10Vodič za procjenu rizika u

malim i srednjim poduzećima

Procjena rizika –opći vodičPrepoznavanje i vrednovanje opasnosti; Poduzimanje mjera

Sekcija za električnu energijuSekcija za željezo i metalSekcija za strojeve i sigurnosne sustave

INTERNATIONAL SOCIAL SECURITY ASSOCIATION

10

Vodič zaprocjenu rizika umalim i srednjim poduzećima

Procjena rizika– opći vodič

Prepoznavanje i vrednovanjeopasnosti;Poduzimanje mjera

Sekcija za električnu energijuSekcija za željezo i metalSekcija za strojeve i sigurnosne sustave

INTERNATIONAL SOCIAL SECURITY ASSOCIATION

2

Autori: Karolina Główczyńska-Woelke Mr.sc. Eng., Grzegorz Łyjak Ph.D.,NLI, PoljskaDr. Harald Gruber, ISSA sekcija za metalDipl.-Ing. Šárka Vlková, Mr.sc. Dagmar Mroziewicz, VUBP,Republika ČeškaKároly Nagy, MD, OMFI-NLI, MađarskaIng. Mr. Christian Schenk, ISSA sekcija za metal, AUVA AustrijaMUDr. Zdeněk Šmerhovský, Ph.D., SZU, Republika Češka

Preporuka: Upotrijebljene ilustracije su iz knjižice:Gruber, Kittelmann, Mierdel“Guidelines for Risk Assessment and Risk Reduction“,Verlag Technik & Information e.K., Bochum, Njemačka, 2009

Produkcija: Verlag Technik & Information e.K.,Wohlfahrtstrasse 153, 44799 Bochum, NjemačkaTelefon +49(0)234-94349-0, Fax +49(0)234-94349-21

Tiskano u Njemačkoj, listopad, 2010

ISBN 978-3-941441-69-9

3

Uvodne napomene

Ovaj priručnik je napravljen kao pomoćmikro-, malim i srednjim poduzećima uprepoznavanju opasnosti i procjenirizika na radnim mjestima. Sigurnost izaštita zdravlja na radu i njihov razvojusko su povezani s društvenim iekonomskim razvojem društva izauzimaju visoko mjesto međuprioritetima država članica EU.

Europski propisi zahtijevaju da semjerama zaštite na radu osigurava ipoboljšava zaštita zdravlja i sigurnostradnika na radnom mjestu. Mjerezaštite zdravlja i sigurnosti na radutrebaju se provesti prije nego se naradnom mjestu pojave specifični rizici.

Zajedno s racionalnom i optimalnomupotrebom sredstava, procjena rizikaje od presudne važnosti. Zato jeprocjena rizika i zakonska obvezaposlodavca i osnovni proces kojim seosigurava potrebna razina sigurnosti izaštite zdravlja radnika na radu.

Jedna od najvažnijih EU direktiva jeOkvirna direktiva 89/391/EEZ osigurnosti i zdravlju radnika na radu.Države članice EU moraju primijenitiOkvirnu direktivu. Najvažniji zahtjev tedirektive za poslodavce je provestiprocjenu rizika.

Procjena rizika je ključni instrumentza provođenje sigurnosti i zaštitezdravlja na radu. Pri primjeni mjeraposlodavac mora, u skladu srezultatom procjene rizika, uzimati uobzir sva dostignuća vezana zamjere zaštite.

Ovaj priručnik je podijeljen na sljedećapoglavlja:

1. Procjena rizika –zakonska obveza

2. Pojmovnik3. Metodologija4. Prepoznavanje opasnosti5. Procjena i vrednovanje rizika6. Smanjenje rizika

(odabir i poduzimanje mjera)Dodatak: Primjeri procjene rizika

Posebni nacionalni aspekti, vezani uztematiku ovog priručnika, mogu sevidjeti u odgovarajućim zakonskimpropisima u poglavlju „Nacionalniaspekti“.

Na temelju ovog dokumenta u ovojseriji priručnika posebno su obrađenesljedeće teme:

■ Buka

■ Opasnosti koje nastaju odstrojeva i druge radne opreme

■ Kemijske štetnosti

■ Opasnosti od padova

■ Opasnosti od eksplozija

■ Opasnosti od vibracija koje seprenose na cijelo tijelo i na ruke-šake

■ Ručno prenošenje tereta

■ Psihičko opterećenje na radu

4

1. Procjena rizika – zakonska obveza

Procjena rizika je niz logičkih korakakoji na sistematičan način omogućujuanalizu i vrednovanje rizika. Postojemnogi načini i metode koji se koriste zaprepoznavanje opasnosti i procjenurizika, a svaki od njih ima nekeprednosti i nedostatke. Zato je izborprikladnog postupka vrlo značajan. Kodizbora adekvatne metode treba uzeti uobzir određene podatke. Oni uključujusvrhu procjene, aktualno stanje upoduzeću, dostupne podatke ilifinancijske mogućnosti i osobnusklonost ocjenitelja.

Svaka metoda treba omogućiti jasanuvid u pojedine korake postupkaprocjene, kako korisnicima rezultataprocjene tako i svim zaposlenicima kojimogu biti izloženi riziku.

Prijedlog 1

Način procjene rizika prikazan u ovompriručniku je općeniti postupak kojisadrži analizu opasnosti i vrednovanjerizika.

Prijedlog 2

Način procjene rizika prikazan u ovompriručniku temelji se na definiciji rizikakoja rizik određuje kao kombinacijuvjerojatnosti nastanka štetnog događajai težine potencijalnih posljedica togdogađaja.

Rezultati procjene mogu se koristiti zasprečavanje nastanka opasnih situacija,pripravnost za adekvatnu reakciju istvarnu akciju. Sustavna procjena rizikaomogućuje da se odrede prioriteti pripoduzimanju mjera, pri procjenimogućnosti i dodjeli sredstava itd., štodovodi do stalnog poboljšanja ipovećanja razine sigurnosti na radu izaštite zdravlja.

Ovaj opći vodič na najprecizniji i najlakšinačin daje upute koje poslodavac moželako razumjeti. Cilj mu je da seposlodavcima pruži pomoć kako bimogli procijeniti da li je neka opasnostznačajna, i da li su primijenjenezadovoljavajuće mjere koje razinu rizikačine prihvatljivom.

5

2. Pojmovnik

U priručniku su upotrijebljene sljedećedefinicije:

Šteta – tjelesna ozljeda ili oštećenjezdravlja.Opasnost – potencijalni izvor ozljede ilidruge štete. Treba istaknuti da seopasnost može kvalificirati tako da sedefinira njezino porijeklo (npr.mehanička opasnost, električnaopasnost) ili priroda potencijalneozljede (npr. opasnost od elektičnogudara, opasnost od posjekotina).Zaštitne mjere – mjere kojima sepostiže smanjenje rizika, i kojeobuhvaćaju mjere proizvođača ilikonstruktora (siguran dizajn, zaštita odopasnosti, komplementarne zaštitnemjere, uputstva za uporabu) i mjerekoje provodi korisnik (npr. sigurni radnipostupci, nadgledanje, upotrebadodatnih zaštita, upotreba osobnihzaštitnih sredstava, obuka).

Rizik – kombinacija vjerojatnostinastanka opasnog događaja i težineposljedičnog oštećenja zdravlja.

Procjena rizika – ukupan proces kojisadrži analizu opasnosti i vrednovanjerizika.

Način rada – izvor opasnosti koji jeuglavnom određen tehničkimsvojstvima predmeta i radnih alata(dizajn, konstrukcija i veličina),organizacijom i metodama rada, kao iponašanjem radnika.

Mjesto rada – radni prostor opremljens radnim alatima u kojima radnik iliskupina radnika obavlja svoje zadatke.

Radni okoliš – uvjeti okruženja ukojima se provode radni procesi, a kojisu određeni fizikalnim, kemijskim ibiološkim faktorima.

Zadatak – specifična aktivnost kojuobavlja jedna ili više osoba tijekomradnog procesa.

6

3. Metodologija

U ovom poglavlju opisani su principimetodologije procjene rizika, koji sutemeljeni na europskoj normi EN ISO14121-1 o procjeni rizika. Slika 1prikazuje metodologiju procjene(analiza i evaluacija koraka postupka) ismanjenja rizika.

Cilj cijelog procesa procjene rizika iprimjene preventivnih mjera jesmanjiti rizik na prihvatljivu razinu, ato je stupanj rizika pri kojem sumogući gubici povezani s određenomopasnošću prihvatljivi.

Korak 1:

Opis zadatka

Prvi korak procjene rizika na radusastoji se od prikupljanja potpunih inajnovijih informacija koje se odnosena vrstu zadatka koju radnik izvodi, nanačin izvođenja zadatka, radne uvjete,strojeve i alate, te zaštitne mjere kojesu već u uporabi. Tijekom prikupljanjainformacija bitno je voditi računa osvim zadacima, uključujući i one kojise izvode izvan uobičajenog radnogmjesta, uzimajući u obzir sva mjestagdje se rad izvodi (stacionarna imobilna mjesta rada).Prikupljanje informacija o opasnostimauključuje:• promatranje provođenja zadataka na

određenom mjestu rada i izvan njega– uključujući način rada, radnestrojeve i alate, kao i organizacijurada

• promatranje radne okoline, npr.prisutnost radnika drugihposlodavaca, koji mogu utjecati nasigurnost na radu, vremenski uvjeti

• razgovore s radnicima

• analizu raspoloživih dokumenata:- tehničke specifikacije strojeva i

alata (sa ciljem usporedbe sačinjeničnim stanjem na mjesturada)

- upute za konkretno mjesto rada- rezultati ispitivanja i analize štetnih

čimbenika (prašina, buka),- sigurnosno-tehnički listovi za

kemikalije,- dokumenti o nesrećama na radu i

profesionalnim bolestima

• informacije o uzrocima prekida rada

• informacije o ponavljajućim ljudskimpogreškama.

7

Slika 1: Metodologija procjene i smanjenja rizika

8

Korak 2:

Prepoznavanje opasnosti

Najvažnija faza u procesu procjenerizika na radu sastoji se odprepoznavanja svih opasnosti, kojemogu uzrokovati nepoželjne učinke(ozljede i druge štetne posljedice zazdravlje, materijalne gubitke i drugevrste gubitaka, kao na primjerizgubljene sposobnosti).Kod provedbe ove faze trebaodgovoriti na sljedeća pitanja:

• ŠTOpredstavlja opasnost?

• TKOje izložen opasnosti?

U tom smislu sljedeći alati mogu biti odpomoći:

• kontrolne liste, npr. listepripremljene za pojedinetehnološke procese i uvjeteproizvodnje ili za različite vrsteopasnosti

• metode, kao što su analiza rada saspekta sigurnosti, koja se sastojiod opisa i svrhe zadataka kojeobavljaju radnici, popisa aktivnosti iradnih operacija te utvrđivanjaopasnosti povezanih s izvođenjemsvake aktivnosti.

Gore spomenuti alati mogu se razvijatiu samom poduzeću. Pri tome jeneophodno voditi brigu o svimpodručjima i procesima gdje seočekuje opasnost.

Korak 3:

Procjena i vrednovanje rizika

Procjena rizika sastoji se od utvrđivanjaučinka aktivirane opasnosti ivjerojatnosti da se opasnost aktivira.

Nakon toga, kod vrednovanja rizikaodlučuje se da li treba ili ne poduzetimjere, te kako brzo ih treba poduzeti sasvrhom smanjenja ili eliminiranja rizika.

Prema EN ISO 14121-1, kodvrednovanja rizika trebalo bi se uzeti uobzir:• sve osobe koje mogu biti izložene

opasnosti,• vrstu, učestalost i vrijeme

izloženosti,• odnos između razine izloženosti i

učinaka,

9

• ljudske faktore (međuljudskiodnosi, psihološki aspekti, itd.),

• prikladnost zaštitnih mjera,• mogućnost izbjegavanja ili

zaobilaženja zaštitnih mjera,• mogućnost stalnog provođenja

zaštitnih mjera.

U ovoj fazi mora se procijeniti je li rizikprihvatljiv. Ako se smatra da su radniuvjeti sigurni, ne moraju se poduzetidaljnje aktivnosti.

S druge strane, ako se razina rizikapovezana s obavljanjem zadanogzadatka ne može prihvatiti, potrebnoje poduzeti aktivnosti sa svrhomsmanjenja rizika.

Korak 4:

Smanjenje rizika (odabir i poduzimanje mjera)

Ovisno o razini procjenjenog rizika naradnom mjestu, potrebno je planirati iprovoditi učinkovite preventivne mjere.

Njihov cilj je eliminirati ili minimaliziratipostojeći rizik, a u isto vrijeme nestvarati nove opasnosti.

Temeljna pravila pri određivanjupreventivnih mjera obuhvaćajusljedeće:

• tehničke mjere koje eliminiraju ilismanjuju opasnost na njihovomizvoru (mjere primijenjene na samomizboru opasnosti su najučinkovitije iuglavnom se sastoje odautomatizacije i mehanizacije radnihprocesa),

• kolektivna zaštitna oprema,• organizacijske mjere,• osobna zaštitna oprema.

Faza planiranja trebala bi datiodgovore na dva pitanja:

• Hoće li poduzete mjere dovesti doočekivanog smanjenja razinerizika na radnom mjestu?

• Neće li primijenjena rješenjastvoriti nove opasnosti?

U fazi primjene planiranih mjera trebaodrediti osobu (ili više osoba)odgovornu za nadzor:

• pravilne primjene odabranih mjera,

• provedbe obuke za odgovarajućuprimjenu planiranih mjera,

• stalnog provođenja mjera, da bi seosigurala prihvatljiva razina rizika.

10

Korak 5:

Nadziranje

Preventivne mjere se trebaju primijenitii koordinirati na nivou cijelog poduzeća.

Ovaj pristup će osigurati osnovu zarazvoj učinkovitog sustava upravljanjarizikom, koji će se temeljiti nadostupnosti informacija i usklađenostiaktivnosti.

Dodatna korist ovakve organizacijepreventivnih aktivnosti je sustavnakontrola koja se odnosi na:

• poduzimanje odgovarajućih mjera,

• postizanje prethodno postavljenogcilja (eliminiranje ili smanjenjerizika),

• učinkovito funkcioniranjeprimijenjenih rješenja u određenomvremenskom razdoblju.

Zato će biti potrebno provoditiperiodičke preglede da bi se osiguraloda se ne javljaju nove opasnosti ili dase što brže otkriju.

Nije praktično odrediti točne periode ukojima će se provoditi pregledifunkcionalnosti primijenjenih mjera, jerse radni uvjeti mogu dinamično i brzomijenjati.

Tako se mogu uvoditi novi strojevi,zamijeniti tvari ili materijale koji sekoriste s novim, primijeniti novetehnologije, promijeniti organizacijarada i radnih postupaka.

Preporučljivo bi bilo provesti nadzoreradnih uvjeta u svim gore navedenimsituacijama.

Kao i kod dokumentiranja drugih fazaprocesa procjene rizika, i ova faza bi setakođer trebala zaključiti s dokumentomkoji potvrđuje da su postignuti zadani iplanirani ciljevi.

Podaci navedeni u takvom dokumentusu naročito značajni za radnika kojeg sedirektno tiču i zato bi mu se obveznotrebali priopćiti.

11

4. Prepoznavanje opasnosti

Opasnosti se mogu otkriti i odrediti:• prospektivno, direktnim metodama

(npr. obilascima, intervjuima) ili• retrospektivno, indirektnim

metodama (npr. istraživanjemnesreća, analizom bolesti koje supovezane s radom).

Prioritet je sprječavati nesreće naradu, profesionalne bolesti i bolesti usvezi s radom. Prepoznavanjeopasnosti i predviđanje opasnihsituacija se provodi na sljedeći način:

1. Prepoznavanje relevantnihopasnih čimbenika (onih kojiuzrokuju ozljede i bolesti) kojiprevladavaju na radnom mjestuili pri provođenju konkretneaktivnosti.

Sve opasnosti, štetnosti i napori kojimabi mogli biti izložiti radnici na radnommjestu moraju se prepoznati. Slika 2prikazuje glavne i osnovne opasnosti.

2. Utvrđivanje izvora opasnosti

Cilj je odrediti izvor i uzrok mogućihopasnosti.

3. Određivanje opasnih uvjeta ilisituacija

Opasni uvjeti ili situacije su okolnosti naradnom mjestu koje omogućuju daopasnost može stvarno djelovati na

radnika i uzrokovati oštećenje zdravlja(može li čimbenik koji uzrokuje ozljeduili bolest utjecati na radnika?). Takođerse moraju razmotriti mogući izvoriljudske greške (izostavljanje,previđanje ili zaboravljanje sigurnosnihuređaja ili postupaka, itd.).

4. Sagledavanje potreba posebnihskupina

Individualne potrebe pri radu posebnihskupina radnika se moraju razmotriti –npr. mladi radnici ili pripravnici, starijiradnici, trudnice, hendikepiraneosobe, strani radnici koji ne govoretečno lokalni jezik.

5. Prikupljanje informacija

Prikupljanje potrebnih informacijamože biti određeno npr. nacionalnimpravilima, normama i propisima(zakoni, odredbe, propisi osprječavanju nesreća, tehničkapravila, itd.) utvrđenim od stranedržave ili osiguravatelja za nesreće naradu, koji se moraju uvažavati (npr.granične vrijednosti kemikalija naradnom mjestu).

U slučaju ako takve smjernice,pravila ili propisi postoje, oni semoraju poštivati (pogledatipoglavlje “Nacionalni aspekti”).

1. 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6

Mehaničkeopasnosti

nezaštićenipokretnidijelovi strojeva

dijelovi sopasnimpovršinama

pokretnatransportnasredstva,pokretna radnaoprema

nekontroliranipomični dijelovi

pad,poskliznuće,spotaknuće,izvrtanje noge

pad s visine

2. 2.1 2.2 2.3Opasnosti odelektričnestruje

strujni udar električni luk elektrostatskinaboj

3. 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5

Opasne tvariplinovi pare aerosoli tekućine krute tvari

4. 4.1 4.2

Biološkeopasnosti

patogenimikroorganizmi (npr.bakterije,virusi, gljivice)

alergogene itoksične tvari- produktimikroorganizama

5. 5.1 5.2 5.3

Opasnosti odpožara ieksplozije

opasnost odpožara krutihtvari, tekućina,plinova

eksplozivnaatmosfera

eksplozivnetvari

6. 6.1 6.2

Toplinskeopasnosti

vrućimaterijali/površine

hladnimaterijali/površine

7. 7.1 7.2 7.3 7.4 7.5 7.6 7.7 7.8

Fizikalneštetnosti

buka ultrazvuk,infrazvuk

vibracijecijelog tijela

vibracijeruka-šaka

neionizirajućezračenje

ionizirajućezračenje

elektromagnetska polja

negativantlak, nadtlak

8. 8.1 8.2 8.3

Opasni radniuvjeti

klimatski uvjeti osvjetljenje,rasvjeta

utapanje

9. 9.1 9.2 9.3 9.4

Fizički naporteškidinamički rad

dinamički radkoji opterećujesamo jedandio tijela

statički rad kombinacijastatičkog idinamičkograda

10. 10.1 10.2 10.3 10.4

Mentalničimbenici

nedovoljnoosmišljeniradni zadaci

nedovoljnoosmišljenaorganizacijarada

neprimjerenisocijalni idruštveni uvjeti

neadekvatniuvjeti namjestu rada iu radnomokolišu

11. 11.1 11.2 11.3

Ostaleopasnosti

od ljudi od životinja biljaka iproizvoda odpovrća

Slika 2: Klasifikacija opasnosti

14

5. Procjena i vrednovanje rizika

5.1 Procjena rizika

Procjena rizika je postupak kojim seocjenjuje kombinacija vjerojatnosti dase neka šteta dogodi i težine te štete.

Procjena rizika uključuje sljedećeparametre:● stupnjevanje vjerojatnosti da se

neka opasnost aktivira odnosnorealizira (stupnjevanje može bitikvalitativno ili kvantitativno)

● prikaz posljedica realizacijeopasnosti

● određivanje utjecaja odnosnorazine rizika

● vrednovanje ukupne točnostiprocjene opasnosti.

Razina rizika se procjenjujeodređivanjem intenziteta njegovogutjecaja, a na temelju toga se određujuprioriteti rješavanja. Postoje tričimbenika koji utječu na razinu rizika:● priroda opasnosti (koja pokazuje

hoće li se problemi vjerojatnodogoditi),

● opseg rizika, koji je kombinacijaozbiljnosti odnosno težine mogućegutjecaja i veličine odnosno brojaonih kod kojih je moguć utjecaj,

● vremensko određivanje utjecajarizika (kada i koliko dugo će seutjecaj osjećati).

Iako se vrednovanje rizika smatrasubjektivnom procjenom, ipak jemoguće mjeriti razinu ili opseg rizika.Vrednovanje rizika se može izvršitikvantitativno ili kvalitativno.

Kvantitativne značajke rizika su naprimjer:

● podaci o izmjerenoj izloženosti● količina tvari koja se koristi● učestalost izloženosti● učestalost oboljevanja ili smrtnost.

Kvalitativne značajke rizika mogu biti:● vrste zdravstvenih učinaka● procijenjena učestalost izloženosti● mjesto izvora opasnosti.

Obje, i kvantitativne i kvalitativnekomponente rizika trebaju biti dovoljnosveobuhvatne kako bi jasno odredilesve elemente koji utječu na razinurizika. U slučaju da se izloženost(fizikalne štetnosti, kemijske tvari, radnovrijeme, itd.) može kvantificirati, morase kvantificirati!

Kvantitativna procjena rizikaKvantifikacija rizika na radu ovisi oprirodi samog rizika, mogućnostimjerenja izloženosti i odgovarajućimnormama i mjerilima. Tri komponenterizika su:1. Frekvencija2. Vjerojatnost3. Posljedice.

Često se ove kom ponente mogu izrazitibrojčanim faktorima, pa se tako možedobiti kvantitativna procjena rizika. Tifaktori za pojedine komponente rizikamogu biti:1. Frekvencija se može procijeniti na

temelju podataka o razini prijašnjeizloženosti ili zapisa o incidentima.

2. Vjerojatnost ili šansa da će se nekidogađaj dogoditi može se procijeniti

15

npr. na skali od 0 do 1, gdje 0 znači danema šanse da se događaj dogodi, a 1znači da je apsolutno sigurno da će sedogoditi.3. Posljedice izloženosti određenoj

opasnosti mogu biti:● broj izgubljenih života ili broj ozljeda● težina oštećenja zdravlja

(manja ozljeda, profesionalna bolest,trajna invalidnost, itd.)

● troškovi štete.

Ograničenje kvantitativne procjenerizika je da ne uzima u obzir našu

individualnu i subjektivnu percepcijuopasnosti.Kvantitativna procjena opasnosti jetakođer osnovica rangiranja mjera.

Kvalitativna procjena rizikaKako pokazuje sam naziv, kvalitativnaprocjena rizika koristi kvalitativnemetode, pa je zbog toga subjektivna ičesto sklona različitim interpretacijama iraspravama. Postoje različite metodeprocjene rizika na radnim mjestima.Ovdje se prikazuje jedna metoda kojase može koristiti.

Matrica kvalitativne procjene rizika (primjer)

PosljedicaVjerojatnost nastanka štete

gotovonemoguće

malovjerojatno moguće gotovo

sigurno

manje porezotine,natučenja, nagnječenja(ozljede koje zahtijevajuprvu pomoć – nemagubitka radnog vremena)

ozljeda s posljedičnomnesposobnosti za rad(izgubljeno radno vrijeme< 8 dana)

teža tjelesna ozljeda,profesionalna bolest

smrtna ozljeda

skupna ozljeda sasmrtnim ishodom

16

Opasnost

Rizik je veći odnajvećegprihvatljivog rizika

5.2 Vrednovanje rizika

Nakon procjene rizika, na temeljuutvrđene razine rizika, utvrđuju se dali je potrebno smanjenje rizika ili većpostoji prihvatljiva razina sigurnosti izaštite.

Ako rizik nije prihvatljiv, mora seizvršiti smanjenje rizika (slika 3).

Slika 3: Veza između sigurnosti i rizika

SigurnostPreostali rizik je manji

od najvećegprihvatljivog rizika

OpasnostRizik je veći od

najvećeg prihvatljivogrizika

Prag rizikaNajveći prihvatljivi

rizik

Preostalirizik

Rizik bezprimjenjenih zaštitnih

mjera

Neophodnosmanjenje rizika

Stvarno smanjenje rizika

Niski Visoki

Rizik

17

6. Smanjenje rizika(Odabir i poduzimanje mjera)

Cilj smanjenja rizika je da se osmisle ilipronađu postupci koji će smanjitiizloženost na minimum, bez obzira dali je opasnost fizikalna, kemijska,biološka, ergonomska ilipsihosocijalna. Strategije smanjenjarizika bi mogle uključivati izbjegavanjerizika, optimiranje, zadržavanje itransfer rizika.

Osnovni razlozi za primjenu mjera zasmanjenje rizika su:

● zaštita sigurnosti i zdravljaizloženih radnika,

● zaštita drugih radnika i ljudi na kojemogu utjecati rizici nastali tijekomradnog procesa,

● osiguranje udobnosti i sigurnostiradnika,

● usklađenost sa zakonskomregulativom,

● smanjenje zagađenja okoliša,● minimiziranje ekonomskog gubitka,

sirovina, proizvoda.

Bez obzira na razlog, mjere moraju bitirealistične i ekonomične. U mnogimslučajevima postoji nekoliko mogućihrješenja koje se moraju uzeti u obzirpri odabiru mjera za smanjenje rizikana prihvatljivu razinu.

Prioriteti pri odabiru mjera

Pri određivanju prioriteta za odabirmjera, moraju se razmotriti sljedećaosnovna pravila:

Otklanjanje ili minimizacija rizikamora biti prvo rješenje, što znači dase mora dati prednost tehničkim iorganizacijskim mjerama u odnosuna mjere povezane s ponašanjem(Slika 4 na strani 18).

Prema tome, prioriteti pri odabirumjera su:1. Eliminacija2. Supstitucija3. Tehničko rješenje (sigurnosne

naprave, ventilacija, izolacija, itd.)4. Individualno rješenje (izobrazba,

obuka, osobna zaštitna sredstva)

1. Eliminacija: Najbolje rješenje, aliu mnogim slučajevima rizik se nemože (potpuno) eliminirati.

2. Supstitucija: Npr. u slučajuopasnih tvari – zamjenskosredstvo ima manju toksičnost.Može se pojaviti problem dasupstituent nema isti učinak irezultat kao prethodno (opasnije)sredstvo.

3. Tehničko rješenje: Vjerojatno senajčešće koristi. Prednosti susposobnost sprečavanja ilismanjenja utjecaja opasnostiputem fizičke zapreke ilimogućnost izolacije radnika odutjecaja sredstava.

4. Individualno rješenje: Ono setemelji na ponašanju čovjeka injegovoj težnji za uspjehom.

18

Individualna rješenja su dosljedna iispravna upotreba osobnih zaštitnihsredstava (OZS) kao što surespiratori, rukavice, čizme, naočale,štitnici ili pomagala za zaštitu sluha.Individualne se mjere primjenjuju narizike preostale nakon provedbekoraka 1, 2 i 3, tj. nakon supstitucije,eliminacije i tehničkih rješenja.

Napomena:Organizacijske mjere, kao npr.rijetka izloženost, rotacija radnika iadekvatan odabir radnog mjesta,dobro održavanje i higijena,praćenje i zdravstveni nadzor,raspoređivanje poslova, važne sukao sporedne mjere.

1. Izbjeći / eliminirati / smanjitiopasnost na izvoru;promijeniti svojstva izvora opasnosti

2. Mjere koje se odnose na sigurnost(prostorna odvojenost od izvora)

3. Organizacijske mjere(ograničenje trajanja izloženosti)

4. Upotreba osobne zaštitne opreme(prostorno odjeljivanje radnika)

5. Mjere koje se odnose na načinponašanja (npr. izobrazba)

Slika 4:Prioriteti priodabirumjera zasmanjenjerizika

19

Dodatak 1 – Primjeri procjene rizika

Uvod

Sljedeći primjeri daju uvid kako sepraktički može izvršiti procjena rizika.Oni pokazuje postupak „korak pokorak“, tj. tijek procesa procjene.Osnovna svrha prikaza ovih primjeranije sadržaj analize, već postupakprocjene rizika.

Prikazana su dva primjera;● rad u uredu kao primjer

stacionarnog radnog mjesta i● održavanje uz upotrebu ljestava

(npr. izmjena električne žarulje)kao primjer nestacionarnog radnogmjesta.

Primjer 1:Procjena rizika uredskog radnogmjesta

Kratki opis: Ured s tri radne stanice, triosobe koje rade 8 sati na dan.

Korak 1 – Opis zadatka

U prvom koraku moraju se ustanovitiradni uvjeti pri radu u redu. To se uzadanom slučaju može učiniti:● u razgovoru sa zaposlenicima● promatranjem koje vrši stručnjak

zaštite na radu● korištenjem opisa zadanog posla.

Korak 2 – Prepoznavanje opasnosti

Na temelju podataka prikupljenihkorakom 1 moraju se prepoznatiopasnosti prisutne pri obavljanjuradnog zadatka. Pri tome mogu biti odpomoći kontrolne liste (npr. ISSA

priručnici, vidjeti poglavlje “Uvodnenapomene”), norme (npr. EN norme),te zakoni i smjernice.

U zadanom primjeru prepoznavanjeopasnosti temelji se naročito nasljedećim čimbenicima:

● raspored i položaj radnog mjesta,● klimatski čimbenici prostora

(temperatura, vlažnost, brzinastrujanja zraka),

● osvjetljenje prostorije i radnogmjesta,

● aparat za gašenje požara, izlaz zanuždu.

Tijekom postupka prepoznavanjaopasnosti u našem su primjeru nađenisljedeći nedostatci odnosno opasnosti:

1. dva monitora su nepravilnosmještena (ispred prozora), jedan odzaslona postavljen je previsoko

2. na jednom radnom mjestuosvjetljenje je preslabo (manje od300 Lux-a)

3. raspored radnih mjesta bi se trebaopoboljšati i prilagoditi ergonomskimpotrebama.

Korak 3 – Procjena i vrednovanjerizika

Procjena rizika: Kvantificirati vjerojatnosti težinu posljedica te njihovomkombinacijom odrediti razinu rizika.

Vrednovanje rizika: Vrednovati odnosnoocijeniti prihvatljivost rizika i na temeljutoga odrediti postoji li potreba da se riziksmanji.

20

U ovom slučaju detaljno vrednovanjerizika nije potrebno, jer nema prijetećeopasnosti za zdravlje i život radnika.Osim toga, praktični koraci zasmanjenje rizika se mogu lako provesti.S obzirom na to, na dva se temeljnapitanja može zadovoljavajuće odgovoritibez detaljne analize za vrednovanjerizika.● Kolika je vjerojatnost da se dogodi

svaka od mogućih posljedica(ozljeda, bolest)?

● Koji napori i ulaganja se trebajupoduzeti da bi se nazadovoljavajući način smanjio rizik?

Korak 4 – Smanjenje opasnosti

Uzimajući u obzir ispitane opasnosti(korak 2) sljedeće mjere za smanjenjerizika su moguće:1. promjena položaja dva monitora

tako da stoje paralelno s prozorima,drvena kutija na kojoj stoji jedan odmonitora se treba odstraniti tako damonitor bude postavljen naodgovarajućoj visini koja nije iznadrazine očiju,

2. nabava stolne svjetiljke radnomjesto čije osvjetljenje je preslabo,

3. treba se pobrinuti da se uzmu uobzir ergonomski aspekti kodpreuređenja ureda koje će se izvršitiza četiri mjeseca.

Nadalje, obuka o ergonomiji,ergonomskom položaju tijela iprimjerenom ponašanju pri radu trebase provoditi redovito, dva puta godišnje.

Korak 5 – Kontrola(Nadziranje učinkovitosti)

● Mjesec dana nakon primjenemjera stručnjak zaštite na radu treba

prekontrolirati jesu li se poduzetemjere i promjene još uvijek primjenjujui pitati zaposlenike je li im trenutnasituacija odgovara. Nakon planiranogpreuređenja ureda potrebno je provestise još jednu kontrolu. Razgovore sazaposlenicima i povratne informacije osituaciji na radnom mjestu neophodnoje provoditi redovito.

Primjer 2:Radovi na održavanju na ljestvama

Kratak opis: Radnik na održavanju,koji obavlja poslove koristeći ljestve,npr. mijenja električne žarulje, obavljamanje popravke.Radno mjesto: cijelo poduzeće.

Korak 1 – Opis zadatkaPrema opisu posla i dodatnimizjavama radnika i njegovognadređenog utvrđuje se da se naovom radnom mjestu obavljaju različitiradni zadaci. Za ovaj primjer razmatrase samo aktivnost “rad na ljestvama”.Utvrđuje se prosječno radno dnevnovrijeme na ljestvama – u zadanomslučaju oko 2 sata.

Korak 2 – Prepoznavanje opasnostiUpotrebom kontrolne liste iz ISSAbrošure “Opasnosti od padova”(pogledati poglavlje 2 u toj brošuri),ispitivanjem radne opreme ipromatranjem radnika mogle bi seotkriti sljedeće opasnosti:1. kod nekih poslova ljestve stoje na

mjestima prolaza,2. na ljestvama se se radi dugo

vrijeme te se obavlja težak rad(bušenje)

3. cipele nisu posebno prikladne zarad na ljestvama

21

4. na nekim mjestima u poduzeću svisokim stropovima spomenuteljestve nisu dovoljno dugačke, što se“rješava” tako da radnik na ljestvestane previsoko.

Korak 3 – Procjena i vrednovanjerizika

U ovom slučaju provodi se detaljnaprocjena i vrednovanje rizika kako bi seustanovilo koji prioriteti se morajupostaviti i koje mjere je potrebnoprimijeniti uzimajući u obzir utvrđenirizik. Mora se odgovoriti na tri sljedećapitanja:● Koliko je vjerojatna nezgoda? (jedan

faktor je i vrijeme provedeno naljestvama)

● Kolika bi bila težina moguće ozljede?(u slučaju “padanja s ljestvi”ozbiljnost ozljede je općenito velika)

● Koje mjere i intervencije se morajupoduzeti za zadovoljavajućesmanjenje rizika?

● Primjenom postupka procjene rizikaiz brošure “Opasnost od padova”(pogledati poglavlje 3) utvrđena jerazina rizika 3 koja znači da su mjereodmah potrebne.

Korak 4 – Smanjenje rizikaZa četiri opasnosti otkrivene u koraku 2i vrednovane u koraku 3, planirane su iprovedene sljedeće mjere:

1. pristup mjestima prolaza jeograničen pomoću upozoravajućihtraka, dodatne organizacijske mjere:rad u takvim zonama treba seprovoditi samo za vrijeme općenitomanjeg broja prolaza

2. korištenje mobilne skele za dužeradove umjesto ljestvi

3. radniku su nabavljene specijalneradne cipele protiv sklizanja

4. nabavljene su (duže) ljestve

Korak 5 – Kontrola(Nadziranje učinkovitosti)

Prva dva tjedna nakon što su mjerepoduzete, radnik je pod nadzoromsvojeg nadređenog koji se informira osubjektivnim poboljšanjima iprihvatljivosti mjera od strane radnika.

Stručnjak zaštite na radu kao inadređena osoba obavljaju redovituobuku (dva puta godišnje) i razgovore sradnicima o primjenjenim mjerama.

22

Nacionalni aspekti

U Republici Hrvatskoj primjenjuju se odredbe Pravilnika o izradi procjeneopasnosti (NN 48/97, 114/02, 126/03, 144/09)), koje utvrđuju način i postupakizrade procjene rizika, sadržaje procjene, podatke na kojima se mora temeljitiprocjena, uvjete obnove i revizije, te uvjete koje moraju zadovoljavatiposlodavci i druge ustanove pri izradi procjene.Prema navedenom pravilniku procjena opasnosti treba sadržavati:• Opće podatke o poslodavcu, uključujući podatke o članovima radne

skupine za procjenu, sudjelovanju predstavnika radnika i Odbora zazaštitu na radu i podatke o ovlaštenoj ustanovi u slučaju kada procjenuprovodi vanjska ustanova.

• Podatke o postojećem stanju, koji obuhvaćaju opis tehnoloških procesa,popis opasnih radnih tvari, organizaciju rada i izloženost opasnostima napojedinom radnom mjestu, broj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti tedokumente i izvore podataka potrebnih za procjenu.

• Analizu i procjenu prikupljenih podataka u okviru kojih se utvrđujuusklađenost postojećeg stanja sa zakonskim zahtjevima i primjenaosnovnih i posebnih mjera zaštite na radu te se procjenjuje razina rizikapreostalog nakon primjene mjera.

• Plan mjera za smanjivanje razine opasnosti koji mora, osim samih mjera,sadržavati rokove i osobe odgovorne za njihovo izvršenje.

• Priloge koji obuhvaćaju popis poslova za koje je potrebno provestiosposobljavanje za rad na siguran način, poslova s posebnim uvjetimarada, popis opasnih kemijskih tvari, strojeva i uređaja s povećanimopasnostima, popis radnih prostora za koje postoji obveza ispitivanjaradnog okoliša i popis poslova na kojima se moraju upotrebljavati osobnazaštitna sredstva.

23

Kontakti na nacionalnoj razini

Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na raduRadoslava Cimermana 64a, 10020 Zagrebwww.hzzzsr.hrhzzzsr@hzzzsr.hr

U izradi priručnika sudjelovale su sljedeće međunarodne sekcije ISSA-e. Kod njih sutakođer dostupne dodatne informacije:

ISSA Sekcija zaželjezo i metal

Opća ustanova zaosiguranje od nesrećaUred za međunarodnusuradnjuAdalbert-Stifter-Strasse 651200 Beč · AustrijaTel: +43 (0) 1-33 111-558Fax: +43 (0) 1-33 111-469E-Mail: issa-metal@auva.at

ISSA Sekcija zaelektričnu energiju

Stručna udruga za elektro-tekstilnu i finu mehanikuGustav-Heinemann-Ufer13050968 Köln · NjemačkaTel: +49 (0) 221-3778-6007Fax: +49 (0) 221-3778-196007E-Mail:electricity@bgetem.de

ISSA Sekcija zastrojeve i sigurnosnesustave

Dynamostrasse 7-1168165 Mannheim · NjemačkaTel: +49 (0) 621-4456-2213Fax: +49 (0) 621-4456-2190E-Mail: info@ivss.org

www.issa.intKliknite na “Prevention Sections” ispod “Quick Links”

ISBN 978-3-941441-69-9

Croatian Institute for Health Protection and Safety at WorkR. Cimermana 64a10020 ZagrebCroatiaTel: (+385 1) 6558705, 6558703, 5577498, 5577499Fax: (+385 1) 6558704www.hzzzsr.hr; hzzzsr@hzzzsr.hr