VRSTE I KARAKTERISTIKE CILJEVA UORGANIZACIJISEMINARSKI RADSarajevo, april 2013.S A D R A J1. UVOD42. TA JE ORGANIZACIJA?53. CILJEVI ORGANIZACIJE73.1. Strateki ciljevi103.2. Taktiki ciljevi153.3. Operativni ciljevi154. ZAKLJUAK16LITERATURA17Ciljevi su neophodni u svakoj oblasti gdje performanse i rezultati direktno i vitalno utiu na opstanak i prosperitet organizacije.Peter F. Drucker1. UVODSve organizacije imaju razliite vrste ciljeva. Organizacijski ciljevi predstavljaju eljena stanja stvari ili eljene rezultate koje organizacije poku avaju ostvariti i posti i. Ideja o organizacijskim ciljevima ima dugu historiju u ekonomiji. Prema tome, klasini poloaj odnosno ciljeve organizacije postavlja sam poduzetnik odnosno vlasnik. Meutim, postoje mnoge organizacije koje se temelje na tome da vie lanova organizacije donose odluku o ciljevima.Kod veine organizacije, ciljevi se stalno mijenjaju, te lanovi organizacije moraju biti blagovremeno obavijeteni o istima. Ti ciljevi mora ju biti jasni, prihvatljivi i realni, kako bi se isti mogli i ostvariti. Ciljevi bi ponajprije morali biti motivirajui za zaposlenike, jer oni u biti i predstavljaju glavnu karikuru u svakoj organizaciji, jer ako iste zaposlenici ne prihvate moe doi do mnogih negativnosti u procesu ostvarivanja prvobitno zacrtanih ciljeva.Ciljevi su stanja prema kojima su usmjerene sve aktivnosti organizacije, odnosno to su take kojima organizacija tei. Najzna ajnija podjela ciljeva organizacije je ona, gdje se ciljevi dijele prema znaaju, a to su:Strateki ciljevi, Taktiki ciljevi i Operativni ciljevi. 42. TA JE ORGANIZACIJA?Rije organizacija potie od grkih rijei ergon, organon to u prijevodu zna i rad, alatka, sprava, itd. Meutim, organizacija u biti znai spajanje pojedinih dijelova u radnu cjelinu koja slui razliitim podrujima drutvene djelatnosti.Organizacija je svjesno koordinirani socijalni entitet sa relativno definiranim granicama, koji funkcionira na relativno kontinuiranoj osnovi, da bi se postigao cilj ili grupa ciljeva.1Postoje mnoge definicije pojma organizacije. Chester Bernard je definisao organizaciju kao sistem svjesno koordiniranih aktivnosti dvaju ili vie osoba. Hari Das je rekao da je organizacija apstraktna drutvena cjelina, odnosno organizirana grupa od dva ili vie ljudi koja se okupila kako bi postigla odreene ciljeve. Prema Howard E. Aldrich, organizacija moe biti koncipirana kao skup pojedinaca koji namjeravaju ostvariti unaprijed definisane ciljeve organizacije.U sustini organizacija predstavlja odre eni sistem koji je stvoren radi postizanja odreenih ciljeva. Ona takoe predstavlja sistem na osnovu koji pojedinac ostvaruje ciljeve upotrebom odreenih resursa.Rijeju organizacija praktiki danas oznaavamo sljedee2:neki organizacijski subjekat; neku drutvenu ili drutveno-tehni ku strukturu u smislu povezivanja elemenata; usklaeno dinamiko djelovanje tokom vremena u velikoj mjeri organizaciji daje svojstvo promjenjive tvorevine. H.Muratovi, S.Softi, Organizacija vodi za predavanje i vjebe , Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2005., str. 7 Z.Hadiahmetovi , S.Softi, D.Kulovi , Organizacija, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2008., str. 31 5Svaka organizacija, ako eli uspjeti na tritu, mo ra imati viziju, misiju i ciljeve. Ova tri faktora su usko povezana te je njihova veza prikazana na slici 1.Slika 1. Povezanost vizije, misije i ciljeva organizacijeVizija predstavlja pogled u budunost i pokazuje nam ta bi organizacija mogla posta ti u budunosti. Vizija mora da bude privlana, mogua, pogodna za komunikaciju, itd. Misija organizacije je ono to elimo da organizacija bude . Misija je u sutini svrha za koju odnosno razlog zbog kojeg organizacija postoje.Prema profesorima Charles W. L. Hill-u i Garteh R. Jones-u mnoge firme svoje izjave misije prave na osnovu tri elementa: (1) izraz krajnje vizije ili misije (2) izraz koji indicira kljunu filozofsku vrijednost u koju su se menaderi zavjet ovali i koja ima uticaja na odluke koje oni donose, i (3) artikulacija kljunih ciljeva u koje menadment vjeruje i koji su kon zistentni sa vrijednostima u koje su se menaderi zavjetovali. 33 D.ehi , Z.Rahimi, Menadment , Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2009., str. 7663. CILJEVI ORGANIZACIJEOrganizacijski ciljevi su eljena stanja odnosno eljeni rezultati koje organizacija, kroz svoje poslovanje, nastoji ostvariti. U uslovima sve vee kompleksnosti i turbulentnosti sredine ciljlevi postaju primarna planska odluka, prema kojima se vri usmjeravanje i koordiniranje njenih aktivnosti.Interesantno je i Magyarevo prouavanje pojma cilja, kod ega on utvruje da se kod cilja radi4:o unaprijed stvorenoj predodbi (zamisli) o stanju kojemu treba teiti, o namjeri i volji da se pokrenu akcije, o duhovno spoznatoj i prihvaenoj vrijednosti objekta postavljenog ciljem, o nagovjetaju smjera kojim treba i i i o podacima o stanju kojeg elimo posti i ili o ve prijeenom putu. Ciljevi organizacije su primarne planske odluke kojima se usmjerava funkcionisanje organizacije. Kao takve, oni predstavljaju orijentir za funkcionisanje organizacije u cjelini. Istovremeno, oni su i orijentir za ponaanje svakog lana organizacije pojedinano, odnosno svihlanova organizacije sveukupno posmatrano. Ovo stoga to lanovi organizacije, iako imaju svoje (specifine) ciljeve, moraju u svom ponaanju respektovati c iljeve organizacije u kojoj rade.4 M.ugaj, J.ehanovi , M.Cingula, Organizacija, Tiva, Varadin 2004., str. 867Prema Magyar-u hijerarhija ciljeva izgleda ovako5:Vrhovni ciljevi (oberste Ziele) ine vrh piramide i podreeni su svrsi. Moemo ih definirati i kao temeljne politike ciljeve poduzea; Glavni ciljevi (Hauptziele) vrlo su vani ciljevi i obuhvaaju niz podreenih ciljeva; Meuciljevi (Zwischenziele) sadre u stvari tri cilja, naime, gornji i donji, pa su na taj nain zaista meuciljevi; Pojedini dijelovi cilja (Teilziele) u stvari su etapni ciljevi. literaturi se naje e nalaze sljedee podjele ciljeva6: prema nivou organizacije, ciljevi se diferenciraju na: korporativne ciljeve, ciljeve poslovnih jedinica i ciljeve poslovnih funkcija; prema znaaju ciljevi se razlikuju na: strategijske ciljeve, taktike ciljeve i operativne ciljeve. prema vremenskoj dimenziji ciljevi se diferenciraju na: dugorone, srednjorone i kratkorone; prema prioritetu realizacije ciljevi se dijele na: opstanak i razvoj organizacije; prema mogunosti kvantifi kacije ciljevi se mogu podijeliti na: kvantitativne (opipljive) ciljeve i kvalitativne (neopipljive) ciljeve; M.ugaj, J.ehanovi , M.Cingula, Organizacija, Tiva, Varadin 2004., str. 86 Ranko Lonarevi, Menadment , Univerzitet Singidunum, Beograd 2007., str. 82 8prema nosiocima (subjektima) u organizaciji ciljevi se dijele na: organizacijske ciljeve, grupne ciljeve i pojedinane ciljeve. Izmeu svih ciljeva postoji odreena meusobna zavisnost, odnosno meu njima postoji odreeni hijerarhijski odnos.U literaturi se esto mogu pronai mnoge karakteristike koje se tiu odreenih ciljeva. Naje e se spominju sljedee karakteristike ciljeva: relevantnost, ostvarljivost odnosno realnost, preciznost formulacije, mjerljivost, kompatibilnost sa drugim ciljevima, itd.Ciljevi moraju imati sljedee karakteristike7:izazovnost, tj. da djeluju motivaciono na menadere i zaposlene na ostvarenje rezultata i da doprinesu razvoju i jaanju menaderskih vjetina i vjetina drugih zaposl enih; ostvarljivost, tj. da pored izazovnosti, ciljevi moraju biti realni i ostvarljivi u prostoru i vremenu, sa raspoloivim resursima uz adekvatan nap or menadmenta i zaposlenih u organizaciji; specifinost i mjerljivost, to podrazumijeva da ciljevi budu jasni, mjerljivi i razumljivi za menadere i zaposlene; vremenska definisanost, to podrazumijeva da ciljevi budu eksplicitno vreme nski defi nisani, tj. odreeni kada rezultati treba da budu dostignuti; relevantnost, odnosno vanost ciljeva za ostvarenje organizacione vizije, misije i korporativnih strategijskih ciljeva, i u tom smislu utvrde menaderski okvir odgovornoosti i vjetina. 7 Ranko Lonarevi, Menadment , Univerzitet Singidunum, Beograd 2007., str. 839Moemo konstatovati da organizacije imaju mnoge cil jeve koji menaderima slue za obavljanje mnogobrojnih menaderskih aktivnosti. Me utim, najznaajnija podjela ciljeva je prema znaaju istih, a to su:strateki ciljevi, taktiki ciljevi i operativni ciljevi. Ciljevi moraju biti mjerljivi, da se mogu ostvariti i da su realni. Moraju biti kvalitativno, kvantitativno i vremenski izraeni. Me utim, osnovne dimenzije ciljeva su atribut, indikator i vrijeme.Primjer8:Do 20.12.2006. godine (vremenska dimenzija) 90 % svih managera (indikator) mora proi test usavravanja i obrazovanja (atribut). Ostvariti (at ribut) na kraju godine (vrijeme) prinos od 15 % na investiciju (indikator).3.1. Strateki ciljeviStrateki ciljevi su ciljevi najvie razine. To su ciljevi koji utjeu na sveukupnu ivotnu sposobnost i pravac razvoja te predstavljaju translaciju strateke vizije u zadane okvire djelovanja organizacije. Strateki ciljevi trebaju operacionalizirati strateko usmjerenje i definiraju se kao eljena budu a stanja koja organizacija namjerava ostvariti uz racionalnu upotrebu raspoloivih resursa. Strateki ciljevi se trebaju postavljavati za relativno dua vremenska razdoblja.8 http://hr.wikipedia.org/wiki/Ciljevi_%28ekonomija%29 (Posjeeno, 19.04.2013. godine)10Postavljanje ciljeva je proces odreivanja glavnih podruja rada koji se mogu kontrolisati i koji mogu biti vremenski odreeni. Strateki ciljevi su nuni za donoenje strate kih odluka, jer se njima utvruje pravac kojim e se organizacija kretati, daje se okvir za poduzimanje stratekih akcija i definiraju mjere strateke uspjenosti. On i su vaan faktor planirane strategije i trebaju obuhvatiti njezine krucijalne elemente.U postavljanju stratekih ciljeva ne mora se uvijek koristiti top-down pristup, u kojem odreivanje i distribucija ciljeva poinje s vrha organizacijske piramide. U poslovnoj praksi, za organizaciju koje karakterie ve a razina decentralizacije i participacije na niim organizacijskim razinama, mogue je prihvatiti i bottom-up pristup utvrivanja ciljeva.Strateki ciljevi trebaju biti zahtjevni, izazovni i ambiciozni, i trebaju biti u skladu sa svim potencijalima sa kojima raspolae organizacija. Ne smiju biti, meutim, nerealni i neostvarivi, sve u skladu sa raspoloivim resursima i sposobnost ima.Dobro razvijeni strateki ciljevi treba da su 9:jasni, prihvatljivi, fleksibilni, dostini i treba da podstiu na aktivnost. Strateki ciljevi moraju da budu jasni, odnosno cil jeve moraju da razumiju svi uposlenici organizacije. Jer razliito tumaenje moe dovesti do konfuzije i neefikasnosti. Tak oer ciljevi moraju biti mjerljivi, jer uposlenici moraju biti upoznati sa time do koje su razine doli u ostvarivanju svojih ciljeva.Kako bi se ciljevi organizacije uspjeno postigli i realizovali isti moraju biti prihvatljivi. Ciljeve moraju prihvatiti uposlenici organizacije, odnosno zaposlenici moraju osjetiti da su odgovorni za njihovo dostizanje, jer je to jedini nain da zaposlenici budu usmjereni na ostvarivanje ciljeva.9 D.ehi , Z.Rahimi, Menadment , Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2009., str. 8211Strateki ciljevi treba da su fleksibilni jer je put do njihovog dostizanja determinisan unutranjim snagama i prilikama iz okruenja. Kada se okolnosti promjene bilo da su posljedica izmjenjenih internih sposobnosti ili eksternih promjena, preduzee mora da se prilagoava tim izmjenjenim uslovima.10Strateki ciljevi moraju tako er biti podsticajni i realni. Znai da ciljevi moraju podsticati na aktivnost, na maksimalno i efektivno iskoritavanje svih resursa organizacije kako bi se dostigli planirani ciljevi. Takoer, ciljevi moraju biti realni, jer nerealni ciljevi mogu dovesti do mnogih problema u organizaciji, od stresa kod zaposlenih, loih me uljudskih odnosa, pa do odustajanja od izvrenja ciljeva.Razlikuju se dvije vrste ciljeva dugoroni i kratkoroni. Kratkoroni ciljevi fokusiraju panju organizacije na potrebu da odmahpobolja performans e i rezultate. Dugoroni ciljevi su oekivana stanja kojae uslijediti ako menaderi svoje teku e aktivnosti stave u funkciju dostizanja tih eljenih stanja. 11D.ehi , Z.Rahimi, Menadment , Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2009., str. 83 Ibid., str. 84 12Podruje primjeneStrateki ciljevi i pokazatelji uspjenostistratekih ciljevaDugoroni opstanak i rast organizacije uveliko zavisi od ostvarenih profita. U stratekifokusiranim organizacijama glavni ciljevi obino se izraavaju u pokazateljimaProfitabilnostrentabilnosti vlastitoga kapitala (ROE), rentabilnosti imovine (ROA), neto profitnojmari (ROS), zaradi po dionici (EPS) ali i drugim m jerama profitabilnosti. Ne trebazaboraviti ni mjere relativne profitabilnosti koje upuuju na konkurentsku prednost.Strateki ciljevi mogu reflektirati i rast profitab ilnosti u viegodinjem razdoblju.Trini i konkurentskiRast prihoda od prodaje i jaanjekonkurentskog poloaja, porast apsolutnog irelativnog trinog u e a, ulazak na nova trita i potpuno nove djelatnost i, otvaranjepoloajnovih distribucijskih kanala vanisuu strategijam a organizacija. Horizontalnaintegracija putem spajanja i pripajanja takoer moe osnaiti konkurentski poloaj.Vea efikasnost poslovanja treba ponajprije rezultirati porastom produktivnosti,redizajniranjem organizacije i poslovnih procesa, outsourcingom i drugimaktivnostima. Vea razina produktivnosti gotovo je uvijek jedan od glavnih ciljevaEfikasnost poslovanjaorganizacije. Produktivnost se moe mjeriti brojemproizvedenih proizvoda vezano uzneki od angairanih faktora (npr. broj zaposlenih isl). Smanjenje karta i broja albikupaca takoer su neke od mjera poveanja efikasnosti. Poveanje produktivnostivezano je uz smanjenje trokova i moe znatno utjec ati na poveanje profitabilnosti.Tehnoloke i inovacijskeStrateki ciljevi trebaju reflektirati tehnoloki p oloaj organizacije. Organizacija trebaizabrati strateki put: biti tehnoloki lider ili s ljedbenik. Oba pristupa mogu bitisposobnostiuspjena, ali zahtijevaju razli ite strategije. Takoer, inovacijska intenzivnost mjerenana razliite naine vaan je dio stratekih ciljeva.Ciljevi vezani uz usavranje zaposlenika i osnaiva nje intelektualnog kapitala imajustrateki karakter. Zadovoljni i odani zaposlenici vaan su faktor uspjeha organizacije.Ljudski resursiPruanjem prilika za obrazovanje i hijerarhijsko na predovanje unutar organizacije,boljih uvjeta rada i vee participacije - postie se ve e zadovoljstvo zaposlenika. To jenuno jer nezadovoljni i demotivirani zaposlenici t eko mogu biti oslonac uimplementaciji strategije.Poloaj organizacije uOrganizacija se mora ponaati odgovorno i drutveno korisno. Osim ekoloke svijesti iciljeva vezanih uz ue e u odrivomdrutvenomrazvoju, organizacija cilje ve nadrutvuovom podruju moe ostvarivati humanitarnim djelovanjem, razno vrsnim donacijama ipodrkom u razvoju drutva i lokalne zajednice.Eminentni profesor i konsultant Piter Draker (Peter F. Drucker), koga mnogi oznaavaju ocem modernog menadmenta, govore i jo pre vie od etiri decenije o razvojnim strategijskim ciljevima u poslovanju organizacije, sugerisao je da se oni postave u osam kljunih oblasti12:Poloaj na tritu: ue e na tritu, usluge potroa ima, razvoj proizvoda i trita; 12 Branislav Mai , Menadment principi, koncepti i procesi , Univerzitet Singidunum, Beograd 2010., str. 18013Inovacije: inovacije na proizvodima i uslugama, inovacije u organizacionim vetinama i aktivnostima ; Produktivnost: efikasno kori enje resursa na proizvodnji rezultata; Fiziki i finansijski resursi: razvoj izvora finansiranja, efikasno kori enje finansijskih resursa, razvoj izvora snabdevanja, efikasno kori enje fizikih resursa; Profitabilnost: utvrivanje ciljeva za povrat, tj. prinos na uloena sre dstva kao mera razliitih indikatora (ROI, ROE, stopa profita, itd.), profitabilnost za podrku svih ciljeva organizacije , profitabilnost kao podrka opstanku i razvoju organ izacije; Performanse i razvoj menadera: razvoj menadera i performansi kroz razvojne progra me i ciljeve, kao mere performansi; Performanse i stav radnika: razvoj vetina i stavova radnika kroz aktuelne, spe cifine mere performansi (ostvarenja); Drutvena odgovornost: odgovornost za uticaj na zajednicu i drutvo. 143.2. Taktiki ciljeviTaktike ciljeve definiu top menadment i srednji (eng. middle) nivo menadera, a usmereni su na ostvarenje rezultata u specifinim divizionim ili funkcionalnim jedinicama organizacije. Taktiki ciljevi su po pravilu srednjoronog karaktera, a esto se oznaavaju i kao poslovni ciljevi ili funkcionalni (ili pak divizioni) ciljevi13.Primjer taktikog cilja:Smanjenje trokova zaduenosti za 7%, Otvaranje novih prodajnih slubi u Zapadnoj Evropi u narednih 25 mjeseci, Instaliranje raunovodstvenog sistema u naredne dvije godine, itd. Operativni ciljevi Operativne ciljeve utvruju menaderi srednjeg i prvog nivoa (eng. first-line manageres), a njima se definiu specifi ni ciljevi za ostvarenje na nivou odeljenja, i individualni ciljevi u okviru funkcionalnih jedinica ili poslovnih diviziona. Operativni ciljevi se esto oznaavaju i kao ciljevi orijentisani na zadatak (eng. task-oriented goals), a po svom karakteru su kratkoroni.14Primjer operatvinih ciljeva:Poveati produktivnost usluga na recepciji (hotelski smjetaj) za sve goste u okviru 10 minuta od dolaska, Smanjiti operativne trokove za 10%, Poveanje rezervisanja za 6%, itd. Branislav Mai , Menadment principi, koncepti i procesi , Univerzitet Singidunum, Beograd 2010., str. 180 Ibid., str. 181 154. ZAKLJUAKOrganizacija je struktura odnosa, utjecaja, ciljeva, uloga, aktivnosti, komunikacija i drugih faktora koji postoje kada ljudi rade skupa. Svaka organizacija ima svoje ciljeve, odnosno nastoji da upotrebom svih resursa koje ima na raspolaganju da ostvari to ve u profitabilnost, efikasnost u radu, bolje mjesto na tritu, itd.Dugoroniji ciljevi i smjernice su vani kako bi se osigur alo postizanje odrivog rasta i profitabilnosti. Bez dugoronih ciljeva posao moe biti veoma kratkoro an. Ciljevi moraju biti mjerljivi, ostvarivi i realni.Ciljevi su postavljeni za razliite razine unutar organizacije. Tri osnovne razine ciljeva su strateki, takti ki i operativni ciljevi. Strateki ciljevi su cilje vi postavljeni od strane top menadmenta i organizacije. Njihov fokus je obi no na irokim, op im pitanjima. Taktiki ciljevi, za razliku od stratekih, utvr uju se u sklopu srednjeg menadmenta. Njihov fokus je na tome kako operacionalizirati radnje potrebne za postizanje stratekih ciljeva. Operativni ciljevi su postavljeni za nie razine menadera. Fokusirani su na kratkorone probleme koji su povezani s taktikim ciljevima.16LITERATURAKnjige:Branislav Mai , Menadment principi, koncepti i procesi , Univerzitet Singidunum, Beograd 2010. Devad ehi , Zijada Rahimi, Menadment , Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2006. Devad ehi , Strateki menadment , Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2002. Hasan Muratovi, Senad Softi, Organizacija vodi za predavanja i vjebe , Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2005. M.ugaj, J.ehanovi , M.Cingula, Organizacija, TIVA, Varadin 2004. Ranko Lonarevi, Menadment , Univerzitet Singidunum, Beograd 2007. Z.Hadiahmetovi , S.Softi, D.Kulovi , Organizacija, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2008. Internet:http://hr.wikipedia.org/wiki/Ciljevi_%28ekonomija%29 http://www.introduction-to-management.24xls.com/en104 17