VukπiÊ: nestao humor iz novina Kako su padale plaÊe ... · u proπlom broju, pa do EPH i komercijalnih televizija poput RTL i TV Nove o kojima Êemo tako er pisati kao i o ostalim

glasilo Hrvatskog novinarskog druπtva i Sindikata novinara Hrvatske

Poπtarina plaÊena u poπtanskom uredu 51000 Rijeka

broj 6-82012.

foto Sran VranËiÊ

VukπiÊ: Medije ureuju ljudi s ulice Gdje jenestao humor iz novina Kako su padale plaÊenovinara Regionalni mediji u zamci politikeAndraπiÊ: Ima mjesta za nove dnevne novine

2NOVINARBROJ 6-8/2012.

3NOVINAR

BROJ 6-8/2012sadræaj

UVODNIK Preplaπeni od kolega Ivica Buljan str. 4.

U SREDI©TU Cijeenje iscijeenoga Ante FiliÊ str. 8.

INTERVJU: BRANKO VUK©I∆ Marginalci ureuju medije Ivica Buljan str. 10.

STANJE MEDIJA Snizite PDV na novine Zdenko Duka str. 14.

DOSSIER STYRIA Balkanizacija (ne)stiæe iz Graza Melisa Skender str. 16.

SveÊenik koji kreira poslovnu politiku str. 26.

MEDIJSKA SCENA Povratak cenzure na velika vrata Tomislav Klauπki str. 28.

Tko se zadnji smije, posljednji se smije Siniπa PaviÊ str. 30.

Ljudski resursi i medije Viktor IvanËiÊ str. 33.

Otpustili smo dopisnike, pisat Êe Ëitatelji Bojan RapajiÊ str. 36.

PlaÊe niæe 40 posto Gabrijela GaliÊ str. 38.

PlaÊa je sigurna Igor VukiÊ str. 40.

Za spas lokalnih medija Boris PaveliÊ str. 42.

»emu joπ novinarstvo u digitalno doba Stanislav Bender str. 45.

MEDIJI U SVIJETU Udbaπkim metodama do veÊe naklade Ozren Podnar str. 47.

Probuena ruska medijska scena Vlado Vuruπic str. 50.

Pritisak na neovisnost novinarstva Ante GavranoviÊ str. 53.

IZ RADA HND-a I SNH-a Ekologija kao politiËko pitanje Ivo LuËiÊ str. 56.

INTERVJU: STJEPAN ANDRA©I∆ Hrvatskoj trebaju novi novinski projekti Jozo PetriËeviÊ str. 58.

NOVE KNJIGE str. 62.

IN MEMORIAM str. 64.

glasilo Hrvatskognovinarskog druπtva iSindikata novinara Hrvatske

Prvi broj izaπao je1946. godine

IzdavaË:Hrvatsko novinarskodruπtvo i Sindikatnovinara Hrvatske,Zagreb, PerkovËeva 2/Itel. (01) 4828-333,fax (01) 4828-332e-mail: [email protected]: http://www.hnd.hr

Za nakladnika:Zdenko Duka

Æiro raËun:2360000-1101234838

Glavni urednik:Ivica Buljane-mail:[email protected]

Redakcija:Jozo PetriËeviÊMelisa Skender

Redaktorica:Ankica TomiÊ

3500 primjeraka

GrafiËki urednici:Danijel &Goran-Den PopoviÊPOP & POP,Novomarofska 27, Zagreb,tel. (01) 3023-334,fax (01) 3026-820,e-mail:[email protected]

Tisak NOVI LIST Rijeka

UreivaËki odbor:Ban VivianaBaπiÊ BiljanaFiliÊ Anton (predsjednik)HnojËik ToniMatijaπeviÊ AndrejModriÊ Æarko(potpredsjednik)PeratoviÊ ÆeljkoVuruπiÊ VladoZekiÊ BranimirZovko Hrvoje

Ovaj broj i lustr i ran je fotograf i jama Srana VranËiÊa . Proπl i broj b io je i lustr i ran fotograf i jama Tonija HnojËika


5NOVINAR

BROJ 6-8/2012

U kakvim mi to novinarskim vremenima æivimo kad je doπlo do toga dakolege ne puπtaju kolege u redakcije da naprave reportaæu o novinama inovinarima pod toliko prozirnim izlikama koje ne mogu prodati nifasciniranom novinaru poËetniku, a pokuπavaju mu objasniti kakokolegica iz Novinara ne moæe doÊi u redakciju dotiËne novine, jer jejednom davno netko iz toga Novinara rekao neπto ruæno o jednimnovinama iz tog koncerna.

Radi se, dakako, o VeËernjem listu i njezinim Ëelnicima, koji su setoliko isprepadali pisanja o poslovima Styrije u Hrvatskoj da su se“hrabro” usudili, i to vrlo oskudno, komunicirati samo mailom sautoricom dossiera u ovom broju Novinara. I dok bi isti ti ËelniciraπËetvorili »aËiÊa i ostale kada im ne bi odgovorili na pitanje (doduπesamo kao performans pred novinarima, a veÊ koji od sljedeÊih danavisili bi po kabinetima na Markovu trgu i PantovËaku), prema nama kaoredakciji i HND-u ponijeli su se krajnje nekorektno i nekolegijalno, a nakoncu, i prema svojim novinarima od kojih su veÊina Ëlanovi druπtva ikao takvi su zainteresirani da se piπe o problemima s kojima se u ovomtrenutku suoËavaju. Naravno da nam namjera nije bila, kao πto suspoËitnuli, pisati protiv Styrije nego o Styriji na temelju informacija kojedobijemo i koje obradimo po svim uzusima novinarske struke, bezikakve æelje za senzacijama i skandalima. Naæalost, zavaljeni u svojefotelje, oni to ne razumiju ili ne æele razumjeti, jer treba opravdativisoko postavljene poslovne ciljeve, pri Ëemu poËesto stradaju upravonovinari Ëija je egzistencija, treba li govoriti, veÊ odavno ugroæena.Valjda uz pomoÊ Boæje providnosti, to je razumio pater Ivan Tolj koji jeoËito jedini stvarno moÊan Ëovjek Styrije u Hrvatskoj, te je naπojnovinarki objasnio svoje vienje novinarstva i ulogu Styrije na hrvatskojmedijskoj sceni, kao i vlastiti, za hrvatske prilike neuobiËajeni,angaæman jednog sveÊenika u medijima.

U Novinaru nam je duænost i obaveza pisati i progovarati o interesimanovinara ma πto mislili Ëelnici naπih novinskih korporacija jer, naæalost,stanje u VeËernjem listu i ostalim Styrijinim izdanjima joπ je najbolje uodnosu na ostatak medijske scene, poËevπi od HRT-a, o Ëemu smo pisaliu proπlom broju, pa do EPH i komercijalnih televizija poput RTL i TVNove o kojima Êemo takoer pisati kao i o ostalim naπim novinskim ielektronskim medijima. Novinar je ostao jedino mjesto na kojemunovinari joπ mogu pisati i Ëitati o svojim pravima i interesima te oproblemima koji su doslovce iz dana u dan sve veÊi, jer samo uposljednjih nekoliko mjeseci ugaπene su Ëak tri nacionalne novine i bezposla je ostalo na desetke novinara i urednika. A restrukturiranjarestrukturiranog opet se najavljuju, pa novinari i nemaju vremenamisliti (jer novinari, zamislite, misle!) i pisati o temama buduÊi dasvako malo Ëekaju poziv od neke tek stasale djevojke koju su imenovalidirektoricom Odjela ljudskih resursa i koja Êe vam isprintati vaπa pravai eventualno iznos otpremnine, te vam priopÊiti da ste u svojimnajboljim stvaralaËkim godinama viπak te da izdavaË viπe ne treba vaπeusluge. I tako se naete u nebranom groæu, jer sva su mjestaglasnogovornika u ministarstvima veÊ popunjena drugim kolegama kojisu na vrijeme namirisali da nam novinarstvo i definitivno odlazi kvragu ida u njemu mogu opstati samo oni koji su se posvaali sa svojimmislima. E, kad je tako, svom nasljedniku Êu preporuËiti da se makneπto dalje od novinarstva, jer tata je, eto, imao ideale, a on ima tatu kojiÊe mu reÊi: “Pusti, sine, novinarstvo mi smo ti ko Indija. Najbolje je dabudeπ inæenjer, to je siguran kruh.”�

uvodnik foto brojaFoto Robert Fajt - CropixPiπe Ivica Buljan

Prep

laπe

ni o

d ko

lega

Pozivamo sve zainteresirane kolege fotoreportere da poπalju svoje radove za rubriku Foto broja na mail: [email protected]


7NOVINAR

BROJ 6-8/2012

suenjeNovinari na sudu

Proπli mjesec novinari su defilirali sudnicom kaonikada do sada. Nije, dakako, rijeË o novinskimizvjestiteljima s, primjerice, suenja bivπem premijeruIvi Sanaderu, nego Siniπi Svilanu. Brojni svejedoci utom sluËaju iz novinarskog svijeta ili polusvijeta davalisu svoje iskaze na suenju u kojem je bivπi direktorNove TV ustvrdio da nije kriv za primanje mita uzamjenu za prikazivanje emisija na Novoj TV koje jeproizvela producentska kuÊa “Core media”. “Sve jenetoËno, ne osjeÊam se krivim”, rekao je Svilan predsudskim vijeÊem zagrebaËkog Æupanijskog sudaizjaπnjavajuÊi se o USKOK-ovoj optuænici prema kojojje od kraja 2004. do kraja 2007. primio 262 tisuÊe euramita od direktora tvrtke “Core media”, Vladimira©elebaja Selliera, za prikazivanje tjednih emisija “Jedanna jedan”, “U sridu”, “Istraga” i “Interijeri”.

infopressmedijsko sveuËiliπteEPH u Koprivnici

GradonaËelnik Varaædina Goran, Ëlan Uprave EPH Pe-ter Imberg, direktor VELV Varaædin Goran Kozina iprivremeni rektor Medijskog sveuËiliπta Marin MilkoviÊ uKoprivnici potpisali Ugovor o poslovnoj suradnji narealizaciji projekta Medijskog sveuËiliπta. Tim ugovoromureeni su meusobni odnosi te prava i obaveze izmeuEuropapress Holdinga, Grada Koprivnice, GradaVaraædina, VELV-a d.o.o. Varaædin i Medijskog sveuËiliπtaKoprivnica. Grad Koprivnica neposredno i Grad Varaædinputem trgovaËkog druπtva VELV, Varaædin, imaju interesdugoroËno sudjelovati u projektu Medijskog sveuËiliπtate zajedno razviti suvremeno sveuËiliπte, provoditiplanirane studije propisane Dopusnicom MZO©-a teosigurati ekonomski odræivo funkcioniranje sveuËiliπta,koristeÊi u tu svrhu znanja i iskustva EuropapressHoldinga. Kako je navedeno tom prilikom, EPH Êepodupirat razvoj sveuËiliπta te Êe koristeÊi svoja znanja iiskustva doprinositi razvoju studijskih programa, ali ipruæati medijsku podrπku s ciljem pruæanja πto kvalitetnijeusluge obrazovanja buduÊim studentima u podruËjumedija i srodnih znanja te razvoja i unapreenja tzv.medijske industrije opÊenito.Meutim, Ëudno je πto jeEPH izaπao iz vlasniËke strukture, a Grad Koprivnica Êefinancirati, odnosno stipendirati djelatnike te medijskekuÊe. Privremeni rektor Medijskog sveuËiliπta MarinkoMilkoviÊ rekao je kako je rijeË o petnaestak izvanrednihpolaznika koji ulaze u kvotu i kojima se ne naplaÊujeËlanarina.(no)

Web magazin Asfalt starta do kraja godine i u osnovi jemultimedijalni projekt magazinskog koncepta u digitalnojformi, zajedniËka je poruka Denisa Kuljiπa i MarjanaJurleke, dvojca odgovornog za sadræajnu i poslovnu stranunovog medija.

Prema rijeËima Marjana Jurleke, novi izdavaËki projektukljuËuje web sadræaj, internet radio i portal svideozapisima, a radi se i na televizijskom formatu.

U igri je i tiskani format za koji je napravljena studijaizvedivosti - no joπ je prerano govoriti hoÊe li i kadaAsfalt izaÊi na kioske i u kojem ritmu izlaæenja. Prema

Iza projekta stojiviπe privatnihinvestitora, ljudi simenom iprezimenom,nikakve politiËkestranke ili vodeÊemedijske kuÊepoput Styrije iliEPH, kako sepriËa pokuloarima

rijeËima autorskog dvojca, koncept je zavrπen i otiskanom formatu zasad niπta viπe ne mogu otkritijer, tvrde oni, Asfalt je ozbiljan projekt koji ukljuËujei nova radna mjesta. Potvreno je samo da Êe projektu tiskanom formatu voditi Nada MirkoviÊ, suprugaDenisa Kuljiπa.

Marjan Jurleka, kljuËna osoba za poslovnu stranuprojekta, potvrdio je da iza projekta stoji viπeprivatnih investitora; nema kompanija nego samo,kako tvrdi, ljudi s imenom i prezimenom, meukojima je i on sam, s vlastitim uloæenim novcem.Jurleka je odbacio i medijske napise da iza projektastoji agencija Digitel, a upravo u partnerskomodnosu viπe ulagaËa vidi i πansu novog projekta ukojem partikularni interes investitora neÊe prevladatiu poslovnoj ili ureivaËkoj politici.

Vlasniπtvo Êe, potvrdio je Jurleka, biti transparentnokao i imena vlasnika i njihovi udjeli, kako je to i reguliranoprema postojeÊem Zakonu o medijima. Odbacio je iglasine da iza cijelog projekta stoje politiËke stranke ili

mjere πtednjeOtkazi suradnje irezanje plaÊa na index.hr-u

Jedan od najjaËih internetskih portala u Hrvatskoj,index.hr u rujnu je odluËio otkazati suradnju za Ëetveronovinara koji su s indexom imali ugovor o autorskomdjelu. NastojeÊi rezati troπkove, Uprava je odluËila za 15do 20 posto smanjiti primanja novinara koji su ostali u

infopress

smjeneVlada predloæilaËlanove Upravnog vijeÊa Hine

KonaËno su se dogodili i pomaci u sluËaju rjeπavanjasituacije u Hini, te je Vlada, temeljem zakljuËka Hrvatskogsabora, razrijeπila dosadaπnje Ëlanove Upravnog vijeÊa HineVlahu BogiπiÊa, Ëlana iz reda struËnjaka za medije, teAleksandra Adlera, Tomislava RadiÊa i Damira Borasa,Ëlanove iz reda ekonomsko-financijskih, pravnih iinformatiËkih struËnjaka. U Hrvatski sabor upuÊeni suprijedlozi za imenovanje Gordane SimonoviÊ novomËlanicom Upravnog vijeÊa, iz reda struËnjaka za medije, teJosipa Vebera, Vlade RajiÊa i Romana JuriÊa iz redaekonomsko-financijskih, pravnih i informatiËkih struËnjaka.

UpuÊeniji poznavatelji prilika tvrde da Êe novi Ëlanovi,budu li potvreni, podræati kandidaturu bivπe novinarkeVjesnika Branke ValentiÊ za novu ravnateljicu Hine. Ona,prema dostupnim informacijama, uæiva potporu dijelavladajuÊe koalicije.

redakciji, a o razlozima nepopularnih mjera πtednjemoæemo tek nagaati. Vlasnik index.hr-a Matija BabiÊnajprije je mailom navode demantirao, a potom nasuputio na direktoricu index.hr-a Vanu ©alov koja dozakljuËenja ovog broja nije odgovorila na naπ upit.

novi web magazinKuljiπ i JurlekapokreÊu web magazin Asfalt

neki od vodeÊih izdavaËa - prvenstveno Styria, ali i njojkonkurentski EPH.

“Opredjeljenje za politiËku stranku ili opciju smrt je zasvaki medij. Iza projekta ne stoji ni Styria ni EPH, a dragomi je Ëuti informacije da su se nakon najave izlaska naπegprojekta okupili neki vodeÊi ljudi iz Styrije i EPH, medijskihkuÊa u kojima sam i ja radio. Drago mi je πto sam ihzbliæio pa su poËeli meusobno razgovarati”, zakljuËio jeJurleka.

Denis Kuljiπ, pak, odgovoran za sadræaj portala, ostajepri poruci koju je dao Poslovnom dnevniku.

“Za Asfalt, portal u kojem Êu biti glavni urednik, veÊsam skupio ekipu, ali ne bih puno o tome jer mi je vaænostrateπko iznenaenje”, rekao je Kuljiπ koji je nedavnonapustio EPH i sada je suradnik VeËernjeg lista.

Jurleka je potvrdio i da su poËeli pregovore s UpravomVjesnika d.d. oko redakcijskog prostora Asfalta, a premainformacijama iz Vjesnika, kljuËni ljudi Asfalta veÊ surazgledali prostor redakcije nedavno ugaπenog Vjesnika.

Miroslav Edvin Habek

Proπli mjesecnovinari su

defiliralisudnicom kao

nikada do sada.Nije, dakako,

rijeË o novinskimizvjestiteljima s,

primjerice,suenja bivπem

premijeru IviSanaderu, nego

Siniπi Svilanu


9NOVINAR

BROJ 6-8/2012u srediπtu

Trendovi su loπi,situacija umedijima nikadnije bila gora.Gospodarska krizauzima svoj danak iu novinarskojbranπi, a stanje jedodatno pogorπalaodluka nekihvlasnika medija dase bave i drugimposlovima,nekretninama, priËemu su izgubilivelik novac

Moja odluka od prije nekoliko godina da kupim stan u bliziniVjesnika pokazala se promaπajem. Radno mjesto u VeËernjemlistu preselilo se proπlog ljeta u buzinsku πikaru, a rate za stan suostale. No, najtuænije je πto sam spoznao da Êu godinama joπmorati æivjeti pokraj ostataka katedrale pisane rijeËi. I gledati jekako se uruπava, baπ kao i ukupni hrvatski medijski prostor.

Prvo su, jednoga dana prije BoæiÊa 2004., iz potkrovlja tzv.Press centra (tu je ulogu taj prostor i imao u vrijeme Univerzijade1987.) iselile Sportske novosti. Pa se stalno poËelo priËati da ÊeotiÊi VeËernji list. Nestalo je restorana, a poslije je i kafiÊ zatvoren.TodoriÊ je, nakon πto je do veÊinskog vlasniπtva doπao kupnjomudjela VeËernjeg lista i EPH, iselio svoj Tisak. Vjesnik je prestaoizlaziti. Svi su veÊ “znali” da Êe se taj prostor isprazniti, sve zgradepa i neboder - zaπtitni znak tog dijela Zagreba - poruπiti i da Êena njemu EU sagraditi svoje urede i rezidencije. Ili Êe TodoriÊsagraditi joπ jedan poslovno-trgovaËki centar. Tko Êe ga znati.

Ni tjednik Forum, koji je iz ne zna se kojeg razloga i nakonpreseljenja VeËernjeg lista ostao u Slavonskoj 4, nije dugo izdræao.Ni cijelu godinu. Ugaπen je 3. kolovoza, navodno zbog nedostatkaoglasa. I sve bi bilo u redu, tj. ne bi bilo tako tragiËno, da jeVeËernji list d.o.o., koji je i izdavao Forum, njegove novinare igrafiËare - 17 stalno zaposlenih i jednog RPO-vca - vratio umatiËnu redakciju, u VeËernji list.

Uprava i vlasnik imali su, meutim, druge planove. I,pokazalo se, perfidne namjere. Novinarima, koje su ne jednom,i s pravom, poËastili epitetom “vrlo kvalitetni”, pokazali su vrata.OËito su cijelo vrijeme igrali s figom u dæepu. Ako bi Forum uspio,pohvalili bi se joπ jednim genijalnim projektom, ako ne bi uspio,πto se na kraju i dogodilo, rekli bi - sami su si krivi!

Koliko god je razoËaravajuÊi, taj potez VeËernjakove Uprave ivlasnika nije iznenaujuÊi. Nego je samo nastavak nesmiljeneStyrijine ofenzive protiv starih veËernjakovaca, protiv stalnozaposlenih, protiv Ëlanova Sindikata i posebno - protiv πtrajkaπa.

Kad je Styria 2000. postala veÊinski vlasnik VeËernjeg lista, unjemu je bilo oko 260 stalno zaposlenih. Danas ih ima jedva 80-ak. Da joj sindikalno organiziranje nije drago, vidi se po Ëinjenicida u 24sata i sada u Poslovnom dnevniku sindikata gotovo inema. A πto se πtrajkaπa tiËe, iako je u VeËernjem listu nedvojbenobila rijeË o zakonitom πtrajku, Styria se odluËila na - za civiliziranisvijet - nevienu odmazdu. Od 60 radnika koji su u proljeÊe 2011.sudjelovali u πtrajku (joπ su neki u tom razdoblju bili na bolovanju),17 njih je veÊ dobilo otkaz. Sad bi se taj broj mogao udvostruËiti,πto bi znaËilo da se Styria rijeπila veÊ 57 posto πtrajkaπa.

A i oni πtrajkaπi koji su ostali u VeËernjem listu maknuti su suredniËkih pozicija, smanjena im je plaÊa ili su na drugi naËindegradirani. U impressumu VeËernjeg lista nema ni jednogπtrajkaπa, a jedva ih je troje u sindikatu.

Nema tu niËega osobnog: Styriji ne odgovaraju stalnozaposleni jer su skuplji od honoraraca i ne moæe im se dati otkazkad god se poæeli; ne odgovaraju joj sindikalno organiziraniradnici jer nisu posluπni i postavljaju neugodna pitanja; a posebnoje kivna na πtrajkaπe jer mogu biti loπ primjer za sve druge. Zatoje VeËernji list reorganiziran na naËin da je ostao bez Nadzornogodbora (pa i predstavnika radnika u njemu), a RadniËkom vijeÊu,koje meu svim Styrijinim poduzeÊima u Hrvatskoj postoji samou VeËernjem listu, informacije se daju na kapaljku. Iako ne moguutjecati ni na ureivaËku politiku VeËernjeg lista niti na izbor

urednika (glavnog i svih drugih), zaposlenicima se stalno sapunanos loπim rezultatima poslovanja, nakon Ëega se od njih traæeuπtede, smanjenje plaÊe i drugih prava i opravdavaju se otkazi.Pri Ëemu se sve Ëini da se ti rezultati prikaæu joπ loπijima, πto nijeteπko izvesti s obzirom na to da je Styria vlasnik i drugih povezanihpoduzeÊa. VeËernjem listu se jednostavno naplati malo skupljipapir, skuplje ove ili one usluge (tiskarske, usluge savjetovanja,troπak posredovanja, intelektualne usluge, sudski i troπkovireprezentacije...) i stvar je rijeπena.

Tako se supstancija VeËernjeg lista dodatno cijedi, iako je onanaizgled gotovo veÊ iscijeena. No, ostalo je ime, ostala je tradicija,kvalitetni novinari, i za danaπnje prilike ipak relevantna nakladaod oko 70.000 prodanih primjeraka. Styria na VeËernjem listu idalje zarauje, a ne gubi, ali to neÊe priznati.

Ono πto Upravu VeËernjeg lista i njegova vlasnika najviπe boli,podaci su o veÊ isisanom novcu iz VeËernjaka. No, i tu su Ëinjeniceneumoljive. Ako procjene πto ih daje sindikat odstupaju za kojimilijun viπe ili manje, nitko Styriji ne brani da objavi toËne i do ulipu precizne podatke. Ali oni neÊe promijeniti bit stvari, a to je daVeËernji list bio i jest svojevrsna “krava muzara”, koju su Austrijancigodinama muzli.

Styria je VeËernji list kupila za 26 milijuna maraka, a iz njegaje prodajom razliËitih “logistika” (TS, MI, DP...) izvukla:

- prodajom udjela u VIPNetu (procjena Nacionala) 280milijuna kuna

- prodajom udjela od 25,74 posto temeljnog kapitala u Tisku(procjena brokera) 420 milijuna kuna

- prodajom zgrade na Cvjetnom trgu (procjena struËnjaka zanekretnine) 60 milijuna kuna

- prodajom udjela u Distri pressu (informacija iz same Styrije)70 milijuna kuna.

Neizvjesna je sudbina poslovnog prostora u Slavonskoj 4 izkojega su veËernjakovci iseljeni u srpnju proπle godine, avrijednost mu je najmanje 75 milijuna kuna. No, i bez toga jevidljivo da su Austrijanci iz VeËernjeg lista izvukli blizu milijardekuna. Sad je jasno da je VeËernji list u trenutku prodaje vrijediobarem Ëetverostruko viπe od onoga koliko ga je platila Styria.Pojedinci koji su posredovali u toj prodaji oËito su dobro omastilibrke. No, sluËaj VeËernjeg lista nije usamljen. SliËna je situacijai EPH (sad je na djelu nasrtaj na Slobodnu Dalmaciju), Novomlistu, Glasu Istre... Trendovi su loπi, situacija u medijima nikadnije bila gora. Gospodarska kriza uzima svoj danak i unovinarskoj branπi, a stanje je dodatno pogorπala odluka nekihvlasnika medija da se bave i drugim poslovima, nekretninama,pri Ëemu su izgubili velik novac. Jasno je da svi mediji neÊepreæivjeti, ali novinari ipak ne smiju dopustiti da im cijena radadrastiËno padne. Pa, zatvoreni su i neki odvjetniËki uredi, aliodvjetniËke usluge zbog toga nisu pojeftinile.

Kako su pisani mediji u posebno teπkoj situaciji, dræava bimorala pronaÊi naËin da odreenim zakonskim i poreznimmjerama pomogne toj djelatnosti koja je, u tome se svi slaæu, odπireg druπtvenog interesa. To ipak ne bi smjelo iÊi kroz dubioznisustav RPO-a koji okrnjuje pravo na πtrajk i zbog toga doprinosipatologiji radnih odnosa u toj sferi. PomoÊ dræave treba biti posvetransparentna, moæda kroz neku vrstu medijskog fonda. UFrancuskoj se, primjerice, studentima omoguÊavasubvencionirana kupnja novina i tako se odgajaju novi Ëitatelji�

Piπe Anton FiliÊ

Cijeenjeiscijeenoga

Styriji ne odgovaraju stalno zaposleni jer su skuplji od honoraraca i ne moæe imse dati otkaz kad god se poæeli; ne odgovaraju joj sindikalno organiziraniradnici jer nisu posluπni i postavljaju neugodna pitanja; a posebno jekivna na πtrajkaπe jer mogu biti loπ primjer svima drugima

u srediπtu


11NOVINAR

BROJ 6-8/2012intervju branko vukπiÊ

Branko VukπiÊ, bivπi je novinar i urednik, koji medijskuscenu sagledava iz svih kutova te odliËno razmije proble-matiku, ali i sam istiËe da se teπko iπta moæe promijenitiukoliko oni koji imaju poluge vlasti ne pristanu provestistvarno ureivanje medijskog prostora koji je godinama biozagaivan i devastiran.

OpÊi je dojam da je medijska scena u HrvatskojkaotiËna. Kako bi ste je vi opisali?Slaæem se s vama. Medijska scena je u neredu, nesreena

i deprimirajuÊa. Ovih dana, kao predsjednik Odbora zainformiranje, informatizaciju i medije, za potrebe meu-narodnog istraæivanja, moram napisati analizu o medijimau Hrvatskoj. Rekli su mi; πto kraÊe i konkretnije, πto mi seuËinilo, u prvi mah, nemoguÊim. No, u razliËitim medijima,s potpuno razliËitom vlasniËkom strukturom, problemi susliËni. Kaos je, kao πto vi kaæete, istovjetan. Odmah na poËetkunaπega razgovora naglaπavam kako za taj kaos odgovornost,pa i krivicu, snosi i novinarski ceh kojemu sam pripadaoviπe od tri desetljeÊa. I kao novinar, i kao urednik. Jesu linovinari, a potom i njihovo cehovsko udruæenje, na samomerepu odgovornosti za kaos, za pomanjkanje kriterija, zanevjerojatnu komercijalizaciju i æutilo, za nevjerodostojnost

predsjednik Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora

Novinari su pristali na negativnu selekciju, abunili su se jedino kada im je bio ugroæen

posao, egzistencija. Oni pak koji nisupristajali na cenzuru, na bespogovorno

sluæenje bilo politici, bilo kapitalu, prolazili su i prolaze Tantalove muke

VladajuÊa koalicija Êe zaπtititi onenovinare i one urednike koji buduπtitili njihove interese. I radna mjesta izaπtita novinara mogu se ureditizakonima te poπtivanjem zakona.Meutim, medijski moguli su upupËanim vezama s vlaπÊu, a novinarinisu nikad bili spremni pokazati zube

HND se izbjegava jer HND-ovcineÊe pristati na kompromise kojiuniæavaju novinarstvo i tjerajunovinare na ulicu, u slobodnjake, uneizvjesnost. I ova se vlast, izgleda,grozi znanja, medijskih sloboda islobodnomisleÊih novinara

Vjesnik je bioprivatni bilten IveSanadera iJadranke Kosor.Druge novine sunestale jer suæivjele odreketarenja. Ipak,nije mi jasnozbog Ëega jenestao Forum,jedan od rijetkodobrih politiËkihtjednika ukojemu nije biloni æutila, abogme, ni ucjena

i sluæenje (kojeËemu), sasvim je svejedno. Velik dio novinaraje pristao da bude manipuliran i da sam manipulira. Velikidio novinara pristao je lagati πto za dræavu, πto za gazdu, a πtoza vlastiti interes. Novinari su pristali na negativnu selekciju,a bunili su se jedino kada im je bio ugroæen posao, egzistencija.Oni pak koji nisu pristajali na cenzuru, na bespogovornosluæenje bilo politici, bilo kapitalu, prolazili su i prolazeTantalove muke.

Jednom ste prilikom izjavili da ste u politiku otiπli zbogtoga πto “novokomponirane gazde” u svoje medijepuπtaju novinarstvo na kapaljku te da je taj trend iznutragotovo nemoguÊe mijenjati. Je li taj trend moguÊemijenjati s pozicije πefa saborskog odbora za medije?Teπko, gotovo nemoguÊe. Jer, Ëesto ne shvaÊaju bivπe kolege,

predsjednik Odbora pripada opoziciji, πto znaËi da sam uOdboru u debeloj manjini. S veÊinom na toboæe lijevoj stranii s ostatkom manjine, HDZ-om, na desnoj, koja je, jednakokao i lijeva, veliki krivac za sveopÊi, a ne samo medijski kaosu dræavi. No, kao predsjednik Odbora koji je, zbog svojespecifiËnosti, ËeπÊe u fokusu javnosti nego drugi parlamentarniodbori, mogu i hoÊu inicirati rasprave, podræati inicijative,senzibilizirati javnost i pomoÊi novinarskom cehu. U javnome

mediju sam radio devedesetih kao suradnik (rijeË je o HRT-u) i kao zaposlenik godinu dana dvijetisuÊitih (Vjesnik), sveostalo vrijeme proveo sam u privatnim medijima koji danasjure jedino za ËitanoπÊu, sluπanoπÊu, gledanoπÊu, odnosno -profitom. Na potpuno kriv naËin. Kad sam u VeËernjakupoËetkom devedesetih kao urednik napravio prvi pravi, velikiRTV prilog na 42 stranice, nije bilo u njemu ni trunËice æutila.Na kolegiju sam zbog toga zaradio kritike kolega koji su reklida Êu srozati nakladu koja je tada petkom iznosila 210.000primjeraka. Podrπku sam dobio, na sreÊu, od glavnogurednika ©tefa AndraπiÊa koji mi je dao tri mjeseca dapodignem nakladu. Na ozbiljnim temama mala redakcijaRTV priloga, kasnije Ekrana, digla je nakladu za 80.000prodanih primjeraka i dræala taj trend punih osam godina.ReÊi Êete; drugo je vrijeme, vrijeme novih medija, novihekonomskih prilika... Da, ali je i vrijeme kad je publika poËelagubiti vjeru u medije. I to zbog manjka novinarstva, a viπkapraznog senzacionalizma i trgovine.

©to saborski Odbor za informiranje, informatizaciju imedije moæe uËiniti, primjerice, po pitanju zaπtite radnihmjesta novinara, ali i zaπtite prava na pisanje ili pakzaπtiti novinara od mobinga?

Odbor moæe, ako æeli, uËiniti mnogo. Pod uvjetom da gapodræava saborska veÊina koja - znadete to i sami - nemazakonodavnu inicijativu. Saborska veÊina je upravljana s onedruge strane Trga sv. Marka. Ponavljam, Odbor moæe prekosvojih Ëlanova dizati glas, podræavati novinarski ceh, traæitiizmjene zakona, poπtivanje zakona, ali glavnu, kljuËnu rijeË,naæalost, ima Vlada. »esto Ëak ne odluËuje ni Vlada, veÊstranka ili, πto je joπ veÊa katastrofa, πefovi dviju najveÊihstranaka. Znadete da su SDP i HNS napravili podjelu izbornogaplijena, pa su, izgleda, mediji i medijska problematika pripaliHNS-u kojeg je - sudeÊi po naËinu na koji se mijenjao Zakono HRT-u - SDP morao obuzdati u gramzivosti. Zar nije tuænokada predsjednik Vlade MilanoviÊ javno kaæe da se ne æelimijeπati u rjeπavanje problema na HRT-u koji je, nakon HNB-a, jedna od najvaænijih hrvatskih institucija?! Nitko ne traæida se mijeπa u ureivaËku politiku, veÊ se od MilanoviÊa traæida omoguÊi funkcioniranje javnog servisa, a ne da muPrisavlje krËme politiËari i njihovi PR-ovci. VladajuÊa koalicijaÊe zaπtititi one novinare i one urednike koji budu πtitili njihoveinterese. I radna mjesta i zaπtita novinara mogu se ureditizakonima te poπtivanjem zakona. Meutim, medijski mogulisu u pupËanim vezama s vlaπÊu, a novinari nisu nikad bilispremni pokazati zube. Prvi put su se novinari ujedinili ovogaproljeÊa na Prisavlju i napravili veliki korak naprijed. UskoroÊemo vidjeti hoÊe li ih vlast prisiliti da naprave dva nazad.

Isto tako jednom ste izjavili da je za ovakvu slikumedija krivo zakonodavstvo. ©to u njemu ne valja iπto treba mijenjati?Svi su zakoni u Hrvatskoj bolji od prakse. Hrvatska nije u

banani, kao πto reËe bivπi premijer, danas s reπetkastimpogledom na svijet, Hrvatska jest banana dræava u kojoj maloπto funkcionira. A ne funkcionira zahvaljujuÊi negativnojselekciji i pomanjkanju bilo kakvih kriterija. Ne funkcionirajer æelimo da ne funkcionira. Jedno od rjeπenja za bolje stanjeu medijima je licenciranje novinara. Tko sve danas radi kaonovinar i tko sve danas ureuje medije?! Ljudi s ulice, bezprakse, znanja i talenta preko noÊi osvanu na tv-ekranimakao novinari, voditelji i urednici. Niπta bolje nije ni na mnogimportalima, u novinama... A kada bi zakonom bilo propisanoda urednici ne mogu biti nelicencirani novinari, odnosno;novinari koji nisu Ëlanovi Novinarskog druπtva, veÊ bi se umedije poËeo uvoditi red, poËeli bi se uspostavljati kriteriji.Protiv toga sam da se novine, radio, televizija ili portali moguosnivati i otvarati s dvadeset tisuÊa kuna na raËunu. ©to ËiniVijeÊe za elektroniËke medije da, primjerice; televizijske iradiopostaje poπtuju sheme na raËun kojih su dobile koncesije?Niπta ili gotovo niπta. Sjetite se sluËaja s RTL-om Ëiji su gazdedoslovno poruËili: “Kakav je to naËin da ste se odjednom poËelipridræavati zakona!” Iako je ministrica Andrea Zlatar VioliÊobeÊala da Êemo napraviti reda i u tom segmentu, do danadanaπnjega nije na podruËju medijskog zakonodavstvauËinjeno niπta. No, s jednom grupom medijskih struËnjakapoËet Êu raditi na promjeni medijskog zakonodavstva koje ÊeveÊina odbiti. Jer kukurikavci se ponaπaju jednako kao πto seponaπao i HDZ.

MarginalciRazgovarao Ivica Buljan

foto Davort KovaËeviÊ

ureujumedije


13NOVINAR

BROJ 6-8/2012

Zakon propisuje vlasnicima medija donoπenje redak-cijskih statuta. Meutim, vlasnici to izbjegavaju. Moæe lisaborski Odbor neπto poduzeti kako bi vlasnici pristali nadonoπenje tih statuta jer na ovakav naËin oni i njihovipodreeni izvrπitelji guπe ionako slabe slobode cehovskogorganiziranja po redakcijama. Samim time utjeËu i naslobodu novinarskog izraæavanja i na iznoπenje stavova.

Hrvatski zakoni su manjkavi u pogledu sankcija. ©to Êese dogoditi vlasniku medija ako ne poπtuje zakon? Ako postojesankcije i ako vlast inzistira na poπtivanju zakona, tada je itaj problem rjeπiv. Meutim, Ëesto se vlasnici medija svlastodrπcima dogovaraju kako izbjeÊi poπtivanje zakona.Mnogo je istraænih radnji na Prisavlju obavljeno, ali jepolitika uvijek bila ta koja je nareivala da se predmeti ostaveu ladicama. I sada se na HRT-u istraæuju sumnje nakriminalne radnje, ali se - Ëuje se iz krugova policije - mnogotoga izgubilo u ladicama dræavnog odvjetniπtva. Kaosproizvodi neefikasna ili nepoπtena politika. Od nje sve poËinje,toËnije, u hrvatskome sluËaju; ne poËinje. A kada i zapoËne,zavrπava dobro za lopove i prekrπitelje zakona. Novimzakonodavstvom treba pooπtriti mjere protiv onih koji nedonose statute. No, novinari imaju brojne alate kojima mogunatjerati vlasnike i politiku da mijenjaju stvari. Ugledajte seu profesore. Sjetite se sluËaja Praπke nacionalne televizije2001. godine. Novinari se moraju pokrenuti jer im niπta neÊepasti s neba. U medijske slobode neÊemo biti preneseni ukrevetu od perja.

U samo nekoliko mjeseci nastao je pravi pomor medija.Ugasili su se Vjesnik, Nacional, Forum... Izgubljeno je stotinenovinarskih mjesta. To nije samo udar na medijske slobode,nego i veliki socijalni problem.

Slaæem se s vama. Bio sam nekoliko puta bez posla i znamπto je to ne dobiti plaÊu. No, postoji druga strana medalje.Razgovarao sam s novinarima Vjesnika, s predstavnicimanjihove novinarske organizacije, s predstavnicima sindikatai pitao ih da mi iskreno kaæu kada su se to pobunili protivsluæenja politici? Tek kada je voda doπla do grla, tek kada sushvatili da bi mogli izgubiti egzistenciju. ZnaËi, dio krivicesnose i oni sami. Smijeπno maloj nakladi su i oni samikumovali. Kriv je zbog toga, najviπe, HDZ Ëiji je predsjednik,”pametniji od Isusa”, kako su mu se dodvoravali u stranci,mijenjao i postavljao glavne urednike prema napadimavlastite taπtine. A njegova je taπtina velika poput MountEveresta. Vjesnik je bio privatni bilten Ive Sanadera i JadrankeKosor. Koliko glasno se prosvjedovalo protiv toga u vrijemekada su oni bili na vlasti?! Druge novine su nestale jer suæivjele od reketarenja. Ipak, nije mi jasno zbog Ëega je nestaoForum, jedan od rijetko dobrih politiËkih tjednika u kojemunije bilo ni æutila, a ni, bogme, ucjena.

Zaπto se izbjegava pozivanje novinara i naπe strukovneorganizacije kod pisanja novih dopuna i izmjena zakonao medijima?Zato πto vlast ne æeli da se itko struËan upliÊe u

zakonodavstvo. Ministrica kulture je u svom nastupnomintervjuu rekla da u njezinu ministarstvu meu petstotinjakljudi ne postoji ni jedan struËnjak za medije!? A ministarstvo

ureuje medijsko zakonodavstvo. Zar to nije sramota?! I kakoje postupila kad se radila izmjena Zakona o HRT-u? OmoguÊilaje da se te izmjene rade iza kulisa, u potaji, ali s novinarimakojima je vaæan samo njihov probitak, a ne sudbina HRT-a.HND se izbjegava jer HND-ovci neÊe pristati ne kompromisekoji uniæavaju novinarstvo i tjeraju novinare na ulicu, uslobodnjake, u neizvjesnost. I ova se vlast, izgleda, groziznanja, medijskih sloboda i slobodnomisleÊih novinara. Kakou tome nevjerojatno sliËe bivπoj vlasti!

Znamo tko su medijski gazde u Hrvatskoj. Ispunjavaju lioni svoje obveze u smislu objavljivanja, primjerice tiraæe,poslovnih rezultata?Vi znate tko su gazde tridesetak i viπe televizijskih postaja

u Hrvatskoj?! Nisam siguran. Ona imena na papiru nisu stvarnivlasnici, vjerujte. Uskoro Êe antikorupcijsko vijeÊe i odborkojemu sam predsjednik napraviti zajedniËku sjednicu upravoo toj problematici. No, i za skrivena ortaπtva kriva je politika,odnosno stranaËki Ëelnici koji πtite pojedine (tajne) vlasnikei pete ortake kako bi se o njima lijepo pisalo ili govorilo.Vlasniπtvo nad medijima je jedna od najveÊih æabokreËina,bara koju nitko ne æeli ni pokuπati isuπiti. VeÊina tzv. malihmedija, radija, televizija ili novina, ne bi opstala ni tri mjesecada nema politiËko-tajkunskih tutora o kojima se piπe i govorisve najbolje, a o politiËkim protivnicima sve najgore. U timmedijima nema nikakvih pravila. Kad sam htio raditipredizborni, predsjedniËki serijal razgovora na lokalnimtelevizijama, na dvije su mi poruËili: “Mogu svi, ali komunjarepoput JosipoviÊa i Vesne PusiÊ ne mogu!” Iako sam o tomerazgovarao u VijeÊu, te televizije i danas emitiraju s istomlogikom, ali, moæda, s drugim predznakom.

Zaπto se u medijima rjeπavaju iskusnih novinara kojimahom odlaze u glasnogovornike kao sigurnu oazu?Nedavno sam razgovarao s jednom doista vrhunskom

televizijskom novinarkom koja mi je rekla da Êe otiÊi iznovinarstva istoga Ëasa kada joj ponude nenovinarski posao.Kad sam je pitao zaπto, odgovorila mi je: “Ne mogu viπepodnijeti voluntarizam, senzacionalizam, glupost i navijanje.”Iako ne pristaje na sniæene profesionalne standarde, ne moæeviπe podnositi okruæje. Æao mi je πto je Duπan Miljuπ, mojkolega iz VeËernjakovih dana, otiπao iz novinarstva uglasnogovornike. A otiπao je jer se, pretpostavljam, umoriotog teπkog posla koji je obavljao zduπno. Ali, kriva vam jepretpostavka da je glasnogovorniπtvo sigurna oaza. Sigurnaje samo onoliko koliko se stranka odræi na vlasti. “Sigurna”je - kao u sluËaju Ratka MaËeka, koji nikada nije spadao uistaknute ni u dobre novinare - koliko se potkoæite iz crnihfondova. Redakcije su, pak, sretne kad se rijeπe novinarakojima ne mogu upravljati, novinara od kojih ne mogudobivati laæirane intervjue, novinare koji ne piπu komentaretako da im politiËari diktiraju teze.

Hina je problem koji nova vlast nijeuspjela rijeπiti ni nakon devet mjeseci.»itav taj paket - HRT, Hinu, VijeÊe za elektroniËke medije

- trebali smo rijeπiti, prema dogovoru s ministricom kulture,najkasnije do svibnja ove godine, a u rujnu, znaËi sada,prihvatiti se izrade medijskog zakonodavstva na temelju u

Novinarimatreba priznatiradni staæ za

vrijemehonoriranja

Prije nego πto suzasnovali radni

odnos, brojninovinari dugi niz

godina - kako ovogtako i proπlih

desetljeÊa - bili suhonorarci. Takvih je

danas najviπe. Biste lipodræali inicijativu za

priznavanje dijelaradnog staæa

novinarima izhonorarnog statusa

koji se moæedokazati?

Naravno da bih, i tovrlo rado. I osobno

sam zainteresiran daprovedemo tu

inicijativu jer samkrajem sedamdesetihpa do 1985. bio stalnihonorarni suradnik u

VeËernjaku, s dnevnimobavezama, πto,

uostalom, mogu lako idokazati. Ispunjavao

sam mjeseËno ne jednuveÊ viπe normi.

Naæalost, samo samjedan od stotina onih

koji su doæivjeli ilidoæivljavaju danas

takvu sudbinu. Eto,raËunajte na potporu te

na moje aktivnosudjelovanje u

inicijativi. Nismo bezπansi da ostvarimo

svoja prava�

Saboru donesene medijske strategije. No, nije uËinjeno niπta.Silnu energiju troπe na meusobnu tuËnjavu za πto veÊiutjecaj na HRT-u. Hini treba pristupiti ozbiljno, studiozno,ali za to nitko meu vladajuÊima nije ozbiljno zainteresiran.Odbor je donio odluku da Êe ovu jesen napraviti raspravu oHini, a potom Êemo, nadam se, ponuditi rjeπenja.

Ima li lijeka za HRT?Ima. Lijek je dobar zakon. Vlast je donijela loπ zakon,

onaj koji ne omoguÊuje stvaranje dobroga sustava, veÊ svestavlja u ruke jednog Ëovjeka, Supermana. Nakon πto je zakonizglasan - a Laburisti su bili protiv najrigidnijeg Zakona oHRT-u ikad napisanog - rekao sam za saborskom govornicomda tu podvalu moæe spasiti jedino dobar ravnatelj. Jesu linapisali zakon za dobrog ravnatelja ili za svojega posluπnikakoji Êe, osim πto sluæi, i dalje tretirati prisavsku blagajnu kaoprÊiju, vidjeti Êemo veÊ za mjesec dana. Znam da grupa ljudis HRT-a pod istragom za kriminal Ëini sve da progura zaravnatelja svojega kandidata. Iza toga kandidata stoje moÊnemarketinπke agencije, njima bliski politiËari te dio urednika.Svima njima je na pameti unosan biznis, a ne javni interes.Naæalost, u tim zaplotnjaËkim radnjama sudjeluju i pojediniMilanoviÊevi ministri. To je otrov, a mi traæimo lijek. A tajlijek je dovesti na Ëelo HRT-a kompetentnu osobu kojapoznaje medije i zna upravljati velikim sustavom, osobu kojapoznaje financije i nije sklona kleptomaniji. Malo je takvih.Vlast nije dopustila da glavnog urednika bira ProgramskovijeÊe uz obavezno miπljenje novinara, jer se boje, kaoπto rekoh, slobodnomisleÊih novinara i urednika.Prisavlje ima manjak dobrih urednika i novinara, aviπak politiËkih aparatËika i onih koji malo ili niπta nerade. Premalo je onih kojima je stalo da HRT postanejavni servis. No, i ovo prelazno razdoblje daje nadu. Kojumogu ugasiti vladajuÊi loπim ravnateljskim rjeπenjem.

U pojedinim je medijima situacija vrlo nezavidna i ufinancijskom pogledu. Koliko ona moæe utjecati naobjektivnost i pravovaljanost informacija koje izlaze?Znam da mnogi mediji, ali i novinari u njima,

naplaÊuju informacije, emisije, priloge, πto je, po zakonu,nedopustivo. Dio politiËara plaÊa emisije kako bi sepanegiriËki govorilo o njima. PlaÊaju se i tekstovi unovinama. PlaÊa se da izlaze netoËne informacije ili da neizlaze toËne. Mnoge lokalne televizije su stranaËke, πto znaËida su sve informacije pod politiËkim patronatom, podutjecajem moÊnika. RaËune plaÊaju ili njihovi tajkuni iliporezni obveznici. Naravno, informacije koje proizvodekorumpirani mediji nemaju veze s objektivnoπÊu.

Tko danas odreuje medijsku politiku na razini dræave?Konkretno, Ëiji je utjecaj najveÊipri skorom izboru novog ravnatelja HRT-a?Nitko, jer hrvatska dræava nema medijsku strategiju, a

bez nje nema trajnog, sustavnog rjeπenja ni za HRT, ni zaHinu, ni za regulatorne agencije, a onda ni za privatnemedije. Kao πto sam prije rekao; vode se prije svega podzemneborbe za utjecaj na izbor ravnatelja HRT-a. Tko Êe pobijediti,ne znam. Ali znam da je najodgovorniji za medijski neredpremijer MilanoviÊ koji se ne æeli ni u πto mijeπati. Pa se

mijeπaju njegovi ministri. I to s ljudima koji su spremni sluπatii sluæiti. Pobijedi li ta opcija, saborski zastupnici Êe unisono,kao posluπni partijski vojnici, diÊi ruke za loπe rjeπenje. S njimÊe ponovno ojaËati utjecaj ljudi koji su HRT doveli na rubfinancijskog, kadrovskog i programskog ponora. Umjesto nasudsku klupu, zasjesti Êe na mjesta koja im omoguÊujufantastiËnu zaradu. Provizije za kupnju filmova, najamtehnike, izradu scenografije su toliki da vam se moæe zavrtjetiu glavi od cifri�

intervju branko vukπiÊ

foto Davort KovaËeviÊ


15NOVINAR

BROJ 6-8/2012stanje medijaPiπe Zdenko Duka

Kao πto ekonomska kriza ima svoje dno, ima ga i krizamedija. Nigdar ni bilo da ni nekak bilo pa ni vezda ne bu danam nekak ne bu. Nije utjeπna ta svevremenska filozofskapoetika Krleæina Petrice Kerempuha, ali ni od kukanja ipesimizma nema velike koristi.

Ovo je godina joπ jednog pada novinskih naklada, a najveÊije ekonomski udar na oglaπavanje u novinama. No, proπleizborne godine naklade su poneπto rasle poslije godina pada.

Novinara najviπe na ZavoduU svakom sluËaju, ovo jest najgora godina za same

novinare. Posao je izgubilo viπe novinara nego svihposljednjih godina. Do kraja kolovoza na burzu rada prijavilose 334 novinara, a zaposleno ih je 172. Na Zavodu zazapoπljavanje su 563 nezaposlena novinara, 411 s ranijimnovinarskim iskustvom, a 152 novinara bez iskustva.

O stanju profesije toËno je, naæalost, nedavno u jednomtekstu napisao kolega Jasmin KlariÊ. Dakle, u novinama“pravu informaciju treba traæiti svijeÊom i rudarskomopremom”, a zavladao je “sustav povrπnosti i kultbombastiËnosti”.

Povrπnost doista nije sluËajna nego sustavna kako bi seu medijima postigao neki æeljeni efekt da bi zaokupio paænju.

Snizite PDV na novineProblem je i akoje glavni politiËki

komentator i vrloËesto moralizator

Ëovjek koji jeduæan milijun i

pol kuna poreza.Jedno je pisati o

hrani i piÊu, adrugo kad

politiËarima svisoka dijeliπ

moralne lekcijekako su nam

potrebni oni Ëisteproπlosti, poπteni

i u svom posluupuÊeni na javnu

stvar

PomoÊinovinarstvumoæe vlast,odnosno resornoMinistarstvokulture, i briga onovinarskojproizvodnji,profesionalnojkvaliteti i eticikoju zajedniËkitrebaju brinutivlasnici, urednicii novinari

To nije Ëak ni zbog komercijalnosti jer se viπe ne moæe dobroprodati ni komercijalno ni nekomercijalno.

To je i pitanje zaobilaæenja istine. Toboæe da bi prodalo,da ne bi bilo banalno ili dosadno, informiranje Ëesto sluæinamjernom dezinformiranju i uvlaËenju u neku paralelnustvarnost. Kad se dogodi da istina viπe nije prioritet nego da sumediji neki svijet za sebe - onda to viπe nisu demokratski medijikoji nam pomaæu da razumijemo πto se oko nas dogaa, dabudemo kritiËni i aktivni u druπtvu.

Kad novinari poËnu izbjegavati istinu zbog toga da bi seplasirali razliËiti spinovi koji toboæe zaokupljaju paænju i moguse prodati, onda ugled novinarske profesije pada, a ono πtozovemo javnost zabavlja se Ëesto nametnutim nevaænim,marginalnim temama. Onda i javnost valja traæiti svijeÊom,onda je i ona u raspadnutom stanju.

PomoÊi novinarstvu moæe vlast, odnosno resornoMinistarstvo kulture, i briga o novinarskoj proizvodnji,profesionalnoj kvaliteti i etici koju zajedniËki trebaju brinutivlasnici, urednici i novinari.

Ministarstvo kulture objavilo je da radi na medijskojstrategiji Ëiji bi autori trebali istraæiti i analizirati glavneprobleme hrvatskog novinarstva i ponuditi izvjesne putokazekako bi mediji uz zabavu obavljali i svoju javnu funkciju

informiranja pa i poduËavanja. Tek nakon medijske strategijeiÊi Êe se na izmjene svih medijskih zakona.

Izmiπljanje stvariDanas imamo previπe izrazitu crtu s jedne strane javnih i

neprofitnih medija i, s druge strane, privatnih medija. Privatnimediji se odupiru bilo kakvim strategijama, ograniËenjima iobvezama iz programa javnih sadræaja. Vidimo da i unatoËjasnim zakonskim obvezama, regulatorno VijeÊe za elektroniËkemedije na svojim stranicama ne objavljuje koncesijske ugovores televizijama i radijima. Tako javnost ne moæe znati koliko sestvarno poπtuju obveze iz koncesijskih ugovora. Naravno, nepoπtuju se obveze koje nameÊu program iz lepeze druπtvenorelevantnih sadræaja Ëija produkcija koπta viπe nego πto je puπtanjenekvalitetnih stranih serija i Ëega sve ne.

Ruku na srce, ima tekstova u novinama kojima nije zavjerovati i iole iskusniji Ëitatelj odmah to moæe prokljuviti.Na primjer, dosta toga ispisalo se o porezu na nekretnine.Naravno, to ima ogromno znaËenje za mnoge graane. Miipak joπ ne znamo koliki Êe ti porezi biti. Nitko nije iznio izkabineta ministra financija bilo kakve preciznije izraËune idokumente s tim u vezi, vjerojatno veÊ i zbog toga πto to joπnije pripremljeno i konaËnih izraËuna joπ nema.

To ipak nije zasmetalo vrlo utjecajnom dnevnom listu daobjavi tko Êe koliko poreza trebati plaÊati za vikendicu ili drugiodnosno treÊi stan u vlasniπtvu. Kako to? Pa tako πto je stvarskroz izmiπljena. Izraene su toboæe simulacije poreza nanekretnine prema usporednim podacima o porezu nanekretnine u susjednim zemljama, a to je prezentirano nanaslovnici i unutarnjim stranicama kao da se radi o svjeæemmaterijalu iz Ministarstva financija. Prevara da bi se kupiokoji primjerak viπe i dalje vukla priËa.

Krumipiranje novinarstvaProblem je i ako je glavni politiËki komentator i vrlo Ëesto

moralizator Ëovjek koji je duæan milijun i pol kuna poreza.Jedno je pisati o hrani i piÊu, a drugo kad politiËarima s visokadijeliπ moralne lekcije kako su nam potrebni oni Ëiste proπlosti,poπteni i u svom poslu upuÊeni na javnu stvar. Sigurni smoda taj komentator to najiskrenije misli i to je u redu, takvipolitiËari zaista trebaju biti. Ali, zar ne bi takvi ili skoro takvimorali biti i novinari, pogotovo oni koji ukazuju na moral ujavnim poslovima? Urednici moæda misle - ma to za porezËitatelji ionako ne znaju, ne prate to, nema veze...Ali znajumnogi i onda mogu generalno zakljuËiti da su novinari,primjerice, licemjeri.

Nedavno je pomoÊnik ministrice kulture Milan ÆivkoviÊgovorio da Êe njihovi prioriteti biti javni mediji - HRT, Hina,ali i jedan dnevni list koji bi se navodno pokrenuo javnimnovcem. »ini se da je ideja joπ potpuno daleko od realizacije,a zapravo je i pitanje dijele li je i Ëelni ljudi Vlade.

Pojavit Êe se i neki novi mediji, situacija Êe se mijenjati.Ali je neprijeporno da hrvatsko novinstvo, znaËi prije svegaprivatna novinska produkcija, treba neku neizravnu dræavnustimulaciju jer su novine i dalje temeljna novinarska djelatnostkoja utjeËe i oblikuje javnost u razvijenim druπtvima. Naravno,ne æutilo i spinovi nego vjerodostojne novine.

Zato bi MilanoviÊeva Vlada trebala sniziti PDV na novinesa sadaπnjih 10 na pet posto, ali mislimo, ne bezuvjetno negovodeÊi raËuna o tome je li rijeË o pornografskom Ëasopisu ilipak ozbiljnom dnevnom listu, ali vodeÊi raËuna i o tome kolikomedijski i novinski poslovci πtite radna i profesionalna pravanovinara na koja ih i zakon obvezuje.

U predizbornoj smo godini, lokalni izbori u proljeÊe, nijeli pravi trenutak?

U tome ohrabrujuÊe moæe biti i miπljenje predsjednikaRepublike Ive JosipoviÊa koji se inaËe u zadnje vrijeme s previπeosobnog æara i preoπtro upleo u jednu medijsku priËu. No, JosipoviÊkaæe prije petnaestak dana novinarki Danas.hr-a: “Mediji jesu odposebnog javnog i dræavnog interesa i postoji moguÊnost da sekroz legislativu ojaËa pozicija novinara. Najprije, iskljuËivanjemmoguÊnosti da tvrtke koje se bave medijima i informacijama usvojim aktivnostima imaju i druge stvari - prodavanje krumpiraili gradnju nebodera, time osnovnu djelatnost izlaæu riziku. Moædabi se naπli i neki motivirajuÊi porezni mehanizmi, jaËanje ulogesindikata i strukovnih organizacija...”

Predsjednik JosipoviÊ je pravnik pa zna πto se pravno moæe,πto ne. Pa, idemo to napraviti�


17NOVINAR

BROJ 6-8/2012dossier styria veËernji listPiπe Melisa Skender

Styria, austrijska tvrtka koja je 2001. uπla na hrvatskomedijsko træiπte kupnjom VeËernjaka, tada najtiraænijegdnevnog lista, lani je slavila 10 godina poslovanja u Hrvatskoj.Jubilarna godina, meutim, od starta je krenula naopako -πtrajkom zaposlenih novinara “tvrtke majke” kako uhrvatskoj Upravi Styrije nazivaju VeËernji list. Nakon 26 dananovinari su se vratili na posao, no pregovori o Kolektivnomugovoru, koji je bio povod πtrajku, nisu otvoreni ni do danas.Umjesto toga, Uprava je nastavila rezati troπkove otpuπtajuÊiljude meu kojima je 14-ero njih dobilo poslovno uvjetovanotkaz iste godine. Njih 13 sudjelovalo je u πtrajku. Ove godinenastavilo se rezati troπkove pa je tako ljetos, nakon manje odgodinu dana izlaæenja, ugaπen tjedni magazin Forum.BuduÊi da su ugovorom vezani za matiËnu redakcijuVeËernjeg lista, novinari Foruma ostali su nemalo iznenaenikad ih je posljednjeg dana kolovoza doËekala pisana namjeraUprave da im se podijele otkazi i otpremnine. »ak i RPOnovinaru, u iznosu Ëetiri plaÊe, reËeno nam je. TraæeÊi razlognaprasnog gaπenja tjednika u koji je Uprava imala plan ulagatipune tri godine, mnogi su posumnjali kako je rijeË o odmazdi,jer kompletna je redakcija Foruma sudjelovala u πtrajku.Namjera o otkazu samo je potvrdila takva nagaanja. Nakonviπe tjedana premiπljanja bi li ili ne sudjelovali u stvaranjuovoga Ëlanka, Uprava Styrije, odnosno Mario VrgoË i BorisTrupËeviÊ, ipak su odluËili mailom odgovoriti na naπa pitanja,pa tako i na ono o gaπenju Foruma usprkos dugoroËnim

Balkanizacija (ne)stiæe iz Graza

Sindikat:VeËernji je

krava muzaraza menadæere

Styrije

Uprava:VeËernji pruæanajveÊu razinuprava u Ëitavoj

industriji

Nakon viπe tjedanapremiπljanja bi li ili ne sudjelovali u stvaranjuovoga Ëlanka, Uprava Styrije ipak je odluËila mailomodgovoriti na naπa pitanja, pa tako i na ono o gaπenju Forumausprkos dugoroËnim planovima ulaganja u taj tjednik: “Naæalost, træiπneprilike pokazale su se takvima da nismo uspjeli ostvariti planiranu razinu prihoda odprodaje novina, a takoer smo se suoËili s joπ znaËajnijim podbaËajem prihoda od oglaπavanja.Razgovori sa zaposlenicima su u tijeku te ih ne moæemo komentirati prije konaËnih dogovora - navodeËelnici Styrije u Hrvatskoj Mario VrgoË i Boris TrupËeviÊ. Kako saznajemo novinarima i urednicima Forumaponuen je povratak u VeËernji list uz smanjenje plaÊa, a najveÊa maksimalna iznosi 12.000 bruto

To da smo miod starta biliprotiv Styrije,jednostavno nijeistina. DapaËe,sjeÊam se dasmo pozdravilikonaËni dolazakpoznatogvlasnika - nakonPaπaliÊevaizmiπljenogCaritas Funda - iponadali se daÊe sAustrijancimadoÊi viπe reda,transparentnostii praviËnosti.Prevarili smo se,kaæe Anton FiliÊ

za otpremninu. “Ali ne mogu reÊi, s Upravom odræavamokontakte i upravo danas poslijepodne (5. rujna op.a.) imamorazgovor. Vjerujem, po prirodi sam optimist, a Ëini mi se kakoje i raspoloæenje takvo, da Êemo doÊi do rjeπenja. KonaËno,nema nikakve ni poslovne ni financijske logike da se Upravapokuπava rijeπiti ljudi koji svojim povratkom u VeËernji listmogu samo poboljπati kvalitetu te novine, u svakom smislu.Zbilja to mislim, i u organizacijskom i u sadræajnom djelunovine”, dodaje ∆uriÊ. Ovakvo rezoniranje Ëini se logiËnim,osobito ako su toËne nesluæbene najave o tome kako Êe se svremenom mijenjati i ureivaËki koncept lista. Procjena je,naime, kako VeËernjak viπe ne moæe funkcionirati na træiπtukao populistiËka novina jer taj dio publike preuzelo je drugoStyrijino dnevno izdanje u Hrvatskoj, 24sata. Mijenjat Êe se,kako doznajemo od izvora koji je pristao samo nesluæbeno

planovima ulaganja u taj tjednik: “VeËernji list planirao jeizdavati tjednik Forum dugoroËno te su u skladu s timenapravljene sve pripreme i svi (priliËno konzervativni) poslovniplanovi. Naæalost, træiπne prilike pokazale su se takvima danismo uspjeli ostvariti planiranu razinu prihoda od prodajenovina, a takoer smo se suoËili s joπ znaËajnijim podbaËajemprihoda od oglaπavanja. Razgovori sa zaposlenicima su u tijekute ih ne moæemo komentirati prije konaËnih dogovora.”

Forumaπi bez adreseSudbina novinara VeËernjaka koji su stvarali Forum ostaje

tako, do zatvaranja ovog broja, i dalje neizvjesna. MoguÊe jekako je Uprava namjerom o otkazu æeljela osigurati simanevarski prostor za eventualno potpisivanje novih ugovora,kako tvrde dobro obavijeπteni izvori. Prema njima, novinarimaForuma u VeËernjaku neÊe biti ponuene iste pozicije s kojihsu otiπli, a i prihodi bi im bili manji nego prije. “Mi kaosindikat nemamo problema s Ëinjenicom da je Forum ugaπen.Uprava ima pravo donositi takve odluke, pokretati novi tjedniki zatvarati ga kad procijeni da nije rentabilan. Problem je ovih17 zaposlenih u VeËernjem listu koji su u Forum doπli kao,mogu tako reÊi, vojnici VeËernjaka, u dobroj vjeri i odluËnipomoÊi tvrtki na jednom priliËno zahtjevnom projektu. Sveπto sada traæimo jest da se te ljude vrati na njihova radnamjesta”, kaæe glavni sindikalni povjerenik VeËernjeg listaDraæen ∆uriÊ koji je i sam, kao novinar Foruma, dobio ponudu

razgovarati s nama, i kadroviranje, πto nipoπto ne znaËi ismjenu uredniπtva protiv kojega se prije godinu dana izjasnilaveÊina redakcije. RadniËko vijeÊe ionako Ëini manjina stalnozaposlenih novinara, a vrijeme samoupravnog socijalizma jeproπlo, smatra naπ sugovornik. Umjesto o smjeni uredniπtvanajozbiljnije se, tako barem izgleda, razmiπlja o smjeniredakcije i angaæiranju prepoznatljivih autora poput DenisaKuljiπa koji je ne tako davno postao jedan od RPO suradnikaVeËernjeg lista, a danas najavljuje vlastiti medijski projekt.

Cilj je πto manje zaposlenih“Mislim da Uprava Ëak i ne taji kako æeli da πto viπe ljudi

ode iz VeËernjeg lista. »ak ne mislim da je to stvar osobnoganimoziteta. Prije Êe biti rijeË o klimi koja vlada u cijelojHrvatskoj, ne samo u medijima, taj neki neoliberalnikapitalizam u kojem uprava ima svu moÊ, a zaposlenici su tusamo da izvrπavaju njihove zamisli. Nije nikakva tajna da svemedijske kuÊe u Hrvatskoj æele broj stalno zaposlenih smanjitina najmanju moguÊu mjeru”, smatra ∆uriÊ, a brojke to ipotvruju. U posljednjih 11 godina od kako je Styria preuzelalist, viπe od dvije treÊine stalno zaposlenih napustilo jeredakciju, bilo da su restrukturiranjem prebaËeni u poduzeÊakÊeri ili su dobili otkaze i otpremnine. Koliko je za to vrijemestalnih RPO suradnika ostalo bez posla, moæe se tek nagaati.Samo u 2009. na otpremnine je potroπeno 14 milijuna kuna,a VeËernjak je napustilo joπ 59 zaposlenih. Takvi sunemilosrdni zakoni træiπta, uvjeravaju nas. I nije VeËernji listjedina tiskovina koja za to plaÊa visoku cijenu. Priprema senavodno i reorganizacija Poslovnog dnevnika koju Upravanije ni potvrdila ni opovrgnula kao moguÊnost: “Sve medijskekuÊe u Hrvatskoj veÊ godinama prolaze kroz razne oblikerestrukturiranja. U trenutaËnim gospodarskim okolnostimato je neizbjeæno. Poslovni dnevnik proπle je godine proveoveliko restrukturiranje, Ëime je znaËajno poboljπao rezultateposlovanja. Bude li daljnjeg restrukturiranja, takve Êemoinformacije prvo podijeliti sa svojim zaposlenicima, a tekpotom u javnosti.”

VeËernjakovci u borbi za svoja pravaProπlogodiπnje restrukturiranje, a rijeË obiËno podrazu-

mijeva otkaze i smanjenje plaÊa, u Poslovnom dnevniku proπloje bez glasa. Zbog Ëega u cijeloj medijskoj grupaciji Styrije uHrvatskoj samo novinari VeËernjaka pruæaju otpor odlukamaUprave, odgovara ∆uriÊ: “Zato πto su VeËernji list novine kojesu imale svoju infrastrukturu, od sindikalne podruænice doRadniËkog vijeÊa, i prije Styrijina preuzimanja. To πto midiæemo glas posljedica je naπe organiziranosti koja nam dajesnagu da pokrenemo neke stvari, za razliku od drugih medijakoji tu snagu nemaju. Moæda se neki moji kolege neÊe sloæitisa mnom, ali situacija je u VeËernjem listu bolja od hrvatskogprosjeka upravo zbog toga πto smo godinama imali kolektivniugovor koji je jamËio uvaæavanje pozicije novinara. Kolektivniugovor ne jamËi samo materijalna, veÊ i statusna prava, πtonovinaru daje autonomiju koju, kad ste u sustavu RPO-a, nemoæete imati jer ovisite o dobroj volji poslodavca, urednika


19NOVINAR

BROJ 6-8/2012

koji je taj dan moæda doπao na posao loπe volje i dao vamotkaz. Takve su se stvari, naæalost, dogaale i u VeËernjaku”.Dok novinare brine njihov status i autonomija koja bi imomoguÊila da saËuvaju kredibilitet kao novinari usprkosmoguÊim pritiscima, jedina briga Uprave i dalje su financije.“VeËernji list uvijek je bio voljan pregovarati o kolektivnomugovoru. Meutim, temeljna pretpostavka kolektivnogugovora mora biti usklaivanje prava s rezultatimaposlovanja. Dakle, kolektivnim ugovorom mora se omoguÊitida se troπi onoliko koliko se i zaradi. VeËernji list i danasdokazano pruæa najveÊu razinu prava u Ëitavoj industriji”,ponavljaju iz Uprave ono πto je veÊ konstatirao ∆uriÊ, no πtonaæalost nema toliku teæinu kada se zna dokle se srozalarazina prava u medijskoj industriji u posljednjih godina. Kadje, pak, o rezultatima poslovanja rijeË, svaki se zaposlenikVeËernjaka, preko Ëijih se lea ti rezultati prebijaju, s punimpravom pita koliku odgovornost za loπe poslovanje snosiUprava. “Uprava bilo kojeg poduzeÊa, uz vlasnika, snosinajveÊu odgovornost za rezultate poslovanja. Rezultatiposlovanja se, pritom, moraju konkretnije sagledavati ukontekstu ekonomskog okruæenja i industrijskih trendova”,kaæu nam iz Uprave, a trendovi su poznati: pad tiraæe, padprihoda od oglasa, novi mediji i pitanje buduÊnosti tiskanihmedija - Ëija se buduÊnost joπ do prije par godina Ëinilaneupitna. No, pitanje je moæe li ove probleme rijeπiti novakadrovska politika koja se poslovne neizvjesnosti rjeπava takoda izbjegava obvezati se na poπten odnos prema zaposlenima.Teπko je u to povjerovati.

Lojalnost prije svegaBuduÊi da od svojih prava, usprkos industrijskim

trendovima koji zatiru i posljednje tragove novinarskihsloboda, u VeËernjaku ne æele odustati, nije nikakvo Ëudo πto“stari” veËernjakovci nisu u Upravi Styrije u Hrvatskoj nimalopopularni - neovisno o tome koliko su dobri tekstovi kojepiπu. Pod pritiskom træiπne krize i vlasnika, Privatne katoliËkemedijske zaklade koja, iako se deklarirano bavi kreiranjem

sadræaja, ne æeli bankrotirati u tom poslovnom pothvatu, prvakvaliteta koja se od zaposlenika traæi jest - lojalnost! No,lojalnost se u ovom sluËaju oËigledno razliËito definira; dokjedni vjeruju kako je njihova lojalnost jasno iskazana uangaæmanu kao i brizi za kvalitetu novina u kojima rade,drugi lojalnim zaposlenikom smatraju svakog tko spremnoizvrπava volju poslodavca. ©trajkaπi su, u svjetlu takve definicijelojalnosti, “odmetnici” koji Styriji pruæaju otpor otkako se2001. pojavila na hrvatskom træiπtu. “To da smo mi od startabili protiv Styrije, jednostavno nije istina. DapaËe, sjeÊam seda smo pozdravili konaËni dolazak poznatog vlasnika - nakonPaπaliÊeva izmiπljenog Caritas Funda - i ponadali se da Êe sAustrijancima doÊi viπe reda, transparentnosti i praviËnosti.Prevarili smo se. Styria je od VeËernjeg lista napravila kravumuzaru - tako su nas i zvali u Styrijinim menadæerskimkrugovima - koju je godinama muzla. S vremenske distancegledano, bilo je to neprijateljsko preuzimanje, ali to tada nismoznali. A imali smo plaπljive politiËare koji nisu znali zaπtititini nas ni dræavnu imovinu, koja je u sluËaju VeËernjeg listaoËito prodana ispod njezine realne vrijednosti”, reagirao jena ovu tvrdnju predsjednik Sindikata novinara Hrvatske AntonFiliÊ koji je, kao tadaπnji glavni sindikalni povjerenikVeËernjeg, vodio proπlogodiπnji 26-dnevni πtrajk. ©trajk za kojise u anketi izjasnilo 85 posto zaposlenih novinaraisprovociranih drastiËnim smanjivanjem steËenih kolektivnihprava i propalim pregovorima o uvjetima novog kolektivnogugovora.

Povoljniji uvjeti kreditiranjaNakon neprekidnog rezanja troπkova na broju zaposlenih

i njihovim primanjima, brojnih strateπkih odluka koje suutjecale na sastav redakcije, naËin rada pa i konaËnopreseljenje s lokacije na kojoj je VeËernjak poslovao otkako jesagraen Vjesnikov neboder, novinari VeËernjaka izgubili susvako povjerenje u Upravu. Pitaju se koliko je Styriji uopÊestalo do dobrobiti VeËernjeg lista, a koliko je VeËernjak tekiskoriπten za pokretanje 24sata u smislu kratkoroËnih kreditakoje je dizao i plasirao ih toj redakciji, a koji su do 2009.premaπili ukupan iznos od 100 milijuna kuna.

“VeËernji list kao poduzeÊe majka, a u sklopu Styria Grupeu Hrvatskoj, ima pravo na povoljnije kreditne uvjete kodbanaka od poduzeÊa kÊeri. Na taj naËin ostala poduzeÊa uGrupi imaju indirektno povoljnije kreditne uvjete od onih kojebi ostvarili da su sami direktno iπli prema banci. VeËernji listostvaruje prihod od kamata, ali s druge strane ima i kredit, teje za VeËernji list efekt na rezultat neutralan”, o tome seizjasnila Uprava potvrujuÊi kako je VeËernji sa svojimzaposlenicima ipak itekako pridonio razvoju tvrtki koje Styriaima u Hrvatskoj. Danas je nekad veliki VeËernjak smjeπten uzgradu na kojoj nema ni njegova zaπtitnog znaka. Kao da jeskriven iza velikog mlaeg brata - 24sata.

Kupi, prodajTranskripti razgovora predsjednika Franje Tumana i

njegova savjetnika IviÊa PaπaliÊa pronaeni poËetkom 2000.

za mandata Stjepana MesiÊa u Uredu predsjednika,razotkrili su kako je PaπaliÊ kupovao VeËernjak za Tumanai sam vrh HDZ-a. Sabor je osnovao istraæno povjerenstvo sHSLS-ovcem Joπkom KontiÊem na Ëelu, a sluËajno ili ne,Pavao Zubak u veljaËi je odluËio podræati predsjedniËkukandidaturu predsjednika HSLS-a Draæena Budiπe s 460tisuÊa kuna u keπu. Tek u travnju 2000. VeËernji list objavioje ekskluzivnu vijest da su vlasnici VeËernjeg lista AutokuÊaZubak i njemaËka tvrtka Montmontaæa GmbH. VeËernjaksu, kako tvrde, kupili kako bi ga preprodali Ëim pronaustrateπkog partnera.

U kolovozu 2000. Styria odustaje od kupnje VeËernjaka zbogprivremene mjere koja brani prijenos dionica VeËernjeg lista,kao i postupka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zaponiπtenje ugovora s Caritas Fundom. Dio problema vjerojatnose skrivao i u Ëinjenici πto je Istraæno povjerenstvo utvrdilo pravuvrijednost lista, o Ëemu je predsjednik povjerenstva Joπko KontiÊprogovorio tek godinama poslije, u listopadu 2009. za SlobodnuDalmaciju: “U to je vrijeme trajao postupak prodaje VeËernjakaaustrijskoj Styriji, koja je trebala preuzeti veÊinski paket dionicaza oko 26 milijuna DEM. Mi smo utvrdili da je prava vrijednostVeËernjaka viπestruko veÊa. Naime, VeËernji je u tom trenutkuu vlasniπtvu imao i 10 posto dionica VIPNeta, Ëiju su ukupnuvrijednost kompetentni ljudi iz vrha VIPNeta i VeËernjaka usvojim izjavama i svjedoËenjima pred Povjerenstvom procijenilina viπe od 100 milijuna DEM”. Hrvatska Vlada u svibnju 2000.godine zaustavlja prodaju VeËernjeg.

Zbog Ëega je VeËernjak poËetkom 2001. ipak prodan Styriji,odgovara 2009. KontiÊ u Slobodnoj Dalmaciji: “To bi pitanjebilo bolje postaviti nekome iz vrha tadaπnje politike, moæda isamom MesiÊu. Uostalom, njega je tih dana posjetio Alois Mock,austrijski vicekancelar u mirovini, u druπtvu glavnog direktoraStyrije, a nedugo zatim MesiÊa i RaËana, ponovno u druπtvu

direktora Styrije, posjeÊuje tada aktualni austrijski kancelarWolfgang Schüssel. Nakon toga dolazi do prodaje VeËernjakaStyriji za 26 milijuna DEM. Naglaπavam - ja za to ne okrivljujemStyriju, oni su samo napravili dobar posao, i to vjerojatnozahvaljujuÊi lobiranju svojeg premijera”.

RaËan pod pritiskomIstovremeno, naπ je tada aktualni premijer Ivica RaËan u

cijeloj operaciji djelovao izgubljeno. Tako barem u svojoj knjizisvjedoËi Branko Tuen: “RaËan je toga lipnja 2000. godinebio pod dojmom pritisaka austrijskih sluæbenih krugova iosobito bivπeg ministra vanjskih poslova Mocka kao izdankaaustrijskog gospodarskog imperijalizma, da se VeËernji listproda Styriji i sukoba unutar svoje vlade, izmeu ministaraFiæuliÊa i LiniÊa. Prvi je bio protiv, a drugi za prodaju toboæezato πto bi VeËernji list propao bez dokapitalizacije iz Austrije.To nije bilo toËno. Ali je LiniÊ pobijedio i prodao. Iznenadilome da RaËan tada nije znao cjelovitu priËu. Poslije odreenezadrπke u avionu me upitao, bi li stvarno VeËernji list propaoako ga se ne proda austrijskim spasiteljima. PriËa se svodilana to da je tvrtka Tisak koja se bavila prodajom novinadugovala VeËernjem listu i drugim izdavaËima velik novac.Tisak je kriminalom zapao u steËaj, ali je bilo jasno, da je toprogramirano i privremeno i da Êe ubrzo dugovi biti vraÊeni skamatama. To se i dogodilo - u obliku neusporedivo vrednijegsuvlasniπtva. RaËan nije znao - ili se pravio neobavijeπtenim -da je VeËernji list i suvlasnik VipNeta, telekomunikacijske tvrtkeu veÊinskom vlasniπtvu austrijskog Telekoma koji je od 1.srpnja 1999. godine poËeo komercijalno poslovati u Hrvatskoj.Taj udio nije bio uraËunat u prodajnu cijenu i poslije ga jeStyria skupo prodala u obiteljskom krugu upravo Telekomu.Kao i svoj 25-postotni udio u Tisku, najveÊem hrvatskompoduzetniku TodoriÊu.”

dossier styria veËernji list

PoËetkom 2005.godine StyriapokreÊe i novosvoje hrvatskoizdanje, 24sata.Prvim urednikomimenovan jevlasnik portalaindex.hr MatijaBabiÊ. VeÊ usrpnju BabiÊ jesmijenjen, kakose vjerovalo,zbog naslovnice“Sanadera svimrze”

Draæen ∆uriÊ, sindikalni povjernik VL-aStyrijin izbor izmeu europskog ili balkanskog modelaStyrijin izbor izmeu europskog ili balkanskog modelaStyrijin izbor izmeu europskog ili balkanskog modelaStyrijin izbor izmeu europskog ili balkanskog modelaStyrijin izbor izmeu europskog ili balkanskog modelaNaæalost, ni nakon πtrajka Uprava nije pokazala volju da se pokrenu razgovori o kolektivnomugovoru, iako ga mi smatramo optimalnim rjeπenjem. Stvarno i bez ikakve demagogije. To nijepobjeda ni Uprave ni Sindikata nego se u dijalogu Uprave i zaposlenika potpisivanjem kolektivnogugovora stvaraju optimalni uvjeti za rad tvrtke. Upravo zahvaljujuÊi kolektivnom ugovoru Upravanije uvijek imala faraonske ovlasti pa da donosi odluke koje su ponekad, kako se pokazalo, i vrloloπe, ali jednom kad su bile donesene veÊ je bilo kasno. Zato traæimo od Uprave da poËnu tepregovore. Naravno da smo svjesni kako situacija u tiskanim medijima sada nije onakva kakva jebila do prije pet godine i naravno da smo spremni na kompromise i dogovore. Vaæno nam je daUprava pokaæe kako nas uvaæava kao partnera i da nas æeli za sugovornika jer potpisivanjekolektivnog ugovora nisu samo materijalna prava, veÊ su to i novinarske slobode, naËin na koji ljudimeusobno razgovaraju, stvaraju novine… jer kad nema kolektivnog ugovora, onda ne samo danema materijalnih prava, nego se meu novinare uvlaËi strah za radno mjesto i tako dolazi doparalize cijelog procesa. U konaËnici to znaËi kako su i novine loπije nego πto bi mogle biti”, govorinam Draæen ∆uriÊ, novi glavni sindikalni povjerenik VeËernjeg lista, pred kojeg je, jedva godinu danaod poËetka njegova mandata, stavljena priliËno zahtjevna zadaÊa. Prvi njegov veliki test su pregovorinovinara Foruma o uvjetima povratka u redakciju VeËernjeg lista. No, pred testom je, smatra ∆uriÊ, iStyria: “HoÊe li Styria nakon godinu i pol koliko je proπlo od isteka starog kolektivnog ugovoraodluËiti u socijalnom dijalogu potpisati novi i tako europeizirati medijsko poslovanje u Hrvatskoj,ili… ili Êe odluËiti prigrliti balkanski model πto se, vjerujem i nadam se, neÊe dogoditi”�


21NOVINAR

BROJ 6-8/2012

Realna cijena koju je utvrdilo istraæno povjerenstvo Styrijije bila previsoka u odnosu na ponudu koju su dobili od CaritasFunda, Zubaka i NuiÊa ili PaπaliÊa. VeËernji je 2000. doista biou problemima. Tisak je otiπao u steËaj, Ëime je blokiranonekoliko desetaka milijuna kuna ostvarenih prodajom novina,Jutarnji je kao direktan konkurent uzeo dio Ëitatelja, a na træiπtuse pojavio i veÊi broj besplatnih oglasnika, pa je VeËernjakovMali oglasnik iz mjeseca u mjesec postajao sve tanji. RaËan jena koncu, doznajemo od jednog sudionika tih pregovora kojije odluËio ostati anoniman, novine prodao Styriji za 50 milijunaDEM. Premda je i ta cijena bila visoka za tvrtku koja nijeplanirala πiriti se izvan austrijskih granica, Styria je prihvatilaponudu raËunajuÊi kako su svakako na dobitku.

Veliku ulogu u Styrijinu preuzimanju VeËernjeg lista tadaje odigrao Marijan KostrenËiÊ, predsjednik Caritas Funda ikasnije predsjednik Nadzornog odbora VeËernjeg lista do 2010.godine, kad je NO ukinut pretvaranjem VeËernjaka iz dioniËkogu druπtvo ograniËene odgovornosti. Kako stoji u njegovojbiografiji objavljenoj na Styrijinim korporativnim stranicamapod rubrikom Povijest, KostrenËiÊ je 1991. kao voditelj kabinetaministra vanjskih poslova Zvonimira ©eparoviÊa sudjelovao umeunarodnom lobiranju za priznanje Hrvatske “pritom uskosuraujuÊi s krugom oko dr. (Aloisa) Mocka i (Hansa-Dietricha)Genschera. Potpredsjednik NO-a VeËernjeg lista bio jepredsjednik Uprave Styrije Horst Pirker. Uprava VeËernjeg listaimala je dva Ëlana; dotadaπnjeg direktora VeËernjaka BrankaLovriÊa i Styrijina Klausa Schauera.

Smjena TuenaVeÊ nakon par mjeseci, u svibnju 2001., smijenjen je glavni

urednik VeËernjeg lista Branko Tuen koji je ulazak Styrije uVeËernji opisao kao ‘bahat’: “Schauer nije znao jednu rijeËhrvatskog, a u Hrvatskoj je prije toga bio jedan put, u Opatiji”,sjeÊa se Tuen koji je nakon 28 godina u VeËernjem listu bioprimoran napustiti te novine jer tako je traæio Schauer. Danas

vjeruje kako je jedan od razloga bilo to πto ne govori njemaËki,za razliku od Ruæice Cigler koja ga je naslijedila kao glavnaurednica. Konkurentski mediji πpekulirali su kako bi jedan odrazloga ove smjene mogli biti i planirani otkazi. Naime, joπ1999. VeËernji list je posjetila njemaËka konzultantska kuÊa kojaje procijenila kako VeËernjak ima viπak od 60 zaposlenih. Tuense sjeÊa kako je u to doba KostrenËiÊ vrπio pritisak na njega dasloæi listu ljudi koji trebaju dobiti otkaz. Tuen se tome opirao.“Pitao sam ga ima li novca za otpremnine zajamËenekolektivnim ugovorom. Jednako tako, prema kolektivnomugovoru otkaze su najprije trebali dobiti oni s najmanje godinaradnog staæa u VeËernjaku. LovriÊ i ja potpisali smo taj kolektivniugovor kao da ga potpisujemo za sebe”, rekao nam je Tuen,pojaπnjavajuÊi kako je Caritas Fund iz VeËernjaka æelio izvlaËitimaksimalnu dobit.

Tuenovu smjenu Schauer nije æelio komentirati za hrvatskemedije. Tuenu je objaπnjeno kako s njim na Ëelu Uprava nemoæe doÊi do oËekivanih rezultata, a kako je naklada VeËernjakasvake godine u prosjeku rasla za tisuÊu primjeraka, tvrdi Tuen,ostaje samo jedno objaπnjenje. Ono koje je Schauer izniogovoreÊi o poslovnim planovima VeËernjeg lista kad je najaviokako Êe, zbog pada naklade morati otpustiti 55 do 65 radnika.Novinari VeËernjeg lista pozdravili su u svibnju te godine izborRuæice Cigler za glavnu urednicu jer dotadaπnja je zamjenicaglavnog urednika imala veÊ 26 godina radnog staæa uVeËernjaku. Na sastanku Ëelnika Uprave sa zaposlenicimaVeËernjeg reËeno je kako nova urednica dobiva sve ovlasti i kakoje dræe najboljim rjeπenjem najavljujuÊi tako da s njom raËunajuna duæe staze. Iste godine potpredsjednik Vlade Slavko LiniÊpredloæio je da se medijima zakonom zabrani organiziranjeigara na sreÊu u Ëemu su prednjaËili VeËernji i Jutarnji list, i uVeËernjaku je krenuo prvi val otkaza.

“Æeljelo se podijeliti 70-ak otkaza, no neki se nisu dali i borilisu se, pa nas je tada napustilo 60-ak kolega. Sindikat je pozivaoljude da ne prihvaÊaju sporazumne raskide ugovora i otpremnine.Borio se za one koji su odluËili ostati i nastojao ih zaπtititi odπikaniranja kojemu su bili izloæeni”, prisjeÊa se Anton FiliÊ.

Godinu dana kasnije, 2002., Branko LovriÊ otiπao je izUprave u NO VeËernjeg lista, a 2005. u svibnju smijenjena je iRuæica Cigler kojoj je, kako je objaπnjeno, istekao mandat.Naslijedio ju je Miljenko Manjkas, a ovo je iznenaujuÊekadrovsko rjeπenje odmah podiglo pravu buru. Za poËetak,reagirali su tadaπnji premijer Ivo Sanader i predsjednik StjepanMesiÊ pozivajuÊi na ponovnu reviziju prodaje VeËernjeg listauvjereni kako je Styria tek paravan za pravog vlasnika - IviÊaPaπaliÊa. Manjkasu, bivπem djelatniku Ureda predsjednikaTumana i uredniku Motriπta, odavno se, naime, pripisujeepitet PaπaliÊeva Ëovjeka.

Od Pirkera do SchweighoferaPoËetkom 2005. godine Styria pokreÊe i novo svoje hrvatsko

izdanje, 24sata. Prvim urednikom imenovan je vlasnik portalaindex.hr Matija BabiÊ.

VeÊ u srpnju BabiÊ je smijenjen, kako se vjerovalo, zbognaslovnice “Sanadera svi mrze”. Iako je i tada na svojem

portalu dao do znanja kako za njegovu smjenu postoje drugirazlozi, Matija BabiÊ tek je danas, ispostavilo se, spremangovoriti o onome πto se prije sedam godina dogodilo:“Naslovnica je bila povod. Tjedan dana prije toga Nacionalje objavio tekst o tome kako je pravi vlasnik hrvatskog dijelaStyrije IviÊ PaπaliÊ. Pierker je preko prve dvije stranice 24sataæelio izraziti poπtovanje prema liku i djelu IviÊa PaπaliÊa, alinapomenuti da je tekst neistinit. To pismo je VeËernji objavio,ja sam odbio”, otkriva BabiÊ.

Pola godine nakon toga, u prosincu 2005., Pirker sepovlaËi iz NO-a VeËernjeg lista gdje ga je naslijedio KlausSchauer, do tada u Upravi VeËernjaka. Istodobno, osnovanoje poduzeÊe Styria Media International AG s ciljemupravljanja inozemnim udjelima koncerna, na Ëelu kojegaje Klaus Schweighofer.

Schweighoferu su u hrvatskim medijskim krugovimaubrzo priπili nadimak “prvog Ëovjeka Styrijine kolonije”. “Nesvia mi se ako nas se joπ percipira kao kolonizatore. Styriajest uπla na træiπte pomalo kao osvajaË, ali taj smo pristup

poslije tri godine promijenili”, izjavio je u intervjuu πto ga je2007. dao magazinu Lider. No, dok je 24sata rastao iznadoËekivanja, poslovanje VeËernjeg Schweighofer je 2007.ocijenio - profitabilnim: “Doduπe, joπ je na razini na kojojgradimo buduÊnost, ali novi menadæment, u kojemu ima viπedomaÊih ljudi, na dobrom je putu da podigne VeËernjak naekonomsku razinu koja jamËi buduÊnost”.

DomaÊi ljudi na Ëelnim mjestimaNova je politika Styrije bila na Ëelna mjesta u Hrvatskoj

dovesti domaÊe ljude i prepustiti im da organiziraju posao onakokako se to ovdje radi. Novi predsjednik Uprave postao je takoMarjan Jurleka, a uz njega u Upravi ostaje Mario VrgoË zaduæenza podruËje financija. Novi dvojac na duænost je stupio u sijeËnju2006., a Miljenko Manjkas smijenjen je deset mjeseci kasnije.Naslijedio ga je Goran OgurliÊ koji je u VeËernji doπao s funkcijeizvrπnog urednika Jutarnjeg lista. Novoj je Upravi i uredniπtvukrenulo dobro. Osjetio se i lagani porast tiraæe, a prihodima odoglasa VeËernjak je 2006. potvrdio svoje vodeÊe mjesto na træiπtu

dossier styria veËernji listSamo u 2009. naotpremnine jepotroπeno 14milijuna kuna, aVeËernjak jenapustilo joπ 59zaposlenih.Takvi sunemilosrdnizakoni træiπta,uvjeravaju nas. Inije VeËernji listjedina tiskovinakoja za to plaÊavisoku cijenu.Priprema senavodno ireorganizacijaPoslovnogdnevnika kojuUprava nije nipotvrdila niopovrgnula kaomoguÊnost

Branko Tuen, bivπi glavni urednik VeËernjeg listaPrijatelji Kutle, PaviÊ, PaπaliÊ kroje medijsku scenuStyria je VeËernjak kupila iako to nije planirala. »lanovi Uprave Styrije iz Austrije ponovili su toviπe puta pa je tako i dr. Klaus Schweighofer, Ëlan Uprave tvrtke Styria Media International koja od2006. rukovodi svim poslovima austrijskog medijskog koncerna u inozemstvu, magazinu Lider daointervjuu u kojem je rekao kako akviziranje VeËernjeg nije bilo dio strategije: “Bili smo zapravopozvani u trenutku kada nismo planirali akvizicije izvan Austrije, a VeËernji list bio je naπ prvikorak u inozemstvo.” Razlog zbog kojega je VeËernjak trebalo hitno prodati, najboljerespektabilnom inozemnom partneru, krije se u mutnoj privatizaciji 1998. kad je list prodan offshore kompaniji Caritas Fund. Hrvatska javnost sve do 2000. godine i smjene vlasti nije znala tko jezapravo vlasnik najtiraænijih dnevnih novina. Tadaπnji glavni urednik VeËernjeg lista Branko TuenprisjeÊa se te za VeËernjak prijelomne godine, u svojoj knjizi “Groblje sudbina” koju upravodovrπava: “NaveËer 5. travnja 1998. godine poËelo je tiskanje Jutarnjeg lista i uz veliku javnugalamu upriliËeno je predstavljanje prvog broja u Hrvatskoj tiskari. Kum je bio Miroslav Kutle. (...)Mnoge stvari su bile Ëudne. Tiskanje VeËernjeg lista preseljeno je prije toga na nekvalitetnu i u bitinedostojnu rotaciju, toboæe zajedniËku tiskaru Glasa Koncila i VeËernjeg lista na Æitnjaku, πto jetakoer bio svojevrsni muteæ u kojemu je sudjelovao i Kaptol, osobito njegov ‘ministar financija’,sveÊenik GabriÊ. Dok smo mi novine morali zakljuËivati i u podne, jer tzv. nova, a zapravo prastaratiskara na Æitnjaku nije mogla svladati naπu visoku nakladu, u naπoj neposrednoj blizini, uSlavonskoj aveniji, u dræavnoj tiskari sklapan je nov suvremen stroj pripreman za Jutarnji list. Bezdræavnog odnosno PaπaliÊeva odobrenja to se nije moglo dogoditi. (...) Ja tada nisam znao da jejedan od najjaËih aduta PaπaliÊeve frakcije u HDZ-u Miroslav Kutle, zapravo suvlasnik Jutarnjeglista i da toboænji neprijatelji PaπaliÊ i PaviÊ jako dobro surauju. Vjerojatno ni odnosi izmeuPaviÊa i PaπaliÊa nisu bili do kraja iskreni, nego u duhu politiËko prijetvornog kapitalizma. PaπaliÊmi je ispriËao kako ga je PaviÊ æelio prevariti prilikom tzv. privatizacije VeËernjeg lista. - Rekao samPaviÊu - objaπnjavao mi je PaπaliÊ - da ne predaje ponudu jer VeËernjak ne moæe dobiti. On je toipak uËinio i sreÊa da smo ponude otvarali prije toboæe javnog otvaranja pred novinarima.Ustanovio sam da je PaviÊeva ponuda viπa od ‘moje’ i u kratkom vremenu ja sam morao nabavitinovih nekoliko milijuna maraka. Da PaπaliÊevo objaπnjenje nije bilo neutemeljeno, poslije mi jepotvrdio Antun NovaliÊ, direktor osjeËke Gradske banke. MisleÊi da sam i ja u igri, pohvalio se: -UskoËio sam s posudbom kada ste kupovali VeËernji list. PaπaliÊevi igraËi Zubak i NuiÊ su veÊ uprvoj godini od dividendi zaradili na desetke milijuna maraka, ali ih je pratilo prokletstvo sumnjizbog skrivanja identiteta i ranijeg otvaranja ponuda, πto se nije moglo dokazati”, stoji u Tuenovurukopisu koji nam je ljubazno ustupio�


23NOVINAR

BROJ 6-8/2012

oglaπavanja obarajuÊi Ëak i vlastite rekorde, kako se tvrdi naStyrijinim stranicama. Krajem godine Glavna skupπtina druπtvaVeËernji list donosi odluku o postupku podijele i prijenosu djelaimovine VeËernjaka na tri novoosnovana druπtva od kojih jeaktivno ostalo samo jedno, DP Logistika s temeljnim kapitalomod 26,2 milijuna kuna i jedinim osnivaËem, tvrtkom AWTZemljiπta koja ima i veÊinski udio u Distri-pressu, glavnomkonkurentu Tiska. Svoj paket od 25,75 posto dionica TiskaVeËernji je nakon podijele prenio na novoosnovano druπtvo TS

Logistika koje je par mjeseci kasnije Styria prodala Agrokoru sdionicama nominalne vrijednosti 61,4 milijuna kuna.

“RijeË je o postupku koji je uobiËajen u veÊim grupacijamapoduzeÊa. Taj postupak nije imao utjecaj na operativnoposlovanje VeËernjeg lista”, tvrde u Upravi upitani zbog Ëegase iπlo u podjelu druπtva i prodaju dionica Tiska.

Iste godine osnovano je druπtvo VeËernji list Digital koje jeprve godine zabiljeæilo gubitak od 278 tisuÊa kuna, da bi veÊsljedeÊe taj gubitak iznosio 4 milijuna kuna. No, VeËernji je i

dalje dobro poslovao pa tako 2007. biljeæi dobit od 19 milijunakuna, a 2008., kad je poËela kriza na træiπtu tiskovina, dobitod osam milijuna kuna usprkos padu tiraæe, a zahvaljujuÊimanjem PDV-u i dizanju cijene za jednu kunu. OdlukomNO-a VeËernjaka dobit iz 2008. u cijelosti je isplaÊena zadividende da bi veÊ sljedeÊe 2009. godine druπtvo poslovalo sgubitkom od 29,6 milijuna kuna!

Program restrukturiranja“U 2008. godini isplaÊena je dobit za 2007., u kojoj je veÊina

tvrtki u veÊini industrija dobro poslovala zbog vrlo pozitivnogekonomskog okruæenja. Naæalost, globalna ekonomska krizaje znaËajno utjecala na poslovanje VeËernjeg lista u 2009.godini, buduÊi da su samo oglasni prihodi u toj godini smanjeniza 31 milijun kuna ili 21% u odnosu na 2008. godinu. Usto,padali su i prihodi od prodaje novina. Stoga je u 2009. godinuimplementiran program restrukturiranja (kao odgovor nakrizu), Ëiji je jednokratni troπak u iznosu od 14 milijuna kunatakoer opteretio rezultat poslovanja u 2009. godini”,objaπnjavaju u Upravi tu drastiËnu razliku, a “implemen-tiranim programom restrukturiranja” misli se na otkaze za59 zaposlenika i troπkove njihovih otpremnina.

Godinu kad je VeËernjak zabiljeæio valjda rekordangubitak u svojoj povijesti, 24sata zakljuËila su s 50,3 milijunakuna dobiti i novine su vratile sva u njih uloæena sredstva.Horst Pirker u svojem je intervjuu za slovenski Dnevnik izjaviokako su 24sata “koka koja nosi zlatna jaja” iako su iste godineprihodi VeËernjaka bili za 24 milijuna kuna veÊi. No, veÊi subili i troπkovi, za Ëak 107 milijuna kuna! Primjerice, dok je24sata za troπkove povezanih poduzeÊa te godine izdvojio

dossier styria veËernji listNovinariVeËernjaka sepitaju koliko jeStyriji uopÊe stalodo dobrobitiVeËernjeg lista, akoliko jeVeËernjak tekiskoriπten zapokretanje 24satau smislukratkoroËnihkredita koje jedizao i plasirao ihtoj redakciji, a kojisu do 2009.premaπili ukupaniznos od 100milijuna kuna

Pola stoljeÊa VeËernjakadio Duplerice te zadnja stranica. Pojavila su se i dva nova izdanja, Istarskoi KarlovaËko te takozvano N izdanje za cijelu Jugoslaviju. Gradska rubrikadobila je popularan Deæurni telefon i Kompas, rubrika Kulture Gostaurednika, a Sport je ponedjeljkom izlazio na veÊem broju stranica. Tiraæaje 1974. dosegla novi rekord od 200 tisuÊa primjeraka. Drago ©ubiÊ naËelu redakcije proveo je osam godina i u VeËernjak uveo novu vrstu priloga- kombinaciju oglasa i autorskih tekstova (Poslovna srijeda, TuristiËkiinformator i Izlog knjiga kao neki od njih). Tiraæa je dosegla brojku od 300tisuÊa, 1979. organizirana je i prva Biciklijada, a premda se Gradska rubrikamalo viπe okrenula protokolarnim vijestima, ni u ovom razdoblju nije jojnedostajalo æivotnosti i πarolikosti. Stranice razbibrige sa kriæaljkama,humorom i sliËnim sadræajem objavljivale su se u sveËanim brojevima.Naime, VeËernji list kao i Vjesnik te druga novinska izdanja tijekom ’70-ihËesto su imala problema s nestaπicom papira zbog Ëega je broj stranicaËesto morao biti prisilno rezan.

Stjepan AndraπiÊ do danas je ostao najtiraæniji glavni urednik VeËernjeglista. Za njegova mandata od 1983. do 1990. VeËernjak je zapoπljavao 176ljudi, od toga 132 novinara. AndraπiÊ je odluËio pomladiti redakciju ipostepeno VeËernjaku pridobiti i mlau publiku eliminiranjem protokolarnihvijesti i zauzimanjem stava Ëak i kad se prati protokol politiËkih sjednica.Pokrenuto je Ëak 14 regionalnih izdanja i slavni Plavi VeËernjak kojem jepomaknut rok izlaska te ju umjesto ujutro, na kioske stizao u 14 sati popodnekako bi svjeæe vijesti doËekale Ëitatelje po zavrπetku radnog dana. Mali oglasnikkoji je prije izlazio samo dva puta tjedno sada je izlazio svaki dan, prilozipokrenuti za vrijeme ©ubiÊa sada su poËeli izlaziti redovito, a stalne su postalei gradske kronike za sedam najveÊih Hrvatskih gradova. VeËernjak je za vrijemeAndraπiÊa za svoja regionalna izdanja uz 40 stalno zaposlenih angaæirao Ëak820 stalnih honorarnih suradnika, a taj se broj trebao i poveÊavati.

AndraπiÊa je 1990. zamijenio Ivo Lajtman koji je umro 1992. a nakon kraÊegstolovanja v.d.-a Vinka »esija, redakciju VeËernjaka preuzeo je Branko Tuenkoji je na toj funkciji ostao do 2001. godine kad ga je Styrija smijenila. UzTuena je vezna i rekordna tiraæa od milijun primjeraka VeËernjeg lista,zbog nagradne igre iako je u njegovo doba novina prodavana u prosjekuveÊem od 200 tisuÊa dnevno, Ëak i nakon pojave Jutarnjeg lista kao glavnogkonkurenta na zagrebaËkom træiπtu koje je VeËernjak do tad suvereno dræaokao svoje. Tuena je naslijedila Ruæica Cigler, njegova zamjenica idugogodiπnja novinarka VeËernjeg lista koja je smijenjena nakon πto joj je,kako je glasilo sluæbeno priopÊenje, istekao mandat od Ëetiri godine (?!) ana Ëelo lista doveden je 2005. Miljenko Manjkas koji je ureivaËku politikulista okrenuo prema ekstremnoj desnici. Smijenjen je veÊ pod kraj 2006.godine jer njegovu je kratku eru obiljeæio stalan pad tiraæe nekadneprikosnoveno najprodavanije dnevne novine. Naslijedio ga je GoranOgurliÊ, aktualni glavni urednik koji je u redakciju doπao uz apsolutnu podrπkuredakcijskog vijeÊa. Tu podrπku je izgubio, ako je suditi prema rezultatimaanonimnog glasanja na skupπtini redakcije VeËernjeg lista gdje mu je, od 75ljudi koji su glasali, tek njih 20 poklonilo povjerenje� (M.S)

Ekspanzija austrijske Styrije na regionalnom træiπtu poËela je sa kupnjomVeËernjeg lista 2001. godine, a ova je novina s dugogodiπnjom tradicijom,logiËno, bila motor koji je Styriju pretvorio u trenutno najjaËeg izdavaËana hrvatskom medijskom træiπtu.

Prvi broj VeËernjeg lista izaπao je 1. srpnja 1959. a novina nastalaspajanjem redakcija Narodnog lista i VeËernjeg Vjesnika veÊ je nakon dvamjeseca izlaæenja dosegla tada rekordnu dnevnu tiraæu od 100 tisuÊaprimjeraka. Slogan VeËernjaka od tada pa do konca 20. stoljeÊa ostao jeisti: Brz, kratak, informativan i zanimljiv. Prvi urednik bio je TomislavGoluboviÊ, a novina je izlazila na deset do 12 stranica osim subotnjegizdanja koje je imalo 24 stranice, a nedjeljom nije izlazila. U poËetku sutiskana samo dva izdanja, za grad Zagreb i okolicu te izdanje za unutraπnjostHrvatske. Prvih deset godina VeËernjak je proveo u sjeni Vjesnika i profiliraose kao lokalna, zagrebaËka novina s jakom vanjsko - politiËkom rubrikomu sklopu koje su Ëesto izlazili i putopisi poznatih autora. GoluboviÊa je namjestu glavnog urednika 1961. naslijedio Mirko BiliÊ, inaËe autor jedne odnajdugovjeËnijih rubrika “Embargo” kojom se VeËernji list na prisan naËinobraÊao svojim Ëitateljima. Zapravo, snaæna povezanost VeËernjaka injegovih Ëitatelja ostala je tijekom tri desetljeÊa jedna od osnovnih znaËajkiovog lista. Dvije godine kasnije, 1963., glavnom urednicom VeËernjeg listapostaje Vera VrciÊ. U njezinom petogodiπnjem mandatu pokrenuta jeVeËernjakova karavana koja je do 1999. Ëitatelje VeËernjaka vodila naviπednevne izlete po turistiËkim srediπtima Hrvatske, 1963. pokrenuta je iTuristiËka izvidnica, natjeËaj za Nagradnu priËu, prvi TV prilog na jednojstranci pod egidom TV kompas te zaËeci Crne kronike koja joπ uvijek nijeimala vlastitu rubriku u listu.

Prava ekspanzija VeËernjaka dogodila se sa imenovanjem Davora ©oπiÊa zaglavnog urednika lista 1968. godine. Naslovnica na kojoj su do tada objavljivanitekstovi i rubrika Embargo u crvenom kvadratu, sada je donosila veliku sliku iatraktivne apele za tekstove koji su se u novini mogli proËitati. Svoje stranicedobila je i Crna kronika, a prodor izvan Zagreba poËeo je 1970. sa Ëetiri novaregionalna izdanja za BiH i Dalmaciju, Primorje s Istrom i Gorskim kotarom,Slavoniju, Baranju i Podunavlje te Varaædin, Sisak i Karlovac. ZagrebaËko izdanjetakoer je podijeljeno na dva posebna izdanja, jutarnje i popodnevno a samoto podiglo je tiraæu u Zagrebu za 30 tisuÊa primjeraka dnevno. Uvedeni sui Non-stop nagradni natjeËaji, gradska rubrika postala je rasadnikom novihautora koji su u njoj poËinjali kao ‘hijavate’ uËiti posao od starijih kolega.Pojavila se i prva VeËernjakova Duplerica te tjedni TV prilog TV-eËernji kojije u kratkom roku petak uËinio najtiraænijim danom u tjednu. Za ©oπiÊevogurednikovanja u VeËernjaku su krenuli i prvi ‘veliki’ intervjui, veliki ne tolikopo svojem formatu koliko po uglednim sugovornicima i neformalnompristupu novinara koji nisu izbjegavali ni izravna, za najπiru javnost zanimljivapitanja. ©oπiÊ je u VeËernji doveo i plejadu karikaturista, a stranice Humorapostale su jedan od zaπtitnih znakova novine.

Milan BekiÊ za svojega je relativno kratkog mandata od 1972. do 1973.godine u VeËernji list uveo priloge u boji, a u boji se tiskala i naslovnica,

neπto viπe od 5 milijuna kuna, VeËernji list na ime povezanihpoduzeÊa imao je troπak preko 40 milijuna kuna!

“U VeËernjem listu je 2007. godine zapoËeo proces izdvajanjafunkcija podrπke u zasebne pravne subjekte s ciljem postizanjaveÊe razine kvalitete usluga te optimizaciju cijene usluge premapoduzeÊu majci, na naËin da se viπe prihoda realizira s vanjskogtræiπta. Tako su poduzeÊa kÊeri, koja su pritom osnovana, u svomoperativnom poslovanju bila usmjerena na pruæanje uslugakako eksternim klijentima, tako i prema majci. S obzirom dasu poduzeÊa kÊeri prije svega bila usmjerena na pruæanje usluga,njihov troπak se VeËernjem listu prikazuje na stavci povezanihpoduzeÊa. Prije su ta izdvajanja bila na stavci troπkovi osoblja,a trend poveÊanja troπkova intelektualnih usluga je direktnopovezan sa smanjenjem troπkova osoblja”, odgovorili su izUprave ne otkrivajuÊi konkretne razloge zbog kojih VeËernjakËak osam puta skuplje od 24sata plaÊa usluge povezanihpoduzeÊa. NaroËito stoga πto se radi o godini kada su tekosnovana druπtva nastala izdvajanjem fotoreportera (Pixel) ihonorarnih suradnika (VeËernji list medija) iz redakcijepoduzeÊa majke.

Nova UpravaPrimjetan pad prihoda od VeËernjeg lista doveo je u svibnju

2009. Borisa TrupËeviÊa, dotad glavnog urednika 24 sata, napoloæaj izdavaËkog direktora i urednika svih izdanja Styrije uHrvatskoj. »etiri mjeseca kasnije Jurleka napuπta VeËernji.Nova Uprava u koju, uz Marija VrgoËa, dolazi Helmut BraËun,prisiljena je vuÊi nimalo popularne poteze kako bi pokuπalasmanjiti troπkove, a loπa financijska slika i ovoga se putaprelomila preko lea novinara. Broj stalno zaposlenih je s 206,


25NOVINAR

BROJ 6-8/2012

koliko ih je bilo u prethodnoj godini, posljednjeg dana 2009.spao na 147, a novi otkazi u VeËernjaku ni ovoga puta nisuproπli bez reakcije sindikata.

“Prijetnja πtrajkom tad nam je posluæila kao sredstvoodvraÊanja. Znali smo da se zbog ukidanja fotorubrike iotkaza fotoreporterima ne moæe zakonito πtrajkati. Iako smo,teoretski, mogli traæiti poveÊanje plaÊe. No, veÊinsko jemiπljenje bilo da za πtrajk joπ nije vrijeme i da nam je boljenego drugima”, objaπnjava tadaπnji glavni sindikalnipovjerenik VeËernjaka Anton FiliÊ.

Do kraja 2009. i druπtvo VeËernji list Digital nagomilaloje gubitke od 12,4 milijuna kuna, odnosno 4,8 milijuna iznadvisine kapitala druπtva. Naredna 2010. godina pokazuje istitrend pada prihoda te je zaustavljeno i VeËernjakovokreditiranje povezanih poduzeÊa, a nastavljeno rezanje brojazaposlenih. Tijekom godine redakciju su napustila joπ 62zaposlenika. Polovicom 2009. , nakon foto agencije Pixel,osnovano je joπ jedno novo druπtvo, VeËernji list Mediji. Unjega su veÊinom prebaËeni stalni honorarni suradniciVeËernjeg. Time su izdvajanja za honorare smanjena za oko20 milijuna kuna, no istovremeno su troπkovi premapovezanim poduzeÊima porasli za viπe od 22 milijuna kuna.

“Kao i u sluËaju ostalih servisnih poduzeÊa, VLM je osnovanda bi ostvario prihode od nepovezanih poduzeÊa na træiπtu.Takoer, pruæa usluge i svim brendovima Styria Grupe uHrvatskoj, Ëime su optimizirani troπkovi, a poveÊana kvalitetai dostupnost odreenih sadræaja u Grupi. Sadræaj proizveden uVLM-u kupuju mnogi portali i telekomunikacijski provideri.Na vrlo sliËan naËin postavljena je i fotoagencija Pixsell”,objaπnjavaju u Upravi kako su pokuπali rasteretiti bilancuVeËernjeg i troπkove zaposlenih fotografa, kao i one stalnihhonorarnih suradnika, prebaciti na posebna poduzeÊa. Usprkossvim nastojanjima, rezanje troπkova i dalje nije pratilo padprihoda, a gubitku od 19,8 milijuna kuna na kraju 2010. godine

doprinijelo je i drastiËno rezerviranje sredstava zarestrukturiranje u iznosu od 30,7 milijuna kuna.Krajem 2010.Styria je odluËila reorganizirati Upravu VeËernjeg lista iz kojenakon pet godina odlazi Mario VrgoË, a s njim i Helmut BraËun.Voenje ukupnog poslovanja Styrije u Hrvatskoj povjereno jeJasni ZemljiÊ, direktorici 24sata, i Borisu TrupËeviÊu.

Objedinjavanje poslovanjaPrvi korak nove Uprave je objedinjavanje poslovanja

povezanih poduzeÊa Ëime su se VeËernjakovi troπkovi povezanihpoduzeÊa smanjili za 12 milijuna kuna u 2011. godini.

“Tijekom 2011. servisne kompanije na razini Styria Grupeu Hrvatskoj stavljene su u sluæbu svih Styrijinih poduzeÊa uHrvatskoj, kao joπ jedan od koraka u optimizaciji troπkovaposlovanja uslijed negativnih trendova na træiπtu. PoduzeÊakÊeri VeËernjeg lista 2011. godine postale su zajedniËkapoduzeÊa VeËernjeg lista i 24sata. Na taj naËin se procescentralizacije proπirio na cijelu Grupu radi optimizacijetroπkova uz unapreenje kvalitete usluge”, objaπnjava Uprava,no samo izdvajanja za honorarce, kad im se pribroje troπkovikoje je VeËernjak 2011. imao prema VLM-u, dosegla su tegodine rekordan iznos od 28 milijuna kuna. Troπkovi stalnozaposlenih, njih 88 koliko ih je u redakciji ostalo, bili su gotovo8 milijuna kuna manji od izdvajanja za honorare kojimanismo Ëak ni pribrojali stavku intelektualnih usluga koja u2011. Ëini joπ 9 milijuna kuna troπkova. Same ove brojkegovore dovoljno o trendovima u kadrovskoj politici lista.Istovremeno, VeËernjaku su pripojene tvrtke kÊeri VeËernji listDigital i VeËernjakovi posebni proizvodi, kao i svi gubici iznjihovog poslovanja.

Zaπtitarima i lancima protiv πtrajkaπaPoËetkom 2011. istekao je kolektivni ugovor potpisan 2006.

godine, a pregovori o novom kolektivnom ugovoru zapeli su nasamom poËetku. “OdluËili smo se za πtrajk zbog odbijanjaUprave da potpiπe kolektivni ugovor i drastiËnog smanjivanjasteËenih kolektivnih prava - minuli rad, naknada za topli obrok,regres, boæiÊnica, usklaivanje plaÊe s troπkovima æivota,jubilarne nagrade, izvanredne pomoÊi... Ocijenili smo da sesuæavanje radnih prava neminovno odraæava na medijskeslobode i da slabi poziciju svakog novinara i urednika spramzahtjeva javnosti i uloge medija u demokratskom druπtvu”,odgovara Anton FiliÊ na pitanje gdje je zapelo.

Tijekom sljedeÊih 26 dana, koliko je trajao πtrajk, premajavnim istupima jedne i druge strane, Ëinilo se kako uopÊe negovore istim jezikom. Dok je ispred Uprave isturen direktorStyrije u Hrvatskoj Boris TrupËeviÊ ponavljao kako su plaÊevelike, osigurane boæiÊnice, darovi za djecu i nagrade za Uskrs,Sindikat je ponavljao kako se radi o temeljnim pravima izkolektivnog ugovora koja novinaru mogu osiguratiautonomiju nuænu ‘Ëuvarima javnog prostora’ kako sunovinarski posao definirali u Uredu predsjednika JosipoviÊa.Sam predsjednik istaknuo je, osim toga, kako je kolektivnopregovaranje temelj socijalnog dijaloga u Europskoj Uniji paga treba πtititi i u Hrvatskoj.

Socijalni dijalog u Hrvatskoj odvijao se, izgleda, premabalkanskim pravilima pa su zaposlenike veÊ prvog danaπtrajka doËekali zaπtitari i lanci na vratima kako bi ih sprijeËilida dou do svojeg radnog mjesta. Umjesto toga, Uprava imje ustupila jednu prostoriju kako ne bi ometali one koji radei odluËili su ne sudjelovati u πtrajku. Onih koji rade ostalo jepreko stotinu, uz preostalih 15 posto zaposlenika koji se oπtrajku nisu izjasnili, VeËernji list za vrijeme πtrajka nastavioje izlaziti svaki dan najveÊim djelom zahvaljujuÊi angaæ-manu svojih stalnih honorarnih suradnika. Jedan diohonoraraca smatrao je kako kolektivni ugovor nije njihovabitka buduÊi da im ni stari nije pruæao nikakvu zaπtitu, dokje dio Ëak i branio pozicije Uprave. Ima li uopÊe sloge meuhonorarnim i stalno zaposlenim novinarima u redakcijiVeËernjaka i kako Sindikat moæe zaπtititi honorarce?

“To je vrlo kompleksan problem, ali Sindikat u VeËernjemlistu uvijek se borio za svoje honorarce. To najbolje potvrujeprimjer iz 2009. kada smo honorarcima iz sindikalneblagajne, koju uglavnom pune stalno zaposleni, za boæiÊnicui dar djeci isplatili viπe od 50.000 kuna. Mogu razumjeti stavda borba za KU nije njihova bitka, ali oni su nam se moglipridruæiti u πtrajku sa zahtjevom da ih se primi u stalni radniodnos. Poslodavac ne bi imao izbora jer bez honoraracaVeËernji list ne bi mogao opstati. Zaπto su ostali po strani iobjektivno posluæili kao πtrajkbreheri, to morate pitati njih.Poslodavac je vjeπto iskoristio tu podijeljenost da ionako maliutjecaj novinara na donoπenje vaænih odluka i ureivaËkupolitiku joπ viπe smanji”, odgovara na to pitanje predsjednikSindikata novinara FiliÊ i podsjeÊa na presedan u kojem jehonorarni suradnik HRT-a 2009. dobio spor tumaËenjemsuda kako: “Prema Zakonu o radu, svaki ugovor koji svojimsadræajem predstavlja ono πto karakterizira radni odnos stvarapretpostavku o radnom odnosu, dakle sklopljen je ugovor oradu”. Istina, od podizanja tuæbe do presude proπlo je dugihπest godina. Primjetan je, meutim, pozitivan pomak. Uzadnje dvije godine viπe hrvatskih sudova primilo je tuæbedesetaka novinara temeljene na prikrivanju radnog odnosa,stoji tako na portalu Lupiga.com, a prve dvije presude otiπlesu na stranu novinara, odreujuÊi poslodavcima da su svoju„kriminalnu“ aktivnost duæni novËano nadoknaditi.

Honorarci πtrajkolomciZbog Ëega su honorarci odluËili ostati po strani, najbolje

su objasnili sami, u otvorenom pismu koje su uputili javnostinakon viπekratnih prozivki o tome kako sluæe kao πtrajko-lomci: “...osim 18 stalno zaposlenih u agenciji VeËernji listMediji, ostali suradnici agencije VLM i VeËernjeg lista d.d. nesamo da nemaju pravo na πtrajk, nego nemaju ni jednuprivilegiju iz kolektivnog ugovora koje su uæivali naπi stalnozaposleni kolege. To ide na obraz naπih poslodavaca kojimaodgovara minimaliziranje naπih prava, nas samih jergodinama pristajemo raditi u tim uvjetima, ali i veÊine naπihstalno zaposlenih kolega. Jednako su iluzorna oËekivanjaradnika koji πtrajkaju da Êemo svoj stav izraziti tako da imse pridruæimo na ulici, kao i tumaËenja vlasnika i Uprave da

samim Ëinom dolaæenja na posao podræavamo njihov odnosprema naπim kolegama u πtrajku”, stoji u pismu koje jeimenom i prezimenom potpisalo 57 πto honorarnih suradnika,πto zaposlenika koji se nisu opredijelili za πtrajk.

U meuvremenu, svoj stav o πtrajku iznijele su brojneinstitucije od kojih je veÊina podræala pravo novinara da πtitesvoj status kod poslodavca. Javila se i Hrvatska udrugaposlodavaca koja je πtrajkaπima poruËila da se ne moæe dijelitinovac koji nije zaraen jer bi to dugoroËno znaËilo gaπenjetvrtke. Javio se i predsjednik Hrvatskog novinarskog druπtvaZdenko Duka koji je, pred lancima okovanim vratimaVeËernjeg lista, iznio kako moderni medijski menadæerioËigledno ne trebaju profesionalne novinare kako bi proizvelilist jer draæi su im oni prema kojima nemaju nikakve obaveze,Ëak ni one iz temeljnog Ugovora o radu, jer njima mogu datiotkaz, kako smo Ëuli, i zbog toga πto su taj dan na posao doπlizlovoljni. Uprava je ovu izjavu iskoristila za vratoloman spinu kojem je od Duke traæila da se ispriËa honorarnimnovinarima jer ih je nazvao neprofesionalnima.

Uprava rekla pa poreklaJubilarnih 10 godina od dolaska Styrije na hrvatsko

medijsko træiπte slavilo se tako medijskim prepucavanjemUprave i Sindikata. Sindikat zove Ëitatelje da ne kupujuVeËernji za vrijeme πtrajka, TrupËeviÊ odgovara kako je tiraæaËak i porasla, dok Uprava odnekud izvlaËi i podatak oegzistencijalnoj ugroæenosti 400 ljudi s obiteljima koji æiveod VeËernjeg lista, u kojem je zaposleno 88 djelatnika! Cijeloto vrijeme Uprava, kao iz inata, nije uputila poziv πtrajkaπimada se vrate pregovarati jer, nisu oni prekinuli pregovore, pa bired bio da se πtrajkaπi jave njima. Na koncu, πtrajkaπki je odboruistinu i pozvao Upravu na nastavak pregovora. Par danakasnije odgovoreno im je ultimatumom - pregovori mogupoËeti tek kada se prekine πtrajk. Ovaj ultimatum postavio je,kako su tvrdili u Upravi, vlasnik Styrije, Privatna katoliËkamedijska zaklada. ©trajkaπi su najprije odbili ultimatum, nopotom i prekinuli πtrajk, a pregovori o kolektivnom ugovoruni danas, nakon viπe od godine i pol dana, nisu nastavljeni.Prvi znak dobre volje Uprava bi mogla iskazati veÊ na sluËajuVeËernjakovih novinara iz Foruma. Jer, jednako kao πto dijelitiviπe no πto se zarauje dugoroËno moæe zatvoriti tvrtku,jednako tako dugoroËno treba gledati i na opstanak novina.Budu li njihov sadræaj stvarali ljudi koji, u strahu za vlastituegzistenciju, budu prisiljeni pristajati na kompromise koji saslobodnim novinarstvom ne samo da nemaju nikakve veze,veÊ ga dugoroËno i ukidaju, Ëitatelji Êe osjetiti prevaru. Citiramkolegu Ladislava TomiËiÊa i njegovu kolumnu “Kako smopostali novinarsko smeÊe” objavljenu u Novom listu: “Godinedezinformiranja uËinile su da su konzumenti medijskihsadræaja poËeli instinktivno osjeÊati prevaru, zbog Ëega jenovinarska profesija postala jedna od najozloglaπenijih udruπtvu”. Iz istog razloga, osjeÊaja da su prevareni,konzumenti bi mogli i prestati konzumirati sadræaj medijakoji novinare πto ga stvaraju tretira kao potroπnu robu, jerdugoroËno - ni to nije odræivo�

dossier styria veËernji list


27NOVINAR

BROJ 6-8/2012dossier styria veËernji list

»lanom Zaklade postaje se na poziv, a Ëlanstvo preteæito Ëinepojedinci iz austrijskog druπtvenog æivota, objasnio nam jeTolj strukturu tijela koje upravlja medijskim koncernom, au kojem je on trenutaËno jedini stranac. U izjavi poslanojputem maila za naπ list, ovaj za mnoge tajanstveni sveÊeniks neobiËnom mjeπavinom zanimanja boæijeg i medijskogposlanika u svjetovnim medijima, govorio je o tome πto jeStyria te kako Ëlanovi Zaklade vide probleme na regionalnom,ali i globalnom medijskom træiπtu. Ipak nije æelio govoriti oaktualnom stanju u Styrinim izdanjima, a osobito o sudbininovinara i urednika ugaslog Foruma, jer kako navodi to jeposao Uprave, koja o tome nije æeljela govoriti.

KatoliËko nasljee“Styria nema vlasnika - ona je sama sebi vlasnik. »lanstvo u

Zakladi koja Styrijom upravlja ne nasljeuje se, nego postojeÊiËlanovi biraju nove i tako Styria traje viπe od 140 godina. Premdau nazivu stoji KatoliËka medijska zaklada, ona nema niπta sKatoliËkom crkvom, osim πto se veÊina Ëlanova deklarira kaovjernici. Katkada nemamo baπ ni sjajne odnose sa sluæbenomCrkvom. Moæe se reÊi ni u jednoj zemlji u kojoj djelujemo. Stalnonas kritiziraju, pa i napadaju. To Ëesto prelazi i granice dobrogukusa. Naπa izdanja znaju biti priliËno kritiËna prema pojedinimstavovima i potezima Crkvenih autoriteta, a to im se, baπ kao nipolitiËarima, nimalo ne svia pa znaju biti vrlo ustrajni na tomekako u naπem nazivu ne bi trebao stajati pojam ‘katoliËki’. Alikako je to naziv koji postoji od samog nastanka Styrije, ostao jedo danas. Sva dobit ili kapital koji nastane u Styrijinimkompanijama moæe se samo, a to je Ëvrsto uneseno u naπ statut,reinvestirati u razvoj medija ili u humanitarne svrhe. Upravotakav Ëvrsti okvir omoguÊava stabilnost i neovisnost medijskogposla kojim se bavimo, kaziva Tolj i pojaπnjava da je uloga svakogËlana Fondacije, pa tako i njegova, brinuti se da ono πto je zapoËelodavno sredinom 19. stoljeÊa, bude predano onima koji dolaze teda pomaæu urednicima njihovih medija i uprava, koje suodgovorne za operativno poslovanje, da odgovorno i uspjeπno

SveÊenik koji kreira poslovnu politikuPater Ivan Tolj

jedini jevisokorangirani

hrvatskidræavljanin u

StyrijinojmatiËnoj

kompaniji uGrazu gdje je2010. postao

savjetnik UpraveStyria Media

Group AG, a pofunkciji je

predstavnikvlasnika,

odnosno ËlanPrivatne katoliËkemedijske zaklade

- udruge koja jevlasnik Styria

Media Grupe AG

obavljaju svoj posao. -Stoga je naπa najvaænija uloga oËuvatimedije koje izdajemo neovisnima, a za to nam je nuænaekonomska neovisnost i visoki medijski profesionalizam. To nijenimalo lako, posebno u zemljama kao πto su Hrvatska ili Slovenija.U Hrvatskoj se suoËavamo s mnoπtvom izazova: nedostatno izastarjelo medijsko zakonodavstvo, ekonomska kriza koja traje iËije posljednice joπ ne moæemo procijeniti, a koja je mnogemedijske kuÊe sunovratila u propast, globalna, suπtinska krizatiskanih medija. Ovakva kriza i zakaπnjela reakcija dræave dovodesve medije u bezizlaznu situaciju. Posljedice takvog odnosa dræaveprema krizi, a onda i prema medijima dugo Êemo osjeÊati i kljuËnoje pitanje hoÊe li se i kako mediji oporaviti. Osobno, sve πto samradio i Ëinio je u svrhu stvaranja Ëvrstog i odræivog ekonomskogokvira za naπe medije. Ovisni o oglaπivaËima i politiËkim centrimamoÊi, za nas to nije pitanje trenutka nego suπtinsko pitanje. Styriai Styrijini mediji ostaju. Nije uvijek bilo jednostavno ni lako, a uzadnje vrijeme tu je i ekonomska kriza koja prijeti da uniπtiekonomsku odræivost medijskog posla.

Grijeπili smo i grijeπimo- Naravno da i mi Ëinimo greπke i Ëinit Êemo ih i dalje, ne

stoga πto bismo to æeljeli veÊ najveÊim djelom i stoga πtodjelujemo i radimo pod pritiskom teπke svakodnevice. Styria imadugu povijest i preæivjela je i razliËite reæime razliËitih dræava.IskljuËivi interes Styrije i u Hrvatskoj je medijski posao i dobrobitcjelokupnog druπtva. Ova zemlja u veÊem dijelu ima dobremedije i mediji su znaËajno doprinijeli razvoju demokracije.Iako je ovo vrijeme teπko i neizvjesno, mislim da danas, desetgodina otkada je Styria kupila VeËernji list, unatoË i brojnimpogreπkama, moæemo reÊi kako je Styria u Hrvatskoj priËa ouspjehu. Siguran sam da su premijer RaËan i ondaπnja Vladakoji su nakon privatizacijske krize odluËili prodati VeËernji list,mogli biti zadovoljni. Pokojnom premijeru RaËanu smo iskrenozahvalni. On je respektirao medije i medijske djelatnike i shvaÊaovaænost profesionalnih i neovisnih medija za razvoj hrvatskogdruπtva. To su i temeljne Styrijine vrijednosti i zadatak je

Fondacije saËuvati ih. Pa i po cijenu neslaganja s onim πtopiπu naπe novine. Nije to uvijek lako. S tim se treba nauËitiæivjeti. Dugo sam se i sam uËio tome kako su moj svjetonazori moj pogled na stvarnost samo moji, dok novine imaju vlastitudinamiku i svjetonazorski okvir ljudi, novinara koji ih stvaraju.Zbog toga smo i Ëesto izloæeni razliËitim kritikama i od Crkve,pa za vrijeme proπle Vlade od HDZ-a, a sada od strane premijeraMilanoviÊa i njegove Vlade. Mislim kako smo, otkad sam doπaou Styriju, uvijek bili u kritiËkoj poziciji prema vlasti iestabliπmentu. Nastojat Êemo to i ostati. To je sigurno vaæna ipoæeljna pozicija medija. O svim nesporazumima inerazumijevanjima mogla bi se napisati zanimljiva knjiga.Zbog toga svaki Ëlan Fondacije, pa i ja osobno, Ëvrsto branimosvoje legitimne interese. Katkad zbog toga dolazi donerazumijevanja i pogreπnog shvaÊanja naπih motiva...”

PaviÊev lobistU svojem mailu redakciji Novinara ovaj mostarski

franjevac, danas dijecezanski sveÊenik u Bosanskoj Posavini,ustvrdio je kako u poslovanju Styrije, baπ kao ni u njegovudjelovanju, nema velikih misterija.

“Ja sam jedan obiËni sveÊenik koji samo nije mogaomirovati. Morao sam neπto uËiniti”, kaæe pater Tolj.

Roen je 1968. u malom hercegovaËkom selu u bliziniLjubuπkog, πkolovao se u inozemstvu te nastavio πiriti krugsvojih kontakata i poznanstava zahvaljujuÊi i utjecajnimprijateljima svoje obitelji, a Ëlanom je joπ nekoliko vaænihsvjetskih fondacija. “Kao sveÊenik, sve πto radiπ i Ëiniπ naneki je naËin za drugoga, ne prvenstveno za sebe. Kod meneje to moæda i naglaπenije buduÊi da su gotovo svi iz mojeguæeg obiteljskog kruga umrli. Tako kad sam bio u Herce-govini, nisam mogao gledati kako se zatvaraju oËi predtragedijom Bosanske Posavine i naπim nevoljama”,objaπnjava Tolj svoj angaæman u devedesetima kad je kaoravnatelj izdavaËke kuÊe Ziral u Mostaru 1998. stao izaKreπimira Zubaka i njegove stranke Nova hrvatska inicijativa.

“U ono doba, kad sam æivio u Hercegovini, takav je stavbio ravan izdaji, ali nikada se nisam pokajao iako sam zbogtoga imao dosta poteπkoÊa. Taj æivot u Mostaru i moje na nekinaËin neslaganje sa stanjem u ono doba u Hercegovini,nepovratno me gurnulo prema drukËijem okruæenju, a ondai prema medijima”, objaπnjava pater Tolj kako se naπao uulozi lobista koji je 1998. pomogao Ninoslavu PaviÊu da 50posto svojeg udjela u EPH proda njemaËkom WAZ-u i takotvrtku izvuËe iz dugova nastalih zbog pokretanja Jutarnjeglista i Ëinjenice da Tisak kao najveÊi distributer izdavaËimanije plaÊao za prodane novine.

Prijatelji kardinal PuljiÊ,predsjednik JosipoviÊ...

PoËetkom 2005. Tolj je preπao u konkurentsku Styriju, napoziv dr. Horsta Pirkera s kojim je sudjelovao u pregovorimakod premijera RaËana prilikom Styrijina preuzimanjaVeËernjeg lista. Uz potporu dr. Johanna Trummera, obiteljskogpoznanika i predsjednika Uprave Privatne katoliËke medijskezaklade-udruge, ubrzo postaje Ëlanom zaklade-udruge. Toljje æupnik u æupi Svetog Antuna Padovanskog u BosanskojPosavini i kako navodi zbog toga je neizmjerno zahvalankardinalu PuljiÊu, a sudeÊi prema æupskom blogu Toljem suzadovoljni njegovi æupljani u Gornjim MoËilima i Sijakov-cima, gdje je obnovio æupnu crkvu i sagradio vjersko-kulturno-sportski centar. ©to se, pak, njegova angaæmana u HrvatskojtiËe, kako kaæe Tolj, on se odvija na platformi povezivanja isnaænije regionalne suradnje, πto je tvrdi i dio Styrijine misije:

“Naravno da kroz ovaj posao stekneπ puno poznanika, pa iprijatelja. Iz toga ne treba izvoditi krive zakljuËke. S mnogima isjedneπ popiti kavu jer moraπ biti otvoren za komunikaciju, ali toni mene niti ikoga ne odreuje kao osobu. ©to se tiËe predsjednikaJosipoviÊa, mislim da se ovdje radi, i Ëini mi se blago reËeno, okampanji protiv njega. Mi smo prijatelji i on je prijatelj Styrije jerdijelimo viziju pomirenja i suradnje meu narodima i ljudima uovoj ratom izmuËenoj regiji - navodi Tolj�


29NOVINAR

BROJ 6-8/2012

Piπe Tomislav Klauπki

Nakon πto je poslije dugih osam godina HDZ konaËno siπaos trona, a ljeviËarska osovina preuzela vlast u Hrvatskoj -od PantovËaka do Markova trga - oËekivalo se da bi zanovinare i medije mogli doÊi bolji dani.

A zapravo, nastavilo se kao prije. Za neke joπ i gore.Politika je u velikoj mjeri preuzela veÊ ustanovljene

mehanizme medijske kontrole, a vlasnici medija prilagodilisu se novim politiËkim okolnostima. Ukratko, vlast jetrebala medije koji Êe je sluπati i povremeno joj sluæiti, avlasnici medija su trebali patrone koji Êe im pomoÊi da seodræe na æivotu.

I malo pomalo, vremena Stipe MesiÊa i Jadranke Kosorpostala su tek romantiËna uspomena za mnoge novinarekojima je joπ stalo do profesije.

Sada je doπla era Ive JosipoviÊa i Zorana MilanoviÊa.

Predsjednikov stav prema medijimaPosljednja svaa predsjednika Republike s Miloradom

Pupovcem oko napisa tjednika Novosti o JosipoviÊu i ZAMP-u demonstrirala je stav πefa dræave prema novinarima imedijima. Po njemu, novinari piπu po nalogu izdavaËa,stoga upravo na izdavaËa valja vrπiti pritisak da se zaustave

Povratak cenzureNakon joπ jednog

obraËuna sNovostima, jasno je

da, poslije viπe odjednog desetljeÊa, s

PantovËaka ponovnokreÊe najveÊi pritisak

na novinare imedije: o JosipoviÊu

se ne smije pisatiniπta, kamoli

negativno, o Ëemuon vodi raËuna

preko svojihkomesara u

novinama, nateleviziji i na nekim

portalima, aMilanoviÊ bezustruËavanja

izjavljuje kako gainformativni pro-

gram javne televizijene zanima...

Nitko iz Vlade nijeprozborio ni rijeËna gaπenje tjednikaNacional, jedne odmedijskih institucijapostratne Hrvatske(kakve-takve, aliipak institucije).Preπutno jepopraÊeno igaπenje tjednikaForum, izdanja ukoji je Styria strpalasve novinarekojima nijepodijelila otkazeodmah nakonπtrajka, stavljajuÊiih u pozicijudvanaestoriceæigosanih: ili Êeprovesti nemoguÊumisiju (opstati natræiπtu) ili otkazi

novinari. Ne piπu se demantiji nego se uzvraÊa prijetnjamaad hominem. A u politikantski rat uvlaËe se novine podkontrolom predsjednika JosipoviÊa: Jutarnji i VeËernjidobivaju pismo upuÊeno Novostima kako bi sinkroniziranokrenule u rasturanje Milorada Pupovca.

A sve da bi se zaustavili tekstovi o ZAMP-u.©ef dræave kuÊni je prijatelj Ninoslava PaviÊa, te u vrlo

bliskim odnosima s Ivanom Toljom, sivom eminencijomStyrije. JosipoviÊ zna kako se u Hrvatskoj ureuju novine,zato i ne troπi vrijeme na polemiku s urednicima inovinarima manjinskog tjednika, veÊ udara direktno naizdavaËa.

“Oba su pala”Isto je uËinio prije dvije godine kad se stavio na Ëelo

nacionalistiËke gomile i povodom naslovnice “Oba su pala”Pupovcu poruËio da “razmisli o ureivaËkoj politici” tjednikaNovosti. Nakon Ëega je Pupovac smijenio glavnog urednika.

Otkad je kroËio na PantovËak, na sveËani prijem pozivaiskljuËivo podobne novinare ili svoje prijatelje u medijima, augostio je i delegaciju novinara koji su kod πefa dræave doπliintervenirati da se Denisu Latinu vrati emisija na HTV-u. A onda

je πef dræave πefovima javne televizije poruËio: “Svia mi seLatinica”. Baπ kao πto se to znalo poruËivati i devedesetih.

A sada, nakon joπ jednog obraËuna s Novostima, postajejasno kako poslije viπe od jednog desetljeÊa s PantovËakaponovno kreÊe najveÊi pritisak na novinare i medije. Dobrose pazi da se o JosipoviÊu ne piπe niπta, kamoli negativno, oËemu on vodi raËuna preko svojih komesara u novinama,na televiziji i na nekim portalima.

Svrπeno je s danima kad je svatko u medijima mogaokritizirati MesiÊa i izvuÊi se nekaænjeno. On je svoje ratoves novinarima vodio javno i javno se izlagao njihovoj kritici.

Novinari u πaciJosipoviÊ sve sreuje iza kulisa.©to je, zapravo, priliËno paradoksalno: politiËaru s

najmanje ovlasti u zemlji polazi za rukom da dræi medijeu πaci.

A πto je s onima koji imaju najveÊe ovlasti, πto je saZoranom MilanoviÊem i njegovom Vladom?

Predsjednik SDP-a joπ je u oporbi iskazivao prezir premanovinarima, kao i Ëitavoj javnosti, bjeæao je od medija iutjecao na njih u tolikoj mjeri da se od njegova stupanja naËelo SDP-a promijenila kompletna garnitura novinara kojisu pratili tu stranku. I koji su mu najËeπÊe zagorËavali æivot.

Nije se puno promijenio ni po dolasku u Banske dvore.Njegova medijska strategija uglavnom se svodila na staruSanaderovu doktrinu: novinari smiju napadati svakog, aline samog premijera.

Na poËetku mandata joπ je izlazio pred novinare, alikad je shvatio da mu se baπ ne isplati izlagati njihovimpitanjima, koncentrirao se tek na povremene televizijskeintervjue. Ono πto poæeli reÊi, poruËi sa sjednice Vlade, gdjeopet nema protupitanja, ili servira nekoga od πaËicenovinara koji su joπ u njegovoj milosti. Za sve ostalo tu jeZinka BardiÊ.

Komunikacijska strategija Vlade svodi se, pak, nazaobilaæenje novinara i obraÊanje direktno javnosti. PomoguÊnosti jednosmjerno.

Nema obeÊanih presica ministara nakon sjednica Vlade,Facebook i Twitter postali su gotovo iskljuËivi kanali zakomunikaciju s javnoπÊu, a posebno su zanimljivi angaæ-mani desetina novinara po raznim ministarstvima.

Neka od najjaËih imena u pojedinim sektorima(poljoprivreda, prosvjeta, policija, pravosue…) zavrπilasu na savjetniËkim pozicijama u istim onim ministarstvimakoja bi inaËe pratili, Ëime je Vlada jednim udarcem uspjelaubiti nekoliko muha: spasila je novinare iz devastiranihredakcija, pobrinula se da upravo najbolji sektoraπi buduna njezinoj strani te da istodobno ne budu oni koji bi moglinajviπe “buπiti” ovu koaliciju.

Svi sretni i zadovoljni.I tako je, umjesto premijera, omiljena novinarska hrana

postao Radimir »aËiÊ. Dok je bio u oporbi, predsjednik HNS-a vrlo Ëesto i vrlo rado druæio se s novinarima. No, veÊ jutronakon izborne pobjede uπao je s njima u rat. Na zadovoljstvo

premijera koji pored »aËiÊa jednostavno ne stigne doÊi nared za “ribanje”.

Otresanje na novinare, afere s kadroviranjima, presudaza prometnu nesreÊu… Mediji su tjednima i mjesecima(prekomjerno) granatirali »aËiÊa, a da pritom gotovonijedan geler nije odletio u pravcu MilanoviÊa.

On je svoj medijski prostor osvojio bicikliranjem poHvaru.

Ono πto je u proteklih devet mjeseci obiljeæilo odnos vlastii medija jest zavidna doza neosjetljivosti koju je Vladaiskazala prema krizi u kojoj su se naπli mediji. Vjesniku jepresueno davno prije nego πto je napokon - i to brutalno -ugaπen, ispraÊen je u povijest takoreÊi uz pogrde ministara iizjave koje su graniËile s likovanjem.

Novine se gase, Vlada πutiNitko iz Vlade nije prozborio ni rijeË na gaπenje tjednika

Nacional, jedne od medijskih institucija postratne Hrvatske(kakve-takve, ali ipak institucije), pa Ëak ni u vezi naËinana koji je to uËinjeno (javna isprika Stanku SubotiÊu Canetu,intervju, brisanje arhiva tekstova, brisanje svih sudskihsporova i na kraju ukidanje brenda). Preπutno je popraÊenoi gaπenje tjednika Forum, izdanja u koji je Styrija strpalasve novinare kojima nije podijelila otkaze odmah nakonπtrajka, stavljajuÊi ih u poziciju dvanaestorice æigosanih: iliÊe provesti nemoguÊu misiju (opstati na træiπtu) ili otkazi.

Istodobno, Vlada izlazi u susret Ninoslavu PaviÊu dapored svih dugova ipak uspije otiskati svoja izdanja uHrvatskoj tiskari, a πire se i priËe da je Vlada upravo njemuspremna prodati tiskaru u dugovima.

Topi se kupovna moÊ graana, smanjuje se koliËinaoglasa i tako se dovode na rub opstanka mnogi privatnimediji - od novina do portala. A zajedno s financijskomslobodom trpi i ona medijska.

I πto je najgore, stjeËe se dojam da ova vladajuÊa koalicijanimalo ne mari πto Êe ostati od medijske scene. DapaËe,premijer MilanoviÊ ponosno izjavljuje kako on nimalo nemari za informativni program HTV-a, veÊ samo za njegovkulturni i obrazovni, kao da informiranje graana nijejednako vaæna, ako ne i najvaænija - a sigurno najosjetljivija- dimenzija javne televizije.

MilanoviÊ misli da briga ujedno predstavlja i mijeπanjeu ureivaËku politiku, a ne njezinu zaπtitu.

Nema tu nekih iznenaenja. Ni u proteklih osam oporbenihgodina stranke Kukuriku koalicije nisu iskazivale previπe brigeza medije i novinare, izloæene svakakvim pritiscima HDZ-ovareæima: od korupcije, preko cenzure, do otkaza.

A s time nastavljaju i sada kad su preuzele vlast.Ne zanima ih πto se u opÊoj propasti suæava i medijska

scena, πto bi na kraju moglo imati kobne posljedice po razvojdemokracije i druπtva u cjelini. Ne zanima ih tko Êe preæivjetina medijskom zgariπtu, niti πto Êe preæivjeti oni najgori.

Ukratko, ne shvaÊaju da je medijska slika ujedno i slikanjihove vladavine.

Njima kao da je zbog svega toga zapravo laknulo�

medijska scena


31NOVINAR

BROJ 6-8/2012

Piπe Siniπa PaviÊ

Karikatura polako, ali sigurno nestaje s novinskih stranica.I dok posljedni majstori Ëasnog zanata sprdnje sa svim isvaËim broje sitno u matiËnim redakcijama dnevnih i tjednihlistova, neki su se veÊ postrojili na alternativni kolosjek.Naime, onaj galerijski.”

Ovako nedavno piπe novinar i urednik SlobodneDalmacije Ivica IvaniπeviÊ u najavi izloæbe karikaturamajstora Davora ©tambuka. Napisanom se nema πto dodatiosim Ëinjenice da iz novina bjeæi sve πto s bilo kakvimhumorom ima veze, ili se barem tako Ëini. Situacija je timbolnija s obzirom na to da Ëitateljstvo pamti neke bolje dane,

medijska scena Ima li humora u novinama?

Tko sezadnjismije,posljednjise smije

Za razliku od uobiËajenih humoristiËkih rubrika, gdje je humor bivao cilj, uglavnom teπko dosezan, uFeralu je humor bio samo sredstvo, a ta - uvjetno kazano - humoristiËka stranica samo okvir za

razbijanje okvira, prostor gdje Êeπ napisati ono πto osjeÊaπ da moraπ, ono na πto si natjeran iznutra iπto te konfrontira s nasilniËkom æabokreËinom koju su uzgajali gospodari vanjskog svijeta -

pojaπnjava Predrag LuciÊ, novinar Novog lista i jedan od tvoraca Feral Tribunea

Kad je humorsluæben ioËekivan, ondaga najËeπÊe inema, osim ukakvoj stilskojfiguri. PunoËeπÊe Êe nas zatoiz medijanasmijati TomicaKaramarko, prvipotpredsjednik»aËiÊ ili njegovposilni, premijerMilanoviÊ, makarto bio uglavnomcrni humor izkojega izvirenaπa gorkasudbina. Efektnihumor je ionakouvijek imao jakoozbiljnupozadinu iizvirao jedirektno izËovjekove muke.Zato su - ako semene pita -najveÊi hrvatskihumoristitrenutno oni kojisu nas ovakovelebno naguzilii doveli na rubegzistencije, svemaπuÊi krizom irecesijom, asvoje guzesmjestili u topla,sigurna i grijanasjedala novihlimuzina -detektira Krile

i to, reklo bi se, svaka generacija svoje; svoje karikaturiste, svojeautore, svoje vicmahere, svoje ilustratore.

- ‘Ko to kaæe ko to laæe da je nestao humor iz hrvatskihnovina? VeÊ odabrat ovu temu u danaπnjem po svimosnovama tegobnom trenutku, vrhunska je satira i ruganjerecesiji u kretensku joj facu. Dakle, satiriËar si postao prijenego πto si je objavio. Naπa borba zahtijeva dok se gine dase pjeva - govorili su nekad partizani. Mi danas ne æivimou socrealizmu, pa ne smijemo pjevat’, nego se moramokezit’, beËit’, podjebavat’ i “petavat roge”. Uz duænu Ëastπumama i gorama, ofenzivama i kori s drveÊa, nekad mi

se isto Ëini da je pjevat’ bilo puno lakπe - kazuje DavorKrile, novinar Slobodne Dalmacije.

Kako se smije socijalizam?Ako je danas socrealizam, juËer je bio socijalizam. ZaËudo,

ili ipak ne, to je doba dalo velikane novinskoga humora,majstore pera poput Veselka Tenæere i Miljenka Smoje.Socijalizam je pazio na to da mu ne zamru ni karikatura, nihumoristiËni Ëasopisi, makar su granice bile strogo odreene,taman da bilo kakva subverzivnost bude svedena na minimum.

“Manje je politiËkih viceva, a humor je okrutniji”, naslovje temata novinarke Radio Slobodna Europa Ankice Barbirobjavljenog nedavno. U njemu doktorica teatrologije NataπaGovediÊ veli kako je danaπnji humor u Hrvatskoj nesmiljen,rovovski, galgen humor, kao posljednji ostatak nekogdostojanstva, te pritom istiËe: “Ali potpuno je drugaËiji odopuπtenog socijalistiËkog humora, gdje su svi sjedili i pilikavu jedni s drugima, psovali si mater, ali zapravo dijelili tajprostor. Mi se moæemo smijati samo kada smo jako blizu.Ako viπe nismo bliski i ako smo jako otueni, onda on zamirei postaje straπno gorak, za razliku od te, moæda Ëak tmurnezajednice ili prisilne zajednice, jugoslavnenske zajednice.Sada viπe nema svih tih ljudi u potkoπuljama, s prevelikimtrbusima, s cigaretom koja visi, koji sjede zajedno u nekimkuhinjama. Sada ti ljudi, ili rade 18 sati na dan, ili su utotalnoj depresiji. Nemaju se Ëemu smijati.“

Krile Êe kazati kako mu se Ëini da humora u naπim novinamadanas ima puno viπe tamo gdje ga se ne oËekuje, nego tamo gdjebi ga posloviËno trebalo traæiti: u autorskim rubrikama,kolumnama i pod potpisima “sluæbeno” smijeπnih autora.

- Kad je humor sluæben i oËekivan, onda ga najËeπÊe inema, osim u kakvoj stilskoj figuri. Puno ËeπÊe Êe nas zato izmedija nasmijati Tomica Karamarko, prvi potpredsjednik»aËiÊ ili njegov posilni, premijer MilanoviÊ, makar to biouglavnom crni humor iz kojega izvire naπa gorka sudbina.Efektni humor je ionako uvijek imao jako ozbiljnu pozadinui izvirao je direktno iz Ëovjekove muke. Zato su - ako se menepita - najveÊi hrvatski humoristi trenutno oni koji su nasovako velebno naguzili i doveli na rub egzistencije, sve maπuÊi

krizom i recesijom, a svoje guze smjestili u topla, sigurna igrijana sjedala novih limuzina - detektira Krile.

SreÊko PuntariÊ karikaturist je koji i dalje iz dana u dansecira stvarnost preko svog junaka Felixa na zadnjoj straniciVeËerenjeg lista. PraktiËki su on i ∆iÊo SenjanoviÊ u Novomlistu ostali jedini humoristi u naπim tiskovinama. PuntariÊkaæe kako je nedavno u rukama imao tjednik Studio iz 70-ihgodina, u kojem je naπao 12 karikatura.

- Karikatura je bila popularna i to se objavljivalo. Nekakose viπe cijenio kreativni rad - veli PuntariÊ.

Danas, kako kaæe PuntariÊ, u sveopÊoj jurnjivi i nekakvimvideofascinacijama koje nas okruæuju, taj klasiËan oblikhumora u tisku oËitio ne prolazi.

- Izgleda mi da je novinama korisnije imati oglase iispunjavati prostor neËim drugim, makar je humor diokulture. Moæda je to i najbolja paralela, koliko kulture, tolikoi humora - smatra PuntariÊ.

Feral je “kriv” za sveKako to satiriËni prilozi umiru, makar im tradicija bila

neupitna, zna Hrvoje Prnjak, novinar Slobodne Dalmacije, kojije od srpnja 2010. do srpnja 2011. godine ureivao Pomet, da bina koncu bio zadnji urednik tog zadnjeg redovitog humoris-tiËno-satiriËnog priloga u nekim hrvatskim dnevnim novinama.

- Iako je povijest hrvatskog, a pogotovo splitskognovinarstva, tijesno vezana uz satiriËne priloge i izdanja, ta jeveza posljednjih godina naæalost postala tek joπ jedan kandidatza Muzej prekinutih veza. Bilo bi povrπno kazati da je tomutako samo zato πto “nikome nije do smijeha”, odnosno da jekriza u druπtvu toliko ozbiljna da nikome i nije do smijanja.Uostalom, silna “ozbiljnost” je najËeπÊe tek maska iza kojestanuje neduhovitost. Prije Êe biti da su crna kronika i senzacijeza dnevnu uporabu jednostavno progutale mnoge klasiËnenovinarske æanrove, pa tako i satiru. I da uredniπtva sve oËitijepaniËare zbog pada prodanih naklada. Znaju oni da satira inije “prava satira” ako je dozirana i autocenzurirana, πto ÊereÊi da bi se i neki politiËki zaπtitnik ili pak oglaπivaË mogaonaÊi uvrijeen nekim satiriËnim tekstom, pa je normalno danitko u danaπnjim uvjetima i ne pomiπlja na “eksperi-

Kako kod nas, tako i u regijiHrvatska novinska scena po pitanju humora, Ëini se, nije niπta drugaËija negoli ona u regiji. Isarajevski pisac i novinar Ahmed BuriÊ ponajprije se pita moæe li se u ovakvoj svakodnevici granicaizmeu humora i “zbilje” uopÊe povuÊi, pa sam i odgovara: “Baπ i ne moæe.” - Zar jedno 80 posto naπesvakodnevice nije crna komedija? Kako onda pronaÊi mjesto za humor, kad u gotovo svakoj situacijividim onog harlekina s kapom “na zvonËiÊe” koji mi se keseri iza lea politiËara, pripadnikaakademske zajednice, umjetniËke scene, sportske ili manekenske ergele, ili estradne kafilerije. Drugastvar koju sam uspio zapaziti jeste da veÊina novina - moæda baπ zbog toga πto je humor svugdjedrugdje - nema prostor za njega, πto u svijetu korporacijsko-merkantilnog novinarstva (but tamo,butine ovamo) i nije zaËudno. U novinama valja naÊi mjesta za koaliciju, za vladu u sjeni, za cijenuotkupa æive vage, za pucnjavu u Banjoj Luci ili samoubojstvo u Zatonu Malom, za kriæaljku, Konzum,Merkator, mudre misli raznih umnih glava i bitangi, u πto, naravno, ubrajam i sebe, a i autora ovogteksta. E sad, u toj cijeloj papazjaniji teπko je joπ umetnuti kakvu dobru karikaturu i aforizam, jer sveje manje iskreno duhovitih ljudi i autora. Pritislo ih vrijeme, a i ne plaÊa se. ©to bi rek’o naπ narod:svak’ se o svom jadu zabavio - kaæe BuriÊ. Pritom napominje, kako je ono πto za humor treba -otvoren um i srce, samo ‘ko Êe sve to na ovu muku�


33NOVINAR

BROJ 6-8/2012

mentiranje” s tim æanrom. A to je πteta, i za novinarstvo, i zaduhovno zdravlje Ëitavog druπtva! Jer siguran sam da mladih,duhovitih ljudi ne nedostaje, πtoviπe, danas ih se moæe lakopronaÊi i putem Interneta, ako ih veÊ nema u redakcijama -kazuje Prnjak.

Svo to aktualno stanje vodi samo do jednog, do FeralTribunea, do tiskovine koja je na æestokoj satiri nastala,novina koje su imale i imaju kolone πtovatelja baπ zbogËinjenice da im niπta nije bilo sveto.

- O tome kako su Viktor IvanËiÊ i Velimir MarinkoviÊ 1984.prenijeli duh FESB-a, svojih studentskih novina, napredzadnju stranicu Nedjeljne Dalmacije, gdje je do tadatinjala humoristiËka rubrika zvana Feral, manje-viπe sve jepoznato, kao i o kasnijem mom, pa potom i DeæuloviÊevuulasku u tu priËu.

Sretna okolnost je bila da je Zoran Erceg, tadaπnjipomoÊnik glavnog urednika Nedjeljne, prepoznao taj duhi usudio se prepustiti tu stranicu dvojici talentiranih ibeskompromisnih tipova, bez obzira na sve probleme svladajuÊim strukturama πto ih je njihovo pisanje moglo iznalo isprovocirati. Od samog poËetka, dakle, taj IvanËiÊevi MarinkoviÊev Feral nije bio samo humor ili samo satira,nego ozbiljna zajebancija sa stvarima toliko ozbiljnima daim nitko pametan nije mogao pristupiti bez elementarneludosti ako nije htio da se i sam zarazi glupoπÊu, krutoπÊui neduhovitoπÊu onoga o Ëemu piπe.

Za razliku od uobiËajenih humoristiËkih rubrika, gdjeje humor bivao cilj, uglavnom teπko dosezan, u Feralu jehumor bio samo sredstvo, a ta - uvjetno kazano -humoristiËka stranica samo okvir za razbijanje okvira,prostor gdje Êeπ napisati ono πto osjeÊaπ da moraπ, ono naπto si natjeran iznutra i πto te konfrontira s nasilniËkomæabokreËinom koju su uzgajali gospodari vanjskog svijeta- pojaπnjava Predrag LuciÊ, novinar Novog lista i jedan odtvoraca Feral Tribunea.

»itatelja se pridobiva autorstvomNa upit je li se s humorom u startu iπlo ciljano, LuciÊ

kaæe kako nikakve kalkulacije nije bilo oko pridobivanjaËitatelja humorom.

- Njih ionako moæeπ pridobiti samo svojim autorstvom, akose njihova potreba da Ëitaju i tvoja potreba da, ËitajuÊi to isto,neπto i napiπeπ, pretvore u razgovor. Jer pravi tekstovi i prave novinerazgovaraju sa svojim Ëitateljima, kao πto i pravi Ëitateljirazgovaraju s novinama. Humor teksta i humor Ëitateljakomuniciraju tako da oslobaaju ne samo smijeh, nego i duh, aoslobaaju ga ne samo od zadane mrgodnosti, nego i odpodloænosti zadanim podjelama na ono πto se mora tretirati kaoozbiljno i na ono Ëemu je dopuπteno smijati se. Niπta pritom nijesmjeπnije od onoga πto se pokuπava zaπtititi od smijeha i niπtanije gluplje i besmislenije od smijanja onome πto je nametnutaozbiljnost proglasila pogodnim za smijeh - veli LuciÊ.

SluËajno ili ne, kako je nestalo Ferala, praktiËki je nestaloi humora u tisku. Odnsono, ima ga sve manje, pogotovo dobra.HoÊe li nestat posve, jesu li Hrvati od ikakvog humora ili smo

narod generalno neduhovit, ili su u pravu oni koji vele da jestvarnost taman takva da se sav humor preslio na prednjestranice, pa nas njime Ëaste MilanoviÊ, »aËiÊ, Karamarko?

- Ma tog nekakvog humoristiËkog humora, koji je samsebi svrha, ima koliko hoÊeπ, naroËito po televizijama. Ne znaπje li smjeπnije ili æalosnije kad vidiπ koliko se trgovci humoromtrude da nasmiju svijet. A onog pravog humora koji je ozbiljansve dok samog sebe ne poËne uzimati za ozbiljno, njega - upravu si - ima sve manje. Ali takav humor je ovdje uvijek biorijetka zvjerka. Ne bih generalizirao i govorio o duhovitim ilineduhovitim narodima, pa tako ni o Hrvatima u timkategorijama duhovitosti ili neduhovitosti. Mislim da sestvarna duhovitost javlja kao oslobaanje od nametnutog imistificiranog duha vremena i duha mjesta. A hoÊe li se Hrvatiosloboditi te fantomske projekcije svojih æivota gdje im se javakakvu nitko od njih nije mogao ni sanjati predstavlja kaoostvarenje tisuÊljetnog sna - to donekle veÊ vidimo i tek Êemovidjeti. Neki su slobodni primijetiti da nitko ne moæe sanjatinametnuti san, pa mogu ismijavati stvarnost, a ovi drugi radijebulazne o kolektivnom snu i dopuπtaju da stvarnost ismijavanjih. I kako Êe se takvi nasmijati na svoj raËun kada su tuetlapnje prihvatili kao svoj san, pa nemaju ni svoga sna, a nisvoga raËuna?

Stvarnost je komedijaA kad spominjeπ tu selidbu humora na prednje novinske

stranice, meu onu dnevnu stvarnosnu prozu, πto da ti kaæemosim da je stvarnost onoliko ozbiljna koliko smijeha moæepodnijeti. I da tom stvarnoπÊu pokuπavaju gospodaritilakrdijaπi koji ne podnose stvarni smijeh, veÊ samo onajusiljeni - kazuje LuciÊ.

I on smatra da za viπe humora u novinama nisu potrebnehumoristiËke rubrike ili formalni humoristiËki sadræaji.

- Neka nas Duh Smijeπni saËuva od toga! Stvarni humor je -ako ga ima - u samom pristupu, u gledanju na svijet koji sasvimsigurno nije onakav kakvim moÊnici æele da bude prikazan unovinama. Stvarni se humor u novinama raa samo iz potrebeda novinarstvo ne bude usluæna ili - joπ gore i joπ sliËnije ovomeπto uglavnom jest - opsluæna djelatnost - veli LuciÊ.

A taj spomen novinarstva kao usluæne djelatnostineminovno otvara pitanje nije li Ëinjenica da humora nemasamo dokaz da smo dali da nam usta zaËepe plaÊenimoglasom, zaπto ne i Agrokorovim!?

- BuduÊnost je, πto se nas tiËe, veÊ proπla stvar, ako pristanemoda u njezino ime preπuÊujemo sadaπnjost. Smijat Êe nam seklinci kad skuæe koliko smo se trudili da nam sve ovo ne budesmijeπno. A kad veÊ spominjeπ TodoriÊa i novinarstvo kupljenooglasima, Ëudi me kako ne primjeÊujeπ tu subverziju unutarsamih medija: novine su do te mjere transparentno snishodljive,da iza toga mora postojati viπi cilj. A taj viπi cilj je da se rastjerajuËitaoci i da s propaπÊu novina propadne i oglasni prostor. Pati,TodoriÊu! - poruËuje LuciÊ.

Ili, kako to “upozorava” Krile: “Kad je rijeË o humoru,nikad ne treba zaboravit onu staru: ko se zadnji smije,posljednji se smije!”�

medijska scenaSluËajno ili ne,kako je nestaloFerala, praktiËki

je nestalo ihumora u tisku.

Odnosno, imaga sve manje,

pogotovo dobra.HoÊe li nestatiposve, jesu li

Hrvati odikakvog humora

ili smo narodgeneralno

neduhovit, ili suu pravu oni koji

vele da jestvarnost tamantakva da se savhumor preslio

na prednjestranice, pa nas

njime ËasteMilanoviÊ, »aËiÊ,

Karamarko?

medijska scena

Dobro, dobro, vrlo dobro… - mrmljao je voditelj Sluæbe zaljudske resurse Slobodne Dalmacije, zadubljen u rastvorenunaranËastu fasciklu, pridræavajuÊi desnom rukom tanki metalniokvir naoËala. - Vaπa biografija mi se dopada - kazao je podiæuÊiglavu prema osobi πto je sjedila s druge strane njegova radnogstola, mladiÊu u kasnim dvadesetim, koji je stiskao dlanove ukrilu, povremeno namjeπtao sako od svijetlosmeeg samta kaoda ga æulja i imao u kosi neπto viπe gela nego πto bi se voditeljuSluæbe za ljudske resurse moglo sviati. - Uspjeπno zavrπeniFakultet politiËkih znanosti, smjer novinarstvo, povremenahonorarna suradnja s internetskim portalima i radio stanicama…vidim da ste pisali i u studentskome glasilu, pa to je baπ zgodno -sada se voditelj nasmijeπio, a mladiÊ uzvratio osmijehom, noodmah se potom uozbiljio, kako sugovornik ne bi pomislio da jeohol. - Imam dojam - nastavio je voditelj gledajuÊi ga u oËi - dabiste se s ovim kvalifikacijama, a nadam se i svojim ljudskimosobinama, sasvim lijepo mogli uklopiti u radni tim naπih novinai naπe medijske kompanije. Mislite li i vi tako?

- Mislim, naravno da mislim - uzvratio je mladiÊhineÊi odluËnost.

- Lijepo. Poznato vam je da smo raspisali natjeËaj za dvaupraænjena novinarska mjesta, a kandidata je mnogo. Uprethodnoj selekciji izabrani ste meu πestoro najizglednijih,i ja bih iz ovog razgovora trebao procijeniti da li odgovarateprofilu kakvog traæimo. Moram reÊi da su na tim poslovimadosad radili iskusni novinari, s dvadesetak godina staæa, alisada smo miπljenja da nam je prikladniji netko mlai ipoletniji. Mislite li da smo u pravu?

- Mislim da ste sigurno u pravu.- Osim toga, tim dvama novinarima uprava kompanije bila

je prinuena dati otkaze. Radi se o gospodinu Igoru LasiÊu igospoi Nataπi ©kariËiÊ, vama je poznat njihov sluËaj?

- Pa baπ i ne.- U redu, kratko Êu vam pojasniti, poπto Êete ionako obavljati

njihove ranije zadatke, ako zadovoljite uvjete, naravno… Dakle,gospodin LasiÊ naπao je za shodno prigovoriti glavnomeuredniku πto mu ovaj krati, prepravlja ili ne objavljuje tekstove.Istinabog, prigovorio je tek nakon πto mu je urednik skratio iprepravio smisao desetak tekstova, a neπto viπe ih nije objavio,ali svejedno, za nas je nedopustivo da se novinar mijeπa u tekstove

Kao ilustracijusjajnog novinskog

humoraprenosimo tekst

Viktora IvaËiÊa kojije objavljen u

tjedniku Novosti ikoji funkcionira u

naπoj stvarnostidecenijama

unatrag

Ljudskiresursii mediji

Piπe Viktor IvanËiÊ


35NOVINAR

BROJ 6-8/2012medijska scenakoji se objavljuju pod njegovim imenom i prezimenom, apogotovo u one koji se Ëak i ne objavljuju. Nismo imali drugogaizbora nego gospodinu LasiÊu uruËiti otkaz. Mislite li da smopostupili ispravno?

- Mislim da jeste.- Znate, u kompaniji smo dosta rigorozni kad kod novinara

uoËimo manjak pristojnosti i boljih manira. Dræimo da su tokancerogene pojave. Ne moæemo dozvoliti da naπa uredniπtvabudu izloæena difamacijama onih koji Ëiste uredniËke kreacije- kao πto su skraÊivanje, prepravljanje i neobjavljivanje tekstova- prikazuju kao cenzuru. Mislite li da je s naπe strane to u redu?

- Mislim da jest.- A gospoa ©kariËiÊ takoer je brundala o cenzuri i toboæe

zabranjenim temama. Zaπto bi teme koje nisu objavljene bilezabranjene, molim vas? One su naprosto neobjavljene. Kaoπto svaki tekst moæe biti slobodno napisan, tako ga se moæeslobodno i ne objaviti. Ne mislite li i vi tako?

- Mislim.- I onda se dotiËna gospoa joπ zgraæavala na javnoj tribini

nad Ëinjenicom da su premijer i ministar zdravstva pozvali sveglavne urednike hrvatskih novina da ih upute kako da piπu oreformi zdravstva. Pa tko bi trebao urednike uputiti u tako vaænutemu ako ne premijer i resorni ministar, pitam ja vas? I kakobi reforma uopÊe mogla uspjeti ako bi ju se u novinama izloæilokritici? Zbog takvog destruktivnog ponaπanja, upravakompanije nije imala druge moguÊnosti nego gospoi ©kariËiÊuruËiti otkaz. Mislite li da smo postupili kako treba?

- Mislim da jeste.- A da ne govorim kako su oboje navedenih novinara,

skupa sa Ëetrdesetak svojih takozvanih kolega, potpisali javniapel o, molim vas, ”negativnim trendovima u medijima”koji da su ”pogubni za novinarske slobode”. Da se obiËninovinari brinu o novinarskim slobodama i novinarstvuopÊenito, pa joπ ukazuju na ”negativne” i ”pogubne” pojave,oprostit Êete, ali to su obiËne pizdarije, to smatramo izrazomkrajnje nelojalnosti prema medijskoj kuÊi koja im daje plaÊe.Ne mislite li i vi da je takvo ponaπanje neodræivo?

- Mislim.- No dobro, to je ionako iza nas. A koliko vidim, ostali se novinari

baπ i nisu pretrgli s izrazima solidarnosti, ponaπaju se dosta pristojno,moglo bi se reÊi. Mislite da su shvatili naπu poruku?

- Mislim da jesu.- Hajdemo sada o konkretnome poslu koji vas eventualno

Ëeka… Tekstove biste dakle predavali nadleænome uredniku,a ovaj ih moæe skraÊivati, prepravljati, mijenjati im smisaoili - ako smatra da Êe tako biti najefektnije - jednostavno neobjaviti. Prigovor takvoj uobiËajenoj praksi tretiramo kaoozbiljno krπenje radne discipline. Mislite li da moæeteprihvatiti takve profesionalne standarde?

- Mislim da mogu.- Naπ je generalni stav da nam je publika na prvome mjestu.

To Êe reÊi da nije na novinarima da Ëitatelje maltretirajuistinom, nego da im ponude zanimljive i kvalitetne sadræaje.Mislite li da Êete takvim zahtjevima moÊi udovoljiti?

- Mislim da hoÊu.

- Naπa izdanja, a u sklopu kompanije ima ih tridesetak, æive odvelikih oglaπivaËa, pa se svaka kritika velikih oglaπivaËa u novinskimtekstovima smatra izravnim nanoπenjem πtete kompaniji. Mislite lida ste se takvoj poslovnoj filozofiji kadri prilagoditi?

- Mislim da jesam.- Prihod od klasiËnih oglasa nije dovoljan, pa njegujemo i

æanr prikrivenih reklamnih tekstova. To znaËi da biste u svakometrenutku trebali biti spremni napisati afirmativan Ëlanak o nekojozbiljnoj i probitaËnoj firmi - kao πto je, recimo, Agrokor iliTvornica duhana Rovinj - od koje oËekujemo financijske ilidruge protuusluge. Mislite li da Êete za to biti sposobni?

- Mislim da hoÊu.- ©to uopÊe mislite o naπoj izdavaËkoj kuÊi?- Mislim sve najbolje, naravno.- Dobro, onda pretpostavljam da se slaæete s naπim

opredjeljenjem da budemo politiËki neutralni. Naπe je daproizvodimo medijske sadræaje, a ne politiËke stavove. Misliteli da je to ispravno?

- Mislim da jest.- To znaËi da aferaπki ili kritiËki prilozi u kojima bi se

spominjao netko od politiËara iz vladajuÊe garniture morajuproÊi kompanijski filter i biti timski obraeni: novinar je idejuo takvom tekstu duæan izloæiti uredniku rubrike, ovaj je prenosiglavnome uredniku, ovaj prosljeuje nadleænome Ëlanuuprave, a ovaj izvjeπtava vlasnika kompanije da provjeri je ligazda s dotiËnim politiËarom trenutno u dobrim ili loπimodnosima. Mislite li da moæete poπtivati takvu proceduru?

- Mislim da mogu.- E da, sve πto vrijedi za politiËare, vrijedi i za poduzetniËku

i ekonomsku elitu. Mislite li da je to u redu?- Mislim da jest.- Kad se bolje razmisli, zapravo je najbolje tu proceduru

izbjeÊi, pa o vladajuÊim politiËarima i uspjeπnimpoduzetnicima uopÊe ne pisati aferaπki ili kritiËki intoniraneËlanke. Ima toliko drugih divnih tema za kojima naπi Ëitateljivape. Mislite li da je tako najbolje?

- Mislim da jest.- U redu, onda mi se Ëini da smo zavrπili razgovor. Kroz

nekoliko dana javit Êemo vam da li ste dobili posao - rekao jevoditelj Sluæbe za ljudske resurse i zaklopio naranËastufasciklu. Zatim se zavalio u koæni naslonjaË i dodao: Mada se,iskreno reËeno, na vaπem mjestu ne bih previπe nadao…

- Zbog Ëega?! - zaprepaπteno je pitao mladiÊ.- Razgovarali smo manje od Ëetvrt sata, a vi ste Ëak

osamnaest puta ponovili da mislite. Mislim ovo, mislim ono,to nije baπ najbolja preporuka, mladi kolega.

- Pa tako ste me pitali, πto sam drugo mogao?- Mogli ste jednostavno klimati glavom ili upotrijebiti rijeË

”da”… Ali vi uporno ponavljate da mislite, πto sam shvatiokao autonoman Ëin.

- Autonoman Ëin? ©to to znaËi?- ZnaËi da mislite svojom glavom.- Da, i?- Misliti svojom glavom je pomalo sebiËno, mladi kolega. U

kompaniji to doæivljavamo kao manjak osjeÊaja za kolektiv�

HRT stanje Piπe Siniπa PaviÊ

Kad je Hrvatska radiotelevizija u pitanju, vijest je:a) da se (opet) bira novi ravnateljb) da Êe Hloverka Novak SrziÊ raditi priloge za “Pola ure kulture”c) da je s emitiranjem krenuo za kulturu, znanost i obrazovanje specijalizirani kanal, HRT 3d) niπta od navedenog nije vijest kad je HRT u pitanju

©to god da zaokruæili, neÊete pogrijeπiti! Stoga, krenimoredom, ne optereÊujuÊi se previπe time da veÊ sutra svespomenuto moæe biti posve drukËije.

Javni servis, dakle, bira ravnatelja. Kandidata je osam. Tkoje junak spreman sjesti u fotelju na pet godina, restrukturiratitvrtku s nesumnjivim viπkom djelatnika, oËistiti kukolj od maloæita i sve to uz konstantnu prijetnju da ga politika, Sabor, veÊina,vladajuÊi skinu s trona kad im se to prohtije!? Kuloari vele - to jeGoran Radman! baπ kao da se zamrznuo Ëovjek prije dvadesetakgodina kada je bio direktorom Televizije Zagreb, svi priæeljkujujednako poletnog, mladog, sposobnog Radmana. S opcijom daje Ëovjek u tih 20-ak godina, ako niπta, zaradio koju boru, kaoda se ne raËuna. Radmana na Ëelu Prisavlja uostalom, brujekuloari, hoÊe predsjednik RH Ivo JosipoviÊ.

Opcija druga kaæe - to je Saπa RunjiÊ! Onaj koji je nekadradio na ustroju programa RTL-a, i ima svoju producentskukuÊu koja se pamti tek po bljedunjavu pokuπaju da oæivimagiju “Pozoriπta u kuÊi”, navodno je obiπao sve vaæne adresei zaradio simpatije. Evo, kolikogod s Markova trga slali drukËijesignale, svejedno se πuπka da premijeru Zoranu MilanoviÊ baπRunjiÊ uopÊe nije mrska opcija.

Opcija treÊa - to je Domagoj Novokmet! Aktualni v.d.glavnog ravnatelja i opet bi, po ovom scenariju, mogao bitisolomunsko rjeπenje. Predsjednik neÊe premijerova Ëovjeka,premijer neÊe predsjednikova Ëovjeka i dakako da na scenustupa treÊi Ëovjek! Blagoglagoljiv, ambiciozan, prihvatljiv, kakose priËa, ministrici kulture. Na koncu, i ova dva-tri mjesecaπto je v.d. vrijede nekog iskustva.

Spomen Novokmeta vodi nas do HRT 3, kanala za kulturuprije svega, programa koji malim ekranima stremi vratitiizgubljeno neko ljudstvo odavno razoËarano u plitko ineprobavljivo televizijsko πtivo s kojim nas komercijala, a ondai javni servis, znaju bombardirati. Veseli taj HRT 3, makar bina temelju sheme prenapregnute starim filmskim klasicima,legitimno bilo pitati - je li kultura samo film!? No, svakomprogramu koji stremi biti pametniji od sitcoma i sapunica,valja se veseliti. Koliko Êe, pak, to igranje privremenogprisavskog vodstva na kartu kulture donijeti istom tom vodstvuekstra πanse da preæivi sve te prisavske mijene, teπko jeprocijeniti. Jer, i zastupnici su ljudi, a ljudi u nas odavano odtelevizijskog programa oËekuju sve i sva, ne samo kulturu.

A koliko je to hvatanje za kulturu kao slamËicu spasa trendi,svjedoËi Ëinjenica da je Hloverka Novak SrziÊ poæeljela opstatina ekranu preko “Pola ure kulture”. Pa snima priloge. I nitkojoj ne brani, pa ni oni koji su se tako zduπno zalagali da je seskloni s ekrana dok traje suenje Siniπi Svilanu. PaËe, nakrilima takvih inicijativa su i doπli na Ëelo HRT-a, ali valjda jesad pragmatiËnije pustiti Novak SrziÊ da radi.

Elem, sve su to mali, minuciozni potezi πto se vuku da bise moæda ostalo ili moæda postalo ravnateljem, da se preæivi. Akad je situacija za minuciozno djelovanje, onda je logiËnovaljda da dubljih rezova nema, koliko god se DomagojNovokmet trudio kazivati da ih ima. Desetak ukinutihdodataka na plaÊu, ratovanje s vanjskom produkcijom,sistematizacija na kojoj se radi, restrukturiranje na kojem sene radi, sve je to, nekako, malo. Makar, vremena su takva damoæda i malo bude posve dovoljno!

Narod ionako svoj sud o televiziji, naæalost, donosi na temeljuInformativnog programa, a tamo muku muËi v. d. urednicaSanja MikleuπeviÊ PaviÊ, odluËna u nakani da baπ sve, sva tavelika i mala ega, natjera da rade. Uspije li u svom naumu,kapa joj dolje, ne uspije li, Ëini se kako se njeni nadreeni, kojisu je u osinjak i gurnuli, neÊe polomiti da je spaπavaju.

Svemu spomenutom da se dodati joπ koji zanimljiv πtiklec,recimo ljutito pismo πto ga je javnosti uputio Branimir BiliÊjer mu ukinuπe “Puls Hrvatske”. Samo, sve to i nije neka vijest.Vijest je, zapravo, samo jedna! Evo je pod e) i kaæe

- kad Hrvatska ue u EU, HRT Êe i dalje moÊi ubiratipretplatu�

Sve

prol

azi,

al’ p

retp

lata

ost

aje


37NOVINAR

BROJ 6-8/2012

Piπe Bojan RapajiÊ medijska scenaLoπe vijesti sustiæu jedna drugu. Doduπe, veÊina ih je i daljenesluæbena, ali iskustvo govori da valja puhati i na hladno,jer se u novinarskoj struci iduÊih godinu-dvije ionako netreba nadati niËemu dobrom.

Dakle, ljeto je zavrπilo s ukidanjem dopisniπtva SlobodneDalmacije u Dubrovniku koje Êe na burzu odvesti joπnajmanje troje novinara. Meutim, sezona restrikcija tek jepoËela. Sve se glasnije govori da Êe sliËnim putem i Novi listkoji æeli prorijediti svoje najveÊe dopisniπtvo, ono zagrebaËko.VeËernji list ozbiljno razmiπlja o ukidanju tri jadranskadopisniπtva (Rijeka, ©ibenik i Split), s tim da bi prvi korakznaËio kako Êe novinari tih redakcija ubuduÊe raditi od kuÊe,dok bi se troπkovi smanjili prestankom iznajmljivanjaprostora koje su do sada koristili.

Daljnja ukidanjaNi to nije sve jer EPH-ova Slobodna Dalmacija, kako sada

stvari stoje, neÊe stati na Dubrovniku. Uskoro slijede ©ibenik,Zadar i dijelom Zagreb. Jutarnji list se nakon kratkotrajneepizode s objedinjavanjem dopisniËke mreæe u agencijuEpeha veÊeg dijela tih ljudi i tako veÊ rijeπio.

I tako redom, jedno po jedno nestaju dopisniπtva poHrvatskoj. Najtiraænije dnevne novine, 24sata, praktiËkinemaju nikoga na podruËju od Rijeke do Pule. Isti procesveÊ se dogodio s dopisnicima iz drugih dræava. Na prste jedneruke mogu se izbrojiti dopisnici koje domaÊe redakcije imajupo svijetu. Ukidanjem triju ispostava (London, Ljubljana iBeograd) tom procesu nije izmaknula ni Hrvatska radiote-

Otpustili smo

dopisnike,pisat Êe Ëitatelji

Program πtednjeprvo napadadopisnike, a

nastave li se sveËeπÊa otpuπtanja,

izvjeπtaje “sterena” uskoro

Êe za par stotinakuna pisati joπ

jedino Ëitatelji. Aπto je s

profesionalizmomi objektivnoπÊu?

Tek donekleutjeha moæe bitiËinjenica da ni udrugimdræavama nijepuno bolje.Talijanskadræavna televizijaRAI nedavno jezatvoriladopisniπtvo uNew Yorku iotpustila 38zaposlenika.Dopisnici Êe idalje raditi izNew Yorka, ali seukida tvrtka RAICorporation,osnovana prijepola stoljeÊa baπradi javljanja izSAD-a gdje jejaka talijanskazajednica

levizija koja je mreæu tako svela na Bruxelles i Washington.U povodu najave gaπenja dubrovaËkog dopisniπtva Slobodne

Dalmacije, priopÊenjem su se oglasili Sindikat novinara Hrvatskei Hrvatsko novinarsko druπtvo opisavπi kako su poËetkom rujnau novinske prostorije stigli Krunoslav KljakoviÊ, glavni urednikSlobodne Dalmacije, njegov zamjenik Robert Æaja i izvrπnaurednica Ana Kuπeta koji su upoznali novinare s namjeromposlodavca da ukine dopisniπtvo. “Izjasnili su se kako Êe dvojenovinara prijeÊi u DubrovaËki vjesnik koji Êe ubuduÊe servisiratiSlobodnu Dalmaciju tekstovima, dok bi Kate ©utalo CvjetkoviÊ,Paulina Peko ©alja, Olivija Gustin »uljak i Anet FraniÊ trebaledobiti otkaz. Zbog navodnog predstojeÊeg otkaza dobile suuputu da viπe ne dolaze na posao i ne πalju tekstove uSlobodnu Dalmaciju, dakle, prije nego πto su otkazi na bilokakav naËin formalizirani”, upozoravaju Ëlanovi RadniËkogvijeÊa, SNH-a i HND-a.

Takoer su izvijestili da dvoje kolega, koji prelaze uDubrovaËki vjesnik, moraju odmah potpisati ugovor uzzabranu pisanja iduÊa dva tjedna.

Formalno-pravni propustiU Slobodnoj su, meutim, zaboravili traæiti miπljenje

RadniËkog vijeÊa jer je rijeË o ukidanju radne jedinice, πto suduæni prema Zakonu o radu, zbog Ëega, kaæu u SNH-u i HND-u, odluka o ukidanju u formalno-pravnom smislu ne postojikao ni odluka o otkazima.

“Navedeni razgovori spadaju u mobbing i kazneno djelopovrede prava na rad”, tvrde branitelji radniËkih prava. Pozvali

su novinare da i dalje dolaze na posao jer nedolazak moæeposlije biti iskoriπten kao razlog otkaza ugovora o radu.Potpisnici priopÊenja (glavni povjerenik SNH-SD-a MarijoKavain, predsjednica RadniËkog vijeÊa SD-a Katarina MariÊBanje i predsjednik HND - SD-a Damir ©arac) razlogukidanja dopisniπtva u najveÊem gradu juæne Dalmacijevide u pokuπaju da se destabilizira i oslabi SlobodnaDalmacija “s namjerom da se dalmatinske novine osakatei svedu na lokalnu splitsku tiskovinu i na taj naËin otvoriprostor πirenju Jutarnjeg lista kao konkurentskih novina -sve to nakon πto je rasprodana vrijedna imovina tvrtke, atvrtka sve ove krizne godine posluje pozitivno i vlasniku jeisplaÊena dividenda, upravo zahvaljujuÊi vrijednom trudunjenih zaposlenika kojih je svakim danom sve manje”, piπuHND-ovci i sindikalisti te zakljuËuju: “Otvoreno kaæemo:taj scenarij neÊe proÊi!”

Lagodno kresanje troπkovaReagirali su i DubrovËani. Meu njima poznati

kompozitor –elo JusiÊ i dubrovaËki biskup Mate UzuniÊ, kojiinaËe pretjerano ne ljubi novinare. Javio se i veÊ spomenutiKljakoviÊ kazavπi kako si Slobodna Dalmacija jednostavnoviπe ne moæe priuπtiti da ima dopisnike u gradu u kojem jepo nakladi tek na treÊem mjestu, a da je u isto vrijeme vlasnikDubrovaËkog vjesnika koji bi tako trebao preuzeti ulogudosadaπnjeg dopisniπtva i svojim kadrovima puniti dvijestranice dnevnog izdanja Slobodne. KljakoviÊ kaæe da Êe trinovinarke “s popriliËnim staæem dobiti otkaz”.

Tako je nastavljen proces smanjenja nekad velikedopisniËke mreæe koja je samo u Dalmaciji imala viπe stotinasuradnika. Podsjetimo da su dubrovaËko dopisniπtvo joπ prijeukinuli sada veÊ ugasli Vjesnik prije πest godina i VeËernjilist neπto kasnije.

IzdavaËima je troπkove najlakπe kresati upravo ovimputem, posebice s obzirom na razvoj tehnologije i moguÊnostlakπeg dobivanja informacija, bez obzira na njihovu kvalitetu,pa i toËnost. Procjena je, oËito, da je bezbolnije igrati na tukartu nego odræati troπkove na viπoj razini, jer to gotovo upravilu znaËi i gubitak dodijeljenih pozicija onima koji ihnisu u stanju skresati.

SliËnu priËu dubrovaËkoj veÊ je proπao ©ibenik u kojemsu ostali samo dopisnici Slobodne Dalmacije i Novog lista, sobzirom na to da su Jutarnji list, VeËernji list i Vjesnik ugasiliispostave u tom gradu. Uzalud su se tada HND i SNH pozivalina istraæivanje prema kojem 95 posto ispitanika u tom gradunajviπe zanimaju πibenske teme. Novca za lokalne novinarejednostavno nema.

Zapad na zalasku snagaTek donekle utjeha moæe biti Ëinjenica da ni u drugim

dræavama nije puno bolje. Talijanska dræavna televizija RAInedavno je zatvorila dopisniπtvo u New Yorku i otpustila 38zaposlenika. Dopisnici Êe i dalje raditi iz New Yorka, ali seukida tvrtka RAI Corporation, osnovana prije pola stoljeÊabaπ radi javljanja iz SAD-a gdje je jaka talijanska zajednica.

Zbog πtednje RAI je veÊ ukinuo dopisniπtva u Los Angelesu,urugvajskom Montevideu i Kanadi. Televizijska opremaprodana je na aukciji, a dio novinara ipak je uspio pronaÊiposao u agenciji Associated Press TV.

U πtednju je krenuo i veliki New York Times. I Amerikanciπtede najprije na dopisnicima, ali nisu poπteeni ni njihoviumirovljenici. Otkako je poËela kriza, u ©panjolskoj je treÊinanovinara, njih oko 6000, ostala bez posla. Jedan od najveÊihmedija, El Mundo, takoer planira otpustiti oko 200 novinara,πto je takoer treÊina zaposlenih u toj tvrtki, a sliËan poteznamjerava napraviti i El Pais.

BBC je joπ prije pet godina najavio da Êe do 2012. ukinuti1800 radnih mjesta te joπ 700 do kraja iduÊe godine. Prvi naudaru bili su zaposleni u sektoru vijesti i produkcije. Kao diosmanjenja mreæe nedavno su najavili i ukidanje drugog voditeljau televizijskim vijestima kao i prebacivanje fokusa sa SAD-a naEuropu. Zatvorili su i cijeli niz radijskih emisija i internetskogsadræaja na drugim jezicima. Ukidanjem radijskog i internetskogprograma na srpskom, makedonskom, albanskom,portugalskom za Afriku i engleskom jeziku za Karibe posao jeizgubilo 80 ljudi. Samo u zadnjih godinu dana ta je brojkadosegla 600. Pogaate, opet su najviπe stradali dopisnici.

Nije puno bolje ni kod susjeda iako se u usporedbi shrvatskim novinama, primjerice, slovensko Delo dræi sasvimdobro πto se tiËe odræavanja mreæe. Joπ se krpaju brojnimdopisniπtvima po svijetu s redovnim javljanjima iz najvaænijihsvjetskih centara, ukljuËujuÊi Kinu.

Pisanje po potrebiNaravno da je ta razina daleko od nekadaπnje slavne

proπlosti koju su imali i hrvatski mediji. Vjesnik je tako imaoviπe od 30 dopisnika u cijelom svijetu meu kojima je dioopstao i devedesetih. Redovne zamjene, meutim, nije bilo. Spropadanjem ondaπnjeg NI©RO-a uglavnom su propadala idopisniπtva koja su s vremenom zamijenili “one manbandovi”, odnosno oni koji su se sami uspjeli snaÊi po europ-skim ili ameriËkim gradovima piπuÊi tekstove tek kad se za toukaæe prigoda. O kontinuiranom praÊenju vanjske politike niu jednom domaÊem mediju viπe se ne moæe govoriti, baπ kaoni veÊini ostalih u regiji. Beogradska Politika, koja se uvijekoslanjala na jaku dopisniËku mreæu, takoer je u problemima,dok je podgoriËka Pobjeda veÊ otpustila 10 dopisnika.

IzdavaËi, meutim, i ne pomiπljaju da se za dramatiËanpad naklade i oglasa dio krivnje moæda krije upravo u tomproblemu. Sadræaj je sve siromaπniji, a vanjskopolitiËke ilokalne vijesti se bez ikakvih kriterija prepisuju s internetskihportala. Niπta ne koπtaju, a i nitko se ne buni zbog stalnogkaπnjenja honorara. Sasvim sigurno malo tko u ovoj dræaviæali za Ëinjenicom da Silvija Luks nije viπe u Parizu ili πto jesva sila dopisnika iz NjemaËke, koja bez pomoÊi hrvatskihkatoliËkih misija ne bi znala ni kavu naruËiti u toj dræavi,izgubila posao, ali svakako bi najgori moguÊi ishod oveneizvjesne priËe s medijima koje kriza sve viπe nagriza bio dajedini dopisnici ostanu Ëitatelji koji za 200 kuna πalju priËe ifotografije bizarnog sadræaja�


39NOVINAR

BROJ 6-8/2012

Novinarske plaÊe treba svesti na pet tisuÊa kuna. Viπe od toga,i to viπestruko, mogu imati samo rijetki. Takvu teoriju prijenekoliko godina, kad je kriza tek ozbiljnije poËela nagrizatitiskane medije, iznio je jedan od visokopozicioniranihpredstavnika poslodavaca. Vrlo ozbiljno. Njegova teza brzo seproπirila meu medijskom poslodavaËkom populacijom. A daona ne predstavlja samo neslanu πalu, uostalom, pokazuje isustavno izbjegavanje pokuπaja dogovora medijskihposlodavaca sa sindikatima o sadræaju kolektivnog ugovorana nacionalnoj razini, koji bi trebao zajamËiti minimum pravanovinara i ostalih medijskih radnika.

Novinarima i ostalim medijskim radnicima ni desetljeÊenije pomoglo da ugovore minimume minimuma za sektor.Uglavnom, jer je poslodavcima svaka kuna koju bi trebaliizdvojiti za radnike koje zapoπljavaju vrijedna kao milijundolara i predstavlja prijetnju odræivosti poslovanja. No,pokazali su i malo iskrenosti otkrivajuÊi u konaËnici istinitostteze da plaÊe novinara treba svesti na pet tisuÊa kuna.Pregovori o nacionalnom minimumu su zamrli, no umedijskim kuÊama politika rezanja prihoda novinara, ali iostalih medijskih radnika, odvija se “prema planu”.

Koliko koπta novinar?Sustavnih podataka o tome koliko novinari zarauju nema.

No, i podaci iz medijskih kuÊa, ali i strukovnih organizacija,pokazuju da su novinarska primanja u proteklih godinu i neπtoviπe dana smanjena za 30-40 posto. U praksi, postoje novinarikoji su gotovo socijalni sluËajevi, ali i oni koji zarauju tolikoda bez imalo srama mogu dræavi dugovati i do 1,5 milijunkuna na temelju neplaÊenih poreza i doprinosa. A kada se svezbroji i oduzme, novinari rade za “plaÊu” od 1,5 tisuÊa kuna(nerijetko i manje) pa sve do vrtoglavih stotinjak tisuÊa kuna.I u jednom i u drugom sluËaju rijeË je o neformalnimprimanjima, dakle honorarima ili primanjima takozvanihslobodnjaka, odnosno slobodnjaka prema poreznom statusukoji su u osnovi vezani iskljuËivo uz jednog poslodavaca. VeÊinazaposlenih novinara, meutim, zarauje u rasponu odpropisanog minimalca do πest-sedam tisuÊa kuna, dok manjibroj novinara zaradi od sedam do 12 tisuÊa kuna neto. S drugestrane, menadæerske plaÊe, pri Ëemu u tu strukturu nerijetkoulaze i oni koji bi trebali biti prvi meu novinarima, poputglavnog urednika ili izvrπnih urednika, u pravilu se kreÊu seod 15-ak tisuÊa kuna neto do viπe desetaka tisuÊa kuna.

Nema te medijske kuÊe koja u proteklim godinama nijerezala prava ugovorena kuÊnim kolektivnim ugovorom, nona tome nije stalo jer se u mnogim medijima vodi bitka zaoËuvanje trenutaËnih prava. NajdrastiËniji primjer vjerojatnoje regionalni dnevnik Glas Slavonije u kojem su plaÊe radnikaod 2009. godine tri puta smanjivane, pa danas novinar snajniæim novinarskim koeficijentom zaradi manje od 3900kuna bruto ili na ruke nekih 2995 kuna, ako je samac i nemadodatka za minuli rad. Novinar pred mirovinom i s jednimod najviπih novinarskih koeficijenata, u toj medijskoj kuÊi,mjeseËno radi za pet tisuÊa kuna. I to zahvaljujuÊi dodatkuna minuli rad: da njega nema, plaÊa bi bila puno niæa. Tako

medijska scena

PlaÊe niæe 40 posto

Kad se sve zbrojii oduzme,

novinari rade za“plaÊu” od tisuÊu

i pol kuna(nerijetko i

manje) pa svedo vrtoglavih

stotinjak tisuÊakuna. I u jednom

i u drugomsluËaju rijeË je o

neformalnimprimanjima,

daklehonorarima ili

primanjimatakozvanih

slobodnjaka

Sustavnihpodataka o tomekoliko novinarizarauju nema.No, i podaci izmedijskih kuÊa,ali i strukovnihorganizacija,pokazuju da sunovinarskaprimanja uproteklih godinui neπto viπe danasmanjena za 30do 40 posto. Upraksi, postojenovinari koji sugotovo socijalnisluËajevi, ali i onikoji zaraujutoliko da bezimalo sramamogu dræavidugovati i do 1,5milijuna kuna natemeljuneplaÊenihporeza idoprinosa

je u toj novinskoj kuÊi novinarski plafon zarada pet tisuÊakuna neto. Ne treba pritom zaboraviti da i u tom dnevniku,kao i svim ostalim medijskim kuÊama, postoje krug onih kojizarauju puno viπe i za Ëija se primanja kaæe kako “nisutransparentna”. To znaËi da u pravilu zarauju daleko viπe odostatka redakcije, bez obzira zvali se novinarima iliurednicima, i njihova primanja viπestruko premaπuju onaugovorena kolektivnim ugovorima.

Sistematizacija u Glasu IstreNiπta bolja situacija nije ni u Glasu Istre u kojem je

poslodavac priredio novu sistematizaciju radnih mjestakojom Êe veÊ umanjena novinarska primanja biti dodatnosrezana. Novinar sa statusom urednika reportera, dakle nijerijeË o poËetniku, u tom dnevniku zaradi oko 4,5 tisuÊa kunaneto. S novom sistematizacijom zaraivat Êe manje, 20-30

posto. Odnosno, novinarska plaÊa prema sistematizacijikoju priprema Uprava Glasa Istre, kretat Êe se od 5250 kunabruto (neπto viπe od 3,9 tisuÊa kuna neto) do maksimalnih10.250 kuna ili u netu oko 6,9 tisuÊa kuna za novinara snajviπim koeficijentom. Meutim, pitanje je uopÊe kolikoÊe novinara Glasa Istre ispuniti normu koja bi im trebalajamËiti isplatu plaÊe bez dodatnih umanjenja. Naime,poslodavac uvodi pozitivnu i negativnu stimulaciju do 30posto, koja je vezana uz ispunjavanje norme. Za one kojinekoliko mjeseci ne uspiju ispuniti normu uslijedit Êe otkaz.Norme su neodræive, πto je pokazala i simulacija njihoveprimjene s obzirom da ni 50 posto redakcije nije zadovoljilopropisane kriterije. No, poslodavac ne odustaje pa Êenovinari mjeseËno trebati ispuniti normu od 300 do 550bodova, ovisno o statusu. Primjera radi, najniæe ocijenjenitekst nosit Êe jedan bod, dok se maksimalnih 44 boda moæe

Od jutrado sutra za3000 kuna

U malim lokalnimmedijima situacija jepuno loπija i mnogi sebore s viπemjeseËnomneisplatom plaÊe. Ipritom, nerijetko, radeza maksimalno tri tisuÊekuna. Ta se visoka plaÊa,primjerice, u nekimlokalnim elektronskimmedijima zaradi zaposao “od jutra dosutra”�

Piπe Gabrijela GaliÊ

zaraditi na kako kaæe poslodavac, najsloæenijom formi -analitiËkoj temi.

Prema podacima iz Slobodne Dalmacije, veÊina novinaramjeseËno zaradi izmeu πest i osam tisuÊa kuna neto.PoËetniËka plaÊa u tom se dnevniku kreÊe oko 4,5 tisuÊakuna i postoji dio novinara koji, iako viπe nisu poËetnici,zarauju maksimalno oko pet tisuÊa kuna. Top novinarskaplaÊa kreÊe se oko 10 tisuÊa kuna, a uski krug novinarazarauje 13 do 15 tisuÊa. Slobodna je proteklih godinaodolijevala pritiscima za smanjenje plaÊa temeljemkolektivnog ugovora, no uπtede su postizane u individualnimpregovorima s radnicima. Naime, kao i u mnogim drugimmedijima, i u Slobodnoj Dalmaciji s dijelom zaposlenihpotpisivani su posebni individualni dodaci. Ti individualnidodaci, primjerice, proteklih godina smanjivani su inovinarima VeËernjeg lista u kojem je, i dok je postojaoKolektivni ugovor, individualno ugovaranje odnosa sposlodavcem postalo praksom. No, u toj medijskoj kuÊi svemanji krug stalno zaposlenih novinara uspijeva odræati svojeprihode u rasponu od sedam od 12-ak tisuÊa kuna neto.

Dvije kategorije samostalacaNegdje u tom rasponu i veÊina je stalno zaposlenih

novinara Jutarnjeg lista, dok samostalci uglavnom zaraujuviπe. Pritom valja razluËiti dvije kategorije samostalaca,odnosno one koji u brutu zarauju kao i stalno zaposleninovinar istog statusa i one s posebnim statusima Ëija suprimanja tajna. Svima njima iz mjeseca u mjesec plaÊe naraËun stiæu sve kasnije, sada veÊ zadnjeg dana u mjesecu.

VeÊina novinara HRT-a, pak, zarauje od pet do neπto viπeod 10 tisuÊa kuna, πto je veÊ primanje novinara s nekim oduredniËkih statusa. Pritom je, prema odredbama kolektivnogugovora, najviπa novinarska plaÊa rangirana oko 16 tisuÊa kunaneto. No, pravo stanje je kao i u veÊini medija teπko razluËiti sobzirom na to da je dio novinara na HRT-u plaÊu primao iliprima s nekoliko osnova, a temeljem individualnog ugovaranja.Takve posebne ugovore nastoji se ukinuti, πto i nije tako lako jerna tom javnom mediju svaki pokuπaj promjene nosi i glasnekritike o moguÊim osvetniËkim potezima.

U nacionalnoj novinskoj agenciji visokom novinarskomplaÊom smatra se primanje od oko sedam tisuÊa kuna neto.VeÊina novinara zarauje manje, iako manji dio onih svisokim statusima ima i viπa primanja. Novinarima Hine, pak,plaÊe bi se mogle malo i korigirati s obzirom na to da jesindikat sudskim putem osporio dio uπteda koje je upravaproteklih godina primjenjivala krπeÊi ugovorena pravaradnika. Kao i u Hini, i u Novom listu plaÊa od sedam tisuÊakuna neto predstavlja visoku novinarsku plaÊu, a najviπenovinara zarauje upravo izmeu pet i sedam tisuÊa kuna ito nakon πto su proπle godine plaÊe u prosjeku smanjene za30 posto. Manja grupa novinara, uglavnom oni Ëiji sukoeficijenti iznad tarifnog dijela kolektivnog ugovora, zaradiod sedam do desetak tisuÊa kuna. To, meutim, ne znaËi da iu toj medijskoj kuÊi ne postoje i viπe novinarske plaÊe. Sve sepritom isplaÊuju u dva dijela, pa najprije na raËun stigneminimalac, a nakon desetak dana i ostatak plaÊe�


41NOVINAR

BROJ 6-8/2012medijska scenaPiπe Igor VukiÊ

Posao glasnogovornika je tako atraktivan da su to primijetilii domaÊi filmski i televizijski autori. U programskoj shemiHTV-a ove jeseni nalazi se i serija “Glasnogovornici” kojagovori o dogodovπtinama uglavnom mladih snaga izpodruËja odnosa s javnoπÊu.

U vrijeme pisanja ovog teksta joπ nije bilo poznato hoÊeli u seriji biti obraen i lik glasnogovornika, bivπeg novinara.Ne bi to bilo iznenaenje jer se ove godine glasnogovorniËkimtimovima pridruæila poveÊa skupina novinara.

Nije prvi put da su ljudi iz medija promijenili tim.Dogaalo se to joπ u doba socijalizma pa manje-viπe i svihovih godina samostalne Hrvatske. Sadaπnji egzodus najveÊimje dijelom izazvan ozbiljnom ekonomskom krizom kojoj sene nazire kraj, a koja se snaæno odrazila na financijskerezultate medija.

Nikome stoga nije teπko pozitivno odgovoriti na ponuduza prelazak na mjesto glasnogovornika nekog ministarstva

Egzodus novinara u glasnogovornike

PlaÊaje sigurna

Aktualna situacija unovinarstvu sve viπe kolegaprimorava na odlazak uglasnogovorniËke vode. No,koliko je prelazak u dræavnusluæbu doista karijernipomak, a koliko okretanjelea dojuËeraπnjoj struci...

Jedna kolegicanovinarka, kojaseglasnogovorniËkogposla uministarstvuprihvatila joπ uvrijemeRaËanove Vlade,ispriËala nam jekako je tek tadashvatila kakvihsve novinaraima. »udila seneobiËnimpitanjima koja jezaprimala teneznanju inepripremljenostinovinara za temukoju obrauje

ili savjetniËko mjesto u ministrovu okruæenju. Makar to biloi na samo Ëetiri godine. Pravi su to otoci spasa u odnosu narezanje troπkova u redakcijama, iπËekivanje odluke oprestanku izlaska novina ili pokretanje steËaja. Ide se i namanju, ali sigurniju plaÊu.

“Treba ovo preæivjeti”, jedna je od, proteklih mjeseci,najËeπÊih izgovorenih sintagmi u novinarskim krugovima.

Dio kolega tako Êe na neko vrijeme rijeπiti problemredovite isplate plaÊe. S druge strane, njihov prelazak uglasnogovornike mogao bi poboljπati protok rutinskihinformacija iz institucija u medije. Novinari Ëesto odinstitucija traæe podatke, statistiËke izvjeπtaje, investicijskeplanove i sliËne dokumente, potrebne za pisanje tekstova iizradu priloga. No, dræavnim tijelima posloviËno treba jakopuno vremena da dostave odgovore. Katkad je u takvimsluËajevima trebalo pribjeÊi i pozivanju na Zakon odostupnosti informacija. U razgovoru s kolegama koji su veÊ

preπli na rad u dræavnu sluæbu, otkrili smo o Ëemu sezapravo radi: dræavni sluæbenici u pravilu se boje novinara!

Na Ëijoj je glasnogovornik strani?Iako se Ëesto æalimo da novinare nitko ne uzima za ozbiljno

te da to πto radimo ni na πto ne utjeËe, stvarnost je priliËno drukËija.Neki novinari koji su imali nisko miπljenje o kompetencijidræavnih sluæbenika, ugodno su se iznenadili znanjem izalaganjem ljudi koje su sada upoznali u ministarstvima.Istodobno nailaze na otpor kad sluæbenicima predloæe da seizravno jave nekom od kolega novinara i objasne mu problemkoji novinar istraæuje. MoguÊ je i strah da ih u ministarstvu neoptuæe kako su pomagali novinaru koji je iznio kritiËke primjedbeo radu ministarstva ili, joπ gore, samog ministra.

Moæda i meu sluæbenicima postoji uvjerenje da senovinarima ne smije do kraja vjerovati, da Êe Ëak ipristojan odgovor izokrenuti u negativnu priËu i zagorËati

im æivot. Jedna kolegica novinarka, koja seglasnogovorniËkog posla u ministarstvu prihvatila joπ uvrijeme RaËanove Vlade, ispriËala nam je kako je tek tadashvatila kakvih sve novinara ima. »udila se neobiËnimpitanjima koja je zaprimala te neznanju inepripremljenosti novinara za temu koju obrauje. Izdosadaπnjeg iskustva vidljivo je da Êe novinarska pojaËanjadonijeti svjeæinu u odnosima s javnoπÊu dræavnih tijela.Odgovori se veÊ sad dobivaju bræe i sadræajniji su. Sigurnotome pridonosi i Ëinjenica da mnogi od nas koriste svojapoznanstva s dojuËeraπnjim kolegama iz redakcija. Iobrnuto, poznanstva doprinose jaËanju meusobnogpovjerenja, a onda, posredno, pomaæu stvaranju boljegjavnog imidæa institucije u Ëije ime glasnogovorniknastupa.

Hranjenje zvijeriNekima pomalo smeta ta nova otvorenost i transparentnost,

objavljivanje dnevnog reda Vladinih sjedica dan ranije, a upriopÊenju nakon sjednice precizno nabrajanje svih toËakazatvorenih sastanaka. No, glasnogovorniËki posao je i “hranjenjezvijeri”, odnosno dostavljanje informacija koje Êe pomoÊinovinarima u radu, a usput i zasjeniti pogreπke kojih uvijek ima.

Dogaaji iz proteklih mjeseci pokazuju da se ne trebapreviπe bojati da Êe novinarska pojaËanja u glasnogovorniËkimredovima sprijeËiti curenje neugodnih podataka (sluËaj Holy,afere s imenovanjem u Ministarstvu prometa itd.). Premdasmo svjedoËili da su neki glasnogovornici, upravo bivπinovinari, uspjeπno πtitili svoje πefove relativno dugo, ipak suneugodnosti prije ili kasnije isplivale na povrπinu. I ovdje diokrivnje za nepravodobnu reakciju snosi novinarska strana kojaje zadrijemala u druπtvu politiËara.

Napetosti izmeu bivπih kolega rast Êe kako bude odmicaomandat vlasti ili kada se budu pribliæavali neki od izbora. OvisitÊe o intenzitetu i trajanju krize.

Na ishod te utakmice najviπe Êe ipak utjecati πefoviglasnogovornika. Ni najinventivniji glasnogovornik, lani predizbore, nije mogao mnogo pomoÊi imidæu Ivana ©ukera iliJadranke Kosor. Kao πto ni Ëeta glasnogovornika ne moæe nakraÊi rok popraviti rejting Radimira »aËiÊa.

Glasnogovornici su zapravo uvijek na skliskom terenu.Njihova je funkcija i smiπljena da bi ih se lako moglo ærtvovati.Kao πto je ameriËki ministar obrane Panetta nedavno smijeniosvog glasnogovornika jer je relativizirao problem silovanja uvojsci. Kao da bi ga nagradio da nije pokuπao zaπtititi svogπefa i ministarstvo.

©efove je pritom teπko nagovoriti da se ne ponaπaju onakokako misle da trebaju. »injenica da je neki predsjednik dræavezvao novinara da bi mu prigovarao zbog teksta mogla bi u nekimdræavama snaæno poljuljati predsjednikov poloæaj. Ako πefa nijeproblem opravdati kod novinara, jer u njegovu korist govoreËinjenice i dokumenti, onda je to posao za glasnogovornika. Nakomentare nije lako utjecati, ali barem ne bi trebao biti prob-lem novinaru pokazati papire koji dræe priËu. Ali πto moæeπ kadπef ne æeli sluπati. On misli da uvijek zna najbolje�

Dvosjekli maËGlasnogovorniËki posao nije lagan.Tu su i mukotrpne konvencije, oddolaska na posao u toËno vrijemepreko pravila odijevanja,oslovljavanja do mnogih drugihgnjavaæa. Novinarski je svijet mnogoopuπteniji i neformalniji, a iuzbudljiviji. Tko to more platit!

A novinarski posao je najbolji nasvijetu, ako ga se napusti na vrijeme,rekao je Churchill. Posaoglasnogovornika, ako sve proe uredu, izglednim Ëini joπ jedanmandat, a moæda i mjesto u Saboru.Nakon πto su ukinuli mirovine, toviπe nije tako atraktivno, alisvejedno. Otvaraju se i moguÊnosti uprivatnim poslovima nakon“ministarske karijere”. Nekiglasnogovornici nemaju drugihmoguÊnosti nego da se vrate unovinarstvo. Mnogi to Ëine vrlo radojer im je preko glave ËinovniËkogposla. Ali u novinarstvu ih zbogkarijere u dræavnoj sluæbi moguËekati teπkoÊe. Osobito one Ëije suglasnogovorniËke pozicije imalevidljiviju vezu s politiËkimstrankama. O tome bi svaki novinarprije prelaska u dræavnu sluæbutrebao dobro razmisliti. Sadaπnjinapredak kasnije bi mu mogao πtetitiu novinarskoj karijeri. Ionako svivolimo ljude stavljati u ladice iocjenjivati ih “lijevim i desnima”.

Moæemo, dakle, poæeljeti kolegamasvu sreÊu na novom poslu, ali izaæeljeti da πto prije opet doevrijeme dobre situacije u novinarstvu,pa da u glasnogovornike odlaze samooni koji to doista i æele�


43NOVINAR

BROJ 6-8/2012medijska scenaPiπe Boris PaveliÊ

Æilavi su lokalni mediji u Hrvatskoj: preæivljavaju unatoËkrizi, politiËkim i financijskim pritiscima, ali i pomanjkanjudruπtvene svijesti o vaænosti lokalnoga novinarstva. No, neÊeni to dugo ako sve ostane po starom: iz malih sredina veÊstiæu glasovi da ovako dalje ne ide. “Mislim da je buduÊnostneovisnih lokalnih medija - dakle onih koji se financirajuna træiπtu, a ne iz budæeta bilo politiËkih, bilo interesnihskupina - vrlo upitna u kontekstu danaπnje gospodarskesituacije, s obzirom na to da se viπe ne moæe æivjeti samo odprodanih naklada i oglasnog prostora”, upozorava MajaErceg, glavna urednica Makarske kronike, jednoga odnajpoznatijih lokalnih tjednika u zemlji, koji ove godineobiljeæava prvo desetljeÊe izlaæenja.

Pazite kuda hodateLokalnim novinama naklade padaju podjednako kao i

snaænijima, nacionalnim izdanjima, ali samorazumljivo jeda pad viπe pogaa novine s malom, nego one s viπomnakladom. »elni ljudi triju lokalnih medija - iz Slavonije,Meimurja i Dalmacije - te dva predstavnika struke objasnilisu Novinaru glavne probleme malih medija te prijedloge zapoboljπanje njihova poloæaja.

Za spaslokalnih medija

Od dræavezaboravljeni, aliljudima vaæni -lokalni tiskanimediji sve seteæe odupiru

krizi, pritiscima idruπtvenom

nemaru

Makarska kronikaje otvorila vrataobiËnom Ëovjekuda bez strahajavno iznese svojproblem, te sena taj naËinrazotkrivajukorupcija, nerad ineuËinkovitostbrojnih sluæbi,samovolja ikrπenje zakona

Vlasniπtvo nadmedijima umalimgradovimapretvara se ukarikaturu.DvotjednikVirovitiËki list,primjerice, kojiizlazi nadvadesetstranica, u brojuod 16. kolovozauspio je utrpati15 fotografijagradonaËelnikaIvice Kirina

Makarsku kroniku osnovao je 2002. Anelko Erceg, preranopreminuli Makaranin koji je blistavu novinarsku karijeru stvoriou Zagrebu, da svoje iskustvo, marljivost i znanje poËetkomdvijetisuÊitih prenese u rodni grad. Kada je 2008. preminuo,njegov je posao preuzela supruga Maja koja sa suradnicima dodanas nastavlja izdavati intrigantne i profesionalne tjednenovine, Ëiji je utjecaj mnogo puta dokazan i izvan podruËjaMakarske rivijere. “Kronika je otvorila vrata obiËnom Ëovjekuda bez straha javno iznese svoj problem, te se na taj naËinrazotkrivaju korupcija, nerad i neuËinkovitost brojnih sluæbi,samovolja i krπenje zakona. Jedan od posljednjih primjera naπegutjecaja jest objavljivanje popisa poreznih duænika koji smopreuzeli sa stranica Porezne uprave i naravno objavili imenaduænika s ovog podruËja, nakon Ëega smo dobivali prijeteÊapisma i vulgarne mailove. OËito nije bio problem πto se popispojavio na internetskim stranicama Ministarstva financija, alije problem kad ga objavite u lokalnim novinama. Nakon togamorate paziti kuda hodate”, kaæe Erceg.

No sada, pod teretom krize, poËinje zapinjati: Kronikaje broj stranica morala smanjiti s 80 na 64 tjedno. Trpe iproblem koji se pokazuje zajedniËkim veÊini malih novinau zemlji: manjak interesa velikih oglaπivaËa. “Mislim da

joπ ne percipiraju vaænost lokalnih medija, a i gotovo svirade preko marketinπkih agencija koje vrlo slabo poznajumedijsku scenu izvan veÊih gradova”, konstatira MajaErceg. Takoer, agencije obiËavaju plaÊati tri mjesecanakon πto objave oglas, πto mali mediji ne mogu izdræati.U Kronici tako oglaπavaju gotovo iskljuËivo male lokalnetvrtke, no oni se ponaπaju sliËno “velikima” na nacionalnojrazini: ne svidi im li se tekst koji objavite, zatvorit Êe, kakose Erceg izrazila u izjavi za Novinar, “sve πpine”. A tu je,πto se Kronike tiËe, i nelojalna konkurencija tjednikaMakarsko primorje. “Oni su Ëak i obavijesti o smrti davalibesplatno, πto je bila smiπljena politika uperena protivKronike”. Taj naizgled kampanilistiËki rat, a uistinu borbaprofesije protiv politike, nije samo makarski problem.Lokalni mediji u vlasniπtvu æupanija, gradova i opÊina kojibi trebali biti “javnima” Ëesto su puke ekstenzije(grado)naËelniËkih ureda i stranaËkih podruænica. O tomemnogo zna Goran Gazdek, veteran slavonskoga lokalnognovinarstva, koji je u protekla dva i pol desetljeÊa radio udesetak lokalnih novina i radija, da bi danas vodio iureivao zapaæeni virovitiËki nezavisni web portalavirovitica.net.

Karikaturalno stanje u medijimaGazdek je za Novinar opisao kako se javno vlasniπtvo

nad medijima u malim gradovima pretvara u karikaturu:dvotjednik VirovitiËki list, primjerice, koji izlazi na dvadesetstranica, u broj od 16. kolovoza uspio je utrpati 15fotografija gradonaËelnika Ivice Kirina. Broj kasnije,objavljeno je 13 fotografija “s kojih nam se smijeπi æupanTomislav ToluπiÊ”. “Znam da su lokalni politiËari moÊni ida je teπko suprotstaviti im se - na vlastitoj sam koæi osjetioπto znaËe pritisci, prijetnje i neosnovane tuæbe - ali maloviπe hrabrosti u obrani vlastitog dostojanstva i struke nebibilo na odmet”, kaæe Gazdek. Pa dolazi tu do onoga πtosmatra kljuËnim problemom hrvatskoga lokalnognovinarstva: “nedovoljno educiranih novinara i urednika”.“Njima vlasnici medija, oglaπivaËi i politiËari mogu lakπemanipulirati i zato uvijek govorim da su za danaπnje loπestanje u medijima novinari veÊi krivci od politiËara.Novinari su ti koji pristaju puzati i biti sluge, a nemali brojje onih koji se bezoËno dodvoravaju”, tvrdi novinar koji jeprotekle jeseni na OpÊinskome sudu u Virovitici dobiopravnu bitku protiv lokalnoga moÊnika Josipa –akiÊa, kojiga je neosnovano tuæio jer mu se nije svidjela Gazdekovakorektno napisana vijest. Predsjednik Hrvatskoganovinarskog druπtva Zdenko Duka sloæit Êe se da su “novineu vlasniπtvu lokalne samouprave pod veÊim pritiskomlokalnih Ëelnika i moÊnika, jer oni Ëesto æele da novinebudu instrument u njihovim rukama”. “Mislim da su ulokalnim sredinama privatni listovi apsolutno u prednostijer su slobodniji. Kad ih lokalni politiËari plaÊaju, ondauvijek traæe protuuslugu, pa strada novinarstvo”, kaæeDuka, svjestan meutim kako je “i u lokalnim medijimatrend da ih Ëesto preuzimaju ljudi sa sumnjivim kapitalom

i iz interesa koji nemaju nikakve veze s novinarstvom”. Akose, dakle, naËelno moæe tvrditi da je profesija pod veÊomprijetnjom u medijima koje plaÊa politika, postoje miπljenja,ali bogme i primjeri, koji korigiraju to uvjerenje. Gazdekpronalazi zamjerke i na onoj drugoj, “privatnoj” strani, uzzakljuËak kako “sredine nema: malo je uravnoteæenihlokalnih medija”. On kaæe: “Javni mediji u pravilu Êeobjavljivati panegirike o duænosnicima, a privatni red guzicai sisa, smrskanih automobila i razbijenih lubanja. UkonaËnici nema razlike - i u jednom i u drugom sluËaju nagubitku Êe biti Ëitatelji. Javni mediji su sterilni i dosadni,krcati politiËkim porukama, uspjesima, dostignuÊima ipredanim radom gradskih i æupanijskih Ëelnika, liπeni bilokakvog kritiËkog razmiπljanja. Privatni mediji su neπtoslobodniji, ali Êe teme obraditi povrπno, Ëesto i jednostrano,jer u protivnom ne bi imali priËe”.

Mali, profesionalni pogonPostoji, meutim, bar jedan primjer lokalnih novina u

vlasniπtvu tijela javne vlasti koje svoju ulogu “javnogmedija” ozbiljno shvaÊaju i poπteno provode. I to zasigurnonije samo jedna od pohvala koje bi se mogle uputitiPakraËkome-LipiËkom listu, malome, ali vaænomdvotjedniku koji je protekloga svibnja obiljeæio dva desetljeÊaizlaæenja u ratom poharanim gradovima u srediπtu zapadneSlavonije. Darko Baronica, glavni urednik koji je s kolegomDuπkom KliËekom stvorio taj mali profesionalni pogon,govori ovako: “Naravno da djelomiËna ovisnost o gradskimproraËunima utjeËe i na ureivaËku politiku, premda smo,zahvaljujuÊi solidnom demokratskom ponaπanju gradskihËelnika, dugogodiπnjom ‘kulturnom’ borbom izborili dostaslobode pa u listu ne izostaju kritiËni tekstovi. Najviπeprigovora od vlasti trpimo zbog raspodjele prostora njihovimprotokolarnim aktivnostima, koje Ëesto ocijenimonevaænima za æivot u gradu, te zbog naπeg odabira temakojim dominira moto ‘stvarni æivot naπih sugraana’.”Baronica procjenjuje kako je PakraËki-LipiËki list omiljenbaπ zbog te svoje usmjerenosti na Ëitatelja, a ne na vlasnika-politiËara, pa ga nikada nijedna vlast nije pokuπaladisciplinirati ili ugasiti.

Joπ je neπto vaæno: Baronica ne pokuπava prikriti da lokalnenovine u Pakracu i Lipiku ne bi mogle opstati bez pomoÊi vlasti.

“Træiπte Pakraca i Lipika ne moæe podnijeti samostalanmedij. Gradska radijska frekevencija, unatoË raspisanim trimanatjeËajima, joπ je neiskoriπtena, iako je bilo nekih, Ëak iozbiljnih najava koje nisu realizirane nakon πto su potencijalnikoncesionari snimili træiπte. Stoga je simbioza s lokalnomvlaπÊu jedini naËin da imamo lokalni medij, πto je jako vaænojer su Pakrac i Lipik od Bljeska posve nezanimljivi dræavnimmedijima koji prate samo protokolarna pojavljivanja dræavnihduænosnika i crnu kroniku.”

Branili viπe javne ili privatne medije, jedno je izvjesno:pomoÊ treba i jednima i drugima, a lokalni mediji trebajukonzumentima. Slaæu se s tim svi naπi sugovornici, pa i BojanHrkaË, direktor Meimurskih novina, koje izlaze na træiπtu za


45NOVINAR

BROJ 6-8/2012

Izuzetno i vrlo skromno, kako to ne priliËi jubileju pola stoljeÊa postojanja,Radio Karlovac je ove godine, 6. svibnja, obiljeæio 50. roendan. Ideju zaosnivanje dali su Ëlanovi Radio kluba Karlovac koji su na svojoj godiπnjojskupπtini u sijeËnju 1962. odluËili napraviti odaπiljaË. Izradio ga je inæenjerIvan Taloπ koji se u Karlovac doselio iz Vukovara. Bio je to srednjovalni odaπiljaËsnage 50 wata, a prvi put Radio se oglasio 30. travnja 1962. godine. Dometje bio 40-ak kilometara, a sa stalnim radom radio je krenuo 6. svibnja 1962.,na Dan osloboenja Karlovca, 17 godina nakon zavrπetka Drugog svjetskograta. Sve je bilo na volonterskoj bazi. Radio je tada djelovao u sklopuzajedniËkog poduzeÊa s KarlovaËkim tjednikom koji je prvi put iziπao 26.veljaËe 1944. u slovenskom selu AdleπiÊi kao glasilo NarodnooslobodilaËkogodbora za okrug Karlovac, a neprekidno izlazi od 3. lipnja 1953. godine.Radio i tjednik zajedno su djelovali sve do promjene vlasti 1991. kad serazdvajaju u dva zasebna javna poduzeÊa, kako i danas djeluju.

U tih pola stoljeÊa radio je, naravno, proπao kroz brojne faze, od “djeËjihbolesti”, “razglasne stanice” i Ëitanja tekstova iz tjednika, do modernog radijakakav je danas. Koliko je mogao, radio je pratio napredak tehnike. Nedostatakfinancija, kao i danas, uvijek je bio konstanta. Ovo posebno vrijedi danaskad moderna kompjutorska oprema zastarijeva za par godina. No, kad seradio sluπa kod kuÊe, ti nedostaci nisu ni vidljivi ni Ëujni, ponajprije zahvaljujuÊivelikim naporima svih zaposlenih unatoË vrlo niskim plaÊama. Radio je danasu vlasniπtvu Grada Karlovca, odnosno gradskih komunalnih poduzeÊa (75posto), dok je KarlovaËka æupanija vlasnik s 25 posto. Htjeli to na radijupriznati ili ne, kao i do devedesetih, tako je utjecaj vlasnika i lokalne politikei danas znaËajno izraæen. No, bolje i to (jer vlast se uvijek na izborima moæesmijeniti), nego da je u stopostotnom privatnom vlasniπtvu, πto najvjerojatnijepodrazumijeva zanemarivanje javnog interesa. Lokalne novine i radio morajubiti javni mediji jer je to za lokalnu vlast najbolji naËin komuniciranja sgraanima. Od oko 160 lokalnih radiostanica u RH, previπe je “medijskihstruËnjaka” sa zanimanjima mesara, pekara, frizera i ostalih, koji su kupujuÊimanje lokalne radiostanice, zapravo prali novac i podræavali iskljuËivo jednu,zna se koju, politiËku opciju, a od javnog interesa nema niπta.

Zato i radio i tjednik moraju ostati mediji kakvi su i sada. To koπta, ali...Prijelomni trenutak na radiju i tjedniku dogaa se oko 1970. kad, nakon

odlaska velikog broja kadrova u medije πirom Jugoslavije, za direktora iglavnog urednika obaju medija dolazi Bogdan GlodiÊ. Radio tada dobiva

novu fizionomiju: vijesti i dnevnik emitiraju se u toËno vrijeme, preuzimase znak geofiziËkog zavoda iz Zagreba, dobivaju se kasetofoni, snimaju sesugovornici, Ëuje se i glas novinara, prilozi se potpisuju pa se zna tko jeautor, uvode se emisije uæivo i kontakt emisije, uvodi se cijeli niz novihemisija, iz privrede, iz kulture, “kroz naπ grad”, iz sporta, omladinska emsija,glazbena emisija Ritam mladih....

Od prvog dana na radiju je radila spikerica i voditeljica Edita Gojak, neÊakaomladinca Ivice Gojaka koji je smrtno stradao u akciji Vece Holjevca. Onaje danas u zasluæenoj mirovini, za razliku od tehniËara Ivice SertiÊa koji idalje surauje na radiju. On je u prostorijama radija osmislio mali muzejRadio Karlovca, saËuvavπi svu opremu koju je radio koristio od prvog dana.Od Grada traæi prostor da napravi “pravi” muzej Radio Karlovca, ali odgovoranema kao ni na upit da mu Grad financira monografiju o Radio Karlovcu upovodu 50. roendana. Sastojala bi se od jedanaest poglavlja s cjelokupnimhistorijatom i popisom imena svih ljudi, njih viπe stotina, da ne kaæemotisuÊa, koji su proπli kroz radio kao novinari, suradnici, tehniËari, autoriglazbenih i svih ostalih emisija. Ico sa æalom i svojevrsnim cinizmomprimjeÊuje da moæda sve i nije izgubljeno, pa da se moæda ta monografijaza 50 godina pojavi na 54. roendan kako se dogodilo i s karlovaËkimVokalnim oktetom. Polustoljetna godiπnjica je obiljeæena i viπe negoskromno: prigodnom jednosatnom emisijom u kojoj su Ivica SertiÊ i EditaGojak evocirali uspomene na πezdesete godine kad je Radio poËeo s radom.“Imamo veliku konkurenciju jer mnogo se radiostanica Ëuje na karlovaËkompodruËju. Prema brojnim istraæivanjima, meutim, i dalje smo najsluπanijaradiostanica na ovom podruËju. To nam za proπlu godinu govore podaciagencije De facto iz Zagreba. Isti se trend nastavio i u ovoj godini, i napodruËju grada i æupanije. Teπko je vuÊi paralelu, pa i unatrag par godina,a kamoli od prije pola stoljeÊa, osobito u tehniËko-tehnoloπkom smislu,uzimajuÊi u obzir, dakle, ne samo radiostanice, nego i Internet i sve ostalo.Imamo najkvalitetniju redakciju jer ovdje radi Ëetvero ljudi, novinara svisokom struËnom spremom. U naπoj fonoteci nalazi se oko milijunglazbenih brojeva. U svom informativnom programu fokusirani smoiskljuËivo na izvjeπtavanje. Detalje razraujemo u specijaliziranim emisijama.Mislim da smo se profilirali kao pravi javni medij i da tako trebamo nastaviti”,kaæe Miloπ MilovanoviÊ, glavni urednik Radio Karlovca�

Milan Cimeπa

Pola stoljeÊa Radio Karlovca - buduÊnost neizvjesnaOvdje Radio Karlovac - prvi put se Ëulo 30. travnja 1962.

lokalne medije razvijenijem od Dalmacije i Slavonije.“Lokalni mediji i lokalne vijesti igraju veliku ulogu ukvalitetnom informiranju graana. U danaπnjoj situacijiu sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pa tako i u Meimurju, sve jeviπe lokalnih medija i medijskih platformi na medijskomtræiπtu, πto itekako omoguÊava daljnji razvoj demokratskihi druπtvenih procesa. Uglavnom, iz naπeg kuta gledanja,kao i iz aspekta ulaska Hrvatske u EU, gdje su lokalni medijina snaæan naËin potpomognuti financijski na razliËitenaËine, smatramo da lokalna tiskovina treba biti kompila-cija druπtvenog odgovornog mainstreama i informativnoglokalnog medija.”HrkaË iznosi konkretan prijedlog kakolokalne novine spasiti od prijetnje ËekiÊa politike i nakovnjaprivatnih gazda: osnovati fond za lokalne medije. “Trebaih financijski osnaæiti kako ne bi ovisili iskljuËivo okomercijalnim prihodima, na naËin da se stvori medijskifinancijski fond koji bi bio zakonski reguliran za lokalne

medije na nivou jedinica lokalne samouprave (decentrali-zirana sredstva dræave). Meutim, istovremeno se ne bi smjelodogoditi da se posebice lokalni tiskani mediji pretvore u‘biltene’ politiËara na vlasti u cilju afirmacije ostvarivanjanjihovih politiËkih ciljeva”, kaæe HrkaË. Dok druπtvo neosvijesti vaænost maloga, svakodnevnog novinarstva iz naπeulice, pa dok potom ne osmisli model pomoÊi takvomenovinarstvu, oËito Êe ono ostati ærtvom lokalnih politiËkihπerifa i malih provincijalnih interesa. No, usprkos tome, neÊenestati potreba ljudi za pouzdanim i nepristranim informa-cijama i analizama iz susjedstva. Ili, kako to definira GoranGazdek: “Ljudi æele znati πto se dogaa u njihovim gradovima,zaπto je pukla vodovodna cijev u njihovoj ulici i koji je rezultatnogometne utakmice derbija Druge æupanijske lige. »itateljivole vidjeti fotografije svojih susjeda, prijatelja ili znanaca upoznatom okruæju. Kakve god bile, lokalne novine ih povezujui stvaraju osjeÊaj zajedniπtva”�

medijska scena Piπe Stanislav Bender,predavaË on-line novinarstva naStudiju novinarstva VeleuËiliπta Vern

Eliminiraju li Internet i nove tehnologije, sa svojim milijardamapotencijalnih kanala, svaki razlog da budemo zabrinuti okokorporativne dominacije nad medijima? Je li træiπte najboljamoguÊa organizacija za medijski sustav jer ono tjera medijsketvrtke da “daju ljudima ono πto æele”? Treba li tradicionalnemedijske brandove viπe uopÊe uzimati ozbiljno? Ova i sliËnapitanja potaknuta su promjenama do kojih je u medijima doπlou posljednjih dvadesetak godina. Ona se u veÊini hrvatskihmedija uopÊe ne postavljaju, pa su rijeko predmet politiËkerasprave. Za demokraciju i njezine graane loπe je ako nemajupristup toËnim i uravnoteæenim informacijama. Kao πto jepoznato, demokracija zahtijeva efikasan sustav politiËkekomunikacije, πiroko rasprostranjen, koji informira i angaæiragraane. Dok demokracije po definiciji trebaju poπtivatiindividualne slobode, ove slobode mogu pak doÊi do izraæajasamo kroz smisleno izvjeπtavanje, kada su graani informirani,angaæirani i kada sudjeluju u vlasti. Bez ovoga uvjeta bilo kojapolitiËka rasprava teπko moæe odrediti πto su vitalna pitanja moÊi

Prilog kritici hrvatskih on-line medija

»emu joπnovinarstvou digitalno doba

S manje novinara,ograniËenimbudæetima,smanjenim plaÊamai poljuljanimmoralom, ravnoteæasnaga u posljednjihnekoliko godinapomaknuta jeupravo premaindustriji odnosa sjavnoπÊu

ili raspodjele resursa koja bi trebala biti u sræi javne rasprave udemokraciji. Bez ovoga svaka vlast predstavlja samo put u tragedijuili farsu, a moæda i oboje.

Depolitizacija javnostiOd 90-ih godina nove tehnologije i novi neoliberalni

modeli regulacije medija potaknuli su πirenje i doveli do veÊegizbora medija i zabave u veÊini europskih i ameriËkih træiπta.“Digitalno okruæenje” raslo je zajedno s korporativnimkapitalizmom koji oglaπavanje vidi kao dominantan izvorprihoda za medije. Ovo je imalo velike posljedice za razvojhrvatskih medija.

Medijsko poduzetniπtvo na podruËju on-line medija revnoje pratila PR djelatnost, Ëija je osnovna funkcija, kao u svakomkapitalizmu, utjecati na æeljeno predstavljanje u medijima, alibez svijesti javnosti ili bez ukljuËivanja javnosti u neËijeaktivnosti, primjerice aktivnosti neke kompanije ili Vlade,ministarstva i sl. Naravno, PR profesija moæe se sjajno


47NOVINAR

BROJ 6-8/2012

nadopunjavati s profesijom “novinar” kao npr. u kampa-njama za prestanak puπenja, upozoravanja vozaËa naposljedice alkohola i sl., ali u mnogome to su dvije razliËiteinteresne skupine s razliËitim kodeksima profesionalnogponaπanja i na kraju krajeva s razliËitim ciljevima, i mnogoputa ta veza moæe dati povoda za sumnju u ono πto nazivamo“sukobom interesa”.

Uspon træiπta pratio je i uspon træiπno orijentiranognovinarstva, a ovaj pak “press releases”, odnosno PR-generirani materijal koji danas zauzima dobar diosadræaja on-line hrvatskih medija. Novonastaliprofesionalni novinar u “digitalnom okruæenju”umnogome je postao razliËit od svojih prethodnika. Alinije ostao neutralan, kao πto svako poduzetniπtvo upokretanju medija nije politiËki neutralno.

Novinarstvo kratkog dahaPR sadræaji nisu, naravno, jedini odgovorni za

depolitizaciju hrvatske javnosti, no vrijedno je izperspektive Ëitatelja lista Novinar, primijetiti kako jeutjecaj tek stvorenog medijskog træiπta 90-ih godina uHrvatskoj i porast komercijalizacije potkopao ulogutradicionalnih medija. Iako im se do odreene mjere moæeprigovoriti da “nemaju πto reÊi, ali imaju prodati”,zaposlenici korporativnih medija koje u pojedinim, alisve rjeim natjeËajima viπe i ne nazivaju “novinarima”veÊ “content writerima”, odjednom su bili zasutioglaπivaËkim materijalom i komercijalnim ponudama.Za neke forme novinarstva, poput istraæivaËkog, nahrvatskom webu naÊi Êete tek nekoliko primjera. On-linenovinarstvu nije svojstveno praÊenje priËe dulje vremen-sko razdoblje. VeÊina on-line urednika reÊi Êe vam da jeto skupo i neisplativo. “Tabloidizacija” je s druge stranejeftinija i isplativija. Naime, tabloidizacija znaËi ujednoporast produkcije vijesti o celebrityjima, zabavi, lifestyletemama, osobnim problemima, porast senzacionalizmate koriπtenje slika i bombastiËnih naslova, koriπtenjevulgarnog jezika te smanjivanje opsega meunarodnihvijesti, smanjivanje vijesti koje se tiËu javnosti, uklju-ËujuÊi politiku, redukciju duljine priËe (vijesti su svekraÊe), redukciju kompleksnosti jezika i sl.

Koliko je u tom sluËaju novinarstvo efikasno, ovisi o tomekoliko se slaæete da najveÊi defekt u hrvatskoj demokracijidanas leæi u Ëinjenici da su mase, u ime kojih je steËenamoÊ, gotovo neobrazovane, odnosno da takvi ljudi nerazumiju politiËke probleme svoje zemlje kao ni vrijednostsvojih glasova, a posljediËno tome ni ulogu medija, a osobitone ulogu Interneta.

Demokracija uspijeva samo ondje gdje nema znaËajnihrazlika izmeu ekonomskog bogatstva i vlasniπtva nadimovinom u druπtvu. Ako netko ima za raËunalo i Internetvezu, a drugi nemaju, u danaπnjim uvjetima to automatskiznaËi razliku izmeu onih koji imaju pristup informacijamai onih koji ga nemaju. Takve razlike podrivaju sposobnostgraana da djeluju kao jednaki.

Kao i svaki oblik politiËkog ureenja, i demokracija patiod nekih nedostataka. Demokratska orua, kao πto su refer-endum, privatna inicijativa, a naroËito slobodni mediji, nekisu od uvjeta zdrave demokracije.

Ono πto je pri tome tragiËno - ili apsurdno - jest dadominantnu percepciju “slobode medija” veÊina i dalje smatrakao jedinu moguÊu prijetnju slobodi. Pozivanje na slobodumedija neπto je πto su agresivno promicale i neke od najveÊihmedijskih kuÊa u Hrvatskoj, i to nije nikakvo iznenaenje,iako se o tome rijetko raspravljalo. Rjee nego o kritikamanekih nevladinih organizacija po pitanju slobode medija.Zamislite uostalom da Vlada zatraæi od novina ili televizije daotpuste pola novinara, povuku strane dopisnike i da vijestibudu skrojene prema potrebama sluæbene politike. To bi bioskandal prema kojemu bi afera Watergate bila djeËja igra. Aupravo vidimo kako korporativni sektor agresivno slijedi istulogiku koja jedva da izazove æar negodovanja u naπoj politiËkojkulturi.

Trendovi u nakladama i oglaπavanju - rast Interneta kojije dnevne novine i tjednike uËinio tromima i zastarjelima -kreirali su vrlo opipljiv osjeÊaj propasti. U mnogim hrvatskimredakcijama vlada osjeÊaj bespomoÊnosti i melakolije kakotiskano novinarstvo gubi svoju popularnost.

Protjerani novinariS manje novinara, ograniËenim budæetima, smanjenim

plaÊama i poljuljanim moralom, ravnoteæa snaga uposljednjih nekoliko godina pomaknuta je upravo premaindustriji odnosa s javnoπÊu. Za tu industriju elektronskimediji su idealan kanal utjecaja. Prema posljednjimpodacima, koje je krajem lipnja ove godine objavio ameriËkiBureau Labour of Statistics, u SAD-u je omjer PR-ovaca inovinara 3:1. Posao PR-ovaca svugdje u svijetu je isti; nudeon-line i ostalim medijima sofisticirani press materijal, objaveza javnost, objave o novim proizvodima, fotografije ivideomaterijal da se ispune rupe u vijestima ili da pridodajuneπto svoje vijestima koje ispunjavaju rupe u vijestima. Svakion-line novinar zna da ovakvog materijala ne nedostaje unjihovim redakcijama. Zbog toga ne Ëudi πto je sve slabije itradicionalno odvajanje uredniËki odabranog sadræaja odkomercijalnih interesa. Zbog toga takoer ne Ëudi πto su mnogiugledni hrvatski novinari u posljednjih nekoliko godinaprotjerani iz profesije te su se posvetili drugim zanimanjima.Na njihova mjesta doπli su mlai koji su bili spremni raditidulje i napornije i za manje plaÊe.

Najnoviji razvoj ICT tehnologije ovaj je razvoj samopospjeπio. Za start-up web avanturu u novinarstvo dovoljan jeblog, Facebook, Twitter ili neki drugi od bezbrojnih web alata.Kao takav, Internet je otvorio prostor za kreativnu idemokratsku komunikaciju, osobito za one koje sutradicionalni mediji preπuÊivali. Ovo je Internetu omoguÊilonevjerojatno pozitivan razvoj. Da Êe Internet sam preskoËitisebi preko glave, odnosno preko kapitalizma i komercijalnihinteresa u velikom je kontrastu s trenutaËnom brzomkomercijalizacijom Interneta.

Moje je miπljenje da privatna kontrola nad medijima ikomunikacijom nije neutralna i nije nuæno pozitivna.Komercijalna baza prema kojoj su usmjereni privatni medijipokazala veÊ dosta puta mnoge negativne implikacije, odkojih su neke posluæile i za vjeæbanje u politiËkojdemokraciji; poticali su nisku politiËku kulturu koja vodido depolitizacije, apatije i sebiËnih racionalnih interesa tesu dopustili komercijalnim i business interesima koji

aktualno upravljaju hrvatskim druπtvom da imajuprekomjeran utjecaj na medijski sadræaj. Ukratko, hrvatskimedijski sustav u suprotnosti je s uvjetima demokracije, adiskusija o tome rijetko kad ide dalje od formula “slobodamedija”, “pravo na slobodan govor” ili “Ëetvrtoj vlasti”,koja stvarno ne vlada niËim i niπta ne odluËuje. Novinarisu u posljednjih nekoliko godina denuncirani sa svih strana- kao sramni pripadnici varljive profesije koji na poticajmoÊnih prodaju ostalima pristrane i zabludjele slike svijeta.Iza te osude Ëesto se moæe otkriti æelja za reformama, osjeÊajda je dobro novinarstvo previπe vaæno za zdravljedemokracije i da ga se ne moæe prepustiti samo PR-ovcimai on-line tabloidima.

Kad se pitanje o znaËaju novinarstva i postavi u hrvatskojpolitiËkoj raspravi, sugovornici ili potonu u zamkudestruktivnog kriticizma ili naivnog optimizma sadræanogu frazi “sloboda medija”. IzbjegavajuÊi obje te zamke,moæemo vidjeti dvostruki zadatak obnovljenog, reformiranogili “ponovno izmiπljenog” novinarstva; omoguÊiti dovoljnoprostora za konflikt, ali nastojati i oko jedinstva politiËkezajednice. Svaki student novinarstva na Vernu zna da jepostavljanje pitanja zabavnije od odgovora. U prakticiranjunovinarstva vidimo tako enigmu demokracije same po sebi;ona istodobno postoji na dvije razine, jednoj akcije i jednojreprezentacije. Ova druga nudi simboliËko rjeπavanjekonflikata koje djeluje na prvu.

Odgovor na pitanje o buduÊnosti novinarstva ovisi usvrsi novinara u druπtvu. Ako uzmemo da novinarstvo sluæimasovnoj publici koja je sastavljena prvenstveno odgraana, onda svrha ovisi o tome kako novinar definirasvoj rad - obveze, ako hoÊete - sebe kao graana udemokraciji. Svaki novinar takoer zna da ne moæemoevaluirati vrijednost neke vijesti/informacije ako se neupitamo πto Êe Ëitatelji, gledatelji, sluπatelji uËiniti s tomvijeπÊu/informacijom. Drugim rijeËima, to znaËi pitati kojeobveze imamo kao novinari?

Status quoZa one koji su se obvezali na demokraciju, koji su takorekuÊ

dali svoj glas za demokraciju, reforma medijskog sustava jeimperativ. To nije malena obveza, jer postoji nemala koliËinakonfuzije oko onoga πto bi mogla biti superiornija demokratskaalternativa za danaπnji status quo. PolitiËke prepreke Ëine sesve veÊima jer podruËje zahvaÊeno medijima nije viπe lokalno,Ëak ni nacionalno. Medijske politike su globalne u svom dosegujer i komercijalno medijsko træiπte prisvaja globalne proporcijei usko je povezano s globaliziranom træiπnom ekonomijomkojoj je Internet glavni highway. Neizmjernost tog zadatkapromjene i veÊe demokratizacije medija za hrvatsku Êejavnost sasvim izvjesno biti otreænjujuÊi, ali taj se posao moraobaviti. To nije obveza samo novinara, veÊ svakog graaninaove zemlje. Internet je uostalom svakome omoguÊio da seËuje i njegov glas.

Ipak, kako god da se zavrπi rasprava koja se veÊ nekovrijeme vodi oko graanskog novinarstva (citizen journa-lism), gledano iz profesionalne perspektive, Ëinjenica je daprije nego dostavljanje informacija postane izliπna rabota,pravi ispit za profesiju bit Êe koliko je dobro netko obavljaozadatak koji je vitalan za druπtvo�

Sumnjamo da je aktualnim konzervativnim vlastima u UKdrago πto se tamoπnje pravosue mora baviti njihovimprijateljem i saveznikom Rupertom Murdochom, ali njegovesu nepodopπtine dospjele u javnost i beskrupulozni jeAustralac natjeran u defenzivu.

Viπegodiπnja, nekoliko puta prekidana i iznutra saboti-rana policijska istraga naposljetku je razotkrila kriminalnepojmljivih opsega u britanskom tabloidu The News of theWorld i u samoj londonskoj policiji: tisuÊama je ljudi narazne naËine naruπena privatnost, a policajci su bili podmi-Êivani da reporterima odaju informacije radi ekskluziva.

Ne samo πto je Murdoch bio prinuen na gaπenjespomenute tiskovine povezane s najviπe kriminalnihaktivnosti, veÊ je odustao od svog æivotnog projekta - kupovineveÊinskog paketa BSkyB-ja, britanske satelitske produkcijskei odaπiljaËke kompanije - te odstupio s vodeÊih pozicija unizu kompanija.

I dalje capo di tutti capiPod pritiskom dioniËara, 81-godiπnji je tajkun u srpnju

dao ostavku s mjesta predsjednika Uprave News Interna-tionala, britanske divizije njegova krovnog konglomerata,News Corporationa. Murdoch je prestao voditi joπ desetakkompanija, ukljuËujuÊi Times Newspaper Holdings Lim-ited i niz kompanija u Sjedinjenim Dræavama, Australiji iIndiji. No, zadræao je potpunu vlast u samom NewsCorporationu, tako da je i dalje “capo di tutti i capi”golemog nakladniËkog carstva.

U tom se svjetlu sve ærtve koje je podnio doimaju kaodobro razraen igrokaz za javnost, koji Êe njemu i njegovimpolitiËkim sponzorima omoguÊiti da se u dogledno vrijeme,toboæe Ëistog obraza, vrate onome πto najbolje znaju -gospodarenju nad masama obiËnih graana.

Za razliku od Murdocha, neki njegovi suradnici mnogoopipljivije osjeÊaju ruku zakona na ramenu. U sklopukampanje spaπavanja ugleda stari se lisac morao odreÊi inekoliko njemu dragih figura, koje su osobno bile umijeπane

mediji u svijetuUdbaπkimmetodamado veÊenaklade

Carstvo RupertaMurdocha je

poljuljano, ali“stari” je i dalje u

sedlu. Podpritiskom

dioniËara, 81-godiπnji je tajkun

u srpnju daoostavku s mjesta

predsjednikaUprave News

Internationala,britanske divizijenjegova krovnog

konglomerata,News

Corporationa.Murdoch je

prestao voditi joπdesetak

kompanija,ukljuËujuÊi Times

NewspaperHoldings Limitedi niz kompanija u

SjedinjenimDræavama,

Australiji i Indiji.No, zadræao je

potpunu vlast usamom NewsCorporationu,

tako da je i dalje“capo di tutti icapi” golemog

nakladniËkogcarstva

Piπe Ozren Podnarmedijska scena


49NOVINAR

BROJ 6-8/2012

u krvoloËno zadiranje u privatnost medijski zanimljivih ljudiu UK i SAD-u.

Pad Murdochove miljeniceMeu optuæenima se naπao i Andy Coulson, bivπi urednik

News of the Worlda i kasniji direktor odjela za komuniciranjeaktualnog britanskog premijera Davida Camerona.

Teæe od Coulsonova pada Murdoch je podnio ærtvovanjeRebeke Brooks, svoje πtiÊenice, bliske suradnice i nekadaπnjeizvrπne direktorice News Internationala.

Riokosa, izazovna Rebekah (44), koja je ureivala Newsof the World u vrijeme Ëinjenja zlodjela, u dva je navratabila privoena u londonsku policiju i napokon optuæena zanekoliko kaznenih djela. Prva optuæba tvrdi da se izmeu 3.listopada 2000. i 9. kolovoza 2006. udruæila s nizomsuradnika radi “neovlaπtenog presretanja tuihkomunikacija” (Ëitaj: hakiranja telefonskih linija, glasovnei elektronske poπte). Prema drugoj optuæbi, Brooksova idruπtvo prisluπkivali su poruke na telefonskoj sekretarici MillyDowler, 13-godiπnjakinje koja je 2002. oteta i ubijena.KonaËno, Brooksova i suuËesnici optuæeni su da su izmeu3. prosinca 2002. i 22. sijeËnja 2003. presretali porukesindikalnog πefa vatrogasaca.

Te tri optuæbe pokrivaju samo djeliÊ kaznenih djela kojasu poËinili urednici i novinari News of the Worlda. Ærtve

prisluπkivanja i hakiranja poruka i e-mailova ukljuËuju PaulaMcCartneyja, Judea Lawa, Waynea Rooneyja, Alexa Fergusona,Angeline Jolie, Brada Pitta i tisuÊe drugih slavnih i anonimnihpojedinaca.

Britanski su tabloidi desetljeÊima objavljivali priËe opreljubniËkim politiËarima, pijanim sportaπima, drogiranimestradnim zvijezdama i Ëlanovima kraljevske obitelji kakoprave budale od sebe. U senzacionalizmu je prednjaËio Newsof the World, koji se u prvoj polovici proπlog desetljeÊa proslaviosoËnim otkriÊima s britanskog dvora. To je bio i poËetakkatastrofe za spomenuti tabloid.

Ni dvor im nije svetLondonska metropolitanska policija - Scotland Yard - 2006.

je obznanila da su urednik kraljevske rubrike Clive Goodman iprivatni istraæitelj Glenn Mulcaire pribavili πifre za pristupglasovnoj poπti kojom su se koristili princ William, princ Harry,drugi Ëlanovi kraljevske obitelji i sluæbenici dvora. Mulcaire je zato osuen na πest, a Goodman na Ëetiri mjeseca zatvora. No, onoπto se ispoËetka Ëinilo kao izolirana akcija nekolicine otpadnikamedijske profesije, ispostavilo se sustavnom kampanjomnaruπavanja privatnosti mnogih medijski zanimljivih ljudi.

Policija je naznake o kriminalu unutar News of the Worlduimala joπ 2002., a 2006. je postala svjesna πirokih razmjeraprisluπkivanja. Meutim, iz razloga koje je lako naslutiti nije

provela kriminalne istrage ni o jednom sluËaju osim o onomkoji je zahvatio kraljevsku obitelj.

Jedino πto je povrh toga uËinila jest da je o svojimsaznanjima obavijestila zanemariv broj ærtava prisluπkivanja.Saznavπi da su bili mete medijske mafije, ti su graanitemeljem policijskih dojava 2009. pokrenuli parnice zanaknadu πtete od News Internationala.

Meu tuæiteljima u prvoj su se rundi naπli glumica SiennaMiller, bivπa nogometna zvijezda Andy Gray i zastupnik slavnihMax Clifford. Kad se spomenutima pridruæilo i deset takoerprisluπkivanih zastupnika u Parlamentu, afera se viπe nijemogla prikrivati te se zakotrljala kao gruda snijega niz padinu.

Guardian korisniji od policijeJavnost je veÊ nazirala da je News of the World uhvaÊen u

masovnom krπenju privatnosti, ali se kljuËno dogodilo kadse u istragu ukljuËio konkurentski dnevnik, Guardian. Odsredine 2009. Guardian je poËeo objavljivati svoja saznanjao prisluπkivanju i o golemim odπtetama koje je nakladnikNews of the Worlda isplaÊivao privatnim tuæiteljima uparnicama zatvorenima za javnost. Pokazalo se da su meuærtvama bili i bivπi zamjenik premijera John Prescott,danaπnji londonski gradonaËelnik Boris Johnson, Ëuveninogometni trener Alex Ferguson i mnogi drugi.

©okantno, londonska je policija i dalje odbijala ponovnootvoriti istragu, u oËiglednom pokuπaju zaπtite krivaca izataπkavanja korupcije u vlastitim redovima. »ak ni otkriÊeda je Andy Hayman, visoki policijski duænosnik koji jenadzirao istragu 2006., u meuvremenu poËeo raditi kaokolumnist za News of the World, nije pokolebalo ScotlandYard u tvrdoglavom odbijanju obraËunavanja s krivcima.

Policijski je otpor napokon skrπen u rujnu 2010. kad je svojaotkriÊa o aferi poËeo objavljivati i New York Times. AmeriËki jednevnik ustvrdio da je spomenuti Coulson, tada direktorkomunikacija vladajuÊe Konzervativne stranke, kao urednik Newsof the Worlda bio upoznat s brojnim sluËajevima prisluπkivanja.

KritiËna masa javnog ogorËenja prisilila je Scotland Yardda ponovno otvori istragu, uz objaπnjenje da su se pojavilinovi dokazi, iako je otprije u rukama imala sve πto je potrebnoza progon poËinitelja. Razmjeri prikrivanja bili su toliki daje izmeu poËetka 2007. i proljeÊa 2011. policija obavijestilasamo 36 ljudi ih je News of the World vjerojatno prisluπkivao.

No, pod pritiskom medija izvan Murdochova carstva iparlamentarne oporbe, istraga se sada odvijala nesmetano,a javnost je doznala za nove gadosti. Do srpnja 2011. procurilesu informacije o prisluπkivanju obitelji ærtava teroristiËkogislamistiËkog napada u Londonu 2005. i rodbine britanskihvojnika palih u Iraku i Afganistanu.

Prisluπkivali mrtvu djevojËicuIpak, najveÊu je srdæbu izazvalo otkriÊe da je News of the

World 2002. hakirao telefonsku sekretaricu otete i ubijene13-godiπnjakinje Milly Dowler. Dok se joπ nije znalo da jemrtva, roditelji su uoËili da je njena glasovna poπta daljinskipresluπana, pa su - ne sluteÊi prijevaru - povjerovali da je to

Mreæakupljenih

policajaca usluæbi tabloida

Jedan od najistaknutijihsuradnika News of the

Worlda bio je JonathanRees, detektiv koji je

2000. osuen na sedamgodina zatvora zbogpodmetanja kokainaæeni koja se na sudu

borila za skrbniπtvo naddjetetom. Prije i poslijesluæenja kazne, Rees je

radio za spomenutitabloid, ilegalno

pribavljajuÊi povjerljiveinformacije od svojemreæe korumpiranih

policajaca i ËakorganizirajuÊi provale udomove ljudi koji su bili

mete Newsova“istraæivaËkog”

novinarstva�

Platili osumnjiËenicima da prate policajca!

Meu gnjusnim otkriÊima istrage naπla se i suradnja News of the Worlda ibrojnih policijskih sluæbenika, koji su za honorare od dvjesto do petsto funtiodavali reporterima povjerljive podatke o tekuÊim istragama koje su poocjeni uredniπtva bile intrigantne za javnost.

Pokazalo se da su policijski sluæbenici 2002. izvijestili tadaπnju glavnuurednicu Rebecu Brooks da su Ëlanovi njene redakcije ometali jednu istraguo ubojstvu tako πto su nezakonitim sredstvima pratili i prisluπkivali visokogpolicijskog istraæitelja i njegovu æenu.

Krivac za to bio je jedan od urednika News of the Worlda, Alex Muranchak.Guardian je objavio da je Muranchak unajmio nikog drugog nego osobnodvojicu osumnjiËenika za ubojstvo koje je bilo predmet istrage! Njihov jezadatak bio πpijuniranje glavnog istraæitelja, Davida Cooka, njegove supruge idjece, u namjeri da ga diskreditiraju. Dokazi o tome pronaeni su uMulcaireovim biljeπkama. Scotland Yard tada nije poduzeo nikakvu akcijuprotiv News of the Worlda, zbog odliËnih odnosa s Rebecom Brooks i æeljomda izbjegnu sukob s utjecajnom tiskovinom. Tek je u srpnju 2011. πeflondonske metropolitanske policije Paul Stephenson podnio ostavku zboginertnosti svoje organizacije tijekom punih osam godina odvijanja afere.

uËinila ona te da je, dakle, æiva. Ta im je laæna nada ubrzouniπtena, kad je pronaen leπ njihove kÊeri.

Ovaj je razvoj dogaaja oznaËio kraj stoπesdesetosam godinastariog News of the Worlda i medijskih karijera niza urednika ireportera redakcije. Coulson, Brooksova i πest suuËesnika,ukljuËujuÊi veÊ osuivanog Mulcairea, pojavili su se na sudusredinom kolovoza na izricanju optuænice, ali su puπteni uzjamËevinu u oËekivanju iduÊeg roËiπta krajem srpnja.

Murdochove kompanije suoËene su sa stotinama, moædai tisuÊama tuæbi ljudi koji su u meuvremenu od “napokonprobuene” policije obavijeπteni da su bili potencijalne metenemoralnih reportera i urednika.

S obzirom na predviene odπtete, vjerojatno je za NewsCorp. dobro πto je odustao od 10 milijardi eura vrijedne ponudeza dovrπenje preuzimanja BskyB-ja.

Skandal se prelio izvan medijskih okvira u svijet politike.PriliËnu je πtetu u javnom mnijenju pretrpjela Konzervativnastranka, koju su Murdochova izdanja agresivno podræavala.Postavilo se pitanje prosudbe premijera Camerona u pogleduangaæiranja Coulsona kao direktora komunikacija, iako jebilo dobro poznato da je ovaj ureivao News of the Worldtijekom skandala s prisluπkivanjem kraljevske obitelji.

Cameronova je vlada odbijala pozive na istragu protiv Newsof the Worlda i drugih Murdochovih medija, s obzirom napodrπku koju su pruæali konzervativcima. Tek je pod pritiskomparlamentaraca premijer naredio dvije istrage o aferi.

Sprega medijskih tajkuna i visoke politike najprirodnijaje stvar u ljudskom druπtvu otkad je demokracije, jer zamanipuliranje izbornim procesom nema boljeg sredstva odsavezniπtva s javnim glasilima. No, Murdochovu konglo-meratu nije naudilo πurovanje s konzervativcima, negopohlepa za profitom i sadistiËko iæivljavanje novinara nadobiËnim graanima, ukljuËujuÊi i oæaloπÊene. Eto, taj je sitanprijestup ekipe u News of the Worldu natjerao britanskevlastodrπce da potraæe nove medijske pronositelje svojih visokomoralnih ideja�

mediji u svijetu


51NOVINAR

BROJ 6-8/2012

Piπe Vlado Vuruπic

Nakon raspada velikog komunistiËkog imperija SSSR-amedijska scena Rusije oæivjela je i raspojasala se u duhusvojstvenom toj mistiËnoj, koπmarnoj i neobuzdanoj zemlji,nakon teπkih godina ideoloπke kontrole, cenzure i zabrana.

Kad su na valu postkomunistiËkog zanosa i neuspjelogretrogradnog boljπeviËkog puËa iz kolovoza 1991. doπleepohalne promjene i kad su pale sve barijere i strahovi uzakonu i, najvaænije, u glavama probuenih ljudi i njihovihnovih nada, na povrπinu je isplivalo sve πto se godinamataloæilo na dnu, u ilegali meu Ëetiri zida, πto se skrivalo porupama i budæacima, po ladicama s duplim i trostrukimdnom, ono πto se tjeskobno meπkoljilo u dubinama duπe ipazilo da ne izbije u opreznu javnost, najednom je, bezkontrole, poËelo bujati i nezaustavljivo izlaziti van.

U Moskvi se tako odjednom pojavilo na tisuÊe novinskihizdanja raznih profila i zamisli, od perjanica komunistiËkogtiska koji su preko noÊi gubili ideoloπke i dræavne osloncemeπkoljeÊi se i traæeÊi sebi mjesto u novim vremenima, prekopionirskih pokuπaja postsovjetskog demokratskog novinarst-va do opskurnih radikalnih i ultraπkih izdanja ovog ili onogpolitiËkog, u vrijeme SSSR-a, zatiranog usmjerenja, prvihtabloida koji su πokirali javnost svojom beskrupuloznoπÊu iotvorenim linËem do mnoπtva zabavnih izdanja koja supokuπavala bar donekle oraspoloæiti uznemireno stanov-niπtvo. UliËni prodavaËi agresivno su nudili na tisuÊe novinakoje su se pojavljivale niotkud i isto tako naglo nestajale u

mediji u svijetu

Probuenaruska medijska scena

Nakon godinajake cenzure i

stroge ideoloπkeusmjerenosti

ruske su senovine

raspojasale urazliËitim

smjerovima.Dræavno-partijske

medijskeperjanice

zamijenili sutabloidi i novine

u vlasniπtvuoligarha, a stroga

kontrola Partijeustupila je

mjesto novimbujajuÊim

vrijednostima.Prostora ima

dovoljno: gotovo25 posto Rusa

starijih od 16godina

svakodnevnokupuje novine, a

62 postostanovnika Ëita ih

povremeno

bespuÊima ruske tranzicije. Raskoπni lifestyle Ëasopisi koji suupoznavali rusku javnost s onom biæuterijom i æivotnim stilomkoji su idealizirali jer im je godinama bilo nedostupan izaæeljezne zavjese, kuÊna izdanja pornouradaka stajali su uzzlokobne antisemitske i πovinistiËke novine ili mraËnastaljinistiËka izdanja na πapirografu ili jednom listu, poputletka, stajali su na istom pultu s novinama koje su pokuπaleobjasniti kaos u koji je upala Rusija i ponuditi neke noveizlaze, pozicije i ideje. No, naravno, sve to nije moglo izdræatiujedinjeno i s vremenom se novinska scena iskristalizirala ina povrπini su ostali oni koji su se uspjeli snaÊi ne samo unadolazeÊim politiËkim i ideoloπkim mijenama, negozadovoljiti i nove poslovne zakonitosti træiπta i ponude.

Neuniπtivi brandoviNestali su, naravno, raniji sovjetski dræavno-partijski medijski

mastodonti, a s njima i nerazumne i dotirane naklade od desetaki viπe milijuna dnevnih primjeraka, ali brandovi poput Pravde,Izvestije, Truda, Moskovskog komsomolca, Sovjetskog sporta iliKomsomolske pravde, tih sovjetskih tiraænih perjanica, ipak nisunestali nego su nakon vremena ideoloπki programiranognovinstva, pod istim imenima zaæivjeli posve drukËijim medijskimæivotima i prostorima. Nisu imali viπe jaka dræavna naslijea, isve su te novine privatizirane (Pravda je nekako ostala u rukamaKomunistiËke parije Rusije, ali kao mala, marginalna inostalgiËna novina; doduπe sa sliËnim nazivom Pravda.ru izlazi

jedan opskurni tabloid) s nakladama koje ponekad neimpresioniraju (teπko je danas naÊi ruske novine s nakladom narubu milijun primjeraka), mada ostaju respektabilni na ruskommedijskom træiπtu. S vremenom su se pojavila neka novazanimljiva, utjecajna i tiraæna izdanja. Tako danas u Rusiji izlazioko 10 tisuÊa dnevnih novina i 24 tisuÊe tjednika, dvotjednika imjeseËnika. Ovdje, doduπe, treba napomenuti da gotovo svevaænije ruske, a to su uglavnom moskovske novine, imaju svojaposebna dnevna izdanja (na ruskom) u mnogim postsovjetskimdræavama poput Ukrajine, Bjelorusije, Moldavije, Kazahstana,Armenije ili Kirgizije, u kojima su Ëesto tiraænije i popularnije odveÊine tamoπnjih domaÊih tiskovina. Zbroj naklade dnevnihnovina i njihovih podlistaka zato daje zadivljujuÊu cifru od 10-ak milijardi primjeraka godiπnje. Prema istraæivanjima, gotovo25 posto Rusa starijih od 16 godina svakodnevno Ëita (kupuje)novine, a 62 posto stanovnika Ëita novine povremeno (viπe oddva-tri puta tjedno).

Najutjecajniji i najtiraænijiNa træiπtu Rusije izdvojili smo najtiraænija i najutjecajnija

izdanja dnevnih novina koja pokrivaju osnovni sadræajnispektar od analitiËkih i ozbiljnih politiËkih izdanja do æutihnovina crnog sadræaja s gotovo milijunskim nakladama -Komersant, Izvestija, Novaja gazeta, Nezavisimaja gazeta,Vedomosti, Komsomolskaja pravda, Moskovski komsomolecMK i Rossijskaja gazeta.

Vlasnici ruskih novina danas su uglavnom mnogi tamoπnjioligarsi ili jake dræavne naftne i plinske tvrtke, mada mnogeipak zadræavaju epitet “nezavisnih” jer upravo su tiskanimediji u Rusiji puno slobodniji od elektronskih na koje sudanaπnji kremaljski vlastodrdπci mnogo osjetljiviji.

Iako je kriza tiskanog novinstva poharala i Rusiju, madase ni jedno izdanje vrijedno paænje nije ugasilo, ali su nakladepale (sada se opet primjeÊuje trend rasta, a sve novine ulaæuu svoja Internet izdanja), ove 2012. primijeÊen je oporavak iponovni rast pretplate. Naime, preko 65 posto svih izdanjamoskovskih novina ide putem pretplate, a cijene se nanovinama ne navode jer se one distributerima prodaju “naveliko”, a onda prodavaË diktira cijenu, mada veÊina ruskihdnevnika koπta od 7 do 30 rubalja. 40 rubalja je 1 euro. VeÊinaruskih izdanja izlazi na velikom A 2 formatu i na malom, zanaπe pojmove, broju stranica, od 8 do najviπe 16.

NajveÊu nakladu imaju Moskovski komsomolac ili MK.Nekadaπnji organ moskovske organizacije komunistiËkeomladine ima preko milijun primjeraka, mada je poËetkom90-ih imao duplo viπe. Vlasnik novina je Pavel Gusev, prvipostkomunistiËki urednik koji je sa svojim uredniπtvom iskoristiosituaciju nereda poËetkom 90-ih te bez veÊih ulaganjaprivatizirao novine i njihovu imovinu s tiskarom. Nekadaπnja“najslobodnija sovjetska novina”, koja je upravo u vremenimaGorbaËova ruπila stare komunistiËke tabue te otvarala nekagoruÊa pitanja kriznog SSSR-a, priskrbivπi si tako popularnost“prvog glasa perestrojke i glasnosti”, danas je visokotiraæni“ozbiljni tabloid” koji otvara mnoge rane putinovske Rusije,mada je crna kronika i politiËki skandali onaj segment koji gaodræava na povrπini. Nastoji odræati neovisnu poziciju i premaKremlju i prema njegovim sve izraæajnijim oponentima. Zlatnodoba MK bilo je sredinom 90-ih, u vrijeme skandaloznog izdvojnog kraja mandata Borisa Jeljcina.

MK ima 64 ruska regionalna izdanja te svojih 5 posebnihizdanja u bivπim sovjetskim republikama: Ukrajini, Bjelorusiji,Latviji, Kazahstanu i Kirgiziji, kao i ameriËko izdanje u SAD-u, UNovom svijetu (na ruskom i engleskom), kanadski MK na ruskomte izraelsko izdanje - Ruski Izraelac. Osim toga, ima i vlastituradiostanicu. Nezavisimaja gazeta, nastala poËetkom 90-ih, kaoprve postkomunistiËke privatne novine u Rusiji, poput MK, takoerje u vlasniπtvu uredniπtva - Konstantina RemËukova. Naime,Nezavisimaja gazeta krajem 90-ih bila je jedna od najvaænijihnovina u carstvu Borisa Berezovskog, danaπnjeg oligarha-disidenta, ali nakon sukoba s Putinom i uruπavanja njegoveposlovno-politiËke pozicije, tadaπnje uredniπtvo provelo jeprivatizaciju novina, a veÊinski vlasnik je danaπnji glavni urednik.Novine doseæu nakladu od oko 40 tisuÊa , mada su u svojim prvimgodinama postojanja imale i do 200-250 tisuÊa primjeraka.

Nekadaπnja glavna sovjetska medijska pesnica Pravda,novine koje je ustanovio karizmatiËni voa boljπeviËkogprevrata Vladimir IljiË Uljanov - Lenjin joπ 1905. godine, danasje tek slabaπna i daleka jeka nekadaπnjeg sjaja. Organ CK KPSSkoji je svaki Ëlan Partije morao imati na stolu, ukinut jeukazom tadaπnjeg ruskog predsjednika Borisa Jeljcina 22.kolovoza 1991., nakon promaπenog komunistiËkog puËa kojije redakcija zduπno brzopleto pozdravila. No, iz ropotarnicepovijesti ipak ju je izvukao novi generalni sekretar KPRFGenadij Zjuganov. Danas Pravda izlazi tri puta tjedno i ima

Glasiloruskogoligarha

Od novih ruskih glasilakoja su se uspjelanametnuti na Êudljivomi probranom ruskomtræiπtu svakako su inovine s najveÊomreputacijom ipovjerenjem,Komersant, nasljednikistoimenih prvihposlovnih novina uruskoj carevini, koje suizlazile od 1909. do1917. godine.

Iako su mu vlasniciuvijek bili poznati ruskioligarsi s dobrimvezama u Kremlju,Komersant se ubraja uizdanja neovisna ovladajuÊoj politici.TrenutaËno je uvlasniπtvu najbogatijegRusa, premaovogodiπnjem izdanjuruskog Forbesa, AliπeraUsmanova koji je,preko svoje tvrtkeMediaholding, teæakviπe od 20 milijardidolara i poznat po tomeπto posjeduje najveÊipojedinaËni paketlondonskogpremierligaπa Arsenala.InaËe prvi vlasnikKomersanta bio je BorisBerezovski, jedan odnajmoÊnijih oligarhaJeljcinova vremenaprivatizacije i politiËkogkaosa. Dva velikasimbola danaπnjeRusije - Putin iAbramoviË - duguju musvoj uspon. Upravo jeon, kaæe legenda,“odabrao” VladimiraPutina kao Jeljcinovanasljednika, a RomanaAbramoviËa svojedobnokao naftnog kraljapostsovjetske Rusije.Danas je u sukobu sobojicom, a od ovogprvog morao je bjeæatiu London, ostavljajuÊidobar dio svogbogatstva, gdje danaspokuπava voditikriæarski rat protivsvojih “pigmaliona”�

Danas u Rusiji izlazi oko 10 tisuÊadnevnih novina i 24 tisuÊe tjednika,dvotjednika i mjeseËnika. Ovdje,doduπe, treba napomenuti da gotovosve vaænije ruske, a to su uglavnom moskovske novine, imaju svoja posebna dnevna izdanja (na ruskom) u mnogim postsovjetskim dræavama poput Ukrajine, Bjelorusije, Moldavije, Kazahstana, Armenije ili Kirgizije


53NOVINAR

BROJ 6-8/2012mediji u svijetusimboliËnu nakladu od desetak tisuÊa primjeraka, kao novineu kojima se objavljuju uglavnom stranaËki proglasi. Doduπe,izlazi i Pravda.ru, Internet novine koje pokuπavaju iskoristitii baπtiniti nekadaπnje slavno ime, mada se radi o priliËnoproblematiËnom tabloidu.

Od omladinskog glasila do tabloidaJoπ jedno ime iz Sovjetskih vremena uspjelo je zadræati

svoju poziciju na zahtjevnom ruskom novinskom træiπtu -Komsomolska pravda, nekadaπnja Pravda “junior”, odnosnoglavno glasilo omladinskog naraπtaja KPSS-a. Danas je to,poput MK, tabloid i to jedan od najtiraænijih u Rusiji. Novineizlaze u kontinuitetu od 1925., a prve su nagraenenajprestiænijim sovjetskim ordenom Lenjina.

No, danas sa stranica Komsomolske pravde, umjestozaklinjanja u komunistiËke ideale i udarniËke entuzijaste tenepokolebljivog hodanja Lenjinovim stazama, pljuπte obdarenenenadarene ruske starlete i estradne zvjezdice dubokih dekolteai plitkih stavova, isturenih dugih nogu i senzualnih napuËenihusana, a umjesto partijskih ukaza i uspjeπne izgradnjekomunizma, vriπte sumnjiva izvjeπÊa iz kreveta celebrityja,njihovih zaruka ili skandaloznih razvoda. To danaπnja ruskapublika voli u nakladi veÊoj od 400 tisuÊa primjeraka dnevno,uz vlastiti tjednik istog imena, popularni nedjeljni broj KPTolstuπka (Debeljuca, nazvana tako zbog velikog broja stranicai priloga, koja danas izlazi Ëetvrtkom) koji dostiæe i dva milijunaprimjeraka (prije nekoliko godina zabiljeæili su nakladu od3,5 milijuna primjeraka). Osim mnoπtva izdanja po bivπemSSSR-u KP je naslijedio i najtiraænije ruske sportske novineSovjetski sport koje pod tim nazivom izlaze svakodnevno unakladi veÊoj od 100 tisuÊa primjeraka.

VlasniËka struktura Komsomolske pravde je pomalonejasna. Prema nekim izdanjima, nominalni vlasnik jeGrigorij Berjoskin Ëije se bogatstvo procjenjuje na neπto manjeod milijardu ameriËkih dolara, mada drugi ruski tabloidinagaaju da iza deklariranog vlasnika zapravo stoje strukturejedne od najjaËih dræavnih tvrtki Ruske æeljeznice i da tu,navodno, ima prste osobno direktor Vladimir Jakunjin.

Mali, ali utjecajniTreÊi velikan proπlih vremena, moskovska Izvestija,

nekadaπnji organ Vrhovnog Sovjeta s nakladom od 6-8milijuna, tik do starijeg brata Pravde, uspjela se odræati kaojedna od najprestiænijih i “malih, ali utjecajnih novina”.Danas je na stotinjak tisuÊa primjeraka, ali to su novine snajveÊom pretplatom u Rusiji, sa 70-ak lokalnih izdanja inekoliko izdanja po dræavama bivπeg SSSR-a te prilogom kojiizlazi u suradnji s The New York Timesom.

Svojedobno u olovnim vremenima urednik Izvestije bioje “ljubimac revolucije”, kako ga je nazvao Lenjin NikolajBuharin, kojega Êe Staljin postaviti pred zid u vremenimanajveÊih represija 1938., kad veÊ potpuno bude politiËkiuπkopljen, ili HruπËovljev zet Aleksej Adæubej koji se na svompoloæaju glavnog urednika uspio zadræati tek sat vremenadulje od svog tasta za kormilom KPSS-a. Obojica su odletjela14. listopada 1964. i to puno prije nekih vaænih partijskihduænosnika. Danas su to utjecajne novine s dobrim vezamau Kremlju jer njihov je vlasnik peterburπki medijski magnat,

poduzetnik i bankar Jurij KovaljËuk i njegova tvrtkaNacionalna medijska grupa, kojeg neki ruski kremljolozisvrstavaju u najuæi neformalni Putinov “politbiro” koji drmaRusijom. VeÊinski vlasnik Izvestije je banka Rossija na Ëijemje Ëelu KovaljËuk koji je, opet navodno, glavni kljuËarPutinovih osobnih financijskih poslova. Dio vlasniπtva Izvestijeima i oligarh, 10 milijardi teæak ruski kralj Ëelika AleksejMordaπov preko svoje tvrtke Severstalj. Osim Izvestije KovaljËukima joπ tri tv-kanala te najprobitaËniji i najbræi Internet por-tal Life News, koji ima vrlo dobre veze u ruskoj policiji padolazi do mnogih ekskluzivnih materijala, poput sigurnosnihsnimki napada bombaπa samoubojice na aerodromuDomodjedovo 24. sijeËnja 2011., kad je poginulo 37 ljudi, ilinekih drugih intrigantnih tragiËnih dogaaja.

Nepodobna izvjeπÊa iz »eËenijeKomersant su novine za koje, po opÊem uvjerenju, radi cvijet

moskovskog novinarstva te su najcitiraniji i najpouzdaniji ruskidnevnik u stranim medijima. I one poput drugih novina imajusvoja izdanja po bivπem SSSR-u te radiopostaju Komersant FM.

SliËne probleme sa svojim gazdom ima i mala analitiËkaNovaja gazeta (s nakladom oko 150 tisuÊa) koju je, naæalost,najviπe proslavila ubijena novinarka Anna Politkovskaja kojaje ustrijeljena u haustoru svoje zgrade joπ u listopadu 2006., ado danas joπ nisu pronaeni nalogodavci tog ubojstva. Te sunovine prve krenula s “nepodobnim” izvjeπÊima iz ratne»eËenije, koja su odudarala od proklamirane dræavne euforije,a uspjele su se odræati unatoË vrlo kritiËkim tekstovima okremaljskloj politici. ZaËudo, kad je 2008. postao predsjedniki Putinov kratkotrajni nasljednik Dmitrij Medvedev, prvi jeintervju dao baπ tim novinama.

Vlasnik Novaje gazete je kontroverzni oligarh, koji riskirasudbinu Berezovskog, Aleksandar Lebedev, teæak 1,1 milijarduUSD prema ruskom Forbesu, inaËe vlasnik britanskih izdanjaIndenpendenta i Evening Standarda. Suvlasnik novina je inekadaπnji predsjednik SSSR-a Mihail GorbaËov.

Lebedev je jedan od rijetkih ruskih oligarha koji se usudiopodræati postizborne antiputinovske prosvjede te je najavio daÊe se, zbog stalnih pritisaka i prijetnji, povuÊi iz Rusije i prodatisve svoje tamoπnje aktive.

Druge novine male naklade, a velikog i presudnog utjecaja,moskovske su Vedomosti, Ëija naklada ne prelazi 80 tisuÊaprimjeraka, ali su jedne od najinformiranijih ruskih novina s,kako kaæu, “najboljim vezama po kremaljskim hodnicima”.Vlasnik im je nekadaπnja nizozemska, a sada veÊinska ruskamedijska kuÊa Sanoma Indenpendent Media, koja je u suradnji iposlovnom odnosu s britanskim Finacial Timesom te ameriËkimWall Street Journalom Ruperta Murdocha, i jedine su znaËajnijeruske novine s udjelom stranog medijskog kapitala.

Na Ëelu Sanome je jedna od pet najutjecajnijihmedijskih ruskih menadæerica, 53-godiπnja JelenaMjasnjikova, a na Ëelu novina je probitaËna 44-godiπnjaTatjana Lisova koja ulazi u red 20 najutjecajnijih Ruskinjai top medijski menadæera za 2008. godinu.

Vedomsoti izdaju i najtiraænije ruske besplatne novine naengleskom jeziku, The Moscow Times i The St. Petersburg Times.

Jedine dræavne novine s velikom nakladom (oko 190tisuÊa) sluæbeno je glasilo ruske Vlade Rossijskaya gazeta�

NajveÊu nakladuima Moskovskikomsomolac iliMK. Nekadaπnji

organmoskovske

organizacijekomunistiËke

omladine imapreko milijun

primjeraka,mada je

poËetkom 90-ihimao duplo viπe.Vlasnik novina jePavel Gusev, prvipostkomunistiËkiurednik koji je sa

svojimuredniπtvom

iskoristio situacijunereda

poËetkom 90-ihte bez veÊih

ulaganjaprivatizirao

novine i njihovuimovinu stiskarom

»injenica je da novinari snose veliku odgovornost zaodræavanje i razvoj demokracije, ali se taj bitni sadræajnjihovog djelovanja u praksi sve viπe gubi, Ëak i potire. To jezakljuËak upravo zavrπenog Europskog novinskog kongresa,odræanog u BeËu od 6. do 8. svibnja.

U zavrπnoj debati o buduÊnosti novina sudionici su dalipopriliËno pesimistiËku sliku buduÊnosti slobodnog protokainformacija i, samim time, neovisnog novinarstva. “Pokazalose opetovano da je glavna prijetnja slobodnom novinarstvuekonomske prirode” naglasio je moderator te rasprave i glavniurednik austrijskog dnevnika “Die Presse” Michael Fleischhacker.

Gospodarski pritisak pretvara neovisno novinarstvo uglasnogovornika marketinπkih inicijativa i PR agencija.Neovisnost novinara ugroæena je pomanjkanjem original-nosti i gubitka ‘vlastitog rukopisa’. To djeluje razorno nasamu bit novinarstva i, uz strukturne probleme, predstavljanajveÊu opasnost za samu struku.

VodeÊi europski novinari razgovarali su, izmeu ostaloga,o odgovornosti, ali i samozaπtiti medija. Europa i euro,arapska revolucija, Iran i atomska bomba, Fukushima -samo su dio bogatog repertoara koji su privlaËili medijskupozornost u protekloj godini. Uglavnom, bila je to godinabrojnih katastrofa. U kojoj su mjeri tiskani (i drugi) medijito iskoristili? Jesu li privukli ili udaljili Ëitatelje, gledatelje ilisluπatelje? Temeljno pitanje koje se pritom postavlja je kolikoloπih vijesti trebaju mediji. Ili, joπ konkretnije, koliko loπihvijesti mogu ljudi podnijeti?

Najbolje europske novineNagrada European Newsapper Award za najbolje

europske novine, u pojedinim kategorijama, pripala je ovajput izdanjima iz Norveπke, Danske, ©vicarske i NjemaËke.Tako je odluËio meunarodni æiri nakon natjeËaja u kojemje sudjelovalo 226 novina iz 27 zemalja. Nagradu za najboljelokalne novine dobio je Hordaland, Voss, iz Norveπke.Najboljim regionalnim novinama proglaπene su BerlinerMorgenpost iz NjemaËke. U kategoriji nadregionalnihnovina to prestiæno priznanje pripalo je novinama Berling-ske iz Kopenhagena, a najboljim tjednikom proglaπene suNeue Zuercher Zeitung iz ©vicarske.

Uz ove, podijeljene su i nagrade Awards of Excel-lence za najbolju naslovnicu, ureenje unutarnjih stranica,infografiku, tipografiju, fotografiju, fotoreportaæu, posebnepriloge, posebne stranice i druge sadræajne i grafiËkeelemente. NjemaËke novine dobile su 52 takva priznanja,austrijske sedam, πvicarske devet. Ukupno su nagraena 133novinska izdanja u 22 zemlje. Vrijedno se spomenuti da jePoslovni dnevnik iz Hrvatske dobio tri takve nagrade, ito za naslovnicu, ureenje unutarnjih stranica u kombinacijis oglasima i za vizualni prikaz jedne novinske priËe.

Analiza pristiglih novinskih izdanja pokazuje da jesnaæno izraæen trend prema tabloidnom formatu. Sve je veÊi

Pritisak na neovisnost novinarstva Gospodarskipritisak pretvaraslobodnonovinarstvo uglasnogovornikamarketinπkihinicijativa. KodistraæivaËkognovinarstva sveviπe prevladava“lagodnost” πtodovodi do togada se objavljujepreviπeneosobnoga naraËun sadræaja

broj izdanja koja koriste taj format kojim se oËito lakπe rukuje,pa je Ëitateljima i prihvatljiviji.

Novine su snaæno obiljeæene vizualnim izgledom. Posebnosu zapaæene novosti u kategoriji “visual Storytelling”, gdje seu prenoπenju informacije sve viπe koristi kombinacija slika,infografike i teksta. Na znaËenju dobiva i druga vizualnakategorija - fotoreportaæa. Kad je rijeË o podruËjima koncepcijei inovacije prednjaËe njemaËke novine, gdje reakcije s oËitovelikom pozornoπÊu i angaæmanom razvijaju serije ilitematske priloge.

Zapaæen je i novi trend u koriπtenju boje kao podloge zatekstove. Boja se preteæno koristi samo za fotografiju. Time sestvara slika mirnog i ozbiljnog pristupa.

Kako pristupiti plaÊenom sadræaju?Na veÊ tradicionalnom “Publishers Forumu” ove je godine

posebna pozornost posveÊena Paywallu, plaÊenom sadræajuna pojedinim platformama koje dopunjavaju tiskovine. Tektreba naviknuti potroπaËe na tu novost. Prije svega, naizdavaËima novina je da pojasneËitateljima dodanu vrijednostkoju im osigurava Paywall.

Kao pozitivan primjeristaknuto je iskustvo londonskog“The Economista” koji je naπaomodel ponude za tiskano iz-danje, ali podjednako atraktivnuponudu za kombinirani proizvod“print + E-publishing”. Model sepokazao uspjeπnim pa ovaj tjed-nik pripada u red malobrojnihnovinskih izdanja kojima,usprkos nepovoljnim tren-dovima, raste naklada.

Lutanja mnogih izdavaËa utom pogledu ukazuju na nespo-sobnost prilagoavanja nastalimpromjenama. VeÊina izdavaËaposiæe za kratkoroËnim rjeπe-njima, koja nagrizaju cijelisustav i opasno ugroæavaju tr-æiπne pozicije izdavaËa novina,prije svega kroz nerealno spuπ-tanja cijena, posebne ponude irabate oglaπivaËima. Praksapokazuje da se pozornost morausmjeriti na Ëitatelja. Dosa-daπnja iskustva pokazuju da joπnije pronaen optimalni modelkoji Êe razrijeπiti ovu dilemu okojoj uvelike ovisi opstanakmnogih medija�

Piπe Ante GavranoviÊeuropski novinski kongres


55NOVINAR

BROJ 6-8/2012

Potpisivanje kolektivnih ugovora u podruænicama Sindikatanovinara Hrvatske, kao i onog na nacionalnoj razini, i daljeje prvenstveni cilj SNH, zakljuËeno je na 24. Skupπtiniodræanoj u Novinarskom domu. Poslodavci u medijima veÊdevet godina odugovlaËe s potpisivanjem nacionalnogkolektivnog ugovora, a izbjegavaju i produljivanje starih.Podruænica Sindikata u Hini prekinula je pregovore okolektivnom ugovoru jer im poslodavac odbija priznati iminimalna prava mimo opÊeg Zakona o radu, podruænicana HRT-u koji joπ jedini ima snaæan kolektivni ugovor, podstalnim je pritiskom da pristane na smanjivanje prava zaspas kuÊe. Isto je i s kolektivnim ugovorom koji joπ postoji uNovom listu. Kako je istaknula Maπa Jerin, sindikalnapovjerenica Glasa Istre, godinu i pol dana nakon πtrajkanovinara te redakcije poslodavac nema interesa zapotpisivanjem novog kolektivnog ugovora. Ni upravaVeËernjeg lista ne ponaπa se drukËije, rekao je predsjednikSNH Anton FiliÊ kojeg je u meuvremenu, kao glavnogsindikalnog povjerenika VeËernjeg lista, zamijenio kolegaDraæen ∆uriÊ iz tjednika Forum.

Novinari laka meta“Poslodavci postaju sve agresivniji. Neorganizirani,

razjedinjeni laka smo im meta, jer naoruæani su svimsredstvima; imaju pravne sluæbe, svoje medije, dogovor s

Jakisindikat ikolektivniugovor

“Gotovo svemedijske kuÊe

imale sukolektivne

ugovore, danasga ima samo

HRT. Poslodavcinemaju nikakve

æelje dati namprava veÊa odonih koja veÊ

imamo poZakonu o radu”,

istiËe GabrijelaGaliÊ iz Novog

listakrupnim kapitalom i politikom”, zakljuËio je predsjednik FiliÊsvoj izvjeπtaj o radu Sindikata tijekom proπle godine, razoËaranslabim odazivom Ëlanstva na anketu o opÊem πtrajku kao islabim odazivom na prosvjedni skup organiziran na Dan slobodemedija. Slab odaziv obiljeæio je i Skupπtinu Sindikata koja jeveÊ drugu godinu za redom jedva okupila kvorum. Od 87 ËlanovaSkupπtine u Novinarskom domu okupilo se njih 45, a opadanjesindikalnog angaæmana potvruje i Ëinjenica da u GlasuSlavonije, prema rijeËima Vere KovaËiÊ, nitko nije htio prihvatitikandidaturu za sindikalnog povjerenika. »lanstvo Sindikata bræese osipa nego πto raste, zakljuËio je i FiliÊ, a jedan od uzrokasvakako je i sve manje stalno zaposlenih novinara. Meuciljevima Sindikata stoga je, uz oËuvanje radnih mjesta, iojaËavanje Ëlanstva privlaËenjem redakcija u kojima nemasindikalne organizacije, te traganje za rjeπenjem RPO statusastalnih honorarnih suradnika koji nemaju ni temeljna radnaprava. SNH je ministru Mirandu MrsiÊu predao dosje oproblemima RPO-a u medijima, a tim bi se problemom mogaopozabaviti i Saborski odbor za medije. Razloga za optimizamipak ima jer pojedina zakonska rjeπenja, kaæe FiliÊ, idu prematome da prava novinara u RPO-u pribliæe pravima stalnozaposlenih novinara, πto bi onda i stalnim honorarnimsuradnicima olakπalo sindikalno udruæivanje.

Zaπtita Sindikata trenutaËno je najoËitija u sudskimparnicama koje Ëlanovi vode protiv poslodavaca, na πto je lani

“Spominju se brojke od 600 do 800 ljudi”, rekao je sindikalnipovjerenik s HRT-a Æeljko ValËiÊ, dodajuÊi kako zaposlenike HRT-a πtiti jak kolektivni ugovor. DugooËekivana i nuænasistematizacija radnih mjesta u Novom listu takoer je razlogza brigu, istaknuo je Nenad MiculiniÊ iz Novog lista: “Do sadajoπ nismo dobili nikakav prijedlog te sistematizacije, osim πto sezna da je cilj Uprave uπteda, dakle jasno je o Ëemu se radi.”

Da funkcija Sindikata nije samo zaπtititi materijalna, veÊ iprofesionalna prava novinara, istaknuo je glavni povjerenik izHine Andrej MatijaπeviÊ. On je predloæio da jedan od zakljuËakaSkupπtine bude zahtjev Ministarstvu kulture da Sindikat ukljuËikao socijalnog partnera u izradu nove medijske politike. Po tomje pitanju aktivan i HND, jer bi Zakon o medijima kao osnovnizakon mogao, smatra predsjednik Druπtva Zdenko Duka, ojaËatinovinarski poloæaj: “VeÊ smo onoj staroj vlasti dali nekeprijedloge koji teæe tome da se osigura barem postojanje statutamedija u svakoj redakciji, odnosno kaænjavanje poslodavacakoji ih nemaju ili ih se ne pridræavaju. To i pitanjetransparentnosti vlasniπtva dvije su temeljne stvari koje bi noviZakon o medijima trebao osigurati.”

Mediji bez kolektivnih ugovoraPregovaraËka pozicija Sindikata danas je puno loπija nego

πto je bila prije devet godina, podsjetila je Gabrijela GaliÊ izNovog lista: “Gotovo sve medijske kuÊe imale su kolektivneugovore, danas ga ima samo HRT. Poslodavci nemaju nikakveæelje dati nam prava veÊa od onih koja veÊ imamo po Zakonuo radu, a jednom kad se potpiπe kolektivni ugovor sminimumom prava na nacionalnoj razini, poslodavci Êe ganastojati proπiriti na sve medije. Zato bi bolje bilo da seusredotoËimo na kuÊe u kojima joπ postoje kolektivni ugovorii nastojimo da se oni i zadræe”, smatra Gabrijela GaliÊ koja jepredloæila i izmjene u naËinu financiranja srediπnjice SNH-apo uzoru na veÊinu drugih sindikata koji su obrnuli sustav isva se sredstva slijevaju u srediπnjicu. Srediπnjica ih ondadistribuira prema podruænicama prema potrebi. “Akonemamo novca da predsjednik i nekoliko Ëlanova Izvrπnogodbora u godinu dana prou sve podruænice i redakcije ukojima uopÊe nemamo Ëlanstva, neÊemo niπta napraviti”,smatra povjerenica Novog lista.

Tom cilju pomogao je i Lotco program, koji financiraEuropska federacija novinara i ©vedski novinarski sindikat, ucilju pomoÊi SNH da ojaËa svoju poziciju. “Odræali smonovinarske skupove u Vukovaru, Osijeku, Rijeci i Puli. Imalismo i sastanak novinara svih tvrtki unutar Styrije, a mislimda Êemo isti sastanak probati organizirati i u EPH”, izvijestioje FiliÊ. U meuvremenu, a na temelju zakljuËaka s prethodneSkupπtine, predsjednik SNH za kraj je podijelio nagradeKrumpirko za najgore poslodavce, koji ne izvrπavaju niosnovne svoje obaveze, a to je ksolektivno pregovaranje.Krumpirka su tako dobili predsjednik uprave VeËernjeg listaBoris TrupËeviÊ i predsjednik Uprave Glasa Istre AlbertFaggiani. Cvjetka, za poslodavca koji uredno izvrπava svojeobaveze, nije dobio nitko jer u proteklih godinu dana za ovunagradu nije bilo nominiranih�

»etiri glavnacilja Sindikata:1. PotpisivanjeKolektivnog ugovora nanacionalnoj i na razinipodruænica2. OËuvanje radnihmjesta3. OmasovljenjeËlanstva ili baremzaustavljanje padabroja Ëlanova4. PomoÊ honorarcimatzv. RPO-vcima

potroπeno viπe od 40 posto ukupnih rashoda SNH-a. VeÊinuparnica dobili su novinari Glasa Istre, 50 Ëlanova Sindikata izHine dalo je punomoÊ odvjetniku koji od Uprave te kuÊe traæiisplatu svih uskraÊenih prava iz kolektivnog ugovora, a pobjedise moæe nadati i sindikalni povjerenik Bussines.hr-a Ante PaviÊkoji je dobio izvanredni otkaz zbog “kaljanja ugleda tvrtke”.

SluËaj VjesnikNakon jednoglasno prihvaÊenog izvjeπtaja o radu i

financijskog izvjeπÊa, za novog Ëlana Izvrπnog odboraSindikata izglasan je Mato JerkiÊ s Radija Valpovo, a podtoËkom Stanje i problemi u sindikalnim podruænicama SNH-a za govornicu je oËekivano stala Marijana MatkoviÊ,sindikalna povjerenica Vjesnika. “U razgovoru s ministromSlavkom LiniÊem doznali smo kako je Porezna upravauputila zahtjev za steËaj Vjesnika. U tom procesu zalaæemose da Sindikat zadræi izdavaËka prava za novine u sluËaju dase pojavi netko zainteresiran za njihovo izdavanje”, rekla jei zatraæila pomoÊ od HND-a i SNH kako bi kod vlasnikaVjesnika pokuπali ishoditi barem dio zaostalih plaÊa iotpremnina, πto je Skupπtina usvojila kao jedan od zadataka.Pored toga, spomenula je da je u neformalnim razgovorimau Vladi doznala kako se sprema i restrukturiranje HRT-a iHine dok o konkretnim predvianjima koliko Êe se rezati brojzaposlenih nije æeljela govoriti.

iz rada HND-a i SNH Piπe Melisa Skenderskupπtina


57NOVINAR

BROJ 6-8/2012

Zbor novinara za okoliπ HND-a organizirao je viπe okruglihstolova koji su se bavili kljuËnim ekoloπkim problemima uHrvatskoj. Zagovarali su rjeπavanje nekih akutnih problema,predstavljali nova vaæna istraæivanja okoliπa ili su upozoravalina vrlo πtetna djelovanja nekih zakonskih rjeπenja ili praksi.Klub HND-a, u kojem su se odræavali okrugli stolovi, mahomuz neke datume vaæne za zaπtitu okoliπa, nametnuo se kaoprostor u kojem se veÊina sudionika ugodno osjeÊala.

HidroelektraneOmbla i Plomin u srediπtu

Prevladavale su teme iz energetike i zaπtite mora. Naprvom okruglom stolu (23. studenoga 2011.) na primjerimaHE Omble i TE Plomin predoËeno je kako je upravni postupakna velikog broju studija utjecaja na okoliπ netransparentan,te da u njemu pod politiËkim pritiscima pobjeuju gumeniargumenti. To je indirektno za Omblu potvrdio predsjednikPovjerenstva za studiju utjecaja na okoliπ Nenad MikuliÊ kadje priznao da po danaπnjim kriterijima studija ne bi proπla,πto je zapravo samo eufemizam za falsifikat studije. BuduÊaministrica Mirela Holy najavila je oduzimanje licencijetvrtkama koje rade nevjerodostojne studije utjecaja na okoliπ.

Kako se problem nije rjeπavao, nego se gruda joπ viπeuveÊavala, na poticaj Graanske inicijative Istre 8. oæujka2012. organiziran je okrugli stol o TE Plominu 3. Ova i drugenevladine udruge upozorile su da je TE na ugljen voænjasuprotnim smjerom od one koja vaæi u EU, da je prostornimplanom æupanije dopuπtena TE na plin, a ne na ugljen, i tojednake snage kao TEP1, da studija pokuπava minoriziratiutjecaj na zdravlje graana, da ne razmatra drugu lokacijui tehniËko-tehnoloπko rjeπenje, i drugo. Ministarstvo pod

Ekol

ogija

kao

polit

iËko

pita

nje Mirelom Holy vratilo je studiju na doradu, no dolaskom

Mihaela ZmajloviÊa ne mjesto ministra, ona je odobrena.Potom je u Istri TE Plomin postao srediπnje politiËko pitanje,za koje je Ëak i IDS zaprijetio pozivanjem na referendum.

Kruzing turizamSlabo inaËe tematizirana okoliπna tema, more, bila je

predmetom dvaju okruglih stolova. Prvi, “Kruzing turizam iopasnost po okoliπ”, odræan je 31. sijeËnja 2012. Dr. sc. HrvojeCariÊ s Instituta za turizam iz Zagreba predoËio je rezultatedoktorske disertacije, u kojoj je osnovni nalaz kako jeoptereÊenje morskih okoliπa od kruzera sedam puta veÊe odgodiπnjeg prometa koji iznosi oko 50 milijuna eura. Uslijedilaje burna rasprava nakon koje je zakljuËeno da jedan odnajveÊih prirodnih kapitala Hrvatske, morski okoliπ, uniπtavajune samo kruzeri, nego i manja plovila, te da se vrijednosti togokoliπa troπe, umanjuju i pretvaraju u kratkoroËnu dobit tvrtkivlasnika kruzera, odnosno - naπe javno dobro ide u koristprivatnog profita.

BuduÊi da je jedan od kljuËnih faktora koji utjeËe na odnosprema moru njegova opÊa percepcija, 5. lipnja 2012., usuradnji s VijeÊem za prirodoslovna istraæivanja Jadrana HAZU,odræan je okrugli stol “More pred sezonu: vrijednosti i ugroze”.Uvodno, biolog prof. dr. Damir ViliËiÊ, predsjednik VijeÊa,istaknuo je snaæne meusobne utjecaje kopna i mora osobitobura i rijeke Po, a struËnjak za turizam, prof. dr. Vatko JadreπiÊ,umirovljeni profesor SveuËiliπta u Zadru, upozorio je da jeturizam pun opreka meu kojima treba uspostavljati sintezu,te da se uspjeπnost turizma ne moæe mjeriti samo ekonomskimËimbenicima. Kako ovaj okrugli stol ima najπiru temu, injegova uspjeπnost je najupitnija.

Netaknuti i strogo zaπtiÊeni biser prirode, NP PlitviËka jezera,postao je tema okruglog stola zbog skandaloznog naËinaupravljanja. Predstavnici Hrvatskoga geoloπkog druπtva, na Ëijije poticaj poËetkom oæujka odræan okrugli stol, upoznali sujavnost s prokopavanjem sedre zbog kojeg je u gornjem dijelukanjona Korane trajno sniæena razina vode ili su pak nekamala jezera trajno isuπena. StruËna voditeljica dr. AntonijaDujmoviÊ odbacila je optuæbe kazavπi da je sve posljedicadjelovanja leda i vode, ali su iz inspekcije Ministarstva zaπtiteokoliπa i prirode utvrdili devastacije ljudskom rukom, poËinjenebez dopuπtenja Uprave za zaπtitu prirode.

Na dan biodiverziteta 22. svibnja 2012., na poticaj prof.dr. Marijana Joπta, odræan je okrugli stol “Hrvatska bioloπkasigurnost i GMO”. Njegov srediπnji zakljuËak je da je Hrvatskazakonski dobro zaπtiÊena od genetski modificiranihorganizama, ali da ulaskom u EU neÊe biti moguÊe zabranitiuvoz GMO-a. Jedan od uvodniËara, dr. Hrvoje Fulgosi (IRB),smatra da se prema GMO-u nepotrebno stvara nepovjerenje,te da zbog malih posjeda u Hrvatskoj nije moguÊa koegzisten-cija GMO-a i prirodnih usjeva; prof. dr. Joπt i prof. dr. ValerijeVrËek smatraju kako je koegzistencija GMO-a i konvencio-nalnih usjeva trojanski konj kojim se zagauje zemlja.

Odgovornost prema prirodi©to se zakljuËno moæe istaknuti za ove okrugle stolove?

Neki su odræani na poticaj graana i udruga iz ovogapodruËja, a drugi kao odgovor Ëlanova Zbora. Sudionici suse rado odazivali, ali su pojedini dræavni sektori znali ipreπutjeti poziv ako je situacija neugodna. Primjer supredstavnici HEP-a na raspravu o TE Plominu, kljuËna osobaza GMO u Ministarstvu poljoprivrede, voditeljica fitosani-tarnog sektora Viπnja LjubetiÊ, i predstavnici Ministarstvaturizma na raspravu o moru. Na obje rasprave o moruupozorilo se na manjak kapaciteta u tijelima kontrole, kao iu raspravi o GMO-u. Plitvice su otkrile nepoπtivanje proce-dure upravljanja u podruËju zaπtite prirode. KljuËni kriteriju podruËju procjene utjecaja na okoliπ je, tako raspravasugerira, korupcija kao naliËje netransparentnog postupka.Tijekom vremena dvije energetske teme, Ombla i Plomin,postale su ozbiljno politiËko pitanje u Hrvatskoj, koje joπ neide prema rjeπavanju. O moru i dalje mediji πute, ono je zasluæbenu javnost ostalo broj noÊenja stranih turista, a zaveÊinu Hrvata privatno sinonim za dva ljetna tjedna u kojimaje dopuπteno ono πto u ostalih 50 “nedjelja kroz godinu”nije. Kuloari su upozoravali da Anelko Novosel iz Hrvatskoggeoloπkog druπtva iskoriπtava napad na Plitvice da bi sjeo namjesto Antonija DujmoviÊ. To se kasnije i dogodilo. Bilo kakobilo, ekoloπke teme dobivaju ozbiljan tretman tek kad douna podruËje dnevne politike, πto u udrugama vide kao korakprema rjeπenju tih problema. Okruglim stolovima iskoriπtenisu neki medijski kanali koji su bili na raspolaganju, te sezadovoljene odrednice koje obiljeæavaju okoliπne novinare:njihova etika poziva ne odnosi se samo na zadovoljavanjenovinarskih standarda, nego i odgovornosti prema zaπtitiokoliπa i prirode. A Hrvatsko novinarsko druπtvo ovimserijalom je postalo zrelije strukovno udruæenje te aktivnijiËimbenik kreiranja javne politike na podruËju okoliπa�

“TreÊa mladost” - natjeËaj za najbolju fotografijuBaka Ivka za 10.000 kunaProfesionalni fotoreporteri Hrvatske sudjelovali su u impresivnom broju nanatjeËaju za najbolju fotografiju na temu “TreÊa mladost”, πto ga je,prigodom europske godine aktivnog starenja i meugeneracijskesolidarnosti, raspisala Royalova zaklada za meugeneracijsku solidarnost usuradnji sa Zborom fotoreportera Hrvatske. Na javni natjeËaj pristiglo je 249radova 39 autora, a struËni æiri nagradio je tri najbolje fotografije.

Prva nagrada i novËani iznos od 10.000 kuna pripala je slobodnomfotoreporteru Mariju Periπi, drugu nagradu i novËani iznos od 5000 kunadobio je Fabio ©imiÊev (Glas Zadra), a treÊa nagrada i 3000 kuna uruËeni suDraganu MatiÊu (Cropix).

PobjedniËka fotografija fotoreportera Periπe u prvom planu pokazuje bakuIvku, od milja zvanu Cura, a u pozadini se nalaze njene dvije neÊakinje.Kolega fotoreporter Fabio ©imiÊevFabio ©imiÊevFabio ©imiÊevFabio ©imiÊevFabio ©imiÊev “ulovio” je stariju gospou koja uæiva uturistiËkoj voænji izmeu otoka Paga i Raba. Nagraena fotografija DraganaMatiÊa prikazuje umirovljenog 66-godiπnjeg plesaËa, kralja plesnih podija iakrobatskog rock’n’rollera Tomislava Tolpu kako izvodi svoj poznati skok.

Nagrade je dobitnicima 17. rujna u Novinarskom domu u Zagrebu uruËilaupraviteljica Royalove zaklade za meugeneracijsku solidarnost Iva RaduπiÊ.

Na sveËanosti dodjele nagrada i otvaranja izloæbe 15 odabranih fotografijaiz natjeËaja “TreÊa mladost”, uz ostale, govorio je predsjednik Royalovezaklade za meugeneracijsku solidarnost Ivo Bulaπ.

Spomenuo je da je æelja Zaklade bila doznati kako profesionalnifotoreporteri svojim oËima, tj. fotoaparatima, vide starije ljude, pripadniketreÊe æivotne.

Dodjeli nagrada za najbolje fotografije iz natjeËaja “TreÊa mladost” iotvaranju izloæbe, meu ostalima, prisustvovali su predsjednik HND-aZdenko Duka i glavni tajnik Matice umirovljenika Hrvatske BrankoCvetkoviÊ� (J.P.)

Otiπao je i PeroPetar Pero Merkaπ, dugogodiπnji radnik Hrvatskog novinarskog druπtva imoj kolega preminuo je 6. srpnja u 59. godini æivota izmeu 6,31 i 7,45 sati,dok je obavljao svoje redovne jutarnje duænosti. Perino beæivotno tijelopronaπla je kolegica na podu ureda. Na poËetku je bio loæaË u Novinarskomdomu, osamdesetak godina staroj zgradi hrvatskih novinara u PerkovËevojulici u Zagrebu, da bi s vremenom postao domar i dostavljaË. BuduÊi da jeæivio u jednoj od sobica u Novinarskom domu, Pero je zapravo bio njegovzaπtitni znak. Uvijek spreman uskoËiti, na usluzi je bio i izvan radnogavremena. Bilo da je bila rijeË o veËernjem sastanku Ëlanova HND-a, nekojtribini, okruglom stolu, promociji knjige ili ranojutarnjoj poplavi upodrumima zgrade uslijed ljetnih pljuskova. ObiËno bi to bilo za vikenda.Kad god je trebalo, bio je tu. A od Pere, iako se to nije moglo zakljuËiti ponjegovu izgledu, nitko nije znao viπe o sportu. Bilo kojem. Od atletike igimnastike do viπeboja i πaha. O nogometu, prije svega, naravno. KakoÊemo igrati sa ©panjolcima, pitao sam ga nedavno, uvjeren da Êe nam oviubaciti dva gola veÊ u prvih deset minuta utakmice. Oni vam πefe igraju beznapadaËa, imaju πest veznih igraËa i koËe igru. Lopta im se lijepi za noge, aliÊe ih BiliÊ i deËki uspjeti probiti. A kad se to dogodi, vidjet Êete kako Êe se©panjolci meusobno poËeti svaati. NeÊe im preostati niπta drugo nego danas ruπe i raËunaju da im neÊe suditi, jer su face. Pa ne mislite valjda damoæemo pobijediti? Moglo bi biti jedan nula za nas, ako sudac bude fer idosudi nam penal. A nema sumnje da Êe penala biti. Tako je govorio PetarPero Merkaπ, jedan od najboljih nogometnih struËnjaka koje sam poznavao.I to ne samo meu loæaËima, domarima i dostavljaËima. Strogi sudac mu to,meutim, nije uzeo kao olakotnu okolnost. SudaËke nadoknade nije bilo.Laku ti noÊ, Pero� V. LuliÊ

iz rada HND-a i SNH-aPiπe Ivo LuËiÊ


59NOVINAR

BROJ 6-8/2012

Glavni urednik VeËernjeg lista s kraja osamdesetih i poËetkadevedesetih godina Stjepan AndraπiÊ vjerojatno Êe u povijestinovinarstva ostati zabiljeæen kao Ëelni Ëovjek jedne novine koja seprodavala u najveÊoj tiraæi na ovim prostorima. Takva je tiraæadanaπnjim novinama nedostiæna, a s obzirom na to u kojem se pravcukreÊe novinarstvo, vjerojatno n i u buduÊnosti neÊe biti tako tiraænihnovina. O tajni takvog uspjeha s distance od viπe desetljeÊa, o stanju unovinarstvu, træiπtu i ostalome s njim je razgovarao Jozo PetriËeviÊ.

Kako i zaπto ste se odluËili za novinarski poziv?VeÊ u studentskim danima druæio sam se s novinarima Vjesnikovih

revija, jako dobar sam bio sa zamjenikom glavnog urednika VeËernjeglista Zdravkom Blaæinom. Vikendom sam Ëesto boravio kod roditeljau Varaædinu i druæio sam se s Marijem Porobijom i drugim novinarimatjednika Varaædinske vijesti. Bio sam vrlo dobar student i uz studijsam radio razliËite fiziËke i intelektualne poslove. Uvijek sam jakopazio da mi izvanstudijske aktivnosti ne ugroze studij.

U Zagrebu sam stanovao s novinarom Draganom ÆivanoviÊems kojim sam svakodnevno razgovarao o novinarstvu. VeÊ kao stu-dent πumarstva kao honorarni suradnik pisao sam za ©umarski list,neπto kasnije za Studentski list, Varaædinske vijesti, Ljubljanskidnevnik i VeËernji list. Urednici u tim redakcijama prihvatili su mekao honorarca, vanjskog suradnika. To je bila prekretnica jer samradio ono πto najviπe volim, a zaraivao sam novac za studij.

Treba li za novinarski poziv talent ili se sve moæe nauËitina fakultetu?Svakako, predispozicije su nuæne bez obzira na to je li kandidat

talentiran ili samo ima sklonost prema novinarstvu. Za dobitnukombinaciju uspjeπnog novinara potrebna je Ëitava lepezarazliËitih osobina i znanja, a prije svega velika upornost. Ja samu novinarstvo uπao kad je prosjeËni æivot novinara trajao 52godine. VeÊina tadaπnjih novinara nije doËekala mirovinu.Novinarstvo je stresan poziv. Pravi novinar nije Ëinovnik, on jenovinar i u snu. Urednik nazove u bilo koje doba i novinar moraiÊi na dogaaj. U svom novinarskom startu, a i kasnije, bio samsvjedok kako Ëesto mladi novinari, unatoË talentu, otpadaju zbogneispunjenih oËekivanja, a neki i zbog neprihvatljivih navika.Kolege su novinarstvo shvatili kao usputnu stanicu, oËekujuÊilagodan æivot, dobru zaradu za malo rada. Brzo su se razoËarali iodustali od tvrdog novinarskog kruha. Smatram da svaki novinar,uz veliku ljubav prema novinarstvu, svakako treba zavrπiti fakultetili steÊi neko drugo visoko obrazovanje. Mene je, nakon fakulteta,

intervju stjepan andraπiÊRazgovarao Jozo PetriËeviÊ

Hrvatskoj trebaju novi novinski projektiUzmemo li u

obzir sveokolnosti u

kojima rade,novinari su

odgovorniji dionaπeg druπtva.

Bilo bi dobro dajavni i druπtvenopriznati autoritetohrabri novinareu cjelini, oda im

priznanje za rad idoprinos

demokratizacijidruπtva. Nisu

novinari krivi πtosu mediji puni

tekstova i emisijao kriminalu u

druπtvu: tajkriminal realno

postoji i nisu gaizmislili oni

Posao glavnogurednika vrlo jekompleksan idinamiËan. Onmora bitiorganiziranaosoba. Dnevnotreba donijeti nadesetkeodgovornihponekad iizuzetno vaænihodluka. Treba bitiautoritet struke,objektivan irealan, nesklonredakcijskomfrakcionaπtvu,Ëovjek redakcijskekohezije. Moraimati osobnost itreba bitikarakternavertikala. Njegovaodluka unovinarskomposlu je zadnjajer, konaËno,glavni urednik jeodgovoran zaodnose uredakciji, ali i zasve objavljenetekstove

rad u Institutu nauËio racionalnom planiranju u upravljanjuprojektima, πto mi je pomoglo u buduÊim poslovima.

Dugi niz godina bili ste glavni urednik najtiraænijeg lista uzemlji. Dobar urednik je zapravo umjetnik?Dræim da ne treba biti umjetnik. Posao glavnog urednika je vrlo

kompleksan i dinamiËan. On mora biti organizirana osoba. Dnevnotreba donijeti na desetke odgovornih ponekad i izuzetno vaænih odluka.Treba biti autoritet struke, objektivan i realan, nesklon redakcijskomfrakcionaπtvu, Ëovjek redakcijske kohezije. Mora imati osobnost i trebabiti karakterna vertikala. Njegova odluka u novinarskom poslu je zadnjajer, konaËno, glavni urednik je odgovoran za odnose u redakciji, ali iza sve objavljene tekstove. Mislim da je kod VeËernjaka bilo dobro πto suglavni urednici, od prvog Stjepana Cerjana - Pube nadalje, uglavnombili novinari iz lista ili barem iz kuÊe Vjesnik. Taj kontinuitet, bezpresudnog uplitanja politike, smatam vrlo vaænim za stabilnost lista.

©to biste iz dugogodiπnjeg bavljenja novinarstvomvoljeli ponoviti?Mogu se prepustiti maπtanju? Teπko je ponoviti lijepe i ruæne okolnosti

koje su se dogodile u jednom novinarskom vijeku. Takve reprize nisumoguÊe. Ali da jesu, volio bih da se ponovi radna atmosfera u nekojbuduÊoj redakciji kakva je bila u VeËernjem listu kada je bio u zenitusvoga razvoja. Bez pretjerivanja, novinarski pogon 1984./89. radio jedanonoÊno. Imao je 16 izdanja, dnevna novinarska produkcija,ukljuËujuÊi i sva regionalna izdanja, bila je 72 tekstualne stranice.ProsjeËna godiπnja naklada 1986. bila je 365.895 primjeraka, a 1987.(godina Univerzijade) 370.120 primjeraka, list se svakodnevno tiskao u 3tiskare - u Zagrebu, Osijeku i Frankfurtu.

VeËernji list je u tom razdoblju stvaralo 266 zaposlenika, od toga215 novinara u srediπnjoj redakciji i u dopisniπtvima. Imali smo 820stalnih honorarnih suradnika u zemlji i inozemstvu (u veÊini zemaljau Europi, obje Amerike i u Australiji). U tom vremenu redakcijski inovinarski pogon veÊi od nas imala je samo beogradska Politika.

Tehnoloπki smo bili najmodernija redakcija u JugoistoËnoj Europi.Mlada ekipa novinara i informatiËara na Ëelu s Marojem MihoviloviÊemuspjeπno je, bez stresa, provela kompjutorizaciju redakcije. Socijalni ietiËki standard i uvjeti rada bili su jako visoki, a plaÊe najveÊe u branπi.Prestigli smo VeËernje novosti πto su izlazile u Beogradu i postalinajtiraæniji list u Jugoslaviji, a tadaπnja Politika poslala je svojudelegaciju u Zagreb da presnimi organizaciju i model VeËernjeg lista.

Tijekom duge novinarske karijere bilo je i teπkihtrenutaka. Kad vam je bilo najteæe?

U razdoblju 1980./81. pratila nas je velika nestaπica novinskogpapira. VeËernjak je izlazio na 20, 16, nekoliko puta Ëak i na 12stranica. Na kiosku smo izgledali jadno. Bojali smo se velikog padanaklade. Novinski papir je bio strateπki materijal koji se velikimdijelom uvozio po klirinπkim pravilima iz tadaπnjeg SSSR-a. Bilismo prisiljeni reducirati pojedine sadræaje i cijele rubrike. Zamislite,imali smo “listu Ëekanja” za objavu oglasa, a prednost za objavuimali su socijalni oglasni sadræaji i osmrtnice. To vam je isto kaoda novac bacate kroz prozor.

VeËernji list imao je u normalnim vremenima dopuπtenuremitendu 15 posto. U fazi nestaπice papira remitenda nije smjelaprijeÊi 10 posto tiskane naklade. Ako bi bila veÊa, smanjivala setiskana naklada lista.

»itateljima smo objaπnjavali svoje probleme, situaciju na træiπtu iapelirali da se strpe, da nam ostanu vjerni. UnatoË drastiËnom smanjenjuopsega lista, naklada je pala samo 6 posto.

Jeste li imali nevolja s vlaπÊu?Iskreno, bilo je i toga. Slavko ©ajber, na primjer, na sjednici

Gradskog komiteta SK Zagreba, bez razloga i argumenata prozvao jeredakciju. Rekao je: “Mi razgovaramo o tiraæi i gubicima lista Vjesnik.Zaπto? Zapitajmo se zaπto VeËernji list ima tako veliku tiraæu. Panormalno, zato πto podilazi malograanskom mentalitetu...” Nakontakve ocjene razne komisije SocijalistiËkog saveza i partije analiziralesu pisanje VeËernjaka. Komisija SSRNH i naπ IzdavaËki savjet utvrdilisu da ©ajber pretjeruje, a partijske su podræale ©ajberovu ocjenu.

Ili, nakon provedenog referenduma zaposlenika VeËernjeg lista oizlasku iz Vjesnikove kuÊe Drago DomitroviÊ (sekretar CK SKH)zatraæio je “preispitivanje” odluke o referendumu. »ak 91 postozaposlenika izjasnilo se za izlazak i osamostaljivanje VeËernjaka.DomitroviÊu je netko dostavio VeËernjakove dokumente, meu njimaje bio i naπ zahtjev za izradu kuÊne diobene bilance. Naπ je zahtjevbio shvaÊen kao razgradnja kuÊe Vjesnik.

A nevolje s pretpostavljenima?Pretpostavljena mi je bila samo Uprava kuÊe Vjesnik. VeËernji

je uglavnom bio u ulozi nezadovoljnika, jer koliko god da smozaradili, nikad nije bilo dosta. Imali smo nepravedni financijskikuÊni model raspodjele, tzv. zajedniËki proizvod, koji je preferiraoloπe na πtetu uspjeπnih poduzeÊa. To znaËi da VeËernji list kao novinenije bio samostalni proizvod, veÊ je zajedno s Vjesnikom, Sportskimnovostima i drugim edicijama bio tzv. zajedniËki proizvod. Izprihoda tog zajedniËkog proizvoda planirao se razvoj, plaÊali

troπkovi proizvodnje itd. Po tom modelu gubitke pojedinih poduzeÊau kuÊi Vjesnik plaÊala su poduzeÊa koja su ostvarivala dobit. Konkretno,u 1987. tiraæa je bila rekordna, puno smo radili za Univerzijadu, imalismo konkretne ugovore s Igrama, objavljivali smo posebnoUniverzijadino glasilo i Ëitav niz drugih informativnih usluga. Naπiljudi su bili involvirani u organizacijsku shemu Univerzijade. Te jegodine VeËernji list imao rekordan ukupni prihod, Ëak 173 milijunaDEM i znatnu dobit kakvu nije imala nijedna redakcija u cijeloj zemlji.

VeËernji list bio je tada snaæno, utjecajno, izuzetno bogato poduzeÊe,s velikom imovinom i uhodanim poslovanjem. Redakcija je bila kreativnai inovativna, mlada i kompaktna, æeljna potvrivanja. KuÊa Vjesnik jeimala 6050 zaposlenih, πto je bilo previπe i preskupo, neracionalno. Bilaje podijeljena na tri djelatnosti: izdavaπtvo, tiskarstvo i prodaju. VeËernjaksa svojim prihodom bio je jedan od snaænih stabilizatora kuÊe Vjesnik.

Kakvo je bilo tadaπnje medijsko træiπte?Druπtveni i drugi oblici æivota u zemlji bili su podreeni

ekonomskim moguÊnostima. Postojali su razvijeni i nerazvijenidijelovi tadaπnje zemlje. Novac se unutar dræave prelijevao poneekonomskim kriterijima, πto je izazivalo nezadovoljstva. Bilo jepuno neracionalnosti. Paradoksalno, ali istinito, recimo, svakarepublika imala je æeljezaru, bez obzira ima li pogon sirovina.Analogno, tako su funkcionirale i druge grane privrede pa i mediji.

Medijsko træiπte bilo je slabo. Istina, jedinstveno træiπte formalno jepostojalo, Vjesnik se mogao kupiti na manjem broju kioska u Beograduili u Skoplju slovensko Delo. Meutim, te prodane naklade izvan Hrvatskebile su minorne. Najbolje je prolazio VeËernji list koji se prodavao u oko12.000 primjeraka dnevno, najviπe hrvatskim vojnicima πirom zemlje.

Medijska scena u zemlji bila je πablonizirana. PolitiËka elita urepublikama imala je svoje medije, pisane i druge. Slovenija Delo,Hrvatska Vjesnik, Srbija Politiku, BiH Osloboenje, Makedonija NovuMakedoniju, Crna Gora Pobjedu. Svi ti mediji imali su dræavnupotporu. Objavljivali su saveznu politiËku informaciju, ali i tekstovekoji su oslikavali vlastite republiËke stavove i prilike. Novinari tihglasila nisu bili zabrinuti za plaÊe, ako ne bi zaradili novac, dala biga neka institucija ili dræava.

Tada joπ nije bilo Interneta, jakih portala, razgranate mreæeradiopostaja, lokalnih televizija i drugih informativnih kanala.

©iroko podruËje informativnih potreba graana, tzv. æivotnihinformacija, popunjavali su listovi kao πto su Ljubljanski dnevnik,VeËernji list, mariborska VeËer, VeËernje novosti, Ekspres politika itd.To su bile uglavnom tiraæne ili tiraænije novine.

Novinari (1985.)Novinari (1985.)Novinari (1985.)Novinari (1985.)Novinari (1985.)zagrebaËkogzagrebaËkogzagrebaËkogzagrebaËkogzagrebaËkogdijela redakcijedijela redakcijedijela redakcijedijela redakcijedijela redakcijeVeËernjeg listVeËernjeg listVeËernjeg listVeËernjeg listVeËernjeg list


61NOVINAR

BROJ 6-8/2012

BiografijaJedan od najvienijih

zagrebaËkih i hrvatskihnovinara i urednika,

ugledni izdavaË StjepanAndraπiÊ uæiva lijep ugled i

meu kolegama i meunajbliæim suradnicima. Naπ

gost-sugovornik, danasvlasnik i direktor

nakladnog poduzeÊaMasmedia u Zagrebu,

roen je 17. kolovoza 1941.u Vrbovu (KonjπÊina);

Diplomirao je na©umarskom fakultetuSveuËiliπta u Zagrebu.

Stalni radni odnos uVeËernjem listu 1. sijeËnja1971. Obavljao je sljedeÊeposlove:novinar: gradska

rubrikaunutraπnjopolitiËka

rubrika, urednik noÊnogizdanja,

unutraπnjopolitiËkerubrike, pomoÊnik izamjenik glavnog i

odgovornog urednika;glavni i odgovorni urednik

VeËernjeg lista: 1983. -1990. Osnovao 1990.

nakladniËko poduzeÊeMasmedia koje je do

lipnja 2012. objavilo 916izvornih i reprinta

poslovnih i struËnihknjiga, 80 CD-a struËnog i

znanstvenog sadræaja;osnovao je s njemaËkim

velikim nakladnikomstruËne Ëasopise: Graditelj,

CRO-Turizam, Instalater,Automobil Service,

Elektro, Trgovina i BeautyForum.

Kupio je 2004. listDnevnik, a kasnije ga

preimenovao u PoslovniDnevnik 2005. , dok je2006. pokrenuo portal

“poslovni.hr”, pokrenuointernetsku knjiæaru

“Izlog” i mjeseËni magazinInvestitor�

Spomenuli ste tua iskustva, jesu li vam pomogla?Prilikom ulaska u dogradnju lista od informatizacije do

organizacije i sadræaja prikupili smo razliËita inozemna iskustva.Posjetili smo viπe redakcija i novinski kuÊa u svijetu, razgovarali surednicima i novinskim developerima i dosta novih vienih rjeπenjaugradili u VeËernji list.

Bili smo u FAZ-u u Frankfurtu, Handelsblattu u Dusseldorfu,norveπkom Dagbladetu u Oslu, posjetili smo Dziennik Polski uKrakovu, ameriËki The Washington Post i New York Times, uLondonu Sun i News of the World i agenciju Reuters.

U veÊini tih redakcija osjetljive teme i podaci provjeravaju sekroz najmanje dva izvora, imaju redakcijske pravnike, simulirajunova redakcijska rjeπenja, a implementacija slijedi tek nakondubinski provjera.

»injenice i podaci o odreenom dogaaju provjeravaju se akotreba i viπe puta, i u svim novinama trebaju biti toËne. Profil novina -lijevi, desni ili centar - definira ureivaËka politika koja se realizirakroz komentar, osvrt i druge slobodne novinske forme. »itatelj znarazlikovati svjetonazorski profil lista i prema tom profilu Êe seopredijeliti - hoÊe li postati Ëitatelj ili ne. Optimalno razdoblje zapostupnu implementaciju novih ureivaËkih elementa u novukoncepciju i sadræaj dnevnog lista traje 2-3 mjeseca.

Novi ureivaËki koncept i realizacija provode se postupno - takoda ne πokiraju Ëitatelja.

Ako je potrebna πok-terapija, kaæu, onda je taj list veÊ pred propaπÊu.Uslijedile su ureivaËke promjene, odnosno novikoncept lista, praÊen disonantnim opaskama, zar ne?

Kolege, a i ja kao zamjenik glavnog urednika, uoËili smo daVeËernjaku trebaju ureivaËke promjene. Nakon isteka ©ubiÊevaosmogodiπnjeg mandata, 1983. kandidirao sam se i izabran sam zaglavnog i odgovornog urednika VeËernjeg lista.

Nalazili smo se na raskrsnici, raditi na stari naËin, πto bi joπ nekovrijeme prolazilo bez tiraænih i drugih posljedica, ili napraviti novuredakcijsku organizaciju i postupno bitno dograditi ureivaËkukoncepciju u baziËnom i regionalnom dijelu lista.

OdluËili smo se za novi koncept. Bilo je tu disonantnih opaski ipitanja, na primjer: “©to Êe nam to, ide nam dobro, zaπto remetitistabilno stanje, a πto ako ne uspijemo, to πto predlaæete je preskupo isl.” U otvorenoj raspravi, na redakcijskom kolegiju i na dugotrajnomsastanku svih zaposlenih, razuvjerili smo skeptike i dobili maksimalnupodrπku te mandat za postupne promjene.

IstraæivaËki odjel u kuÊi Vjesnik, na Ëelu s Vesnom Lamzom,istraæio je i uglavnom potvrdio naπe pretpostavke za buduÊuureivaËku dogradnju.

VeËernji list su dotad bile novine opÊeg tipa, koje su se baviletradicionalnim podruËjima æivota, pomalo konzervativne. Bili smoobiteljski list koji je tekstom trebao zadovoljiti sve Ëlanove obitelji. Sobzirom na strukturu Ëitatelja, bili smo vrlo oprezni, dozirali smopromjene i bez radikalnih zahvata prelazili na liberalniju koncepciju. Utom trenutku, meu ostalim, i zbog socijalne sigurnosti novinari sudolazili u list. Shvatili su da moramo raditi moderan, brz, sveprisutan,istinit i nadasve praviËan list. Kako bismo taj proces ubrzali, primili smou redakciju 20 novinara stipendista koji su bili pri kraju studija ili su tekzavrπili fakultet. Kad su ovladali najnuænijim novinarskim znanjem ialatima, rasporedili smo ih u razliËite rubrike. Svi su dobili mentore - ipolako smo ih pripremali za novinarske izazove na novoj ureivaËkojplatformi. Ukupni tadaπnji sadræaj lista upotpunili smo Ëlancima iztehnologije, informatike, medicine, raznih poslovnih podruËje kao πtosu financije, menadæment, marketing i sl. Eliminirali smo iz lista isprazniprotokol i sadræaj usmjerili prema pravim, æivotnim temama.

Kasnije se pokazalo da je to bio pun pogodak: baziËni dio listapostao je kvalitetniji i broj regionalnih izdanja poveÊali smo na 16,πto je podiglo nakladu lista.

Oko transformacije lista bila je angaæirana cijela redakcija.Promjene koncepcije sektorski su provodili Stjepan MaloviÊ, Ruæica

Cigler i Drago MigiÊ. Za operativne poslove u pojedinim rubrikama itematska podruËja bili su odgovorni Miodrag ©ajatoviÊ, Branko VukπiÊ,Maroje MihoviloviÊ, Branko LovriÊ, Bruno Suπanj, Vito AndriÊ, zajeziËna pitanja Slavko GrbeπiÊ - Jeæ do mirovine, Strahimir Primoraci Milan IvkoπiÊ, redizajn lista i grafiku Alojz ©evËik i Marijan Machala.

Da biste pridobili Ëitatelje, nudili ste obilje novosti -dodatne vrijednosti?Imali smo osnovnu logiku - informativno list mora imati sve πto

imaju i druge novine, a uz to joπ i neπto viπe. PoveÊali smo broj stranicai internom burzom ideja i kvalitetnim tekstovima nudili dodatnuvrijednost koju Ëitatelji nisu mogli dobiti u drugim medijima.Konkretno, to su bili razni tematski prilozi, nove rubrike i velik brojakcija u kojima su sudjelovali i Ëitatelji. U 1984. imali smo 256, a u1985. Ëak 340 razliËitih akcija. Pokrenuli smo dvadesetak veÊihdogaanja, na primjer: TuristiËku patrolu, Izbor najboljih poduzeÊeu Hrvatskoj, Nogometaπa godine, Sajam cvijeÊa, Koπarkaπa godine,Biciklijadu, Kulenijadu, VeËernjakove zvjezdice i dr. Svako od 16izdanja obvezno je imalo svoj lokalni akcijski program; npr. televizoru svaku πkolu, najbolji restoran, karavane naπih Ëitatelja na moreprigodom praznika, pomoÊ nezbrinutoj djeci i sl.

Projekte za te akcije osmiπljavali su pojedini urednici i naπimarketingaπi Davor Maul i ©ime Vlajki. Naπe najveÊe karavane zaDan æena ili za Prvi svibanj imale su i do petnaest autobusa (oko600 ljudi) koji su, uz naπ program na odrediπtu i dobar smjeπtaj,imali i viπednevni kvalitetni odmor. Naπi marketingaπi pronalazilisu sponzore za medicinsku opremu za lokalne djeËje bolnice upojedinim gradovima. VeËernji list bio je najveÊi sponzor DjeËjebolnice u KlaiÊevoj ulici u Zagrebu. »itatelji su te naπe akcijeprihvatili dobronamjerno i vjerovali su naπem listu.

Na marketinπkom planu, posebno na oglasima, uz regionalizacijusadræaja krenuli smo i u regionalizaciju oglasa, πto je daloiznenaujuÊi dobar rezultat. OglaπivaË, umjesto da plati za jednustranicu u cijelom listu oglasnog prostora, preraËunato 4000 eura,platio je za takav oglas u jednom i u dva izdanja tek 500-700 eura. Toje bio pun pogodak, odnosni isti smo prostor prodali nekoliko puta.

Kakvi su bili rezultati tog velikog i skupog napora?Prve vidljive rezultate transformacije lista imali smo 1984. sa

tiraæom od 342.500 primjeraka i tada smo postali najtiraæniji list uzemlji. VeÊ sljedeÊe, 1985., tiraæa je narasla na 351.895 primjeraka,a 1986. na 370.120.

Najbolji rezultat smo imali u Zagrebu. Osmo izdanje imalo je124.147 tiskanih primjeraka, a Plava devetka je bila pravi fenomen,izlazila je na zagrebaËko træiπte u 14 sati u prosjeËnoj nakladi od 38.264primjerka. U kuÊi Vjesnik iskamËili smo za dva zagrebaËka izdanja viπuplansku remitendu - 16 posto i tu remitendu smo morali odræavati.

Joπ bolji rezultat postigli smo s revijalnim subotnjim izdanjem- Zagreb: 194.238 primjeraka, a zemlja i inozemstvo: 201.643primjerka (ukupno cijeli list: 395.881 primjerak).

Ugasili su se u nas mnogi listovi - dnevni i tjedni. Je li,po vaπem miπljenju, trebalo ukinuti Vjesnik?Vjesnik je tragiËna medijska storija s puno varijabli koje su se

ispreplitale niz godina i u konaËnici gurnule poduzeÊe i list u steËaj.U 72 godine dugoj povijesti na stranicama lista objavljivalo jetekstove tisuÊe autora. List je bio medijska i kulturna institucija dabi na kraju zavrπio kao antiinstitucija. Vjesnikov krah je primjerviπegodiπnje manipulacije, neprirodne simbioze i postupne erozijenovinarske etike i vulgarne politike. Novine s velikim kulturnimnaslijeem i poduzeÊe s enormno velikom imovinom, razliËitarukovodstva razvlastili su i doveli na prosjaËki πtap. Ta rukovodstvapostavljala je politika, a ne Vjesnikovi novinari. U svakom sluËaju,kad se sve sumira, Vjesnikova rukovodstva nisu odgovorilaæurnalistiËkim, etiËkim i ekonomskim pravilima struke. Kad medijpostane instrument politike i izgubi vjerodostojnost, normalno jeda pada Ëitanost i gledanost, a time i prihod, i epilog je ukidanje

Glavni urediciGlavni urediciGlavni urediciGlavni urediciGlavni urediciVjesnikovihVjesnikovihVjesnikovihVjesnikovihVjesnikovihdnevnihdnevnihdnevnihdnevnihdnevnihnovina:novina:novina:novina:novina:Joæa Vrhovec,Joæa Vrhovec,Joæa Vrhovec,Joæa Vrhovec,Joæa Vrhovec,Milan BekiÊ,Milan BekiÊ,Milan BekiÊ,Milan BekiÊ,Milan BekiÊ,Davor ©oπiÊ iDavor ©oπiÊ iDavor ©oπiÊ iDavor ©oπiÊ iDavor ©oπiÊ iStjepanStjepanStjepanStjepanStjepanAndraπiÊAndraπiÊAndraπiÊAndraπiÊAndraπiÊ

Ima prostora za novi dnevni listJa mislim da ima. Odgovoriti negativno, bio bi statiËki. Od dobrih postoje bolji, a od boljih postoje joπ

bolji. Pobijedit Êe najbolji. A zaπto ja ne bih bio najbolji? To je akcelerator konkurentnosti. Zato mislim dakod nas, zbog aktualnog stanja novina, postoji prostor za nove novinske projekte i na magazinskom ina klasiËnom novinskom træiπtu. Hrvatsko medijsko træiπte je dosta specifiËno. Novinski kiosci izgledajubogato, ali kad se dublje analizira, vidljiva je velika uniformnost. Preteæno su to magazini koji sesadræajno preklapaju, nekvalitetni su i imaju male naklade. Mislim da ima prostora za dnevne novine.

Sredinom svibnja dobili smo od istraæivaËke agencije njemaËkog nakladnika novina narudæbu zaizradu studije i istraæivanja za dnevni list ozbiljnog profila. Poslali su nam model istraæivanja i mi smo potoj πpranci trebali doÊi do podataka za odluku o oportunosti pokretanja novog dnevnog lista i drugihproizvoda. Njihovo se istraæivanje temeljilo na 4 vaæna parametra i to: bruto druπtveni proizvod,obrazovna struktura populacije iznad 18 godina, godiπnji oglasni volumen specificiran na periodiku idnevni tisak i aktualna konkurencija novim proizvodima na hrvatskom træiπtu.

UnatoË velikom naporu nismo mogli doÊi do traæenih podataka. Kod nas nema razraenih podatakao strukturi i vrsti obrazovanosti, statistiËkim podacima o pojedinim medijima, indeksu Ëitanosti,remitendi, oglaπavanju i sl. Kad smo Nijemcima javili naπ problem, njihov specijalist dojurio je u Zagrebs opπirnim istraæivanjem o rumunjskim dnevnim medijima kao moguÊom usporedbom. Kupili smo odZavoda za statistiku statistiËke godiπnjake za zadnje trogodiπnje razdoblje koji su se uklapali u naπeistraæivanje. Uz struËnu pomoÊ njemaËkog kolege, prikupljenog statistiËkog materijala i drugih podatakaiz raznih redakcija, istraæili smo i dobili parametre za eventualno pokretanje projekta. StatistiËka greπkatog istraæivanja je Ëak 8 posto. Podaci ovakve naravi takoer ulaze u moguÊi dodatni posao jednogodjela za medijska istraæivanja pri Hrvatskom novinarskom druπtvu�

Lech Walesa iLech Walesa iLech Walesa iLech Walesa iLech Walesa iStjepan AndraπiÊ uStjepan AndraπiÊ uStjepan AndraπiÊ uStjepan AndraπiÊ uStjepan AndraπiÊ uVarπavi ispredVarπavi ispredVarπavi ispredVarπavi ispredVarπavi ispredbrodogradiliπta ubrodogradiliπta ubrodogradiliπta ubrodogradiliπta ubrodogradiliπta uGdanjskuGdanjskuGdanjskuGdanjskuGdanjsku

Anelko RunjiÊ, MilivojAnelko RunjiÊ, MilivojAnelko RunjiÊ, MilivojAnelko RunjiÊ, MilivojAnelko RunjiÊ, MilivojSolar i Stjepan AndraπiÊ -Solar i Stjepan AndraπiÊ -Solar i Stjepan AndraπiÊ -Solar i Stjepan AndraπiÊ -Solar i Stjepan AndraπiÊ -æustra rasprava oæustra rasprava oæustra rasprava oæustra rasprava oæustra rasprava ofinanciranju novinafinanciranju novinafinanciranju novinafinanciranju novinafinanciranju novina

Oton Gliha, JozoOton Gliha, JozoOton Gliha, JozoOton Gliha, JozoOton Gliha, JozoPuljizeviÊ i StjepanPuljizeviÊ i StjepanPuljizeviÊ i StjepanPuljizeviÊ i StjepanPuljizeviÊ i StjepanAndraπiÊAndraπiÊAndraπiÊAndraπiÊAndraπiÊ

Ranko MarinkoviÊ,Ranko MarinkoviÊ,Ranko MarinkoviÊ,Ranko MarinkoviÊ,Ranko MarinkoviÊ,dugogodiπnji vjernidugogodiπnji vjernidugogodiπnji vjernidugogodiπnji vjernidugogodiπnji vjerniËitatelj VeËernjegËitatelj VeËernjegËitatelj VeËernjegËitatelj VeËernjegËitatelj VeËernjeglistalistalistalistalista

Predsjednik FranjoPredsjednik FranjoPredsjednik FranjoPredsjednik FranjoPredsjednik FranjoTuman, DaliborTuman, DaliborTuman, DaliborTuman, DaliborTuman, Dalibor

BrozoviÊ, ZvonimirBrozoviÊ, ZvonimirBrozoviÊ, ZvonimirBrozoviÊ, ZvonimirBrozoviÊ, ZvonimirBaletiÊ i StjepanBaletiÊ i StjepanBaletiÊ i StjepanBaletiÊ i StjepanBaletiÊ i Stjepan

AndraπiÊ u razgovoru oAndraπiÊ u razgovoru oAndraπiÊ u razgovoru oAndraπiÊ u razgovoru oAndraπiÊ u razgovoru oizdavaπtvuizdavaπtvuizdavaπtvuizdavaπtvuizdavaπtvu

intervju stjepan andraπiÊ


63NOVINAR

BROJ 6-8/2012nove knjigeSentimentalnasjeÊanja na gradKnjiga “DubrovaËkispomenar - sentimentalnoputovanje sjeÊanjem nagrad” novinara VedranaBeniÊa predstavljena jejavnosti 8. kolovoza u AtrijuKneæeva dvora uDubrovniku

Vedran BeniÊ odazvao se davnom pozivu jednog od znamenitihdubrovaËkih “javnih likova”, Ëovjeka koji je odustao od sjajneznanstveniËke karijere da se ne bi (zauvijek) odvojio od Dubrovnika -treba vjerovati da Êe Dubrovnik posljednjih desetljeÊa, sa svim burnimmijenama, dozvati neke nove BeniÊe ... jer Grad koji je postao u-topos jedne kolektivne memorije opstaje u sjeÊanjima (i knjigama!)samo - istiËe u predgovoru akademik Luko Paljetak� (jp)

Poezija moslavaËke kekaviceNedavno je zagrebaËki Acumen objavio novu knjigu poznateknjiæevnice i ugledne novinarke Boæice Brkan “Pevcov korak / kajkavskiosebuπek za EU”. Prema miπljenju mnogih, ovo je do sada najboljeizdanje autorice koju su u antologije uvele upravo pjesme i priËenapisane na idiomu njezina rodnog Okeπinca, moslavaËke kekavicekoja danomice nestaje sa svojim govornicima. Brkanova, meutim,ne zastaje na sentimentu prema zaviËajnome govoru i na zaviËajnimtemama, nego stvara izuzetno zanimljive pjesme modernoga izriËajai o vrlo aktualnim temama. Pridonosi na taj naËin globalnoj kulturiosvjeπÊujuÊi i oplemenjujuÊi baπtinski osebuπek, miraz. Knjiga jepredstavljena 13. rujna u Galeriji Kriæ u istoimenoj opÊini. O kajkavskojpoeziji Boæice Brkana njena imenjakinja Boæica JeluπiÊ, izmeuostalog, je rekla: “Pjesnikinja Boæica Brkan, meπtrinja viËna peru, nezazire ni od kakva literarna posla. Piπe mnogo, piπe zauzeto i s ljubavlju,mijenja jezik i æanrove, no ono Ëemu ostaje vjerna sva ta desetljeÊa,od srednjoπkolskih dana do danas, jest njezin materinji, prvi, nasuπnikekavski jezik, donesen iz Moslavine, oplemenjen znanjem poljskoga,blago natrunjen govorom zagrebaËkog asfalta i prije svega -izvanredno uËinkovit kada ga ova vjeπta praktiËarka uporabi u

zamiπljenom obrascu pjesme.” NeÊemo gubiti vrijeme lamentirajuÊi o“poloæaju narjeËja”, niti je takvo πto bitno u ovoj literarnoj biografiji,na Ëijem poËetku stoji izvanredna knjiga “Vetrenica”,mnogo hvaljena u krugovima zaviËajnika i literarnihsladobizaca. U toj se “obiteljskoj arheologiji” BoæicaBrkan stabilno pozicionirala, ukotvila na zaviËajnomtlu, pustila propuh u “hiæu jezika” i napisala neke sjajne,antologijske pjesme. A pjesme su, katkad, poput biljakai stabala: posaene u dobroj klimi i na hranjivu tlu,puπtaju mladice, πumore, dozrijevaju, dadu se ubrati unekoj antologiji, Ëasopisu, u meukoriËju nove stihozbirke.Upravo to se netom dogaa: opseænija, guπÊa ali po zanosujednako vrijedna, pred nama je zbirka “Pevcov korak”, s podnaslovom“Kajkavski osebuπek za EU”, πto Êe reÊi da autorica svoje krepke iæivodajne rijeËi “prvoga jezika” smatra mirazom, popudbinom, znakomraspoznavanja i esencijalnom vrijednoπÊu koja doprinosi πarolikoj gomilinaroda, udruæenih u jednu zemljopisno-povijesno-kulturoloπkuinteresnu skupinu. I kao πto smo viπekratno tvrdili, dokazivali i uvjeravali,te osobnim primjerom kuπali utemeljiti, oËekujemo doista da se ostvarimoto malo je lijepo, da naπi bruπeni kamenËiÊi od rijeËi svijetle na tojstazi, dajuÊi nam raspoznatljivost, zasebnost, privlaËnost i moÊ otvaranjavrata uma i srca pomoÊu poezije, koja je vrhunac govora i vrhunacsuptilne ljudske komunikacije. Boæica Brkan gradi ponovno slikopis,æivu knjigu svojih djetinjih doæivljaja, razigranu, filmiËnu, natopljenumirisima, bojama, atmosferom kuÊe, dvoriπta, staje i sjenika, kuhinje,podruma, tavana, vrta, Ëreta, podbreæja, stazica, uliËica, cintora, πkole- svih onih toËaka odrastanja, svih kota koje je njezina duπa krupnookei æivahne djevojËice zadræala na okupu. S izrazitom topofilijom pjesnikinjapamti svoje moslavaËko gnijezdo, baπ kao πto to poentira Bachelard:“Taj je prostor doæivljen sa svim pristranostima imaginacije� (j)

Tekstovi smjeπteni izmeu korica ove knjige rijeËju i slikom podsjetniksu na onaj Dubrovnik koji postupno, po sili stvari i snagom nekeneumoljive volje koja se moæda moæe nazvati povijesnom, ustupa mjestodanaπnjem Dubrovniku. PromatrajuÊi sliËnosti izmeu onog i ovogDubrovnika, traæeÊi sukladnosti, BeniÊ sjetno uoËava razlike koje, bezobzira jesu li posljedica ljudskog upletanja ili uËinak vremena, u njemubude nostalgiju za Gradom πto ga nisu zidali samo Njarnjasi i zakonemu dali, nego je sav sazidan i od uspomena i sjeÊanja, po zakonimaspominjanja, a oni ne dopuπtaju olak zaborav, ne popuπtaju predlogikom sadaπnjeg vremena, æive od proπlosti, ali ne samo zato da jeveliËaju, nego i zato da ponude sve ono πto je u njoj upotrebljivo, i kaoopomena i kao naputak, za aktualnu sadaπnjost i skoru, neizbjeænubuduÊnost koja Êe jednom i sama biti proπlost i izvor novih, drukËijihuspomena i sjeÊanja za nove spomenare i nostalgiËare.

Vedran BeniÊ, meutim, nije nostalgiËar. On je zapravo tragalac,istraæivaË proπlosti, u neprestanoj pomnoj potrazi za zaboravljenimvremenom, vremenom koje, kako to vidimo i iz ovih dokaza, i nije joπsasvim iπËezlo nego se prikrilo, preobrazilo, prilagodilo novimubrzanjima prolaznosti, utoËiπte naπlo na mjestima nad kojim novovrijeme (kao da) joπ nema vlast. Velik je njegov osobni ulog u tomtraganju. Uporiπte mu je u neprestanoj fascinaciji duhom i duπom gradaDubrovnika, skladom i ljepotom njegovom, u divljenju i ljubavi -nemojmo se stidjeti toga svog osjeÊaja - prema ovom Gradu, koja se,kao i sve trajne ljubavi, zaËela joπ u djetinjstvu.

BeniÊ zalazi u DubrovaËki arhiv, prekopava po dokumentima, listastare novine, Ëita struËnu literaturu, iznalazi fotografije, njegovi supodaci pouzdani, postupci efektni - to su najËeπÊe zrcalno postavljeneslike-prikazi nekladaπnjeg i sadaπnjeg Grada, bez nametanja poruke.Ona se sama oblikuje. »italac donosi zakljuËke u skladu s mjeromsvoje upuÊenosti, svoga nostalgiËnoga erosa, svoje senzibilnosti. UzStradun kakav je nekad bio stoji Stradun kakav je danas, s uvidom umijene te jedinstvene ulice, æile kucavice æivota Dubrovnika koji sveviπe æivi æivotom drugih, a sve manje æivotom onih koji u njemu joπæive i æivljahu.

Knjiga Vedrana BeniÊa dragocjen je podsjetnik na proπle ljude, stvarii mnoge dogaaje, i one velike i one koji æive na samom rubu sjeÊanjaili su posve utonuli u gluh zaborav. Ova je knjiga palimpsest sjeÊanja.BeniÊ se sluæi i visokim i niskim, ne bavi se samo uzviπenim i paænjedostojnim osobama i pojavama, on zna i voli zaviriti i u duπu betula,zna se pozabaviti nezaboravnim a zaboravljenim, jedistvenimoriinalima, propitati se o fakinima, odvrtjeti role filma iz Drugogsvjetskog rata i one nakon njega, u izgubljenom kinu “Slavica”, mjestuna kojem su se zvijezde s filmskog platna divno druæile s onima sneba. Svaka nostalgija ima u sebi i æalac satire. BeniÊ ga ne skriva.Kad treba i gdje treba, a to mu je Ëesto potrebno, on je kritiËki oπtar iciniËno sarkastiËan, ali i blago nasmijan, huncutski vedar i zaigran.

Ozbiljnost ovoj knjizi daju i mnogobrojne biljeπke ispod crte,upuÊujuÊi na dodatnu, dopunsku literaturu o temi kojom se bavi tekst.Dobro je πto je autor u nju okupio svoje ranije tekstove, objavljene urazliËitim publikacijama, jer bi i oni ubrzo pali u zaborav. Ovako neÊe,kao ni dio sjeÊanja na Dubrovnik kakav je nekad bio. Jedino πto jegore od zaborava to je uæitak u zaboravu. Ova nam knjiga, naprotiv,pruæa uæitak prisjeÊanja. Zato je valja Ëitati s uæitkom, kolika god bilasjeta koja nas pritom obuzima. Dobro je πto je Vedran BeniÊ posluπaovapaj gospara dr. Cvijeta Joba: “DubrovËani, piπite memoare!” DuhDubrovnika je (joπ) æiv, kao i duh Hamletova oca.

medija. To se i u ovom sluËaju dogodilo - vlasnik je naprosto“potroπio” Vjesnik i eutanazirao ga.

Kome treba pripasti vrijedna Vjesnikova arhiva -dokumentacija?Dobro pitanje. Vjesnikova dokumentacija je vrlo vrijedno dobro. »ak

i naziv Vjesnikova arhiva nije toËan. Vlasnik tzv. Vjesnikove arhive -dokumentacije ne moæe biti list Vjesnik, ili netko tko misli da to moæe tektako prisvojiti. To je vlasniπtvo svih sudionika koji su u 70 proteklih godinagenerirali podatke u taj arhiv. To poËinje od ratnog Vjesnika, VeËernjeglista, Sportskih novosti i svih listova i magazina koji su bili unutarkoncerna Vjesnik. U to takoer ulazi nedavno loπe razdoblje πto ga jeVjesnik proveo u Narodnim novinama koje su ga utjerale u steËaj.

Svojatanje Vjesnikove dokumentacije, velike povijesne ikulturoloπke vrijednosti, je besmisleno.

Ta vrijednost treba pripasti svima, i to preko Hrvatskognovinarskog druπtva, kao zajedniËkom nazivniku svih sudionika ustvaranju te arhive- dokumentacije. Treba, takoer osnovati odjel, ilineπto sliËno, koji bi na komercijalnoj osnovi opskrbljivao sve traæiteljepojedinih podataka i drugih usluga o Vjesnikovu nakladniπtvu kao io drugim novinskim nakladnicima u Hrvatskoj. Taj bi odjel mogaobiti i centar za pojedine medijske analize, registar podataka onakladama za pojedine listove, oglasnim podacima za svaki medij,analiza ËitalaËke populacije pojedinih medija i drugih zanimljivihmedijskih podataka.

Sa stranica dnevnih pa i tjednih listova nestalo je πtoπta,gotovo i, primjerice, karikatura?U pravu ste. Karikatura je nedovoljno zastupljena u medijima, a ovo

je vrijeme izuzetno pogodno za karikaturu. Taj æanr novinarstva ponekadje ubojitiji od pisanog komentara. Karikatura oplemenjuje novine iËasopis. Ico Voljevica je umro i njegovog Grgu u VeËernjaku je uspjeπnonaslijedio PuntariÊev Felix. Kod Reisingerova ©tefeka je obratno, Vjesnikje ukinut. Umrli su ©evËik i GavranoviÊ. Urednici u nas vjerojatno nemajuosjeÊaj za karikaturu, smatraju je suviπnom i zato je nema u novinama.U inozemnim medijima je obratno, karikatura je shvaÊena kao vrijedannovinarski rad, sa svojim πarmom i ozbiljnoπÊu.

Jesu li novinari danas odgovorni?Mislim da uglavnom jesu. Uzmemo li u obzir sve okolnosti u kojima

rade, novinari su odgovorniji dio naπeg druπtva. »ak mislim da bi bilodobro i poticajno da javni i druπtveno priznati autoritet, prvi Ëovjekrelevantne dræavne institucije u ime te institucije, ohrabri novinare ucjelini, oda im priznanje za rad i doprinos demokratizaciji druπtva.Nisu novinari krivi πto su mediji puni tekstova i emisija o kriminalu udruπtvu. Taj kriminal realno postoji i nisu ga izmislili oni. Njihova je izadaÊa da to iznose u javnost. Æalosno je Ëuti i gledati pojedine osionepolitiËare kako se odnose prema medijima i javnosti. KonaËno, naπpoloæaj na svjetskoj rang listi novinarskih sloboda indikator je naπegstanja. To bi trebalo zabrinuti ne samo novinare, veÊ svakog Ëovjeka.Naπa strukovna organizacija, Hrvatsko novinarsko druπtvo treba otvoritirelevantnu druπtvenu raspravu o tome - i mijenjati stanje.

©to zamjerate sadaπnjoj generaciji novinara?Niπta im ne zamjeram. Novinarima je danas izuzetno teπko, rade

pod stresom, odgovorni su javnosti i redakcijama, egzistencija im jeugroæena. U stvari, novinarstvo je ugroæena profesija. Nije opÊa katastrofau tome πto su ranije ugaπeni neki listovi, poput Nacionala i nedavnoForuma i Vjesnika. Problem je u opÊem stanju i trendu ekspresno brzogekonomskog pogorπanja poloæaja postojeÊih medija. Pred ukidanjem je,koliko ja znam, joπ nekoliko medija, da ne govorim o lokalcima meukojima ih je mnogo pred ekonomskim krahom.

To znaËi da novinarima ukinutih medija predstoji burza rada. Uzoni novinara “slobodnjaka” konkurencija Êe biti veÊa i uslijedit Êedodatni pad cijene novinarskog rada.

Novinarima sugeriram πto viπe opÊeg i struËnog obrazovanja,ovladavanje novim tehnologijama. Jedino ih znanje i kvaliteta mogukoliko-toliko oËuvati u novinarskoj profesiji�

Ima li u nasnovinarstvobuduÊnost?

Ima, ali ne ovakvokakvo je danas. Ukupno

nakladniπtvo (novine iknjige) u tehnoloπkim je

previranjima i velikimekonomskim

poteπkoÊama. VeÊ danaskod nas klasiËne novine

ne mogu ekonomskipreæivjeti iskljuËivo od

vlastitog prihoda. Onemoraju izgraditi sustav

skupinekomplementarnih

projekata koji Êe, uznovine, generirati prihod.

Internet novine zasadimaju joπ manje πanse

za preæivljavanje.Obrazovni profil

novinara takoer Êe semijenjati, njegovo

danaπnje znanje jepreusko i nedostatno,

treba biti dublje,temeljitije i πire i prijesvega multimedijsko.Dræim da dolazi svijet

multimedijalnih platformikoje Êe stvarati, nositi i

prenositi razne vrstemedijskih sadræaja.

ZaËetak takvognovinarstva veÊ je

krenuo i kod nas�


65NOVINAR

BROJ 6-8/2012

Bruno Suπanj(1949. - 2012.)

Redove hrvatskog novinarskog druπtva napustio je 27. kolovozaove godine Bruno Suπanj, jedan od naπih najvienijih novinara iurednika. Bruno Suπanj roen je 17. sijeËnja 1949. godine uZagrebu. Diplomirao je na Fakultetu politiËkih nauka SveuËiliπta uZagrebu 1974. Prve radove objavio je u VeËernjem listu gdje jezapoËeo novinarsku karijeru, najprije kao vanjski suradnikpoËetkom 1971., a u stalnom radnom odnosu je od 19. studenoga1971.Najprije u Gradskoj rubrici prati zbivanja s razliËitih podruËjau gradu: obilazi gotovo sve opÊine, a redovito izvjeπtava i izSkupπtine grada i druπtveno-politiËkih organizacija. Objavio jenemali broj razgovora, intervjua, Ëlanaka i pisao o svim vaænimdogaajima toga vremena.U matiËnom listu i drugim izdanjimamatiËne kuÊe istiËe se sistematskim pisanjem. Okuπao se u svimformama izraæavanja i u tome je uspio ostvariti najviπi struËni domet.Reagirao je svojim istanËanim nervom jednako kad piπe o tzv. malimstvarima i problemima jednog dinamiËnog grada, kakav je Zagreb,kao i piπuÊi o velikim temama. Svakom zadatku i poslu prilazio jeodgovorno i struËno. Nikad nije doæivio demanti.Uz sve to, bio jeizuzetno cijenjen u svojoj radnoj sredini i zbog svog pozitivnog odnosaprema kolegama, poglavito prema struËnom usavrπavanju i afirmacijimladih æurnalista.Kao novinar vrlo je brzo izgradio vlastiti izraz kojise odlikovao jednostavnoπÊu, izvanrednom efikasnoπÊu i istanËanimosjeÊajem za specifiËna izraæajna sredstva.Isticao se i u radu svojematiËne kuÊe; u dva mandata bio je predsjednik RadniËkog savjetaOOUR-a VeËernji list te predsjednik Izvrπnog odbora RadniËkogsavjeta, a bio je zapaæen i u radu HND-a� (j.)

Virgil Kurbel(1920. - 2012.)

Otiπao je na poËinak u tiπinu mira Ëuveni publicist, antifaπistiËkiborac i novinar Glasa Slavonije, Vjesnika i VeËernjeg lista Virgil

Dragutin ©antoπi(1956. - 2012.)

Legendarni reporter VeËernjeg lista Dragutin ©antoπi poginuoje u prometnoj nesreÊi na radnom zadatku 17. rujna ove godine.

©antoπi je roen 7. travnja 1956. godine u Senkovcu pokrajSlatine. Novinarstvom se poËeo baviti krajem sedamdesetih godina- prve radove objavio je u Glasu Slavonije, na Radio Osijeku radioje od 1979. do 1986., kao i na Radio Zagrebu, a od 1980. do 1986.bio je stalni vanjski dopisnik agencije Tanjug.

Prije toga bio je ugledni omladinski rukovodilac, a radio jestanovito vrijeme na osiguranju imovine i osoba.

Prvog sijeËnja 1987. primljen je u stalni radni odnos VeËernjeglista, a s vremenom je postao πef dopisniπtva tog dnevnika uVirovitici. Uz πefovske duænosti bio je neumoran u pisanju.

Kolege za njega istiËu da je bio jedan od najproduktivnijih inajsvestranijih novinara dopisnika. Objavio je tisuÊe tekstova isnimio za potrebe matiËne redakcije, Vjesnika i drugih listova imedija desetak tisuÊa fotografija i fotoreportaæa. Bio je pojampravog “novinarËine”, uvijek na terenu, u potrazi za novom temom,spreman propitati svaku odluku lokalne i dræavne vlasti.

Osim πto je slovio za vrsnog novinara, reportera i fotoreportera,Dragutin ©antoπi izdaπno je pomagao mlaim kolegicama ikolegama.Od njega su toliko toga nauËili.

Ivan Kreutz(1935. - 2012.)

Ivan Kreutz bio je svestrani novinar. Napustio nas je 14. srpnjau 77. godini. Roen je 4. rujna 1935. u Zagrebu, maturirao naKlasiËnoj gimnaziji u Zagrebu i studirao na zagrebaËkom Pravnomfakultetu. Novinarstvom se poËeo baviti 1956. godine. Prvo kaosuradnik zagrebaËkog omladinskog lista Mladost i dopisnikljubljanskog tjednika Mladina.

Od 1957. godine zaposlen je kao novinar u dnevniku Vjesnik.PoËeo je u gradskoj rubrici, zatim je bio sudski reporter, a potomsuradnik u kulturnoj rubrici Vjesnika. Od 1964. radi u reviji Stu-dio, kao dio ekipe osnivaËa tada jedinstvene revije za televiziju,radio, film, kazaliπte i glazbu, a koja je bila pokrenuta u kriluNovinsko-izdavaËkog poduzeÊa Vjesnik (na inicijativu –oraZelmanoviÊa, koji je bio i njen prvi glavni urednik). Revija Studiodosegla je tada nakladu od 385.000 primjeraka, nikad premaπenrekord naklade listova na ovim prostorima (u to vrijeme glavniurednik Pero Zlatar).

U Studiju je obavljao razne novinarske poslove: novinar-pisac,urednik rubrika, πef-reporter, a posljednjih godina i zamjenikglavnog urednika.

Godine 1975. pokrenuo je mjeseËnik SAM svoj majstor,popularno-struËni i edukativni Ëasopis koji je koncepcijom i πirokimrasponom tematike znatno premaπivao uske okvire pojmasamograditeljstva. ZahvaljujuÊi toj Ëinjenici, mjeseËnik SAM naiπaoje na izuzetan prijem πirokog kruga Ëitatelja u Jugoslaviji, pogotovomeu mladima (hrvatski jezik nije bio prepreka Ëitateljima s drugihjeziËnih podruËja). U okviru djelatnost ove redakcije, kao direktori glavni urednik zasebne Radne jedinice SAM (u sklopu OURInformativno-revijalna izdanja Vjesnik), pokrenuo je i izdavaoËasopise koji su bili prvi svoje vrste u Jugoslaviji: Nautika, Skimagazin, Trend i Sam Express. Pokrenuo je takoer i Samovubiblioteku u kojoj je tiskano niz popularno-struËnih knjiga.

Sam svoj majstor oplemenio je vrhunskim tehniËkim znanjemnekoliko generacija na naËin na koji to, vjerojatno, nije uspjelo nijednom drugom mediju u Hrvatskoj.

PraktiËni savjeti i razne informacije vezane uz tehniku, odobrade drva do elektronike, zajamËili su da svatko tko je ikadaimao interesa za neko od brojnih podruËja SAM-a, prikupi veliki

Kurbel. Njegovom smrÊu HND ostalo je bez jedne plemenite duπe,ali i jednog velikog srca. Novinar Kurbel roen je 10. travnja 1920.godine u Osijeku. Maturirao je na OsjeËkoj gimnaziji 1939., studiraoje na Filozofskom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu.

Tijekom okupacije u Osijeku suraivao je s NOP-om kaoobavjeπtajac i u prikupljanju narodne pomoÊi, lijekova i municijeza partizane. Novinarstvom se poËeo baviti poslije osloboenja,najprije u Glasu Slavonije, od 15. svibnja 1945. do 31. sijeËnja 1959.godine, a od 1. veljaËe 1959. u VeËernjem je vjesniku te kasnije uVeËernjem listu gdje ostaje sve do umirovljenja 30. lipnja 1985.

Radio je u vanjskopolitiËkoj rubrici i ureivao Mali magazin,rubriku zanimljivosti iz svijeta, a pokrenuo je i mnoge nove, tadavrlo Ëitane rubrike. Suraivao je u OKU, Telegramu, Startu,Globusu, na Radio Zagrebu i u drugim medijima.

Kolege ga pamte, prije svega kao vrhunskog profesionalca -Ëovjeka πiroke kulture, neiscrpne energije, pristupaËnog i dragogdruga, skromnog i jednostavnog novinara. Novinarski posaoobavljao je odgovorno, struËno, temeljito, objektivno i provjereno.Nikada u karijeri nije doæivio ispravak. Pisao je leprπave reportaæete britke ekonomske, kulturne i politiËke osvrte i komentare.

Svoje veliko novinarsko iskustvo i znanje s ljubavlju je prenosiona mlae kolegice i kolege kad bi stupali na novinarsku scenu.

Autor je veÊeg broja publikacija i knjiga meu kojima“Hrvatska nad ponorima” 1952. godine i “RjeËnika suvremenognovinarstva” koji je 1974. godine trajno zabranjen rjeπenjemOkruænog suda u Zagrebu.

Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, meu kojima i nagradeDruπtva novinara Hrvatske za dramsku kritiku 1950. godine� (j.)

Bojan Karivan(1938. - 2012.)

Na svoj vjeËni poËinak otputovao je Bojan Karivan, novinar ipropagandist. Roen je u Zagrebu 4. srpnja 1938. godine.Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1965. iEkonomskom fakultetu sveuËiliπta u Zagrebu 1970.

Bio je svestrani novinar. U novinarstvu se okuπao kao studentjoπ 1958. u Narodnom sportu, pa kasnije u Sportskim novostima,Moto magazinu, zatim u Ëasopisu Zaposlena, a na kraju uPrivrednom vjesniku.

Prije toga radio je kao propagandist u Agenciji za marketingVjesnika, rukovoditelj sluæbe produkcije i organizator propa-gandnog tima. Bio je takoer glavni urednik struËnog Ëasopisa zakomuniciranje u marketingu Kreativne komunikacije.

UpamÊen je kao vrstan intelektualac i poliglot ‡ teËno je govoriofrancuski, engleski, talijanski i ruski, a za svoj predan rad dobio jebrojna priznanja i nagrade�

Draga Ungaro(1921. - 2012.)

Jedna od najstarijih hrvatskih novinarki Draga Ungaro napustilanas je 11. lipnja u 92. godini, nakon kratke i teπke bolesti.

Draga Ungaro je dugogodiπnja urednica kulturne rubrike Vjesnika,u kojem je provela cijeli radni vijek. Mnogi je pamte i kao sjajnureporterku, a njezine reportaæne serije: “Potomci slavnih ljudi”,“Njihovi univerziteti”, “Heroji u sjeÊanju svojih najbliæih”, “Oriinali,Ëudaci, veseljaci” bile su meu Ëitanijim πtivom u Vjesniku.

Bila je i specijalna dopisnica Vjesnika iz ©vedske, NjemaËke iMeksika, a sudjelovala je u pokretanju Vjesnikova priloga “Sedamdana”. Neumorna u osamdesetim godinama æivota, poËela je uËitiengleski, svladala kompjutorsku tehnologiju i odmah s lakoÊomzamijenila pisaÊi stroj kompjutorom.

Kako je Ëudan æivot. Cijelo vrijeme si vrstan novinar, a onda tepamte samo po jedno tekstu. Naime u novogodiπnjem broju Vjesnika,1988. /89., predloæila je da se spomenik banu JelaËiÊu vrati na svojemjesto!? Zbog intervencija odozgo, taj tekst nije izaπao tada, nikasnije u Oku i Startu kojima je nuen, veÊ ga je u rujnu 1989. nasvoju ruku u Nedjeljnom Vjesniku objavio Kreπo FijaËko. Kad jetekst objavljen, ZagrebaËki ogranak HSLS-a je 8. listopadaorganizirao na Trgu Republike potpisivanje peticije za rehabilitacijubana i njegove statue. Odazvalo se oko 70.000 graana i, morampriznati, kad sam vidjela tu golemu masu svijeta kako se slijeva naTrg, uhvatila me panika, pisala je Draga Ungaro. Zar je sve njihmobilizirao moj skromni Ëlanak od nekoliko novinskih kartica? Zagodinu dana sve je bilo gotovo - komadi rastavljenog spomenikaizvuËeni iz podruma Gliptoteke gdje su bili skriveni, na brzinu opetsastavljeni i ban se u listopadu 1990. sveËano vratio na mjesto nakoje je prvi put bio postavljen joπ 1866.

Nema ni Drage Ungaro, naæalost nema ni Vjesnika, ostao jesamo Ban na JelaËiÊ placu... (n)

Lidija PaviÊ(1956. - 2012.)

Novinarka Hrvatskog radija Radio Zadra Lidija PaviÊ preminulaje 11. kolovoza ove godine u 56. godini æivota. Roena je 9. sijeËnja1956., a veÊ je 1975. poËela raditi kao vanjski suradnik na RadioZadru, na kojem je 25 godina bila stalni novinar. Pisala je takoeri za VeËernji list, Narodni list i Slobodnu Dalmaciju. Radila je i kao

arhiv primjeraka magazina koji je bio prvi prema mnogoËemu. IvanKreutz nas je nauËio kako se ostvaruje uspjeh u struËnom, tehniËkomnovinarstvu i time nas je zaduæio zauvijek�(n)

Stjepan JaluπiÊ(1930. - 2012.)

Umirovljeni novinar Stjepan JaluπiÊ preminuo je u Varaædinu u82. godini æivota.

Novinarski posao poËeo je raditi u Varaædinskim vijestima, kojimaje ostao vjeran do svog umirovljenja, a niz godina obavljao je duænosturednika te dao veliki doprinos razvoju lista. Biti Êe upamÊen kaojedan od poznatih varaædinskih novinara, kao πto su, naæalost, danaspokojni Antun Golob i Boris Koæar, koji su afirmirali varaædinskonovinarstvo, a svoju su zavidnu profesionalnu novinarsku karijeruizgradili upravo u Varaædinskim vijestima.

Stjepan JaluπiÊ je i u mirovini uvijek rado navraÊao u svojunekadaπnju redakciju, a jedan od zadnjih posjeta upriliËio jeprilikom obiljeæavanja 65. obljetnice Varaædinskih vijesti, kada jeposjetio redakciju u novim prostorijama, te se prisjetio prvih“koraka” u æivotu i razvoju svog Varaædinca, kojemu je daonemjerljiv doprinos.

Kolega JaluπiÊ uæivao je lijep ugled meu ovdaπnjim novinarima,a za svoj rad primio je viπe nagrada, priznanja i odlikovanja�

profesor u zadarskoj TehniËkoj i Pomorskoj πkoli, bila jedugogodiπnja Ëlanica zbora Petar ZoraniÊ i viπe zadarskih klapa.

Vijest da je preminula draga kolegica, novinarka Lidija PaviÊ,pogodila je sve one koji su je poznavali jer uvijek je bila vedra,nasmijana i puna duha. Svojom vedrinom i dobrotom znala jeoraspoloæiti kolege koji su i po sedam sati sjedili u sudnici. Bila jedivna æena, majka, dobra kolegica. Ni kad se razboljela, nije sedala. Osmijeh nije silazio s njezinih usta.

Joπ od 1975. godine, kad je doπla na zadarski radio, Lidija PaviÊneumorno je pratila kulturne dogaaje u Zadru, u Ëemu je nijesprijeËila ni teπka bolest, unatoË kojoj se vratila i nastavila raditi svedo smrti. Ove je godine trebala proslaviti jubilarnih 25 godina rada.

Lidija PaviÊ majka je dvoje djece. Zavrπila je studij engleskog italijanskog jezika, te je jedno vrijeme radila kao nastavnica, nonajviπe je voljela pjevati, od zbora ZoraniÊa do slavne postaveZadranki i ostalih æenskih klapa, pa na svim novinarskimdruæenjima. Nitko kao Lidija PaviÊ nije pamtio dogodovπtinezadarskih novinara iz onih lijepih vremena kada je to bila profesijabez stresa i strahova. (n)

in memoriam in memoriam


67NOVINAR

BROJ 6-8/2012in memoriam

Salih ZvizdiÊ(1926. - 2012.)

Joπ jedna istinska hrvatska novinarska legenda otiπla je uvjeËnost. Umro je slavni novinar Vjesnika Salih ZvizdiÊ.

Roen je 2. travnja 1926. godine u Bijeljini, u NOB-u, usamoborsko-jastrebarskom odredu, sudjelovao je od lipnja 1944.,bio je i politiËki delegat voda, a dobio je i Ëin poruËnika.

Poslije osloboenja 1945. zavrπio 7. i 8. razred Partizanskegimnazije Marπala Tita u Zagrebu. U Vjesnik dolazi 1. oæujka 1947.kao privredni novinar, postaje prvi urednik zagrebaËke rubrikedo 31. svibnja 1949. kad prekida radni odnos i upisuje se na fakultet.Diplomirao je na Prirodoslovno-matematiËkom fakultetuSveuËiliπta u Zagrebu 1965.

Za vrijeme studija honorarno je radio za VUS u kojem je 10.kolovoza 1956. stupio u stalni radni odnos gdje je kao reporterzaposlen do 1973. Potom prelazi u redakciju Vjesnika u kojoj je ostaodo odlaska u mirovinu 1. rujna 1988. Pisao je o raznovrsnim temamaiz zemlje i svijeta. Putovao je u viπe od dvadeset zemalja na razliËitimkontinentima. Meu ostalim, napisao je putopise iz Juæne Amerike,Australije, Sahare, o safariju ispod Kilimandæara itd.

Ivo MaroviÊ(1929. - 2012.)

Joπ jedna hrvatska novinarska snimateljska legenda otiπla je uvjeËnost - umro je sjajni, nezaboravni filmski i tv-snimatelj IvoMaroviÊ. Roen je u Mravincima 25. listopada 1929. godine, zavrπioje osnovnu i zanatsku πkolu te postao elektromonter. Mladost gaje odvela na filmsko snimanje u Austriju (1953.), Ëime je njegovaprofesija odreena, prvo kao filmskog osvjetljivaËa te asistentakamere joπ od oæujka 1957., a od 1964. i kao snimatelja i reporterau Informativnom program TV Zagreb.

RadeÊi desetljeÊima na TV Zagreb, MaroviÊ je postao jedan odnajboljih i najvienijih TV snimatelja. Tonski snimatelj par excel-lence. Bio je ljubimac novinara koji su ga najviπe traæili i koji su snjim najradije suraivali. Snimio je bezbroj dokumentarnih emisija,reportaæa, vijesti, a njegova kamera biljeæila je i aktivnosti naπihdræavnika, kulturnih radnika, ali i uglednih stranih gostiju.

Bio je struËno osposobljen za rukovanje kamerom u tehniËkom istvaralaËkom postupku koji se naziva snimanje slike. Fenomenalnoje suraivao i s urednicima, redateljima i scenaristima.

Ogledao se i u igranom filmu gdje je sjajno suraivao sredateljem u reæijskoj i stilskoj koncepciji djela, zatim sascenografima i ostalim sudionicima stvaranja filmskih projekata.

Dobitnik je brojnih nagrada matiËne kuÊe i HND-a�

Drago Bujan(1944. - 2012.)

Nakon duge i teπke bolesti u 68. godini umro je 29. srpnjadugogodiπnji novinar, πahista i prevoditelj u kuÊi “Vjesnik” DragoBujan . Novinar i prevodilac Drago Bujan roen je 27. listopada1944., Novigrad Podravski, Koprivnica.Diplomirao je naElektrotehniËkom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu. Od 1963.honorarno surauje u “Sportskim novostima” u rubrici malisportovi, a u “VeËernjem listu piπe o znanosti I tehnici.

Nakon povratka iz JNA stalno se zapoπljava u “Sportskimnovostima” 15. rujna 1969. te radi u rubrici meunarodnog sportaod 1969. do 1973. Potom prelazi u redakciju “VeËernjeg lista”, gdjenajprije kao suradnik a poslije i kao urednik, piπe za vanjskopolitiËku rubriku. Godine 1977. postaje zamjenik, a od 1984. do1988. je glavni i odgovorni urednik “Vikenda”. Nakon toga od 1.listopada 1988. organizira i razvija suradnju vjesnikovihinformativno revijalnih izdanja s Radio televizijom Zagreb.

Bio je jedan od najboljih urednika “Vikenda”, svaku ideju iprijedlog je sasluπao do kraja i onda izrekao svoju ocjenu. Pomagaoje mladim novinarima u njihovom usavrπavanju nesebiËno imprenoseÊi svoje znanje. MirnoÊu i staloæenost valjda treba uz svojuprirodu zahvaliti i πahu. Istodobno je imao dovoljno strpljenja zaprevoenje knjiga, i to ne beletristike nego kompjutorskeliterature� ( j)

Bio je prvi urednik inozemnog VUS-a. Napisao je 6 monografijaradnih organizacija. Istodobno, u druπtveno-politiËkoj aktivnostibio je viπe puta Ëlan radniËkog savjeta, izvrπnog odbora sindikatate predsjednik komisije za Juænu Ameriku, Skupπtine Maticeiseljenika Hrvatske. Primio je Ëetiri puta nagrade Druπtva novinaraHrvatske, a odlikovan je dva puta Ordenom zasluga za narod, 1945.i 1961. Pisao je sjajne reportaæe, feljtone, putopise, britkeekonomske i politiËke komentare temeljito i vrlo odgovorno - nanajviπoj profesionalnoj razini� (p.)

Tomo ViËiÊ(1941. - 2012.)

Dugogodiπnji karlovaËki novinar i urednik, suradnik KAportalaTomo ViËiÊ preminuo je 6. rujna u 72. godini æivota nakon kratkei teπke bolesti, a pokopan je 8. rujna na gradskom groblju Dubovacu Karlovcu. Tomo ViËiÊ rodio se 28. sijeËnja 1941. godine u Zagrebu.UËiteljsku πkolu zavrπio je 1961. u Karlovcu, a na Viπoj πkoli zaorganizaciju rada pri Narodnom sveuËiliπtu “Moπa Pijade” uZagrebu diplomirao je 1982. godine.

Od 1970. do 1976. radio je kao referent Mjesne zajednice uSkupπtini opÊine Karlovac. Prve novinarske radove objavio je joπ1968. u KarlovaËkom tjedniku, a od 1976. surauje s VeËernjimlistom. Tomo ViËiÊ u VeËernjak dolazi 1978. godine kaoprofesionalni novinar i ondje je od 1986. do mirovine voditeljkarlovaËkog dopisniπtva.

KarlovËani ga pamte po brojnim tekstovima i kolumnama. Od2007., kao umirovljenik, bio je urednik KarlovaËkog dnevnika, ajedno je vrijeme radio i kao kolumnist KarlovaËkog tjednika.

Istodobno, KarlovËani ga poznaju i pamtit Êe ga po satiriËnimkolumnama “∆oπkar”, “KarlovaËka glasna πaputanja”, “Strπan” idrugima. ViËiÊ je veliki angaæman imao i kao Ëlan ratne redakcijeKarlovaËkog tjednika tijekom Domovinskog rata kao i Hrvatskogradija Karlovac. Posljednje novinarske Ëlanke objavio je nakarlovaËkom portalu KAportal� (j.)

Svugdje je stizao - i to ga je veselilo. Stekao je nemali brojprijatelja u svim druπtveno-politiËkim, kulturnim i umjetniËkimorganizacijama, kao i u sluæbi unutarnji poslova i pravosudnimtijelima. Na mnogim dogaajima iz takozvane crne kronike bio jebræi od policije, a toga nema bez dugogodiπnjeg stvaranja mreæeneformalnih novinarskih izvora.

Istodobno, veoma se angaæirao i u druπtveno-politiËkom æivotusvoje komune, ali i u novinarskoj organizaciji gdje je obavljaoduænost predsjednika virovitiËkog ogranaka Hrvatskog novinarskogdruπtva. UpamÊen je takoer kao istinski borac za dignitetnovinarske profesije radeÊi savjesno, poπteno i odgovorno� (p.)


Documents

VukπiÊ: nestao humor iz novina Kako su padale plaÊe ... · u proπlom broju, pa do EPH i komercijalnih televizija poput RTL i TV Nove o kojima Êemo tako er pisati kao i o ostalim