HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE

VODIČ O PRAVIMA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA GENERACIJSKE

SOLIDARNOSTI I DOPLATKA ZA DJECU

2014.

Zagreb, prosinac 2013.

SADRŽAJ

UVOD 3

1. MIROVINSKO OSIGURANJE

• Osigurane osobe i utvrđivanje svojstva osiguranika 4

• Mirovinski staž 7

• O pravu na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu 8

• O pravu na invalidsku mirovinu i profesionalnu rehabilitaciju 12

• O pravu na obiteljsku mirovinu 16

• Naknada zbog tjelesnog oštećenja 19

• Određivanje mirovine 20

• Isplata mirovine 22

• Prava prema posebnim propisima 23

• O mirovinskim pravima osoba

koje su radile u inozemstvu i Europskoj uniji 25

2. DOPLATAK ZA DJECU

• O pravu na doplatak za djecu 27

• Pravo na doplatak za djecu unutar Europske unije 29

3. ONLINE USLUGE

• e-Prijave 30

• Elektronički zapis – zamjena za radnu knjižicu 30

• Upiti na evidencije 30

4. VAŽNIJI PROPISI MIROVINSKOG OSIGURANJA I DOPLATKA ZA DJECU 32

3

UVOD

Obvezno mirovinsko osiguranje u Republici Hrvatskoj obuhvaća osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) i osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup).

Mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti je dio sustava mirovinskog osiguranja u kojem se osiguranicima na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj nastanka rizika starosti, smanjenja radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika prava.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nadležna je ustanova za ostvarivanje prava isključivo iz sustava generacijske solidarnosti (I. stup) i doplatka za djecu.

U mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) osiguran je isti krug osoba koje imaju svojstvo osiguranika u I. stupu, ali koje su na dan početka primjene II. stupa (1. siječnja 2002.) ili u trenutku stupanja u osiguranje (zaposlenje ili samostalna djelatnost ili prema drugoj osnovi) bile mlađe od 40 godina, kao i osobe koje su u 2002. bile starije od 40 a mlađe od 50 godina života, ako su se odlučile za osiguranje u II. stupu. Osobe koje su 1. siječnja 2002. imale navršenih 50 godina života osigurane su samo u I. stupu.

Obvezno mirovinsko osiguranje financira se doprinosima osiguranika, poslodavaca po stopi od 20% iz plaće odnosno osnovice osiguranja i iz državnog proračuna. Za osiguranike osigurane u oba stupa plaća se doprinos od 15% za prvi i 5% za drugi stup, a za osiguranike koji su osigurani samo u prvom stupu svih 20% doprinosa uplaćuje se u taj stup. Za naplatu doprinosa nadležno je Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava.

4

OSIGURANE OSOBE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA OSIGURANIKA

U mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti obvezno su osigurane sve radno aktivne osobe po različitim osnovama, kao što je radni odnos, obavljanje profesionalne ili druge djelatnosti, obrta, trgovine i dr.

To su:

• zaposleni i s njima izjednačene osobe (osobe imenovane na određene dužnosti i dr.)

• osobe koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom stručnom osposobljavanju za rad

• osobe koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa

• pripadnici samostalnih djelatnosti (obrtnici, trgovci pojedinci, odvjetnici, javni bilježnici i dr.)

• poljoprivrednici

• ostale skupine osoba (članovi uprave trgovačkih društava, vrhunski sportaši, njegovatelji HRVI-a, roditelji njegovatelji i dr.) i drugi.

Na osobni zahtjev, obvezno je osiguran i nezaposleni roditelj koji obavlja roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta.

Za slučaj smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja nastalih zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti također su osigurani:

• učenici i studenti za vrijeme praktične nastave

• osobe na izdržavanju kazne za vrijeme rada

• osobe koje sudjeluju u spašavanju od elementarnih nepogoda i dr.

5

Nakon prestanka obveznog mirovinskog osiguranja, u roku od 12 mjeseci moguće je osigurati se na tzv. produženo osiguranje, koje je dobrovoljno i kojim se nastavlja osiguranje, bez ograničenja1.

Svojstvo osiguranika utvrđuje se na osnovi prijave na osiguranje. Prijavu podnosi:

• poslodavac osiguranika, odnosno obveznik doprinosa ili

• osiguranik sam, kada je sam obveznik plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Prijava se podnosi područnoj službi/uredu/ispostavi Zavoda, nadležnoj prema sjedištu poslodavca ili njegove podružnice (za zaposlene), odnosno mjestu prebivališta ili obavljanja djelatnosti, a rok za prijavu na osiguranje je 24 sata od nastanka činjenice na temelju koje se uspostavlja osiguranje (sklapanje ugovora o radu, početak obavljanja samostalne djelatnosti i dr.).

Zavod osiguraniku na njegovo traženje izdaje potvrdu o navršenim razdobljima osiguranja, a elektronički zapis o razdobljima osiguranja osiguranik može sam izraditi na korisničkim internetskim stranicama Zavoda, dostupnim na www.mirovinsko.hr, uz odgovarajuće korisničko ime i lozinku (koje može dobiti u svim područnim službama i uredima Zavoda podnošenjem zahtjeva, uz predočenje osobne iskaznice).

E - prijave

Usluga e-prijave omogućuje poslodavcima, obveznicima podnošenja prijave na mirovinsko osiguranje, jednostavnije poslovanje, uštedu vremena i podnošenje prijave brže, izravno iz vlastitog ureda ili doma, 24 sata dnevno i u vrijeme koje njima odgovara.

Usluga e-prijave dostupna je preko internetskih stranica Zavoda www.mirovinsko.hr, a dopunjuje klasičan način podnošenja prijave (na šalteru) mogućnošću podnošenja elektroničkim putem, što je važno s obzirom na to da je rok za prijavu 24 sata.

1 Produženo osiguranje moguće je ostvariti prema uredbama EU i nakon prestanka osiguranja u državi članici EU, odnosno državi s kojom je sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju.

6

Obveznici s više od 3 zaposlena dužni su prijave podnositi elektroničkim putem. Prijelazni rok za usklađivanje s elektroničkim načinom predaje prijava je tri mjeseca od 1. siječnja 2014.

Preduvjet za korištenje aplikacije je registracija korisnika u Zavodu i posjedovanje čip kartice (Smart card) s pripadajućim čitačem ili USB tokenom na kojem je pohranjen kvalificirani poslovni certifikat koji je izdala Financijska agencija (FINA).

Korištenjem usluge e-prijave, elektroničkim putem može se podnijeti:

• eM-1P - Prijava o početku osiguranja • eM-2P - Prijava o prestanku osiguranja • eM-3P - Prijava o promjeni tijekom osiguranja • eM-11P - Prijava o početku poslovanja obveznika doprinosa • eM-12P - Prijava o prestanku poslovanja obveznika doprinosa • eM-13P - Prijava o promjeni podataka obveznika doprinosa

Obveznici u sustavu e-prijava mogu ovlastiti treću stranu, primjerice računovodstveni servis koji posjeduje kvalificirani certifikat, da Zavodu u njihovo ime i za njihov račun podnosi e-prijave.

Kako i gdje do usluge e-prijave?

Preduvjet za korištenje usluge je registracija korisnika u Zavodu i posjedovanje čip kartice (Smart card) s pripadajućim čitačem ili USB tokenom na kojem je pohranjen kvalificirani poslovni certifikat koji je izdala Financijska agencija (FINA).

Pristupni list za otvaranje korisničkog računa dostupan je u rubrici E-prijave na internetskim stranicama Zavoda www.mirovinsko.hr te ga je nakon popunjavanja putem računala potrebno potpisati, ovjeriti i predati na najbliži šalter područne službe/ureda/ispostave Zavoda.

U slučajevima kada korisnik posjeduje poslovni certifikat FINA-e koji sadrži OIB (izdan nakon 11. ožujka 2013.), a ujedno je i ovlaštena osoba za zastupanje obveznika doprinosa, Pristupni list je moguće potpisati i predati elektroničkim putem, bez dolaska na šalter Zavoda.

Kontakt za dodatne informacije: e-prijave@mirovinsko.hr

7

MIROVINSKI STAŽ

Mirovinski staž je skupni naziv za razdoblja provedena u obveznom mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju (staž osiguranja) i za razdoblja provedena izvan osiguranja koja se pod određenim uvjetima priznaju u mirovinski staž (poseban staž).

Stažem osiguranja smatra se razdoblje koje je osiguranik proveo nakon navršene 15. godine života u obveznom mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju. U staž osiguranja računa se razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom prema propisima o radu, odnosno posebnim propisima. Kao puno radno vrijeme računa se i rad zaposlenog roditelja koji radi s polovicom punoga radnog vremena, nakon proteka obveznoga rodiljskog dopusta, zbog pojačane brige i njege djeteta, roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju te radnika koji rade sa skraćenim radnim vremenom prema posebnim propisima.

U staž osiguranja računa se i razdoblje koje je osiguranik proveo na profesionalnoj rehabilitaciji, razdoblje korištenja naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad, razdoblje u kojem su isplaćeni drugi dohodci za koje je plaćen doprinos za mirovinsko osiguranje te pod određenim uvjetima i razdoblja provedena izvan zaposlenja.

Staž osiguranja ostvaren u jednoj kalendarskoj godini može iznositi najviše 12 mjeseci.

Iznimka je staž osiguranja s povećanim trajanjem (svakih 12 mjeseci računa se kao 14, 12 kao 15, 12 kao 16 ili 12 kao 18 mjeseci), a ostvaruje se po osnovi rada na osobito teškim i za zdravlje štetnim radnim mjestima ili zanimanjima.

Samostalnim obveznicima doprinosa staž osiguranja računa se pod uvjetom da su plaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje, a prema potvrdi Porezne uprave koja je od 1. siječnja 2003. nadležna za naplatu doprinosa.

Osobama koje ostvaruju tzv. drugi dohodak prema poreznim propisima, a obuhvaćene su obveznim mirovinskim osiguranjem, staž osiguranja računa se za svaku godinu na osnovi primitaka iz te godine, preračunavanjem prema prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj u toj godini.

8

O PRAVU NA STAROSNU I PRIJEVREMENU STAROSNU MIROVINU

Starosna mirovina

Pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža (uvjeti na snazi do 31. prosinca 2030.).2

U prijelaznom razdoblju do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi:

GODINA OSTVARIVANJA

PRAVA

PROPISANA STAROSNA DOB

- ŽENE- godine mjeseci

2014. 61 0 2015. 61 3 2016. 61 6 2017. 61 9 2018. 62 0 2019. 62 3 2020. 62 6 2021. 62 9 2022. 63 0 2023. 63 3 2024. 63 6 2025. 63 9 2026. 64 0 2027. 64 3 2028. 64 6 2029. 64 9

2 U razdoblju od 1. siječnja 2031. uvjet starosne dobi povećava se za tri mjeseca svake godine sve do 31. prosinca 2037., a od 1. siječnja 2038. pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik s navršenih 67 godina života, bez obzira na spol.

9

Prijevremena starosna mirovina

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik stječe kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža (uvjeti na snazi do 31. prosinca 2030.).3

U prijelaznom razdoblju od 2014. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi i manjim mirovinskim stažem:

PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA ZA ŽENE

GODINA STAROSNA DOB MIROVINSKI STAŽ 2014. 56 god. 31 god. 2015. 56 god .i 3 mjeseca 31 god. i 3 mjeseca 2016. 56 god. i 6 mjeseci 31 god. i 6 mjeseci 2017. 56 god. i 9 mjeseci 31 god. i 9 mjeseci 2018. 57 god. 32 god. 2019. 57god. i 3 mjeseca 32 god. i 3 mjeseca 2020. 57 god. i 6 mjeseci 32 god. i 6 mjeseci 2021. 57 god. i 9 mjeseci 32 god. i 9 mjeseci 2022. 58 god. 33 god. 2023. 58god. i 3 mjeseca 33 god. i 3 mjeseca 2024. 58 god. i 6 mjeseci 33 god. i 6 mjeseci 2025. 58 god. i 9 mjeseci 33 god. i 9 mjeseci 2026. 59 god. 34 god. 2027. 59god. i 3 mjeseca 34 god. i 3 mjeseca 2028. 59 god. i 6 mjeseci 34 god. i 6 mjeseci 2029. 59 god. i 9 mjeseci 34 god. i 9 mjeseci

Visina mirovine trajno se umanjuje za svaki mjesec ranijeg ostvarivanja prava prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu (65 godina, odnosno starosna dob koja je propisana za žene u prijelaznom razdoblju do 2029. godine), i to:

3 U razdoblju od 1. siječnja 2031. uvjet starosne dobi povećava se za tri mjeseca svake godine sve do 31. prosinca 2037. Od 1. siječnja 2038. pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik s navršenih 62 godine života, bez obzira na spol.

10

• s navršenih 35 godina mirovinskog staža - za 0,34% po mjesecu • s navršenih 36 godina mirovinskog staža - za 0,32% po mjesecu • s navršenih 37 godina mirovinskog staža - za 0,30% po mjesecu • s navršenih 38 godina mirovinskog staža - za 0,25% po mjesecu • s navršenih 39 godina mirovinskog staža - za 0,15% po mjesecu • s navršenih 40 godina mirovinskog staža - za 0,10% po mjesecu.

Prijevremenu starosnu mirovinu bez umanjenja stječe osiguranik s navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja i osiguranik koji je, nakon prestanka osiguranja zbog stečaja, neposredno prije ispunjenja uvjeta za prijevremenu starosnu proveo najmanje dvije godine kao nezaposlena osoba prijavljena službi nadležnoj za zapošljavanje.

Ostvarivanje prava

Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik stječe od dana kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu, s tim što se pravo na mirovinu može ostvariti tek nakon prestanka osiguranja (zaposlenje, obavljanje obrtničke ili poljoprivredne djelatnosti i dr.).

Iznimno, osiguranik koji na temelju izmijenjenog ugovora o radu nastavi raditi do polovice punog radnog vremena može i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu.

Kako i gdje ostvariti pravo?

Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva područnoj službi/uredu/ispostavi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osobe koja podnosi zahtjev. Ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna služba ili ured na čijem je području bilo posljednje osiguranje.

Zahtjev za priznanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu može se podnijeti najranije mjesec dana prije prestanka osiguranja (stjecanja prava).

Ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga idućeg dana nakon prestanka osiguranja. Ako je od prestanka osiguranja prošlo više od šest mjeseci, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva te za šest mjeseci unatrag.

11

Radi bržeg ostvarivanja prava na mirovinu, u Zavodu se može pokrenuti i tzv. postupak pretkompletiranja. Budućim umirovljenicima je omogućeno da dvanaest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu obavijeste Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu te tako brže ostvare svoje pravo kada podnesu zahtjev za mirovinu.

12

O PRAVU NA INVALIDSKU MIROVINU I PROFESIONALNU REHABILITACIJU

Za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

• postojanje djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti • uvjet staža.

Djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti može nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika još nije nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, a osiguranik s obzirom na svoju starosnu dob te zdravstveno stanje, naobrazbu i sposobnost može raditi "na prilagođenim poslovima" u odnosu na poslove koje je radio do smanjenja radne sposobnosti i za koje se utvrdi promjena u preostaloj radnoj sposobnosti, jer mogu raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične stručne spreme, koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima.

Potpuni gubitak radne sposobnosti je definiran je kao trajni gubitak sposobnosti za svaki rad, bez preostale radne sposobnosti.

Uvjet staža

Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.

Kao radni vijek uzima se broj punih godina od datuma kada je osiguranik navršio 20 godina života do datuma nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Osiguraniku koji je nakon navršene 20. godine života završio preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij (viša stručna sprema stečena prema ranijim propisima) radni vijek računa se od navršene 23. godine života, a osiguraniku koji je završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij (visoka

13

stručna sprema stečena prema ranijim propisima) od navršene 26. godine života.

Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za razdoblje koje je osiguranik:

- proveo na odsluženju vojnog roka

- bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje.

Iznimno, za osiguranike kod kojih potpuni gubitak radne sposobnosti nastane prije navršene 30 odnosno 35 godine života blaži je uvjet mirovinskog staža (jedna odnosno dvije godine staža osiguranja).

Osiguranik kod kojega je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao kao posljedica radnje za koju je pravomoćnom presudom osuđen za kaznena djela protiv Republike Hrvatske i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom ne stječe, odnosno gubi pravo na invalidsku mirovinu ostvarenu na temelju tog djelomičnog odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti s prvim danom idućega mjeseca od mjeseca u kojem je presuda donesena u kaznenom postupku postala pravomoćnom. Međutim, članovima obitelji toga osiguranika koji imaju pravo na obiteljsku mirovine isplaćivat će se njegova mirovina u visini obiteljske mirovine.

Privremena invalidska mirovina

Privremenu invalidsku mirovinu stječe invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za rad, ali je nakon završene rehabilitacije dugotrajno nezaposlen.

Invalid rada je osiguranik koji je na osnovi smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju.

Pravo na privremenu mirovinu ostvaruje se:

• ako je nezaposlenost trajala najmanje 5 godina nakon završetka profesionalne rehabilitacije, i do dobi od 58 godina života, i

• pod uvjetom da se bez odgađanja prihvati ponuda o radu, odnosno ne odbije ponuđeni posao od tijela nadležnog za zapošljavanje.

14

Pravo ima i invalid rada koji se nakon završetka profesionalne rehabilitacije nastavio raditi, ali je naknadno ostao bez posla.

Razdoblje povremenog rada u ukupnom trajanju od šest mjeseci ne smatra se prekidom nezaposlenosti.

Profesionalna rehabilitacija

Profesionalna rehabilitacija je osposobljavanje invalida rada za rad uz očuvanje njegove preostale radne sposobnosti, i to:

• prekvalifikacijom, tj. osposobljavanjem i školovanjem za drugačije poslove od onih koje je osiguranik obavljao ili

• dokvalifikacijom, tj. dopunskim osposobljavanjem za obavljanje poslova prema preostaloj radnoj sposobnosti.

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju mogu ostvariti osiguranici mlađi od 53 godine života, ovisno o mirovinskom stažu ostvarenom do datuma nastanka smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, s tim da osiguranici kojima je uzrok smanjene radne sposobnosti, odnosno preostale radne sposobnosti ozljeda na radu ili profesionalna bolest pravo na profesionalnu rehabilitaciju ostvaruju neovisno o mirovinskom stažu.

Profesionalnu rehabilitaciju provodi specijalizirana javna ustanova koja provodi profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom, a nakon provedene rehabilitacije Hrvatski zavod za zapošljavanje posreduje pri zapošljavanju tih osoba.

Osiguranici s priznatim pravom na profesionalnu rehabilitaciju osposobljavaju se i zapošljavaju prema propisima prema kojima se ti postupci provode za osobe s invaliditetom.

Troškovi profesionalne rehabilitacije za osiguranike, koje snosi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ili državni proračun, obuhvaćaju osposobljavanje odnosno školovanje, prijevoz, smještaj, prehranu (u određenim slučajevima) i naknadu plaće.

Invalid rada ima pravo na naknadu plaće za vrijeme trajanja profesionalne rehabilitacije i za vrijeme čekanja na zaposlenje te tijekom privremene spriječenosti za rad.

15

Kako i gdje ostvariti pravo?

Postupak ostvarivanja prava pokreće izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite kada je riječ o zaposlenoj osobi odnosno osobi sa svojstvom osiguranika ili na zahtjev stranke, ako je osoba nezaposlena, tj. ako u vrijeme podnošenja zahtjeva nema svojstvo osiguranika.

Cjelokupnu medicinsku dokumentaciju osiguranika, u propisanom opsegu i sadržaju, priprema njegov liječnik i zajedno sa svojim mišljenjem dostavlja Zavodu radi vještačenja invalidnosti.

Osiguranik ima pravo na invalidsku mirovinu od datuma nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, s tim da osiguraniku pravo može pripasti i od kasnijeg datuma, ovisno o datumu podnošenja zahtjeva i datumu nastanka gubitka radne sposobnosti.

Osiguranik i korisnik invalidske mirovine podliježe kontrolnom pregledu u roku od 3 godine od dana utvrđene smanjene radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. U slučaju da se korisnik ne odazove na kontrolni pregled, a za to nema opravdan razlog, obustavlja se isplata primanja, s time da se ponovno uspostavlja prvog dana idućeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavljen kontrolni pregled a najviše za dvanaest mjeseci unatrag.

16

O PRAVU NA OBITELJSKU MIROVINU Članovi obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je osoba od koje se izvodi pravo (umrla osoba) ispunjavala jedan od sljedećih uvjeta4:

• da je navršila najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža ili

• ispunjavala uvjete o dužini mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ili

• bila korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ili

• bila korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.

Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu neovisno o dužini mirovinskog staža osiguranika.

Udovica /udovac /izvanbračni drug imaju pravo na obiteljsku mirovinu:

• ako su do smrti bračnog druga navršili 50 godina života ili

• ako su mlađi od 50 godina života i ako je do smrti bračnog druga nastao potpuni gubitak radne sposobnosti ili je taj gubitak nastao u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga ili

• ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a udovica /udovac ili izvanbračni drug obavljaju roditeljsku dužnost prema toj djeci. Ako tijekom trajanja prava po toj osnovi nastane potpuni gubitak radne sposobnosti, zadržavaju pravo na obiteljsku mirovinu dok takav gubitak traje.

Ako udovica /udovac ili izvanbračni drug do dana smrti bračnog druga nisu navršili 50 godina života, ali su imali 45 godina, pravo na obiteljsku mirovinu imaju kada navrše 50 godina života.

Udovica/udovac ili izvanbračni drug koji su tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu navršili 50 godina života zadržavaju pravo na obiteljsku trajno, a ako pravo na obiteljsku mirovinu prestane prije 4 Pravo na obiteljsku mirovinu ne može ostvariti član obitelji koji je namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika mirovine i za takvo kazneno djelo je osuđen pravomoćnom presudom na kaznu zatvora, kao i član obitelji umrlog osiguranika, osigurane osobe ili korisnika mirovine koji se namjerno onesposobio za rad, radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu.

17

navršene 50. godine života, ali nakon navršene 45. godine života, pravo na obiteljsku mirovinu mogu ponovno ostvariti kada navrše 50 godina života.

Udovica stječe pravo na obiteljsku mirovinu i kada je dijete osiguranika rođeno nakon njegove smrti. U tom slučaju pravo na obiteljsku mirovinu udovici pripada od dana smrti osiguranika.

Izvanbračni drug ostvaruje pravo na obiteljsku mirovinu ako je izvanbračna zajednica postojala i trajala najmanje tri godine.

Razvedeni bračni drug ima pravo na obiteljsku mirovinu ako mu je sudskom odlukom dosuđeno pravo uzdržavanja.

Dijete stječe pravo na obiteljsku mirovinu:

• ako je u trenutku smrti roditelja mlađe od 15 godina ili mlađe od 18 godina u razdobljima nezaposlenosti

• ako nastane potpuni gubitak radne sposobnosti do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, tada ima pravo na obiteljsku mirovinu za sve vrijeme dok takav gubitak traje

• u slučaju da je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava, ako ga je umrli uzdržavao do svoje smrti

• ako je u trenutku smrti osiguranika na redovitom školovanju ili započne takvo školovanje nakon smrti osiguranika. Pravo na obiteljsku mirovinu pripada djeci do kraja redovitog školovanja, ali najduže do navršene 26. godine života. Ako je redovito školovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i za vrijeme bolesti, do navršene 26. godine života kao i nakon tih godina, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina života.

Dijete sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti ima pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja i pravo ne gubi ni zaposlenjem, ali mu se isplata mirovine obustavlja za vrijeme trajanja osiguranja.

18

Dijete kod kojega tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu nastane potpuni gubitak radne sposobnosti također zadržava to pravo sve dok postoji potpuni gubitak radne sposobnosti i to pravo ne gubi ni zaposlenjem, ali mu se obustavlja isplata mirovine za vrijeme trajanja osiguranja.

Roditelj kojega je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti ima pravo na obiteljsku mirovinu:

• ako je do smrti osiguranika ili korisnika prava navršio 60 godina života ili

• ako je mlađi od 60 godina života, ali je do smrti osiguranika ili korisnika prava kod njega nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, sve dok radna nesposobnost traje.

Zasnivanjem braka odnosno postojanjem izvanbračne zajednice pravo na obiteljsku mirovinu prestaje:

• udovici/udovcu, mlađima od 50 godina, osim ako pravo ostvaruju zbog potpunog gubitka radne sposobnosti

• djeci osiguranika, braće, sestrama i drugoj djeci bez roditelja, osim djeci koja to pravo ostvaruju zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i djeci koja su na redovitom školovanju te djeci sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti.

Kako i gdje ostvariti pravo?

Pravo na obiteljsku mirovinu stječe se najranije od prvoga dana sljedećeg mjeseca od mjeseca u kojem je osiguranik odnosno korisnik mirovine ili korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju (od kojega se izvodi pravo) umro.

Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva nadležnoj područnoj službi/uredu/ispostavi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta odnosno boravišta osobe koja podnosi zahtjev. Ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna služba ili ured na čijem je području bilo posljednje osiguranje umrlog.

19

NAKNADA ZBOG TJELESNOG OŠTEĆENJA

U slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti, osiguranik može ostvariti pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja.

Pod tjelesnim oštećenjem podrazumijeva se gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela, što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li to oštećenje ili ne uzrokuje invalidnost.

Tjelesna oštećenja i njihovi stupnjevi izražavaju se u postocima od 30 do 100% i sadržani su u zakonom utvrđenoj listi tjelesnih oštećenja.

Naknada zbog tjelesnog oštećenja određuje se ovisno o postotku tjelesnog oštećenja, u odgovarajućem postotku od osnovice (koja od 1. srpnja 2013. iznosi 1213,03 kn), i to:

ZBOG TJELESNOG

OŠTEĆENJA OD STUPANJ NAKNADA IZNOSI U

POSTOTKU OD OSNOVICE

100% 1. 40% 90% 2. 36% 80% 3. 32% 70% 4. 28% 60% 5. 24% 50% 6. 20% 40% 7. 16% 30% 8. 12%

Kako i gdje ostvariti pravo?

Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva područnoj službi/uredu/ispostavi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osobe koja podnosi zahtjev. Ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna služba ili ured na čijem je području bilo posljednje osiguranje.

20

ODREĐIVANJE MIROVINE

Svotu mirovine čini umnožak osobnih bodova, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti mirovine. Mirovinski faktor određuje se prema vrsti mirovine koja se ostvaruje, a aktualnu vrijednost mirovine utvrđuje Upravno vijeće Zavoda, na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, najkasnije dva mjeseca nakon isteka svakog polugodišta.

Osobni bodovi utvrđuju se tako da se prosječni vrijednosni bod pomnoži s navršenim mirovinskim stažem i polaznim faktorom. Polazni faktor utječe na visinu mirovine u slučaju starosne mirovine i prijevremene starosne mirovine te se:

- starosna mirovina povećava osiguraniku koji prvi put stječe pravo na mirovinu nakon 65. godine života5 i koji ima 35 godina mirovinskog staža za 0,15% za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, ali najviše za 5 godina

- prijevremena starosna mirovina smanjuje osiguraniku od 0,10% do 0,34% zavisno od mirovinskog staža i broja mjeseci ranijeg stjecanja te mirovine u odnosu na propisanu dob za starosnu mirovinu (od 9% do 20,4%).

Prosječni vrijednosni bod računa se na temelju plaća ostvarenih tijekom čitavog radnog vijeka, u odnosu na prosječnu plaću u Republici Hrvatskoj.

Plaća ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova pri izračunu mirovine, već se za tu godinu uzimaju prosječni vrijednosni bodovi, razmjerno stažu osiguranja u toj godini.

Uz mirovinu, a na temelju posebnog zakona, određuje se i isplaćuje dodatak na mirovinu u iznosu od 27 % mirovine. Svota ovog dodatka na mirovinu ne iskazuje se u rješenju o priznavanju prava na mirovinu.

5 Za žene se u prijelaznom razdoblju uvjet godina života postupno se povećava sa 61 godine u 2014. god. do 65. godine u 2030. godini.

21

Najniža mirovina

Osiguranici čija je mirovina određena na temelju plaća odnosno osnovica osiguranja niža od tzv. najniže mirovine imaju pravo na najnižu mirovinu. Najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini od 0,825% od prosječne bruto plaće, a od 1. srpnja 2013. iznosi 59,05 kn po godini staža.

Usklađivanje mirovina

Određivanjem aktualne vrijednosti mirovine, mirovine se dva puta godišnje usklađuju s ekonomskim kretanjima u Republici Hrvatskoj.

Aktualna vrijednost mirovine (AVM), koja se primjenjuje od 1. siječnja 2014. godine i 1. srpnja svake godine određuje se tako da se AVM uskladi po stopi koja se dobije kao polovica zbroja stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu i stope promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi (50% : 50%).

Stopa usklađivanja AVM koja se primjenjuje 1. siječnja svake kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2015., određuje se u visini razlike između stope godišnjeg rasta mirovina i stope usklađivanja mirovina utvrđene 6 mjeseci prije tog dana. Stopa godišnjeg rasta mirovina utvrđuje se prema promjenjivom omjeru stopa indeksa potrošačkih cijena i bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj kalendarskoj godini, u odnosu na godinu koja joj prethodi (70:30, 50:50 ili 30:70, ovisno što je povoljnije).

U slučaju kada je stopa usklađivanja jednaka ili manja od nule, mirovine se ne usklađuju.

Za mirovine (ili dio mirovine) ostvarene prema posebnim propisima pod povoljnijim uvjetima propisana je jednaka dinamika usklađivanja i primjena iste stope usklađivanja kao i za mirovine ostvarene prema općim propisima. Odluku da se mirovine ostvarene prema posebnim propisima usklađuju donosi Vlada RH ako je porast BDP-a u svakom od tri prethodna uzastopna tromjesečja najmanje 2,0% i ako je deficit državnog proračuna manji od 3%.

22

ISPLATA MIROVINE

Mirovine i mirovinska primanja utvrđuju se u mjesečnoj svoti i isplaćuju unatrag, za svaki protekli mjesec.

Za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti obustavlja se isplata mirovine i uspostavlja se svojstvo osiguranika, a nakon najmanje jedne godine provedene u osiguranju, korisnik mirovine može, pod određenim uvjetima, zatražiti ponovno određivanje mirovine, o čemu se donosi rješenje.

Iznimka su, odnosno mirovina se ne obustavlja korisnicima:

• starosne mirovine uz rad do polovice punog radnog vremena • invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad (po

prijašnjim propisima) • invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti

te korisnicima koji:

• obavljaju sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o poticanju zapošljavanja i

• ostvaruju drugi dohodak.

Zavod može obustaviti isplatu mirovine i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja ako korisnik ne dostavi bilo koji podatak ili dokument koji Zavod zatraži, a ne može se pribaviti službenim putem.

23

PRAVA PREMA POSEBNIM PROPISIMA

Određene skupine osoba ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja na temelju posebnih zakona, prema blažim uvjetima za stjecanje prava odnosno prema povoljnijim uvjetima određivanja mirovine.

To su: djelatne vojne osobe, policijski službenici, ovlašteni službenici pravosuđa, zaposleni na poslovima razminiranja, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, zastupnici u Hrvatskom saboru, bivši politički zatvorenici, radnici izloženi azbestu i neke druge skupine osoba. S obzirom na udio ovih skupina u ukupnom broju osiguranika, daje se prikaz uvjeta za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja za djelatne vojne osobe, policijske službenike, ovlaštene službenike pravosuđa i hrvatske branitelje iz Domovinskog rata.

Djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlašteni službenici pravosuđa. Ove osobe, kao i ovlaštene osobe obavještajno-sigurnosnog sustava, ostvaruju starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu prema uvjetima koji vrijede za ostale osiguranike, a starosnu mirovinu mogu ostvariti i:

- na temelju rješenja o prestanku službe, bez obzira na godine života, ako imaju 30 godina mirovinskog staža, od čega 15 godina efektivno provedenih na određenim poslovima ili

- na temelju odluke vrhovnog zapovjednika oružanih snaga (samo za djelatne vojne osobe).

Invalidska mirovina ostvaruje se također prema uvjetima za ostale osiguranike, ali i prema sljedećim povoljnijim uvjetima:

- kao invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ako se u određenom slučaju utvrdi nemogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja i ako je osoba navršila mirovinski staž od 20 godina (samo za djelatne vojne osobe i policijske službenike) i

- kao invalidska mirovina zbog opće ili zbog profesionalne nesposobnosti za rad, kada nadležna komisija utvrdi nesposobnost za službu ili poslove koje osoba obavlja u određenom slučaju.

Mirovina se ovim osobama određuje na temelju plaća iz deset uzastopnih najpovoljnijih godina, počevši od 1998., uz povećanje osobnih bodova za 45%, pod uvjetom da su najmanje 10 godina provele

24

u svojstvu djelatne vojne osobe, policijskog službenika ili ovlaštenog službenika pravosuđa.

Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji. Ove osobe ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja prema uvjetima koji vrijede za ostale osiguranike, s tim da im se mirovina određuje na povoljniji način.

Starosna mirovina. Hrvatski branitelj ostvaruje najnižu starosnu mirovinu s navršenih 65 godina (muškarac) odnosno 60 godina (žena) i s nenavršenih 15 godina mirovinskoga staža.

Invalidska mirovina. U slučaju invalidnosti nastale, između ostalog, ranjavanjem, bolešću ili ozljedom zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, invalidska mirovina određuje se kao kumulirana mirovina (mirovina s više uzroka).

Obiteljska mirovina. Ova se mirovina ostvaruje kada je smrt hrvatskog branitelja posljedica ranjavanja, bolesti ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Status člana obitelji u ovom slučaju utvrđuje Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Udovica i majka ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu s navršenih 40 godina života, a udovac i otac – s navršenih 50 godina života. Djeca imaju pravo na obiteljsku mirovinu do 15. godine života, a nakon toga – dok su na redovitom školovanju, s tim da nakon završetka ili prekida školovanja mogu koristiti tu mirovinu najduže 12 mjeseci, uz uvjet da se prijave Zavodu za zapošljavanje.

Povećanje mirovine. Ovoj skupini osoba, kada je mirovina stečena nakon 1. siječnja 2005. na temelju mirovinskog staža kraćeg od 40 godina, mirovina se povećava za 10 – 30%, ovisno o razdoblju provedenom u Domovinskom ratu, a dragovoljcu iz Domovinskog rata za 30%.

Najniža mirovina. Ako je određena mirovina niža od najniže mirovine, korisniku se određuje najniža mirovina, koja iznosi 45% prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj i koja se utvrđuje svake godine.

25

O MIROVINSKIM PRAVIMA OSOBA KOJE SU RADILE U INOZEMSTVU I EU

Na temelju međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, koje je Republika Hrvatska sklopila i primjenjuje, osiguranici na koje se odnosi pojedinačni ugovor mogu ostvariti sva prava iz hrvatskog sustava mirovinskog osiguranja u dijelu koji je razmjeran trajanju staža navršenog u Republici Hrvatskoj. Prava koja ovise o trajanju navršenog mirovinskog staža stječu se na osnovi zbrajanja staža navršenog u Republici Hrvatskoj i u stranoj državi. Također se na isti način stječe drugi dio mirovinskog davanja iz strane države.

Republika Hrvatska primjenjuje međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju sa sljedećim državama: Australijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Kanadom i Quebecom, Makedonijom, Norveškom, Srbijom, Švicarskom, Turskom, a 16 ugovora s državama članicama EU od 1. srpnja 2013. zamijenile su uredbe EU.

Postupak ostvarivanja prava primjenom međunarodnih ugovora pokreće se podnošenjem zahtjeva nadležnoj službi Zavoda.

Zahtjev podnesen za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja prema propisima jedne države ugovornice vrijedi kao zahtjev za mirovinu podnesen istodobno prema propisima druge države ugovornice. Zavod će pokrenuti postupak i proslijediti obradu zahtjeva inozemnom nositelju mirovinskog osiguranja. Pritom će uzeti u obzir i propise inozemnog nositelja te obavijestiti osiguranika o prosljeđivanju zahtjeva inozemnom nositelju mirovinskog osiguranja ili o nesvrsishodnosti pokretanja postupka (npr. zbog neispunjavanja uvjeta prema propisima inozemnog nositelja).

Na isti će način inozemni nositelj osiguranja, ako se zahtjev podnosi u inozemstvu, pokrenuti postupak prema Zavodu.

Osiguraniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja samo na temelju razdoblja osiguranja navršena u Republici Hrvatskoj pravo će biti priznato na temelju tih razdoblja, bez primjene međunarodnog ugovora (tzv. samostalna mirovina).

Ako osiguranik ne ispunjava uvjete za ostvarivanje prava samo na temelju razdoblja osiguranja navršenih u Republici Hrvatskoj, Zavod će u

26

obzir uzeti i razdoblja osiguranja navršena u inozemstvu – u nekoj od država s kojom Republika Hrvatska ima važeći međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju ili državama EU – ali će davanje iz hrvatskog osiguranja biti određeno samo na temelju razdoblja osiguranja navršenih u Republici Hrvatskoj (tzv. razmjerni dio mirovine).

Pri rješavanju zahtjeva za priznanje prava razdoblja osiguranja navršena u inozemstvu mora potvrditi nositelj mirovinskog osiguranja države ugovornice, kako bi ih Zavod mogao pribrojiti hrvatskim razdobljima osiguranja radi ispunjenja uvjeta staža propisanih za stjecanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja.

Europska unija

Ako je osoba bila osigurana u dvije ili više država članica Europske unije, postupak za ostvarivanje prava na mirovinu pokreće se podnošenjem zahtjeva nadležnoj ustanovi u državi članici u kojoj osoba ima prebivalište ili u državi članici posljednjeg osiguranja. Ako u državi članici u kojoj ima prebivalište nije nikada bila u osiguranju, zahtjev će se proslijediti u državu članicu posljednjeg osiguranja. Zahtjev podnesen u jednoj državi članici smatrat će se zahtjevom podnesenim u svim državama članicama.

Pravo na mirovinu može se ostvariti u svim državama članicama u kojima je osoba bila u osiguranju najmanje dvanaest mjeseci te ako ispunjava i druge uvjete prema nacionalnim propisima tih država, npr. potrebne godine života.

Ako je osiguranik u nekoj državi članici navršio razdoblje osiguranja kraće od dvanaest mjeseci i ako samo na osnovi tog kraćeg razdoblja ne može ostvariti pravo na mirovinu, to razdoblje će preuzeti sve ostale države članice u kojima je osoba bila u osiguranju i iz kojih može ostvariti pravo na mirovinu, i to u razmjernom dijelu.

Sva razdoblja osiguranja navršena u državama članicama Europske unije bit će uzeta u obzir kada osoba navrši potrebne godine života za starosnu mirovinu. Visina mirovine iz pojedine države članice ovisi o dužini trajanja razdoblja osiguranja ili prebivanja u toj državi.

Starosna mirovina isplaćivat će se bez obzira u kojoj državi članici Europske unije osoba ima prebivalište.

27

Osiguranici koji su radili u državama EU ili državama s kojima Republika Hrvatska ima ugovor o socijalnom osiguranju, a u sljedećih pet godina ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja, mogu podnijeti zahtjev za utvrđivanje staža osiguranja koji su navršili u inozemstvu i ubrzati postupak ostvarivanja prava kada steknu uvjete.

O PRAVU NA DOPLATAK ZA DJECU

Doplatak za djecu novčano je primanje koje koristi roditelj ili druga osoba kojoj je dijete povjereno na čuvanje i odgoj, a radi potpore pri uzdržavanju i odgoju djece.

Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o broju djece i visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika te drugim propisanim uvjetima.

Za ostvarivanje prava na doplatak za djecu izvanbračna se zajednica izjednačava s bračnom zajednicom.

Doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim prema sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak.

Doplatak za djecu osobno je pravo korisnika i ne može se prenositi na drugu osobu, a iznimno se može isplaćivati drugoj osobi.

Ako oba roditelja mogu ostvariti pravo na doplatak za djecu dužni su se sporazumjeti koji od njih će to pravo ostvariti, a pravo na doplatak može se ostvariti samo po jednoj osnovi.

Pravo na doplatak za djecu može se ostvariti do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života. Iznimka su djeca s oštećenjem zdravlja kojima doplatak pripada do 21. godine života, i djeca s težim oštećenjem zdravlja kojoj doplatak pripada do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 27 godina života.

28

Doplatak za djecu ne pripada korisniku:

• za vrijeme dok je dijete na školovanju u inozemstvu

• za dijete koje je stalno smješteno u ustanovi u kojoj ima uzdržavanje na teret proračuna.

Pravo na doplatak za djecu prestaje stupanjem djeteta u brak.

Uvjeti

• hrvatsko državljanstvo, odnosno za stranca status stalnog boravka u Republici Hrvatskoj

• prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva

• ukupni dohodak do 50% proračunske osnovice po članu kućanstva mjesečno, tj. u 2013. godini ne smije prelaziti 1.663,00 kn mjesečno po članu

• zajedničko kućanstvo s djetetom.

Prema posebnim uvjetima, tj. neovisno o ukupnom dohotku kućanstva doplatak za djecu korisniku pripada za:

• djecu s težim oštećenjem zdravlja

• djecu smrtno stradaloga, nestaloga ili zatočenoga hrvatskog branitelja, na osnovi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Svota doplatka za djecu određuje se u postotku od proračunske osnovice i ovisi o utvrđenom dohodovnom cenzusu, o zdravstvenom stanju djeteta te o statusu roditelja.

Proračunska osnovica se za svaku godinu određuje Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske, a u 2013. godini iznosila je 3.326,00 kn.

Kako i gdje ostvariti pravo?

Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva područnoj službi ili područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osobe koja podnosi zahtjev.

29

Pravo na doplatak za djecu unutar Europske unije

Doplatak za djecu u Republici Hrvatskoj u kontekstu Europske unije smatra se obiteljskim davanjem.

Ako pravo na obiteljsko davanje ovisi o razdobljima osiguranja ili prebivanja, ta razdoblja će se uzeti u obzir iz druge države članice ako je to potrebno.

Obiteljsko davanje ne može se isplaćivati za isto razdoblje i za istog člana obitelji istodobno iz dvije ili više država članica Europske unije.

Propisi omogućuju ostvarivanje prava na najviši iznos obiteljskog davanja predviđen zakonodavstvom jedne od navedenih država članica i propisuju koja će država članica isplaćivati obiteljska davanja.

Tako da:

• država zaposlenja ima prednost pred državom prebivališta • ako postoji zaposlenje u dvije ili više država članica, prednost će

imati ona država članica u kojoj djeca prebivaju • ako je iznos davanja u državi članici prebivališta veći od iznosa

davanja u državi članici zaposlenja, država članica prebivališta dužna je platiti razliku kako bi se nadoknadila razlika između ta dva davanja.

Kako i gdje ostvariti pravo?

Zahtjev za obiteljsko davanje podnosi se nadležnoj ustanovi države članice EU prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva ili djece.

30

ONLINE USLUGE

E-prijave

Vidi rubriku „Osigurane osobe i utvrđivanje svojstva osiguranika“ str. 5

Elektronički zapis – zamjena za radnu knjižicu

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje od 1. srpnja osigurava elektroničko vođenje podataka o radno-pravnom statusu osiguranika kao zamjenu za radnu knjižicu. Podaci se prikazuju u elektroničkom obliku, a dostupni su na internetskim stranicama Zavoda www.mirovinsko.hr uz odgovarajuće korisničko ime i lozinku.

Preko navedenih korisničkih stranica korisnik ima uvid u vlastite podatke te može kreirati i valjanu potvrdu o radno - pravnom statusu koja sadrži podatke o prijašnjem i trenutačnom statusu u elektroničkom formatu koji je moguće otisnuti ili poslati elektroničkom poštom.

Elektronička potvrda sadrži podatke pomoću kojih zainteresirana strana, primjerice potencijalni poslodavac, na internetskim stranicama Zavoda može provjeriti njezinu vjerodostojnost (rubrika Provjera vjerodostojnosti).

Potvrdu je moguće dobiti i osobno u svim područnim službama i uredima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Upiti na evidencije

Preko internetskih stranica Zavoda www.mirovinsko.hr dostupne su i interaktivne korisničke stranice namijenjene fizičkim osobama, prije svega osiguranicima.

U rubrici Upiti na evidencije nalaze se osobni podaci o korisniku, i to:

• prijava i odjava osiguranika na mirovinsko osiguranje, koje prijavljuje i odjavljuje poslodavac

• podaci o stažu, plaći i osnovici i

• podaci o tzv. drugom dohotku, koji je za pojedine godine prijavio poslodavac.

Također se može:

31

• zatražiti besplatni informativni izračun mirovine6

• poslati Zavodu obavijest o namjeri podnošenja zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu (tzv.pretkompletiranje)

• pronaći informacija u kojoj je fazi rješavanja zahtjev koji je podnesen u područnoj službi, uredu ili ispostavi Zavoda

Kako i gdje do usluge?

Za korištenje usluga potrebno je imati odgovarajuće korisničko ime i lozinku koji se izdaju odmah nakon osobnog podnošenja zahtjeva i predočenjem osobne iskaznice u svim područnim službama/uredima/ispostavama. Podatci su dostupni u roku 24 sata nakon izdavanja korisničkog imena i lozinke.

6 Izračun za sada mogu dobiti isključivo korisnici koji su osigurani samo u I. stupu mirovinskog osiguranja, odnosno u sustavu međugeneracijske solidarnosti.

32

VAŽNIJI PROPISI MIROVINSKOG OSIGURANJA I DOPLATKA ZA DJECU

• Zakon o mirovinskom osiguranju

• Zakonu o najvišoj mirovini

• Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem

• Zakon o pravu na dodatak uz mirovinu određenih kategorija korisnika mirovine

• Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju

• Zakon o doprinosima

• Pravilnik o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

• Pravilnik o doprinosima

• Pravilnik o utvrđivanju staža osiguranja na temelju plaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje

• Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2013. godinu

• Uredba o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa na temelju radnog odnosa

• Zakon o doplatku za djecu

33

Kontakti

INFO telefoni: 0800 45 95 (besplatni) +385 1 45 95 011 (za pozive iz inozemstva)

www.mirovinsko.hr

SREDIŠNJA SLUŽBA ZAVODA A. Mihanovića 3 10000 Zagreb

PODRUČNE SLUŽBE: PODRUČNA SLUŽBA U OSIJEKU Kralja Zvonimira 1 31000 Osijek

PODRUČNA SLUŽBA U SPLITU Obala kneza Branimira 15 21000 Split

PODRUČNA SLUŽBA U RIJECI Slogin kula b.b. 51000 Rijeka

PODRUČNA SLUŽBA U VARAŽDINU Kolodvorska 20c 42000 Varaždin

PODRUČNA SLUŽBA U ZAGREBU Tvrtkova 5 10 000 Zagreb

34

PODRUČNI UREDI: PODRUČNI URED U BJELOVARU Masarykova 7 43000 Bjelovar

PODRUČNI URED U ČAKOVCU Mažuranića 3 40000 Čakovec

PODRUČNI URED U DUBROVNIKU Starčevića 3 20000 Dubrovnik

PODRUČNI URED U GOSPIĆU Dr. Franje Tuđmana 6 53000 Gospić

PODRUČNI URED U KARLOVCU Kralja Tomislava 8 47000 Karlovac

PODRUČNI URED U KOPRIVNICI Ul. Hrv. državnosti 3 48000 Koprivnica

PODRUČNI URED U POŽEGI Republike Hrvatske 1c 34000 Požega

PODRUČNI URED U PULI Trg Portarata 3 52100 Pula

PODRUČNI URED U SISKU Ulica lipa 4 44000 Sisak

PODRUČNI URED U SL. BRODU Naselje «Slavonija» b.b. 35000 Slavonski Brod

PODRUČNI URED U ŠIBENIKU Ul. fra dr. Jerolima Milete 12 22000 Šibenik

PODRUČNI URED U VIROVITICI Vladimira Nazora 2 33000 Virovitica

PODRUČNI URED U VUKOVARU Vladimira Nazora 3 32000 Vukovar

PODRUČNI URED U ZADRU Šimuna Kožičića Benje 2 23000 Zadar

35

Impresum Nakladnik Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje MB: 1416626 OIB: 84397956623 Za nakladnika Srećko Vuković Uređuje se i tiska U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje Središnja služba A. Mihanovića 3, 10 000 Zagreb urednistvo@mirovinsko.hr www.mirovinsko.hr Tiskano u prosincu 2013. Zagreb, 2013.