žanrovskih i poetoloških odrednica koje u ukupnoj slici i dovršenom mozaiku, svaka na svoj način, odaju visoku razinu kazališnog amaterizma u Hrvatskoj.

Ovogodišnjem festivalu prethodilo je čak 12 županijskih smotri te smotra kazališnih amatera Zagreba kao i ona Saveza Čeha u Daruvaru. Posebno je važno da su smotre, osim izvršenog odabira, bile vjerodostojan pregled kazališnog amaterskog djelovanja u županijama i pokazale su estetsko i brojčano stanje u sekcijama i ansamblima koji njeguju teatarski izričaj. Zbog toga županijske smotre i ubuduće trebaju biti ogledalo što zrcali amaterska kazališna događanja u županiji, ali i jedino mjesto izbora predstava za državni festival.

7

Ovogodišnji festival, kao i tri prethodna, obogaćen je predstavama 4. međunarodnog festivala kazališnih amatera na koji nam nacionalne organizacije kulture – članice AITA/IATA šalju svoje najbolje predstave. Tako će i ove godine s predstavama iz Češke, Slovenije te Bosne i Hercegovine postojeća raznovrsnost FHKA biti još bogatija a kvaliteta još dojmljivija. Osim toga, prožimanjem domaćeg i međunarodnog festivala svim sudionicima pruža se mogućnost druženja, razmjene iskustava, upoznavanje rada te dogovora za nove predstave i gostovanja.

Zahvaljujem Ministarstvu kulture RH i Primorsko-goranskoj županiji na pokroviteljstvu, gradu Kastvu na gostoprimstvu, suorganizatorima i sponzorima na pomoći, a vrijedne sudionike Festivala pozdravljam i podsjećam na dvije prekrasne rečenice Williama Shakespearea, barda kazališnog umijeća, u koje je sažeo svu istinu i bit teatarskog čina: „Uskladite radnju s riječima, a riječi s radnjom; i naročito pazite da ne prekoračite naravnu umjetnost. Jer sve što je pretjerano protivi se cilju glume kojoj je svrha i u početku i sada, bila i jest, da drži tako reći zrcalo prirodi; da bi pokazala vrlini njezine osobine, preziru njegovu sliku, a samome svijetu i srži vremena njegov otisak i lik“.

Mirko Kovačević, tajnik Hrvatskog sabora kulture

8

SLOVO O SELEKCIJI

I ta pružena ruka publike glumcu kroz nevidljivi prostor zajednički stvorenoga svijeta, trenutak je u kojem teatar dodiruje i pokazuje ono najhumanije u ljudima. Jer tko srce daje, cijelog sebe daje - a tom potpunom davanju ni jedna publika ne može okrenuti leđa.

Petar Veček, PROLOG 21. (NJEGOVO VELIČANSTVO AMATER)

Što će, dakle, četrdeset i osmo izdanje Festivala hrvatskih kazališnih amatera ostaviti kazalištu u nasljeđe? Koje će njegove najmarkantnije crte obojati festivalsku atmosferu, po čemu će biti pamćen unutar bogate povijesti i bogate sadašnjosti hrvatskoga dramskog amaterskog stvaralaštva? Hoće li trag koji ovaj festival za sobom ostavi - nositi u sebi ljepotu i svjetlost što pomaže na putu koji je ispred nas? Koji su, ukratko, bili kriteriji pri izboru četrnaest predstava, četrnaest sastojaka što će u godini 2008. na pozornici u Kastvu oblikovati skladnu partituru, ili - ako vam je tako draže - divan pejzaž, univerzalni teatarski jezik kojim zborimo u ovoj sezoni? Je li to slučajnost da se temeljne vrijednosti izabranih predstava posve podudaraju s temeljnim vrijednostima koje ostaju kada svakoga dana oštro selektiramo (ili izabiremo) svoj život: kada odbacujemo imitativnost; kada tragamo za autentičnošću; kada bježimo od bleferskih poza; kada se od nametljive kićenosti sklanjamo u finoću; kada umorni od površnosti svijeta zagrlimo tankoćutnost i spokoj? Je li potrebno predstave s ovoga festivala grupirati tematski, govoriti o žanrovskim, poetološkim, estetičkim raznolikostima, odrednicama, afinitetima? Ili se to podrazumijeva? A podrazumijeva li se da je u (oprostite!) strahovito strogoj selekciji, za koju je prijavljeno više od stotinu predstava, na državni festival pozvan respektabilan broj mladih i najmlađih hrvatskih amatera? I može li taj podatak biti točan odgovor na sva pitanja o budućnosti domaćega dramskog stvaralaštva? Pritom, ovogodišnje festivalske priče poniru čak u 12. stoljeće, a izviru u našem, 21. stoljeću: ovi ansambli pričaju o onomu što

9

dira naše srce - o ratu i miru, o izgubljenoj generaciji, o Držićevoj ljubavi, o baštini, o Mozartu, o vjeri i nevjeri, o morskim tajnama, o anđelima koji ohrabruju krhke i tješe ranjene…

Ali, bliži li se to pola stoljeća našem festivalu? Je li baš sada to vrijeme kada valja zaviriti u povijest, odškrinuti vrata arhiva diljem zemlje, otpuhnuti prašinu s davnih festivalskih programskih knjižica, pročitati stare novinske tekstove što ih o hrvatskome dramskom amaterizmu ispisivahu lucidni kazališni teoretičari i praktičari? Evo nam, za kraj, jednog SMS-a iz davnina:

“Za najlomniju i najnestvarniju od svih naknada, za aplauz gledališta… Radovati mu se svaki put iznova, svaki mu put iznova prilaziti kao izazovu, boriti se s njime, i za njega, hrvati se, bojati ga se, strepiti zbog njega, željeti ga, poštovati ga, gušiti se od njega zaista, iskreno, čista srca, do kraja svim svojim stvaralačkim potencijalom u ime svoje ličnosti, krajnje pošteno, predati se – to, valjda, znači biti glumac… U tome se - etički - ne razlikuju predstave: amaterske i profesionalne.” (Jelena Lužina – Sladonja: KAZALIŠTE I KAKO GA STEĆI, “Istra” br. 1-2, veljača 1977.)

Dubravka Lampalov, selektorica 48. Festivala hrvatskih kazališnih

amatera

10

SUBOTA, 24. svibnja 2008.

TRG MATKA LAGINJE

12.00 SVEČANO OTVARANJE FESTIVALA

DOM BRAĆE MATEŠIĆ

15.00 AMATERSKO KAZALIŠTE „RANKO MARINKOVIĆ“ - VIS

Milan Begović: AMERIKONSKO JAHTA U VIŠKU VALU

17.00 DRAMSKA SEKCIJA HRVATSKE KULTURNO UMJETNIČKE UDRUGE „TRENK“ – NOVA GRADIŠKAVesna Vlaović: MIRAZ, pučki igrokaz

18.30 STUDENTSKA GLUMAČKA DRUŽINA LUKRECIJAFILOZOFSKOG FAKULTETA IZ ZAGREBAEliza Bertone, Petra Glavor, Iva Milićević, Ivana Vilović LUKRECIJA

20.30 TEATAR „FEDRA“ – BUGOJNOVahid Duraković: ŠEJTANSKI KRUG, drama

11

NEDJELJA, 25. svibnja 2008.

HOTEL „IČIĆI“

10.15 RAZGOVORI O PREDSTAVAMA

DOM BRAĆE MATEŠIĆ

15.00 OPERNA SCENA GLAZBENE ŠKOLE „FERDO LIVADIĆ“ - SAMOBORBranka Cvetković: FIGAROV NETOPIR, opera

16.15 KAZALIŠNA DRUŽINA „PUNKOŠIPAK“CENTRA MLADIH RIBNJAK - ZAGREBDorta Jagić: NATANOVA PJESMA

17.30 PUČKO KAZALIŠTE OGRANKA „SELJAČKA SLOGA“ - BUŠEVECSlavko Kolar: BREZA, drama

20.30 DIVADLO (bez záruky) – PRAG, ČEŠKA Christo Bojčev: TITANIC ORCHESTRA, suvremena

drama

12

PONEDJELJAK, 26. svibnja 2008.

HOTEL „IČIĆI“

10.15 RAZGOVORI O PREDSTAVAMA

DOM BRAĆE MATEŠIĆ

12.00 KAZALIŠNA RADIONICA MALIK RIJEKADamir Miloš: ZOE, igrokaz za djecu i odrasle

15.00 DRAMSKA GRUPA ČEŠKE BESEDE - DOLJANIVlastimil Peška: FAŠNIČKI SUD, komedija

16.30 KUD „SELJAČKA SLOGA“ DONJA DUBRAVAStjepan Škvorc: MEĐA, pučka komedija

18.00 DRAMSKI STUDIO MLADIH DOMA KULTURE „KRISTALNA KOCKA VEDRINE“ - SISAKčlanovi dramskog studija: SISAK, STOJIMO

20.00 GLEDALIŠČE TONETA ČUFARJA – JESENICE, SLOVENIJA

Monty Python: KRALJ ARTHUR IN SVETI GRAL

13

UTORAK, 27. svibnja 2008.

HOTEL IČIĆI

10.15 RAZGOVORI O PREDSTAVAMA

DOM BRAĆE MATEŠIĆ

15.00 „PRILOČKA AMATERSKA SCENA“ - PRELOGBožidar Glavina: DOK VREME CARU MINE, psihološka

drama

16.15 KULTURNO UMJETNIČKA UDRUGA „MOSOR“ - GATA

OD POČELA DO RASULA, prema zapisima don Stipe Kaštelana i Augusta Šenoe prilagodio Trpimir

Jurkić

18.30 GRADSKO KAZALIŠTE JASTREBARSKORay Cooney/adaptacija Nino Škrabe: KIDAJ OD SVOJE ŽENE,

komedija

21.00 UMJETNIČKA ORGANIZACIJA STUDIO KUBUS - ZAGREB

Igor Hamer: JURA, monodrama

Proglašenje dobitnika nagrada 48. Festivala kazališnih amatera Hrvatske.

14

15

AMATERSKO KAZALIŠTE„RANKO MARINKOVIĆ“ - VIS

prema djelu Milana BegovićaAMERIKONSKO JAHTA U VIŠKU VALU

Redatelj: Lenko Blažević, scenograf: Petar Periš, kostimi: Lidija Poduje, izbor glazbe: Joško KoludrovićIgraju: Lina Blažević, Ratko Radišić, Marinko Zupčić, Zdenko Karuza, Mia Sablić, Kristina Vujić, Ivo Pečarević, Dino Peribonio, Lenko Blažević, Issa Ilić, Vesna Roki, Joško Pečarević Tehničko osoblje: Maja Karuza, Sandra Pećarević, Savonka Karuza

Milan Begović u svom djelu "Amerikanska jahta u Splitskoj luci" koju smo mi prenijeli na viški govor i lokalitete, govori o raspadu ondašnje aristokracije. Po mom mišljenju ovo djelo više sliči na melodramu s komičnim situacijama i sretnim završetkom, nego na komediju, kako to piše u originalu. No o tome neka sudi publika i kritika. Kazalište je utemeljeno 1996. godine. Do ove godine uradilo je 13 premijera, sudjelovalo na 11 Festivala hrvatskih kazališnih amatera i dobilo devet nagrada: Lina Blažević 3, Zdenko Karuza 2, Siniša Brajčić 2, Lenko Blažević 1 i predstava 1.Kazalište je gostovalo u Sloveniji, Austriji, Mađarskoj, Švicarskoj te nebrojeno puta diljem Lijepe naše. Na svim gostovanjima postiglo je zavidne rezultate (pohvale gledatelja i kritike).Sve predstave režirao je Lenko Blažević, a na viški govorni idiom prenijela je Lina Blažević.

16

DRAMSKA SEKCIJA HRVATSKE KULTURNO UMJETNIČKE UDRUGE „TRENK“ – NOVA GRADIŠKA

Vesna VlaovićMIRAZ

Redateljica i scenografkinja: Vesna VlaovićIgraju: Helena Vlaović, Pavo Sivonjić, Jadranka Knežević, Branko Vlaović, Milka Oršulić, Kuzman Vonić. Vesna Vlaović, Ana Musić, Marija Funes, Antun Kipšić, Marko Špehar, Vlatka Grozdanović,

Pučki igrokaz "Miraz" je komični običaj iz stvarnog života o udaji kćeri i dogovoru roditelja oko miraza koji udavača donosi u kuću u koju se udaje.Radnja igrokaza je smještena u 50-te godine prošlog stoljeća. Govor kojim glumci govore je izvorni ikavski iz novogradiške Posavine, a nošnje koje glumci nose i svi rekviziti na sceni koje koriste su izvorni iz toga vremena. Igrokaz je do sada izveden nekoliko puta i dobio je vrlo dobre kritike. Na smotri u Sikirevcima 12.1.2008. proglašen je najboljom pučkom predstavom Brodsko-posavske županije. HRVATSKA KULTURNO UMJETNIČKA UDRUGA "Trenk" osnovana je 1994. godine u Novoj Gradiški. Djeluje u nekoliko sekcija: pjevačkoj, dramskoj, tamburaškoj i folklornoj, a od ove godine počeli su rad i s malom djecom. Broji oko 40 aktivnih članova. Nastupali su diljem Lijepe naše kao i u inozemstvu (Italija, Njemačka, Mađarska, BiH). Cilj udruge je njegovati tradicijsku kulturnu baštinu, poglavito Slavonije i Novogradiškog kraja. Članovi tu baštinu žele prenijeti na mlade, potaknuti ih da svoje slobodno vrijeme provedu kreativno, baveći se kulturom. Najveći uspjeh dramske sekcije je dolazak na ovogodišnji 48. Festival hrvatskih kazališnih amatera.

17

STUDENTSKA GLUMAČKA DRUŽINA LUKRECIJAFILOZOFSKOG FAKULTETA IZ ZAGREBA

Eliza Bertone, Petra Glavor, Iva Milićević, Ivana Vilović LUKRECIJA

Redateljica: prof. Mira MuhoberecIgraju: Mia Bagarić, Eliza Bertone, Marija Bošković, Martina Čović, Davor Deranja, Petra Glavor, Ana Gudelj, Marijana Janjić, Iva Milićević, Ivana Vilović, Matko Vladanović, Lukša VragolovTon majstor: Marin Filipović, svjetlo majstor: Adrian Goll

Drama Lukrecija bavi se problematikom odnosa ženske i muške slobode u renesansnom Dubrovniku kao glavnom temom, a uključuje i lik najvećega hrvatskog komediografa Marina Držića. U djelo su ugrađene povijesne činjenice poznate za to doba i Držićev život, a jezik drame sadržava dva idioma; današnji standardni hrvatski jezik kojim govori Pripovjedačica i dubrovački idiom hrvatskoga jezika sredine 16. stoljeća kojim govore ostale dramske osobe. Lukrecija de Ragnina plemkinja je u renesansnom Dubrovniku koja odlučuje istražiti kakvu slobodu imaju muškarci, istovremeno prelazeći sve granice koje su zadane ženama. Na svom putovanju susreće se s Držićem i njegovom glumačkom družinom Pomet, s njima glumi u Držićevoj drami, karta, zabavlja se u krčmi... Radnju drame prati Pripovjedačica, gledajući na pitanje ženske slobode iz današnje perspektive.

Čitav projekt izvodi se pod mentorstvom Mire Muhoberac, prof., a njegov uvodni dio započet je još akademske godine 2005./2006., kada smo pomoću stručne literature istraživali svakodnevni život Dubrovnika sredinom 16. stoljeća, život Marina Držića i njegov opus.

18

Praizvedba drame bila je 27. svibnja 2007.g. u kinu Forum u Zagrebu, a ponovljena izvedba 29. svibnja 2007.g. u istom prostoru. Nitko od navedenih glumaca iz Studentske glumačke družine Lukrecija nije imao prethodnih glumačkih iskustava, osim kolegice Marijane Janjić.Osim dviju izvedbi u kinu Forum, i ovogodišnjeg nastupa na SKAZ-u i 48.FHKA nikada prije nismo nastupali. Svrha projekta je upoznavanje javnosti sa životom i djelom Marina Držića, kulturom, običajima, stavovima i načinom života Dubrovčana sredinom 16.stoljeća na zanimljiv i zabavan način. Iz tog razloga odabrali smo predstavu kao izrazito jak vizualno-akustični medij.Osim toga, željeli bismo naglasiti i važnost međusobnog povezivanja studenata i razvijanje njihovog interesa za stariju hrvatsku književnost. Također, izvedba projekta pružila nam je mogućnost razvijanja vlastite kreativnosti i produbljivanje znanja o dramskom stvaralaštvu i u današnje vrijeme spojiti velike mogućnosti dramskog izričaja, a ujedno i dubrovačkim idiomom uputiti na bogatstvo hrvatskoga jezika.

19

TEATAR FEDRA - BUGOJNO, B&H

Vahid DurakovićŠEJTANSKI KRUG

Redatelj i scenograf: Vahid DurakovićIgraju: Suad Velagić, Nina Čizmo, Jusuf Hozić Caci, Diba Muratspahić, Amel Ugarak, Sanel Ugarak, Melisa Agić, Samir Nuhić, Almir MujagićTehničko osoblje: Edin Čatić, Senad Imamović, Edin Ugarak

Predstava Šejtanski krug obrađuje temu konstantne borbe čovjeka za prestiž koja je naročito izražena u suvremenom kapitalističkom društvu. U toj borbi čovjek je toliko opsjednut pohlepom za moći, slavom i novcem da potiskuje svoje iskonske potrebe - ljubav. Iz tog razloga suvremeni čovjek je nesretan bez obzira na uspjeh koji postiže u svojoj borbi za ostvarenje nametnutih kapitalističkih vrijednosti jer je otuđen od ljubavi.Koristići se podtekstom i temom Istočnog grijeha predstava postavlja pitanje: Da li smo prokleti samim tim što smo ljudi ili smo zli postali taložeći u sebi sve historijske poganluke koji su se nakupili u nama.Light-motiv predstave Šejtanski krug je osnovni postulat Ničeove filozofije: „Sve se slama sve se opet slaže, vječno je sebi vjeran krug bitka“, s dodatkom da je svaki sljedeći krug življi i krvaviji.Premijera predstave je održana 8.6.2007. godine. Predstava je do sada gostovala po mnogim gradovima u BiH i u Makedoniji (43. Festival DAF Kočani).Predstava je dobila sljedeće nagrade:Nagrada za najboljeg muškog glumca – 43. Festival DAF Makedonija.Nagrada za nabolju predstavu - 35. Teatarski festival BiH FEDRA BugojnoNagrada za najbolju žensku epizodnu ulogu - 35. Teatarski festival BiH FEDRA

20

Nagrada za najbolju mušku epizodnu ulogu - 35. Teatarski festival BiH FEDRA Nagrada za najbolju scenografiju - 35. Teatarski festival BiH FEDRA.Teatar FEDRA je osnovan 23.11.1963.godine od strane Skupštine opštine Bugojno. Ali dramski amaterizam u Bugojnu ima mnogo dublje korijenje. Naime, već 1946.godine u sastavu RKUD TRUDBENIK (kasnije KUD BUDUĆNOST) dramska sekcija je izvela premijeru predstave Kako se kalio čelik u režiji Fehima Efendića. Od osnivanja do 1962. godine dramska sekcija je pripremila 57 premijernih i 138 repriznih predstava. Osim u Bugojnu, veliki broj predstava je izvođen na gostovanjima u susjednim mjestima: Travniku, Livnu, Jajcu, Gornjem i Donjem Vakufu, Novom Travniku, Prozoru, Mrkonjić Gradu, Duvnu i Sarajevu. Na II festivalu amaterske drame SR BiH u Trebinju izvanrednom izvedbom drame Operacija, Sekcija dobija odličnu ocjenu od strane stručnog žirija i na osnovu toga stiče status AMATERSKOG POZORIŠTA. U periodu 1962. – 1968. Amatersko pozorište je izvelo 26 premijera i oko 70 predstava, te je redovito sudjelovalo na Festivalu amaterskih pozorišta BiH, a 1966. bilo je domaćin i organizator VIII Festivala amaterskih pozorišta BiH. Godine 1969. osnovano je i LUTKARSKO POZORIŠTE i uprizorene su dvije lutkarske predstve: Snježana i Bijela vila. Na XXXI Festivalu amaterskih pozorišta BiH u Bugojnu 1989.god., Organizacioni odbor mijenja naziv Festivala u novo ime FEDRA (Festival dramskih amatera BiH), a Amatersko pozorište BUGOJNO kao stalni domaćin Festivala, također, mijenja svoje ime u Teatar FEDRA Bugojno. Tokom agresije na BiH 1992. – 1995., rad Teatra FEDRA je zamrznut, da bi se već 1996. godine, upriličila premijera predstave Rasemin sevdah A. Muradbegovića. To je bio početak novg perioda u radu FEDRE, sa novim zaljubljenicima u pozorište. Teatar FEDRA je od 1996. do 2008. godine na tri scene realizovao 26 premijera i 180 repriznih izvođenja predstava uz mnogobrojna gostovanja širom BiH i susjednih zemalja. U 2007. godini Teatar FEDRA Bugojno je dobitnik slijedećih nagrada:- Nagrada za funkcionalnu adaptaciju teksta i njegovanje govornog izraza za predstavu Feniks još nije izgorio na 5. Festivalu srednjoškolskog teatra u Mostaru- Nagrada za glumačku kreaciju Irmeli Sadiković za ulogu Olivere u predstavi Feniks još nije izgorio.- Nagrada za spontanost i originalnost dječije igre za predstavu Ukradeni Princ na 10. Festivalu dječijeg teatra u Gračanici.

21

- Nagrada za najboljeg mladog glumca BiH za Senada Milanovića u ulozi Ribara u predstavi Ukradeni princ na 10. Festivalu dječijeg teatra u Gračanici.

22

OPERNA SCENA GLAZBENE ŠKOLE „FERDO LIVADIĆ“ - SAMOBOR

Branka CvetkovićFIGAROV NETOPIR

Redateljica: Branka Cvetković, scenografkinja: Maja CipekIgraju i pjevaju: Martina Mužinić, Matea Mužinić, Lidija Kedmenec, Marija Maltarić, Marija Blažek, Maja Cipek, Daniel Cvetković, Danijel Zupančić, Tomislav Rešetar, Mihael Cipek, Branka CvetkovićUz glasovir: Tatjana Gačeša, tehničko osoblje: Vjekoslav Brunović

Figarov netopir je predstava koja je nastala slijedom predviđenih događaja. Priča o ljubavi i "toleranciji" smještena je u daleku budučnost kako bi kroz glazbu naglasila obrasce ponašanja koji se od davnina ponavljaju u raznim životnim situacijama.Likovi posuđeni iz poznatih djela pričaju novu staru priču. Izvedba skladbi na izvornom jeziku naglašava pjevanu riječ kao univerzalni jezik.

Operna scena nastala je ove školske 2007./2008. godine kao potreba da se nastava solo pjevanja učini prihvatljivijom i učenicima i publici. Dosadašnji način klasične priredbe, gdje se nižu kompozicije prikladne za srednjoškolsko učenje znače u praksi ponavljanje uglavnom istog gradiva samo s drugim izvođačima. Neminovno postajemo dosadni prvenstveno sami sebi, a statičnost klasičnog koncerta pojačava nelagodu kod mladih pjevača. Ove godine zajedničkim snagama pokušali smo trenutno gradivo uobličiti u priču i tako smo napravili našu prvu predstavu. Povijest ove "Scene" je samo posljedica izbjegavanja padanja u kolotečinu klasičnih priredbi u glazbenim školama i pokušaj približavanja pjevanja kao univerzalnog jezika i onima koje naizgled takva vrsta glazbe ne zanima.

23

KAZALIŠNA DRUŽINA „PUNKOŠIPAK“ CENTRA MLADIH RIBNJAK - ZAGREB

Dorta JagićNATANOVA PJESMA

Redateljica: Dorta JagićIgraju: Nada Horvat, Andreja Bistričić, Nino Pavleković, Sanja Bistričić, Ivan Dežulović, Marijeta Hirc, Barbara Kralj, Danijela Kukić

Predstava problematizira sve aspekte izgovorenih riječi u svakodnevnom životu s naglaskom na obiteljskim situacijama. Bavimo se mnoštvom aspekata odnosa riječi i društvenog života. Nadahnuti smo djelom Jacquesa Lacana i Biblijom.Vjerujemo da je problematika prirode riječi kazališno zapostavljena, te je nama bio izazov pozabaviti se tim problemom. Izgovorene riječi često imaju moć da udahnu život, ili da ga unište.Kazališna skupina "Punkošipak" pri Centru mladih "Ribnjak" okupila se u jesen 2007., pod vodstvom Dorte Jagić s idejom da u hodu, kroz kazališnu igru i dijalog istraži što više aspekata nekih intrigantnih životnih fenomena, osobito utjecaj izgovorene riječi u svakodnevnoj komunikaciji, a koji se u kazalištu, čini se, rijetko problematiziraju. Autorska predstava "Natanova pjesma" je naš prvi, ali nadamo se ne i posljednji projekt, koji je prije svega rezultat zajedničkog rada grupe.

24

PUČKO KAZALIŠTE OGRANKA „SELJAČKA SLOGA“ - BUŠEVEC

Slavko Kolar, dramska adaptacija Borivoj RadakovićBREZA

Redateljica: Romana Rožić, scenografi:, Nenad Rožić, Romana Rožić, kostimi: Ljiljana Detelić, tehnika: Ivica Rožić i Mario DetelićIgraju: Marija Čačić, Zlatko Bobesić, Barica Kovačević, Branko Berković, Nenad Lukić, Marina Vnučec, Marica Grđan, Lidija Majcenić, Franjo Detelić, Matija Detelić, Vera Pribanić, Damir Brebrić, Zlatko Vnučec, Ivan Robić, Franjo Kos

Za hrvatsku književnost i kulturu, posebno našu kajkavsku, «Breza» Slavka Kolara je apsolutna klasika. Djelo je na istoj razini kao i «Balade Petrice Kerempuha» Miroslava Krleže. Rečeno je: «kada bi se u svemir trebao poslati neki zapis, svjedočanstvo o hrvatskoj kulturi, tada bi to trebao biti A. Babajin film Breza» (H. Hribar). Široj javnosti je malo poznato da je ta slavna pripovijetka nastala u našem zavičaju, u Vukomeričkim Goricama, a većina misli da se radnja zbiva negdje u Zagorju. Surovi seljački život u kojem se ljudi bore s kršćanskim ali i gotovo magijskim poimanjem života kao i međuljudske odnose, koji su posljedica teškog materijalnog i neprosvijećenog duhovnog stanja, Slavko Kolar je opisao dok je kao agronom radio u Hruševcu Gornjem. «Kroz suze i smijeh», kritički ali ne bahato i nadmeno, već s ljubavlju, Kolar je stvorio svoje «junake». Posebnom je pažnjom izdvojio ženske likove. Tako je opisao i djevojku Janicu, nježnu i profinjenu, «brezu među bukvama». Janica je jedan od najjačih ženskih likova u hrvatskoj književnosti. Ona je svjetlo u mraku, biće koje nadvisuje to realno ali i duhovno blato. Sve su to razlozi zašto je Pučko kazalište Ogranka Seljačka sloga odlučilo uprizoriti «Brezu». Osim što glumci dobro razumiju mentalitet podneblja, bitno je što se baš mi osjećamo pozvani njegovati naš specifični kajkavski jezik, kojim govore i Kolarovi likovi. Dramsku adaptaciju pripovijetke

25

napisao je Borivoj Radaković,a za izvedbu u Buševcu, tekst je dodatno preveden na naše narječje. (Z. Bobesić)Bitno je napomenuti da se Radakovićeva adaptacija razlikuje od poznatog filma. Sam tijek događanja je «izvrnut» pa se Janičin život i kobna udaja za Marka Labudana otkriva tek u drugom dijelu predstave kao posljedica buncanja tijekom njezine bolesti. U ovoj kazališnoj verziji dominiraju izvrsni dijalozi što je poseban izazov za glumce našeg pučkog kazališta.

Ogranak „Seljačka sloga“ Buševec kontinuirano djeluje od 1920. godine i s ponosom nosi naziv matične Seljačke sloge u Hrvatskoj.U društvu danas djeluje nekoliko sekcija; folklorna, dramska, etno, foto-video, arhiva i uredništvo lista „Godišnjak“, što ukupno čini broj od 450 članova društva od kojih je dvjestotinjak svakodnevno aktivno. Redoviti smo sudionici svih važnijih smotri i festivala u Hrvatskoj a i šire, gdje dobivamo priznanja za trud i kvalitetu izvođenja programa. Osobito smo ponosni na 30 godišnju suradnju s Hrvatima izvan domovine: u Austriji, Mađarskoj, Rumunjskoj i Njemačkoj, a posljednjih desetak godina u Kanadi i Slovačkoj.2006. godine dobitnici smo nagrade Zagrebačke županije za doprinos ugledu i promociji Zagrebačke županije u zemlji i svijetu,te nagrade Grada Velike Gorice „Zlatne podgutnice“ za doprinos ugledu i promociju grada u zemlji i svijetu.Dramska sekcija Pučkog kazališta djeluje od 1923. godine, a u svojoj dugoj povijesti pripremljeno je preko 120 premijera s preko 1000 nastupa diljem Lijepe naše te u Mađarskoj i Rumunjskoj.Posljednji veliki uspjeh Pučko kazalište je postiglo 2004. godine s predstavom „Matijaš Grabancijaš Dijak“ od Tituša Brezovačkog, a u režiji Ivana Rožića kada smo na 44.Festivalu hrvatskih kazališnih amatera na Visu dobili nagradu za očuvanje i njegovanje baštine.

26

DIVADLO (bez záruky) – PRAG, ČEŠKA

Christo BojčevTITANIC ORCHESTRA

Redatelj, scenograf i tehnika: David SlížekIgraju: Zdeněk Grečnár, Pavel Nýdrle, Gabriela Vlková, Petr Macek, Petr Bláha Nejedlý

Život je «Titanik» i svi smo mi putnici. Ali kako se izbaviti? To zna samo veliki mađioničar Hari Houdini, koji će spasiti čitav orkestar jednim od najgrandioznijih trikova. Ale-hop!

Napuštena željeznička stanica usred polja, u kojoj živi nekoliko skitnica. Meto usredotočeno savija notne listove i siječe ih nožem na četiri komada. S vremena na vrijeme s listova pročita po koje ime “Bethoven, Bach, Herbert von Karajan i sl. Na kraju, sakuplja narezane listove, otvara vrata zahoda i listove zakiva čavlom. Pogleda na sat i započne lupati po prozorima…

Divadlo (bez záruky) Praha amaterska je dramska grupa osnovana 1991. u Pragu. Tijekom godina promijenila je nekoliko stilova i dramaturgija. Od eksperimentalnih do egzistencijalnih, preko klasične komedije do današnjih „Život je misterija“ vremena. Grupa je ostala usredotočena na predstave koje nude „nešto više“ ispod površine. Njeni članovi dijele zajedničku viziju: kazalište je način pričanja zanimljivih priča, provokacija mašte, pogled na život na drugačiji način.

27

U zadnje vrijeme grupa je fokusirana na tekstove još neizvedene u Češkoj. Najčešće to su tekstovi suvremenih europskih pisaca.Divadlo (bez záruky) Praha redovito nastupa na Češkim amaterskim festivalima. Godine 1997. predstavljalo je Češku s vlastitom predstavom (Priča) na festivalu u Latviji.Divadlo je organizator godišnjeg festivala Karlinska Triska u Pragu.

28

KAZALIŠNA RADIONICA „MALIK“ - RIJEKA

Damir MilošZOE

Redateljica: Jelena Lopatić, dramaturginja: Lana Šarić, Scenografkinja: Lara Mamula, dramska pedagoginja: Denis KirinčićIgraju: Roberta Barešić, Ema Delač, Filip Diklić, Luna Maria Fece, Mia Katarina Fece, Mergime Gashi, Sanela Graca, Dorian Hoppe, Michaela Jović, Lucija Lerga, Dorian Mataija, Sven Marin, Barbara Matajčić, Petra Matić, Ira Popović, Laura Roman, Filip Siladjev, Laura Šalov, Leo Šamanić, Filip Šango.

Izabrali smo ovaj kratki dječji roman Damira Miloša jer se bavi temom more koja je bliska našem gradu, sagledanom iz perspektive jednog dječaka/djevojčice. Svi stanovnici Rijeke, lučkoga grada nedvojivo vezanog za more, prepoznat će svijet koji želimo uprizoriti. Ono što nas je posebno potaknulo na inscenaciju ovoga teksta jest fantazmagorični podmorski svijet kojem je Miloš udahnuo ljudske osobine (svijest i govor), a koji progovara o svojim problemima, uglavnom ekološkog karaktera, čiji smo uzrok MI – ljudi. Time predstava dobiva ozbiljniji i angažirani kazališni pristup.Iako je roman pisan iz perspektive jednog dječaka, Zoe kod nas ipak igra djevojčica čime smo željeli pokazati jednakost sve djece bez obzira na njihov spol. Putem njezinog odnosa s djedom (Zoe kao simbola sve djece) u kojem ona ribareći s njim na moru sazrijeva, ukazujemo i odraslima i djeci na bazične odnose harmoniziranog rasta i stasanja u odraslu i odgovornu osobu.

Kazališna radionica „Malik“ započela je s radom u jesen 2000. god., pri Domu mladih Rijeka, a od srpnja 2007. god. djeluje kao Udruga.

29

„Malik“ Rijeka okuplja šezdesetak djece i mladih iz osnovnih i srednjih škola Rijeke, koji su se za tu aktivnost odlučili vlastitim izborom kako bi oplemenili svoje slobodno vrijeme, i jedan je od rijetkih u gradu koji se izvan redovitih odgojno-obrazovnih institucija bavi dječjom kazališnom umjetnošću i stremi ka formiranju dječjeg kazališta kojeg, na žalost, grad Rijeka nema. Redovito sudjelujemo u manifestacijama koje organizira Grad Rijeka kao što su Dani Sv. Vida, Dan bolesnika, Božićni sajam... Osim u Rijeci nastupamo u cijeloj Hrvatskoj i šire. Članovi smo i Assiteja, međunarodne organizacije dječjih kazališta i Hrvatskog sabora kulture, te u okviru tih organizacija natječemo se i nastupamo na festivalima u njihovoj organizaciji. Do sada smo veoma uspješno realizirali ove predstave: Moj grad na vodi, Tko si ti?, Letimo, San ljetne noći i Zoe.

30

DRAMSKA GRUPA ČEŠKE BESEDE - DOLJANI

Vlastimil PeškaFAŠNIČKI SUD

Redateljica: Svjetluška ProkopićIgraju: Zdeno Janota, Slavica Bublić, Željko Dostal, Mario Bublić, Danijel Jerman, Radko Janota, Adriana Dostal, Alojz Stranjik, Renato Žuger, Željka Tometić, Mirko Šulc, Amalija Stranjik, Marica Cajsperk, Zdenko Kralj, Jiri Brandeis, Vlado BahnjikTehničko osoblje: Željka Joščak, Lidija Polenus, Zdravko Bublić, Pajo Prokopić, Zdravko Joščak, Dražen Polenus

Predstava „Ostatkový soud“ ili „ Fašnički sud“ češkog autora Vlastimila Peške nastala je 2000. godine. Ova komedija je jednočinka u trajanju od 45 minuta. Glumci su različitog dobnog sastava( od 16 do 60 godina) i sami izrađuju kostime, rekvizite i scenu.U doba fašnika u seoskoj gostionici se sudi raznim klevetama, tračevima i narušenim međususjedskim odnosima. Kao što svaki sud ima sudca, tužitelja i porotu, tako ima i ovaj. Jedino što nedostaje su optuženi. Stoga prisutni u sudnici igraju optužene kako bi što vjernije dočarali situacije i odnose kojima se sudi. Pošto u sudnici nema dovoljno žena, ženske uloge igraju muškarci ili obrnuto. Tako poneki akteri igraju nekoliko različitih uloga.

Češka beseda u Doljanima utemeljena je davne 1919. godine. 1925. osnovana je dramska grupa koju su vodili učitelji iz Daruvara. Prva predstava pod nazivom Srce odigrana je u dvorištu jedne obitelji. Dramska grupa bilježi uspjehe i padove tijekom osamdeset godina. Zlatno doba dramskog stvaralaštva bilo je između 60-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća.

31

Skupina u ovom sastavu djeluje i radi od 2000. g. i danas broji 25 aktivnih članova vrlo mješovitog dobnog sastava. Voditelj grupe i režiser je Svjetluška Prokopić. Grupa redovito sudjeluje na Smotri češkog amaterizma koja se održava u okolici Daruvara. Prvi veći uspjeh doživjela je predstava «Cestou životem» ili Putem života 2003. godine. S tom je predstavom grupa predstavljala češku manjinu na 43. festivalu hrvatskih kazališnih amatera na Visu. Grupa kontinuirano radi i bilježi uspjehe svojim izvedbama i specifičnim češkim humorom. Gostuje u zemlji i inozemstvu ( Češka Republika). Članovi se uključuju u povremene seminare koje vode stručnjaci iz Češke u organizaciji Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj.Najveći uspjeh do sada postigla je grupa s predstavom Posviceni v Hudlicich, autora Prokopa Konopaska na 47. FHKA gdje je dobila posebnu nagradu za njegovanje kulturne baštine.

32

KUD „SELJAČKA SLOGA“ DONJA DUBRAVA

Stjepan ŠkvorcMEĐA

Redatelj i scenograf: članovi grupeIgraju: Štefica Kovač, Đurđa Rusak, Vladimir Pongrac, Vlado Čmrlec, Zlatko Međimurec, Renata Dolenec.

Oduvijek je bilo i bit će svađa susjeda oko međe, kako svugdje, tako i u Međimurju. Neke svađe razriješe se na miran način, neke se ne razriješe uopće, a u ovoj "Meji" mladi pomažu da svađa dođe kraju i to na vrlo zanimljiv i nadasve uspješan način. U svemu tome pomažu i majke koje zbog njima bespotrebne svađe ne žele izgubiti svoju djecu.Predstavu je dramska družina KUD-a Seljačka sloga Donja Dubrava izvodila na brojnim nastupima diljem Hrvatske, ali i šire: predstava je izvedena u Njemačkoj i u dalekoj Švedskoj.

Kazališna družina KUD-a „Seljačka sloga“ djeluje od samog osnutka društva, već 80 godina. Svojim scenskim predstavama s temama iz domaćeg života družina izvodi djela poznatih i manje poznatih autora, a svoju kvalitetu dokazala je u više navrata – njezini glumci bili su već nekoliko puta proglašavani najboljim glumcima na županijskim smotrama, a družina je 1997. godine proglašena najuspješnijom dramskom grupom.Članovi družine glumom se bave iz čiste ljubavi prema kazalištu i kajkavskoj riječi, stoga najčešće za svoje nastupe biraju domaće autore koji u svojim predstavama opisuju tipične situacije njima poznatog ruralnog kraja. Tako oni u svoj lik mogu unijeti i dio sebe što pridonosi glumačkom ostvarenju.

33

DRAMSKI STUDIO MLADIHDOMA KULTURE „KRISTALNA KOCKA VEDRINE“ - SISAK

članovi dramskog studijaSISAK, STOJIMO

Povratno putovanje vlakom od Siska do Zagreba i nazad,uz usputna čekanja.

Redatelj: Nebojša Borojević, Scenograf: Damir BorojevićIgraju: Srđan Barać, Danijela Bodlović, Dahna Borojević, Lana Horvat, Zlatan Ibradžić, Lidija Kapelec, Helena Mateljak, Maria-Antoaneta Mihajlović, Irma Novalić, Matea Pejnović, Tea Rajković, Monika Selimović, Filip Stanković, Adisa Šarić, Vedrana Šunjić i Nives VlašićTehnika: Zdravko Kovačević, Nenad Rožanković, Čedomir Marinković

Polaznici Dramskog studija mladih – učenici prvih i drugih razreda Gimnazije i Ekonomske škole u Sisku u šk. g. 2006./07., u prvoj su sezoni, uz redovne vježbe, seminare i rad na temelju elemenata dramskog odgoja, radili i na ovoj cjelovečernjoj kazališnoj predstavi. Nastala je prema tekstovima koje su sami napisali izvođači pojedinih scena, odnosno izvođači predstave u cjelini, te dvije pjesme sisačkih pjesnika: Tatjane Gromače i Nikole Tadića. Radnja ovog scenskog izričaja odvija se na željezničkim kolodvorima u Sisku i Zagrebu, te u vlaku Sisak-Zagreb-Sisak. Sastoji se od 12 slika. Svaka sličnost sa stvarnim osobama i događanjima (ni)je slučajna.

Dramski odgoj i kazališni rad s mladima u Sisku započinje krajem pedesetih prošlog stoljeća, kada je u sklopu Gradskog kazališta osnovan Omladinski studio pod vodstvom dr. Marije Makuc. Uz Dragu Cotić i prof. Josipa Zagorca, koji su utemeljili scene mladih šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, veliku su ulogu u održavanju kazališnog života imali, kao voditelji, animatori i dramski pedagozi, brojni redatelji. Kazališna

34

scena mladih u Sisku živjela je i opstala više od 50 godina zahvaljujući i svim polaznicima – glumcima različitih scena mladih kojih je, do danas, kroz dvorane sadašnjeg Doma kulture Kristalna kocka vedrine prošlo više tisuća.

35

GLEDALIŠĆE TONETA ČUFARJA – JESENICE, SLOVENIJA

Monty PythonKRALJ ARTHUR IN SVETI GRAL

Redatelj: Gregor Čušin, scenograf: Martina Kikelj – Lesar, kostimi: Aleksandra DžajićIgraju: Klemen Košir, Boštjan Smukavec, Bojan Dornik, Klemen Klemenc, Vid Klemenc, Milan Trkulja, Neja Šmid, Olja Šest, Ana Kokošinek, Jeruša Jesaj, Špela Smolej, Meta Zupančić, Blažka Udir, Klemen Urh, Iztok Morič, Žiga Pavlić, Matic Košir, Brane BalohTehnika: Miha Šest-svjetlo, Martin Sonc-ton

Ukratko to je Monty Python! Naravno, adaptiran je za scenu, ali sadrži svu apsurdnost montyevskog humora i farse. To je priča o Kralju Arthuru i njegovim vitezovima okruglog stola, koji su u potrazi za Svetim Gralom. Lutajući srednjovjekovnom Engleskom, susreću svakojaka stvorenja. Hoće li pronaći Grala?Tekst je prijevod filmskog scenarija „Monty Python i Sveti Gral“, adaptiran za kazalište.

Kazalište Toneta Čufarja je glavna dramska ustanova grada Jesenice. Osnovano je 1945. i bazirano na dugoj dramskoj tradiciji tog grada. Početak aktivnosti seže u godinu 1898., kad je osnovana prva teatarska družina. Vrhunac kulturnih dosega bio je od 1960. do 1975. kad je teatar postao vodećim amaterskim ansamblom u bivšoj Jugoslaviji. Ponosni smo da kvaliteta našeg rada ne opada, naprotiv ona raste u ovim novim vremenima. Kazalište Toneta Čufarja je amaterski teatar, ali redatelji i ostali umjetnički stvaraoci su uglavnom profesionalci. Glumci su strogo amateri. U ovoj sezoni pripremamo 3 predstave za odrasle te od dvije do 4 predstave za mladež i djecu. Mi smo teatar repertoara stoga smo obvezni pripremiti toliki broj produkcija

„PRILOČKA AMATERSKA SCENA“ - PRELOG

Božidar GlavinaDOK VREME CARU MINE

Redatelj: Božidar Glavina, scenograf: Dejan NovakIgraju: Dejan Novak, Barbara Novak, Damir Mužanić Ova kratka psihološka drama govori o posljedicama koje nastaju iz nesređenih obiteljskih prilika, a događaji iz djetinjstva ponekad ostaju duboko proživljeni i ne mogu ih potisnuti niti ratna zbivanja niti godine odvojenosti. Pokušaj da se uspostavi davno prekinuti odnos nakon očeve smrti, na prvi pogled djeluje kao nametanje osjećaja krivice među braćom, ali cijela ta nespretnost i nezrelost u dijalogu ipak vodi prema spoznaji da prethodno treba ostaviti iza sebe sve predrasude, a tako i idealiziranje, jer bez toga svaka ljudska komunikacija sliči samo nabrajanju ispraznih, izlizanih pojmova.

Udruga „Priločka amaterska scena“ iz Preloga (Županija Međimurska), osnovana je u jesen 2005. godine s namjerom da se kajkavski dijalekt stavi u suvremene dramske situacije, odnosno da se napravi otklon od njegove dotadašnje upotrebe u scenskom izričaju našeg kraja, a to je prvenstveno bila ruralna tematika bliže ili dalje povijesti. Do sada smo tri puta nastupali na Festivalu kazališnih amatera Međimurja i plasman na državnu smotru je naš najveći uspjeh. Pored toga, bilježimo više od dvadeset nastupa u Međimurskoj i susjednim županijama a dva puta smo gostovali i u Sloveniji (Lendava). Članovi također sudjeluju na promocijama knjiga lokalnih autora. Uz nekolicinu stalnih glumaca amatera, Udruga okuplja i srednjoškolce, no oni s vremenom nastavljaju školovanje u drugim gradovima pa broj članova varira i podložan je stalnim promjenama. Izbor tekstova je na neki način uvjetovan i tom činjenicom.

37

KULTURNO UMJETNIČKA UDRUGA „MOSOR“ - GATA

Prema zapisima don Stipe Kaštelana i Augusta Šenoedramska adaptacija Trpimir Jurkić

OD POČELA DO RASULA

Redatelj i scenograf: Trpimir Jurkićigraju: Božidar Borovac, Mirko Beović, Ante Radostić, Ivica Borovac, Marijo Kuvačić, Zdravko Proso, Filip Očasić, Jure Mekinić, Nevena Pivčević, Ante Čović, Boško Očasić, Ante Roso, Zoran Borovac, Josip Pivčević, Jure Vuković, Tomislav Pivčević, Viktorija Banić, Bruno Jerić, Joško Radostić,

Predstava iz poljičke prošlosti Od počela do rasula satkana je od tri dijela. Prvi dio je POČELO POLJICA, drugi dio je MILE GOJSALIĆ i treći dio je RASULO POLJICA. Tekst je napisao don Stipe Kaštelan (mali dodatak August Šenoa), a naknadno ga je adaptirao Trpimir Jurkić. Po svojem karakteru, tekst je izrazito didaktičan. Podsjeća na tekstove iz razdoblja prosvjetiteljstva čija zadaća je bila obrazovati mnoštvo, široke mase. Bit predstave i jest da kroz zabavu ljude pouči, da nešto ukrade mrtvoj prošlosti. Ovo je jednostavna, pitka, istovremeno iznimno važna priča o davnim vremenima. Nastajanje jedne republike, stvaranje statuta (jednog od najstarijih hrvatskih pravnih dokumenata), razvoj te iste republike i tragični slom su oteti zaboravu i zabilježeni u tri kraće drame, čina.

Početak djelovanja Kulturno umjetničke udruge Mosor Gata je usko vezan s don Stipom Kaštelanom, davnim župnikom Gata, rodom iz Zakučca. Davnih dvadesetih godina prošlog stoljeća, za vrijeme službovanja u Gatima, napisao je Poljičku trilogiju – tri drame iz bogate povijesti Poljica: Počelo Poljica, Prodana djevojka i Rasulo Poljica. Njima je obuhvaćena sama srž događanja na ovim prostorima; kako sama imena kažu, na umjetnički način, držeći se činjenica, zapisao je povijest od stvaranja Poljičke

38

republike, Poljičkog statuta, preko sukoba s Turcima i na široko poznate junakinje Mile Gojsalić pa sve do raspada republike pod najezdom Francuza i maršala Marmonta.Godine 1954. osniva se kulturno – umjetnička udruga koja se danas zove Mosor Gata.Od sedamdesetih godina, udruga je bila pod vodstvom Ive Marjanovića. Za to vrijeme obnovljene su sve tri predstave iz Poljičke trilogije i prikazane su u mnogim mjestima bivše Jugoslavije i današnje Hrvatske. Sudjelovali su na mnogim smotrama dramskih amatera Dalmacije i Hrvatske. Pod pokroviteljstvom Matice iseljenika Republike Hrvatske, 1993. putovali su u Austriju.Godine 2006. su odlučili su pokrenuti selo i unijeti malo veselja i razbibrige u duge težačke dane svojih sumještana. Organizirali su kulturno ljeto Dani Ive Marjanovića. Bogatim programom su ispunili kolovoz te skratili muke vrućih i sparnih ljetnih večeri. Veliki projekt udruge koji je realiziran prošle godine je osvježeno postavljanje predstave Od počela do rasula pod redateljskom palicom gospodina Trpimira Jurkića, glumca splitskog Hrvatskog narodnog kazališta.Posljednja zajednička suradnja iznjedrila je predstavu Prodana djevojka u svježem, novom ruhu, premijerno izvedena 27. travnja 2008.

39

GRADSKO KAZALIŠTE JASTREBARSKO

Ray Cooney/adaptacija: prof. Stjepan Nino ŠkrabeKIDAJ OD SVOJE ŽENE

Redatelj: prof. Stjepan Nino Škrabe, scenografkinja: Sandra BrkljačićIgraju: Maja Novosel, Zrinka Lovretin, Velimir Kokot, Vladimir Rađenović, Mirna Strmečki, Ivan Bingula, Marko Severinac, Ivana Žužak, Ivan Karlo Pintar, Maja MiovecRasvjeta: Ivan Batušić, šminka: Mia Matasić, tehničko vodstvo: Velimir Kokot, Dražen Borovec

Komedija u dva čina «Kidaj od svoje žene» jaskanskog kazališta odmah je nakon prvog izvođenja i svečane premijere na juriš osvojila gledatelje u Jastrebarskom, ali i šire. Radi se o urnebesnoj komediji, nastaloj prema djelu glasovitog engleskog komediografa Raya Cooneyja ''Run for Your Wife, 1983'', kojeg je adaptirao i režirao poznati hrvatski dramatičar Nino Škrabe, osnivač i umjetnički voditelj Gradskog kazališta Jastrebarsko. Radnja komedije ''Kidaj od svoje žene'' smještena je u Zagreb osamdesetih godina prošlog stoljeća a priča o zagrebačkom taksistu Ivanu Kovaču koji vodi dvostruki život: istovremeno ima dvije žene, jednu na Trešnjevci, drugu na Trnju. Marica Kovač je Dalmatinka, obožavateljica Miše Kovača i navijačica Hajduka, a Barbara Kovač ''purgerica'', rokerica i navijačica Dinama. Naravno da jedna žena ne zna za drugu sve dok Ivan Kovač ne doživi nezgodu, koja poremeti njegov svakodnevni raspored, a nakon toga se nad njegova dva doma i dva braka nadvije prava pravcata oluja. Predstava je protkana neodoljivo komičnim i zabavnim zbivanjima i situacijama, u kojima sudjeluju i otkvačeni susjedi, uvrnuti milicajci i znatiželjni novinari. Neobičan zaplet i vragometni rasplet, vrhunska gluma i duhovita režija ostavljaju publiku u svakom trenutku ove jedinstvene predstave bez daha. Komedija ''Kidaj od svoje žene'' u izvedbi poletnog, sjajnog i mladog ansambla Gradskog kazališta Jastrebarsko izaziva salve

40

smijeha i buru odobravanja pa se gledatelji toj predstavi vraćaju uvijek iznova, a oduševila je i brojnu publiku na turneji jaskanskog kazališta u Švicarskoj gdje su popularno ''Kidanje'', do sada izvedeno tridesetak puta, vidjeli i gledatelji u Schaffhausenu, Badenu i Zugu.Povijest kazališne djelatnosti u Jastrebarskom seže sve do 1860. kada je tadašnji ravnatelj jaskanske pučke škole Luka Vranko osnovao prvo Dobrovoljno kazališno društvo. Osnivanjem Dramske grupe ''Tomo Mikloušić'' 1968. započelo je sustavno i kontinuirano djelovanje današnjeg Gradskog kazališta Jastrebarsko čiji je umjetnički voditelj od osnivanja do danas Nino Škrabe. Osim ansambla odraslih u kazalištu od 1979. djeluje i dječja dramska družina „Ivana Brlić-Mažuranić“. Prva predstava koju je jaskansko kazalište izvelo bila je ''Ljubica'' Augusta Šenoe i otada je odigrano više od 40 izuzetno uspjelih predstava brojnih autora. Kroz kazalište koje je postalo zaštitni znak Grada Jastrebarskog, prodefiliralo je više od 2000 članova, a osim nastupa u svom gradu, okolici i Zagrebačkoj županiji, kazalište je gostovalo diljem Hrvatske (od Hvara i Kastva do Virja i Virovitice), osvojilo brojne nagrade i priznanja te ostvarilo uspješne turneje u inozemstvu (Austrija, Mađarska, Švicarska).Ove godine Gradsko kazalište Jastrebarsko slavi punih 40 godina kontinuiranog djelovanja, a svoju veliku obljetnicu proslavit će u dostojnom stilu. Uvrštavanje hit-predstave ''Kidaj od svoje žene'' na državnu smotru kazališnih amatera u Kastvu pravi je početak slavljeničke godine, a proslava će se nastaviti i pripremom izložbe o povijesti kazališta u Jastrebarskom, novom premijerom na kraju sezone – mjuziklom radnog naziva ''Ivana-Play IBM'' koji će okupiti većinu zvijezda jaskanskog glumišta – od onih malih (6 godina) do onih najstarijih legendi prvih godina Gradskog kazališta Jastrebarsko. U čast velike obljetnice priprema se i monografija koja će na originalan način progovoriti o cijelom jednom razdoblju jaskanske kulturne i društvene povijesti.

41

UMJETNIČKA ORGANIZACIJA STUDIO KUBUS - ZAGREBIgor Hamer

JURA

Redatelji: Igor Hamer, Simona Dimitrov PalatinušIgra: Igor Hamer

Ovo je priča o djetinjstvu, crtanju, dva zuba, ljubavi, ratu, dva pištolja, povratku i konačnom odlasku jednog čovjeka.U više nego intenzivnih sat vremena, lik Jure odigrava svoju konačnu ispovijed o prvim koracima u svijetu umjetnosti, kompliciranim ljubavima, uličnim izazovima, odlasku i povratku iz rata. U svim ovim situacijama nježnost Juri uvijek postavlja izazove koji ga odvlače od njega samog, tjerajući ga na samoispitivanje do ruba totalne iskrenosti i izdržljivosti.Umjetnička organizacija Studio Kubus vrlo je mlada umjetnička organizacija, osnovana u ožujku 2006. godine na inicijativu radoholičara i prijatelja umjetnosti. Razlog osnivanja je umjetničko druženje, istraživanje suvremenog izričaja interaktivne umjetnosti i pronalaženje novih formi glazbeno-scenskog izražavanja. Djelatnost se očituje u stvaranju i reproduktivnom izvođenju glazbenih, glazbeno-scenskih, dramskih, plesnih, interaktivnih i multimedijalnih projekata, realizaciji autorskih predstava i promociji ideja samostalnog autorskog rada. Naš program usmjeren je na spoj tijelo-glas-emocija-kreativnost u svakom pojedincu uz razvijanje prepoznavanja estetskih i umjetničkih vrednota. Ostvarivanjem edukativnih programa i seminara na našim umjetničkim radionicama nastojimo pružiti stručnu poduku, ispravnu orijentaciju i profesionalnu pomoć zainteresiranim mladim umjetnicima te poduprijeti njihovu daljnju afirmaciju.

42

Neki od naših dosadašnjih polaznika izabrali su odlazak na ADU ili Muzičku akademiju, ali većina naših polaznika u bliskoj budućnosti, sa svojim profesijama (odgajatelji, učitelji, profesori, pedagozi, psiholozi, sociolozi, novinari, liječnici...), nosit će i određenu odgovornost svojih zanimanja koja nerijetko traže - uz obaveznu stručnost - i kreativnost, sposobnost timskog rada, empatiju te samopouzdanje. Upravo u navedenom vidimo naš doprinos podizanja kvalitetnije razine života pojedinca, a time i društva.

43

Organizator Festivalazahvaljuje na novčanoj i inoj pomoći

MINISTARSTVU KULTURE REPUBLIKE HRVATSKEPOGLAVARSTVU GRADA KASTVAVIJEĆU GRADA KASTVAUREDU ŽUPANAPRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJITURISTIČKOJ ZAJEDNICI ŽUPANIJETURISTIČKOJ ZAJEDNICI GRADA KASTVAKOMUNALNOM DRUŠTVU „BRŠLJANOVAC“ KASTAV

SPONZORIMA:

RESTORANU „KUKURIKU“ KASTAVPICERIJI „LOŽA“ KASTAV„KASTAV PUBU“ KASTAVGOSTIONICI „ISTRANKA“ OPATIJAKAFE BARU – KONOBA ŠPOROVA JAMA, KASTAVGOSTIONICI VIDIKOVAC KASTAVHOBIT-MUNICIPIUMU KASTAV

44

NakladnikHRVATSKI SABOR KULTURE

Za nakladnikaMirko Kovačević, prof.

UrednikMirko Kovačević, prof.

Prijevod s engleskogDražen Jelavić, prof.

SlogZdravko Pavičić

Naklada700 primjeraka

Tisaka.z.p. grafis, Samobor

45