Opći Vodić Za Procjenu Rizika

8/10/2019 Opi Vodi Za Procjenu Rizika

1/26

10

Vodi za procjenu riz ika u

malim i srednjim poduzeima

Procjena rizika opi vodiPrepoznavanje i vrednovanje opasnosti; Poduzimanje mjera

Sekcija zaelektrinu energiju

Sekcija zaeljezo i metalSekcija zastrojeve i sigurnosne sustave

INTERNATIONAL SOCIAL SECURITY ASSOCIATION


2/26

10

Vodi za

procjenu rizika u

malim i srednjim poduzeima

Procjena rizika opi vodi

Prepoznavanje i vrednovanje

opasnosti;Poduzimanje mjera

Sekcija zaelektrinu energiju

Sekcija zaeljezo i metalSekcija zastrojeve i sigurnosne sustave

INTERNATIONAL SOCIAL SECURITY ASSOCIATION


3/26


4/26

2

Autori: Karolina Gwczyska-WoelkeMr.sc. Eng., Grzegorz yjak Ph.D.,NLI, Poljska

Dr. Harald Gruber, ISSA sekcija za metal

Dipl.-Ing. rka Vlkov, Mr.sc. Dagmar Mroziewicz, VUBP,Republika eka

Kroly Nagy, MD, OMFI-NLI, Maarska

Ing. Mr. Christian Schenk, ISSA sekcija za metal, AUVA Austrija

MUDr. Zdenk merhovsk, Ph.D., SZU, Republika eka

Preporuka: Upotrijebljene ilustracije su iz knjiice:

Gruber, Kittelmann, MierdelGuidelines for Risk Assessment and Risk Reduction,Verlag Technik & Information e.K., Bochum, Njemaka, 2009

Produkcija: Verlag Technik & Information e.K.,Wohlfahrtstrasse 153, 44799 Bochum, NjemakaTelefon +49(0)234-94349-0, Fax +49(0)234-94349-21

Tiskano u Njemakoj, listopad, 2010

ISBN 978-3-941441-69-9


5/26

3

Uvodne napomene

Ovaj prirunik je napravljen kao pomomikro-, malim i srednjim poduzeima uprepoznavanju opasnosti i procjenirizika na radnim mjestima. Sigurnost izatita zdravlja na radu i njihov razvojusko su povezani s drutvenim iekonomskim razvojem drutva izauzimaju visoko mjesto meuprioritetima drava lanica EU.

Europski propisi zahtijevaju da semjerama zatite na radu osigurava ipoboljava zatita zdravlja i sigurnostradnika na radnom mjestu. Mjerezatite zdravlja i sigurnosti na radutrebaju se provesti prije nego se naradnom mjestu pojave specifini rizici.

Zajedno s racionalnom i optimalnom

upotrebom sredstava, procjena rizikaje od presudne vanosti. Zato jeprocjena rizika i zakonska obvezaposlodavca i osnovni proces kojim seosigurava potrebna razina sigurnosti izatite zdravlja radnika na radu.

Jedna od najvanijih EU direktiva jeOkvirna direktiva 89/391/EEZ osigurnosti i zdravlju radnika na radu.

Drave lanice EU moraju primijenitiOkvirnu direktivu. Najvaniji zahtjev tedirektive za poslodavce je provestiprocjenu rizika.

Procjena rizika je kljuni instrumentza provoenje sigurnosti i zatitezdravlja na radu. Pri primjeni mjeraposlodavac mora, u skladu srezultatom procjene rizika, uzimati uobzir sva dostignua vezana zamjere zatite.

Ovaj prirunik je podijeljen na sljedeapoglavlja:

1. Procjena rizika zakonska obveza

2. Pojmovnik

3. Metodologija

4. Prepoznavanje opasnosti

5. Procjena i vrednovanje rizika

6. Smanjenje rizika(odabir i poduzimanje mjera)

Dodatak: Primjeri procjene rizika

Posebni nacionalni aspekti, vezani uztematiku ovog prirunika, mogu sevidjeti u odgovarajuim zakonskimpropisima u poglavlju Nacionalniaspekti.

Na temelju ovog dokumenta u ovojseriji prirunika posebno su obraenesljedee teme:

Buka

Opasnosti koje nastaju odstrojeva i druge radne opreme

Kemijske tetnosti

Opasnosti od padova

Opasnosti od eksplozija

Opasnosti od vibracija koje seprenose na cijelo tijelo i na ruke-ake

Runo prenoenje tereta

Psihiko optereenje na radu


6/26

4

1. Procjena rizika zakonska obveza

Procjena rizika je niz logikih korakakoji na sistematian nain omoguujuanalizu i vrednovanje rizika. Postojemnogi naini i metode koji se koriste zaprepoznavanje opasnosti i procjenurizika, a svaki od njih ima nekeprednosti i nedostatke. Zato je izborprikladnog postupka vrlo znaajan. Kodizbora adekvatne metode treba uzeti uobzir odreene podatke. Oni ukljuuju

svrhu procjene, aktualno stanje upoduzeu, dostupne podatke ilifinancijske mogunosti i osobnusklonost ocjenitelja.

Svaka metoda treba omoguiti jasanuvid u pojedine korake postupkaprocjene, kako korisnicima rezultataprocjene tako i svim zaposlenicima kojimogu biti izloeni riziku.

Prijedlog 1

Nain procjene rizika prikazan u ovompriruniku je openiti postupak kojisadri analizu opasnosti i vrednovanjerizika.

Prijedlog 2Nain procjene rizika prikazan u ovompriruniku temelji se na definiciji rizikakoja rizik odreuje kao kombinacijuvjerojatnosti nastanka tetnog dogaajai teine potencijalnih posljedica togdogaaja.

Rezultati procjene mogu se koristiti zaspreavanje nastanka opasnih situacija,

pripravnost za adekvatnu reakciju istvarnu akciju. Sustavna procjena rizikaomoguuje da se odrede prioriteti pripoduzimanju mjera, pri procjenimogunosti i dodjeli sredstava itd., todovodi do stalnog poboljanja ipoveanja razine sigurnosti na radu izatite zdravlja.

Ovaj opi vodi na najprecizniji i najlaki

nain daje upute koje poslodavac moelako razumjeti. Cilj mu je da seposlodavcima prui pomo kako bimogli procijeniti da li je neka opasnostznaajna, i da li su primijenjenezadovoljavajue mjere koje razinu rizikaine prihvatljivom.


7/26

5

2. Pojmovnik

U priruniku su upotrijebljene sljedeedefinicije:

teta tjelesna ozljeda ili oteenjezdravlja.

Opasnost potencijalni izvor ozljede ilidruge tete. Treba istaknuti da seopasnost moe kvalificirati tako da sedefinira njezino porijeklo (npr.

mehanika opasnost, elektrinaopasnost) ili priroda potencijalneozljede (npr. opasnost od elektinogudara, opasnost od posjekotina).

Zatitne mjere mjere kojima sepostie smanjenje rizika, i kojeobuhvaaju mjere proizvoaa ilikonstruktora (siguran dizajn, zatita odopasnosti, komplementarne zatitne

mjere, uputstva za uporabu) i mjerekoje provodi korisnik (npr. sigurni radnipostupci, nadgledanje, upotrebadodatnih zatita, upotreba osobnihzatitnih sredstava, obuka).

Rizik kombinacija vjerojatnostinastanka opasnog dogaaja i teineposljedinog oteenja zdravlja.

Procjena rizika ukupan proces kojisadri analizu opasnosti i vrednovanjerizika.

Nain rada izvor opasnosti koji jeuglavnom odreen tehnikimsvojstvima predmeta i radnih alata(dizajn, konstrukcija i veliina),organizacijom i metodama rada, kao iponaanjem radnika.

Mjesto rada radni prostor opremljens radnim alatima u kojima radnik iliskupina radnika obavlja svoje zadatke.

Radni okoli uvjeti okruenja u

kojima se provode radni procesi, a kojisu odreeni fizikalnim, kemijskim ibiolokim faktorima.

Zadatak specifina aktivnost kojuobavlja jedna ili vie osoba tijekomradnog procesa.


8/26

6

3. Metodologija

U ovom poglavlju opisani su principimetodologije procjene rizika, koji sutemeljeni na europskoj normi EN ISO14121-1 o procjeni rizika. Slika 1prikazuje metodologiju procjene(analiza i evaluacija koraka postupka) ismanjenja rizika.

Cilj cijelog procesa procjene rizika iprimjene preventivnih mjera jesmanjiti rizik na prihvatljivu razinu, ato je stupanj rizika pri kojem sumogui gubici povezani s odreenomopasnou prihvatljivi.

Korak 1:

Opis zadatka

Prvi korak procjene rizika na radusastoji se od prikupljanja potpunih inajnovijih informacija koje se odnosena vrstu zadatka koju radnik izvodi, na

nain izvoenja zadatka, radne uvjete,strojeve i alate, te zatitne mjere kojesu ve u uporabi. Tijekom prikupljanjainformacija bitno je voditi rauna osvim zadacima, ukljuujui i one kojise izvode izvan uobiajenog radnogmjesta, uzimajui u obzir sva mjestagdje se rad izvodi (stacionarna imobilna mjesta rada).

Prikupljanje informacija o opasnostimaukljuuje:

promatranje provoenja zadataka naodreenom mjestu rada i izvan njega

ukljuujui nain rada, radnestrojeve i alate, kao i organizacijurada

promatranje radne okoline, npr.prisutnost radnika drugihposlodavaca, koji mogu utjecati nasigurnost na radu, vremenski uvjeti

razgovore s radnicima

analizu raspoloivih dokumenata:- tehnike specifikacije strojeva i

alata (sa ciljem usporedbe sainjeninim stanjem na mjesturada)

- upute za konkretno mjesto rada- rezultati ispitivanja i analize tetnih

imbenika (praina, buka),- sigurnosno-tehniki listovi zakemikalije,

- dokumenti o nesreama na radu iprofesionalnim bolestima

informacije o uzrocima prekida rada

informacije o ponavljajuim ljudskimpogrekama.


9/26

7

Slika 1: Metodologija procjene i smanjenja rizika


10/26

8

Korak 2:

Prepoznavanje opasnosti

Najvanija faza u procesu procjenerizika na radu sastoji se odprepoznavanja svih opasnosti, kojemogu uzrokovati nepoeljne uinke(ozljede i druge tetne posljedice zazdravlje, materijalne gubitke i drugevrste gubitaka, kao na primjer izgubljene sposobnosti).

Kod provedbe ove faze trebaodgovoriti na sljedea pitanja:

TOpredstavlja opasnost?

TKOje izloen opasnosti?

U tom smislu sljedei alati mogu biti odpomoi:

kontrolne liste, npr. listepripremljene za pojedinetehnoloke procese i uvjeteproizvodnje ili za razliite vrsteopasnosti

metode, kao to su analiza rada saspekta sigurnosti, koja se sastojiod opisa i svrhe zadataka kojeobavljaju radnici, popisa aktivnosti iradnih operacija te utvrivanjaopasnosti povezanih s izvoenjemsvake aktivnosti.

Gore spomenuti alati mogu se razvijatiu samom poduzeu. Pri tome jeneophodno voditi brigu o svimpodrujima i procesima gdje seoekuje opasnost.

Korak 3:

Procjena i vrednovanje rizika

Procjena rizika sastoji se od utvrivanjauinka aktivirane opasnosti ivjerojatnosti da se opasnost aktivira.

Nakon toga, kod vrednovanja rizikaodluuje se da li treba ili ne poduzetimjere, te kako brzo ih treba poduzeti sasvrhom smanjenja ili eliminiranja rizika.

Prema EN ISO 14121-1, kodvrednovanja rizika trebalo bi se uzeti uobzir: sve osobe koje mogu biti izloene

opasnosti, vrstu, uestalost i vrijeme

izloenosti, odnos izmeu razine izloenosti i

uinaka,


11/26

9

ljudske faktore (meuljudskiodnosi, psiholoki aspekti, itd.),

prikladnost zatitnih mjera,

mogunost izbjegavanja ilizaobilaenja zatitnih mjera,

mogunost stalnog provoenjazatitnih mjera.

U ovoj fazi mora se procijeniti je li rizikprihvatljiv. Ako se smatra da su radniuvjeti sigurni, ne moraju se poduzetidaljnje aktivnosti.

S druge strane, ako se razina rizika

povezana s obavljanjem zadanogzadatka ne moe prihvatiti, potrebno

je poduzeti aktivnosti sa svrhomsmanjenja rizika.

Korak 4:

Smanjenje rizika (odabir i poduzimanje mjera)

Ovisno o razini procjenjenog rizika naradnom mjestu, potrebno je planirati iprovoditi uinkovite preventivne mjere.

Njihov cilj je eliminirati ili minimaliziratipostojei rizik, a u isto vrijeme ne

stvarati nove opasnosti.

Temeljna pravila pri odreivanjupreventivnih mjera obuhvaajusljedee:

tehnike mjere koje eliminiraju ilismanjuju opasnost na njihovomizvoru (mjere primijenjene na samomizboru opasnosti su najuinkovitije i

uglavnom se sastoje odautomatizacije i mehanizacije radnihprocesa),

kolektivna zatitna oprema,

organizacijske mjere,

osobna zatitna oprema.

Faza planiranja trebala bi datiodgovore na dva pitanja:

Hoe li poduzete mjere dovesti dooekivanog smanjenja razinerizika na radnom mjestu?

Nee li primijenjena rjeenjastvoriti nove opasnosti?

U fazi primjene planiranih mjera trebaodrediti osobu (ili vie osoba)odgovornu za nadzor:

pravilne primjene odabranih mjera,

provedbe obuke za odgovarajuuprimjenu planiranih mjera,

stalnog provoenja mjera, da bi seosigurala prihvatljiva razina rizika.


12/26

10

Korak 5:

Nadziranje

Preventivne mjere se trebaju primijenitii koordinirati na nivou cijelog poduzea.

Ovaj pristup e osigurati osnovu zarazvoj uinkovitog sustava upravljanjarizikom, koji e se temeljiti nadostupnosti informacija i usklaenostiaktivnosti.

Dodatna korist ovakve organizacijepreventivnih aktivnosti je sustavnakontrola koja se odnosi na:

poduzimanje odgovarajuih mjera,

postizanje prethodno postavljenogcilja (eliminiranje ili smanjenjerizika),

uinkovito funkcioniranje

primijenjenih rjeenja u odreenomvremenskom razdoblju.

Zato e biti potrebno provoditiperiodike preglede da bi se osiguraloda se ne javljaju nove opasnosti ili dase to bre otkriju.

Nije praktino odrediti tone periode ukojima e se provoditi pregledifunkcionalnosti primijenjenih mjera, jerse radni uvjeti mogu dinamino i brzomijenjati.

Tako se mogu uvoditi novi strojevi,zamijeniti tvari ili materijale koji sekoriste s novim, primijeniti nove

tehnologije, promijeniti organizacijarada i radnih postupaka.

Preporuljivo bi bilo provesti nadzoreradnih uvjeta u svim gore navedenimsituacijama.

Kao i kod dokumentiranja drugih fazaprocesa procjene rizika, i ova faza bi setakoer trebala zakljuiti s dokumentom

koji potvruje da su postignuti zadani iplanirani ciljevi.

Podaci navedeni u takvom dokumentusu naroito znaajni za radnika kojeg sedirektno tiu i zato bi mu se obveznotrebali priopiti.


13/26

11

4. Prepoznavanje opasnosti

Opasnosti se mogu otkriti i odrediti: prospektivno, direktnim metodama

(npr. obilascima, intervjuima) ili

retrospektivno, indirektnimmetodama (npr. istraivanjemnesrea, analizom bolesti koje supovezane s radom).

Prioritet je sprjeavati nesree naradu, profesionalne bolesti i bolesti u

svezi s radom. Prepoznavanjeopasnosti i predvianje opasnihsituacija se provodi na sljedei nain:

1. Prepoznavanje relevantnihopasnih imbenika (onih kojiuzrokuju ozljede i bolesti) kojiprevladavaju na radnom mjestuili pri provoenju konkretne

aktivnosti.Sve opasnosti, tetnosti i napori kojimabi mogli biti izloiti radnici na radnommjestu moraju se prepoznati. Slika 2prikazuje glavne i osnovne opasnosti.

2. Utvrivanje izvora opasnosti

Cilj je odrediti izvor i uzrok moguihopasnosti.

3. Odreivanje opasnih uvjeta ilisituacija

Opasni uvjeti ili situacije su okolnosti naradnom mjestu koje omoguuju daopasnost moe stvarno djelovati na

radnika i uzrokovati oteenje zdravlja(moe li imbenik koji uzrokuje ozljeduili bolest utjecati na radnika?). Takoerse moraju razmotriti mogui izvoriljudske greke (izostavljanje,previanje ili zaboravljanje sigurnosnihureaja ili postupaka, itd.).

4. Sagledavanje potreba posebnihskupina

Individualne potrebe pri radu posebnihskupina radnika se moraju razmotriti npr. mladi radnici ili pripravnici, starijiradnici, trudnice, hendikepiraneosobe, strani radnici koji ne govoreteno lokalni jezik.

5. Prikupljanje informacija

Prikupljanje potrebnih informacijamoe biti odreeno npr. nacionalnimpravilima, normama i propisima(zakoni, odredbe, propisi osprjeavanju nesrea, tehnikapravila, itd.) utvrenim od stranedrave ili osiguravatelja za nesree naradu, koji se moraju uvaavati (npr.granine vrijednosti kemikalija na

radnom mjestu).

U sluaju ako takve smjernice,pravila ili propisi postoje, oni semoraju potivati (pogledatipoglavlje Nacionalni aspekti).


14/26

1. 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6

Mehanikeopasnosti

nezatienipokretnidijelovi strojeva

dijelovi sopasnimpovrinama

pokretnatransportnasredstva,pokretna radnaoprema

nekontroliranipomini dijelovi

pad,poskliznue,spotaknue,izvrtanje noge

pad s visine

2. 2.1 2.2 2.3

Opasnosti odelektrinestruje

strujni udar elektrini luk elektrostatskinaboj

3. 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5

Opasne tvariplinovi pare ae rosoli tekuine krute tvari

4. 4.1 4.2

Biolokeopasnosti

patogenimikroorganizmi (npr.bakterije,virusi, gljivice)

alergogene itoksinetvari-produktimikroorganizama

5. 5.1 5.2 5.3

Opasnosti odpoara ieksplozije

opasnost odpoara krutihtvari, tekuina,plinova

eksplozivnaatmosfera

eksplozivnetvari

6. 6.1 6.2

Toplinskeopasnosti

vruimaterijali/povrine

hladnimaterijali/povrine

7. 7.1 7.2 7.3 7.4 7.5 7.6 7.7 7.8

Fizikalnetetnosti

buka ultrazvuk,infrazvuk

vibracijecijelog tijela

vibracijeruka-aka

neionizirajuezraenje

ionizirajuezraenje

elektromagnetska polja

negativantlak, nadtlak


15/26

8. 8.1 8.2 8.3

Opasni radniuvjeti

klimatski uvjeti osvjetljenje,rasvjeta

utapanje

9. 9.1 9.2 9.3 9.4

Fiziki napor

tekidinamikirad

dinamiki radkoji optereujesamo jedandio tijela

statiki rad kombinacijastatikog idinamikograda

10. 10.1 10.2 10.3 10.4

Mentalniimbenici

nedovoljnoosmiljeniradni zadaci

nedovoljnoosmiljenaorganizacijarada

neprimjerenisocijalni idrutveni uvjeti

neadekvatniuvjetinamjestu rada iu radnomokoliu

11. 11.1 11.2 11.3

Ostaleopasnosti

od ljudi od ivotinja biljaka iproizvoda odpovra

Slika 2: Klasifikacija opasnosti


16/26

14

5. Procjena i vrednovanje rizika

5.1 Procjena rizika

Procjena rizika je postupak kojim seocjenjuje kombinacija vjerojatnosti dase neka teta dogodi i teine te tete.

Procjena rizika ukljuuje sljedeeparametre:

stupnjevanje vjerojatnosti da seneka opasnost aktivira odnosnorealizira (stupnjevanje moe biti

kvalitativno ili kvantitativno) prikaz posljedica realizacijeopasnosti

odreivanje utjecaja odnosnorazine rizika

vrednovanje ukupne tonostiprocjene opasnosti.

Razina rizika se procjenjujeodreivanjem intenziteta njegovog

utjecaja, a na temelju toga se odreujuprioriteti rjeavanja. Postoje triimbenika koji utjeu na razinu rizika:

priroda opasnosti (koja pokazujehoe li se problemi vjerojatnodogoditi),

opseg rizika, koji je kombinacijaozbiljnosti odnosno teine moguegutjecaja i veliine odnosno brojaonih kod kojih je mogu utjecaj,

vremensko odreivanje utjecajarizika (kada i koliko dugo e seutjecaj osjeati).

Iako se vrednovanje rizika smatrasubjektivnom procjenom, ipak jemogue mjeriti razinu ili opseg rizika.Vrednovanje rizika se moe izvritikvantitativno ili kvalitativno.

Kvantitativne znaajke rizika su naprimjer:

podaci o izmjerenoj izloenosti koliina tvari koja se koristi uestalost izloenosti uestalost oboljevanja ili smrtnost.

Kvalitativne znaajke rizika mogu biti:

vrste zdravstvenih uinaka procijenjena uestalost izloenosti mjesto izvora opasnosti.

Obje, i kvantitativne i kvalitativnekomponente rizika trebaju biti dovoljnosveobuhvatne kako bi jasno odredilesve elemente koji utjeu na razinurizika. U sluaju da se izloenost(fizikalne tetnosti, kemijske tvari, radnovrijeme, itd.) moe kvantificirati, morase kvantificirati!

Kvantitativna procjena rizikaKvantifikacija rizika na radu ovisi oprirodi samog rizika, mogunostimjerenja izloenosti i odgovarajuimnormama i mjerilima. Tri komponenterizika su:

1. Frekvencija2. Vjerojatnost3. Posljedice.

esto se ove kom ponente mogu izrazitibrojanim faktorima, pa se tako moedobiti kvantitativna procjena rizika. Tifaktori za pojedine komponente rizikamogu biti:

1. Frekvencija se moe procijeniti natemelju podataka o razini prijanjeizloenosti ili zapisa o incidentima.

2. Vjerojatnost ili ansa da e se nekidogaaj dogoditi moe se procijeniti


17/26

15

npr. na skali od 0 do 1, gdje 0 znai danema anse da se dogaaj dogodi, a 1znai da je apsolutno sigurno da e sedogoditi.

3. Posljedice izloenosti odreenojopasnosti mogu biti:

broj izgubljenih ivota ili broj ozljeda teina oteenja zdravlja

(manja ozljeda, profesionalna bolest,trajna invalidnost, itd.)

trokovi tete.

Ogranienje kvantitativne procjenerizika je da ne uzima u obzir nau

individualnu i subjektivnu percepcijuopasnosti.

Kvantitativna procjena opasnosti jetakoer osnovica rangiranja mjera.

Kvalitativna procjena rizika

Kako pokazuje sam naziv, kvalitativnaprocjena rizika koristi kvalitativnemetode, pa je zbog toga subjektivna iesto sklona razliitim interpretacijama iraspravama. Postoje razliite metodeprocjene rizika na radnim mjestima.Ovdje se prikazuje jedna metoda kojase moe koristiti.

Matrica kvalitativne procjene rizika (primjer)

Posljedica

Vjerojatnost nastanka tete

gotovonemogue

malovjerojatno

moguegotovosigurno

manje porezotine,natuenja, nagnjeenja

(ozljede koje zahtijevajuprvu pomo nemagubitka radnog vremena)

ozljeda s posljedinomnesposobnosti za rad(izgubljeno radno vrijeme< 8 dana)

tea tjelesna ozljeda,profesionalna bolest

smrtna ozljeda

skupna ozljeda sa

smrtnim ishodom


18/26

16

5.2 Vrednovanje rizika

Nakon procjene rizika, na temeljuutvrene razine rizika, utvruju se dali je potrebno smanjenje rizika ili ve

postoji prihvatljiva razina sigurnosti izatite.

Ako rizik nije prihvatljiv, mora seizvriti smanjenje rizika (sl ika 3).

Slika 3: Veza izmeu sigurnosti i rizika

SigurnostPreostali rizik je manji

od najveegprihvatljivog rizika

OpasnostRizik je vei od

najveeg prihvatljivogrizika

Prag rizikaNajvei prihvatljivi

rizik

Preostalirizik

Rizik bezprimjenjenih zatitnih

mjera

Neophodnosmanjenje rizika

Stvarno smanjenje rizika

Niski Visoki

Rizik


19/26

17

6. Smanjenje rizika(Odabir i poduzimanje mjera)

Cilj smanjenja rizika je da se osmisle ilipronau postupci koji e smanjitiizloenost na minimum, bez obzira dali je opasnost fizikalna, kemijska,bioloka, ergonomska ilipsihosocijalna. Strategije smanjenjarizika bi mogle ukljuivati izbjegavanjerizika, optimiranje, zadravanje i

transfer rizika.

Osnovni razlozi za primjenu mjera zasmanjenje rizika su:

zatita sigurnosti i zdravljaizloenih radnika,

zatita drugih radnika i ljudi na kojemogu utjecati rizici nastali tijekomradnog procesa,

osiguranje udobnosti i sigurnostiradnika,

usklaenost sa zakonskomregulativom,

smanjenje zagaenja okolia,

minimiziranje ekonomskog gubitka,sirovina, proizvoda.

Bez obzira na razlog, mjere moraju bitirealistine i ekonomine. U mnogimsluajevima postoji nekoliko moguihrjeenja koje se moraju uzeti u obzirpri odabiru mjera za smanjenje rizikana prihvatljivu razinu.

Prioriteti pri odabiru mjera

Pri odreivanju prioriteta za odabir

mjera, moraju se razmotriti sljedeaosnovna pravila:

Otklanjanje ili minimizacija rizikamora biti prvo rjeenje, to znai dase mora dati prednost tehnikim iorganizacijskim mjerama u odnosuna mjere povezane s ponaanjem(Slika 4 na strani 18).

Prema tome, prioriteti pri odabirumjera su:

1. Eliminacija

2. Supstitucija

3. Tehniko rjeenje (sigurnosnenaprave, ventilacija, izolacija, itd.)

4. Individualno rjeenje (izobrazba,obuka, osobna zatitna sredstva)

1. Eliminacija: Najbolje rjeenje, ali

u mnogim sluajevima rizik se nemoe (potpuno) eliminirati.

2. Supstitucija: Npr. u sluajuopasnih tvari zamjenskosredstvo ima manju toksinost.Moe se pojaviti problem dasupstituent nema isti uinak irezultat kao prethodno (opasnije)sredstvo.

3. Tehniko rjeenje: Vjerojatno senajee koristi. Prednosti susposobnost spreavanja ilismanjenja utjecaja opasnostiputem fizike zapreke ilimogunost izolacije radnika odutjecaja sredstava.

4. Individualno rjeenje: Ono setemelji na ponaanju ovjeka injegovoj tenji za uspjehom.


20/26

18

Individualna rjeenja su dosljedna iispravna upotreba osobnih zatitnihsredstava (OZS) kao to surespiratori, rukavice, izme, naoale,titnici ili pomagala za zatitu sluha.Individualne se mjere primjenjuju na

rizike preostale nakon provedbekoraka 1, 2 i 3, tj. nakon supstitucije,eliminacije i tehnikih rjeenja.

Napomena:

Organizacijske mjere, kao npr.rijetka izloenost, rotacija radnika iadekvatan odabir radnog mjesta,dobro odravanje i higijena,

praenje i zdravstveni nadzor,rasporeivanje poslova, vane sukao sporedne mjere.

1. Izbjei / eliminirati / smanjitiopasnost na izvoru;

promijeniti svojstva izvora opasnosti

2. Mjere koje se odnose na sigurnost(prostorna odvojenost od izvora)

3. Organizacijske mjere(ogranienje trajanja izloenosti)

4. Upotreba osobne zatitne opreme(prostorno odjeljivanje radnika)

5. Mjere koje se odnose na nainponaanja (npr. izobrazba)

Slika 4:Prioriteti priodabirumjera za

smanjenjerizika


21/26

19

Dodatak 1 Primjeri procjene rizika

UvodSljedei primjeri daju uvid kako sepraktiki moe izvriti procjena rizika.Oni pokazuje postupak korak pokorak, tj. tijek procesa procjene.Osnovna svrha prikaza ovih primjeranije sadraj analize, ve postupakprocjene rizika.

Prikazana su dva primjera; rad u uredu kao primjer

stacionarnog radnog mjesta i odravanje uz upotrebu ljestava

(npr. izmjena elektrine arulje)kao primjer nestacionarnog radnogmjesta.

Primjer 1:

Procjena rizika uredskog radnogmjesta

Kratki opis: Ured s tri radne stanice, triosobe koje rade 8 sati na dan.

Korak 1 Op is zadatk a

U prvom koraku moraju se ustanoviti

radni uvjeti pri radu u redu. To se uzadanom sluaju moe uiniti: u razgovoru sa zaposlenicima promatranjem koje vri strunjak

zatite na radu koritenjem opisa zadanog posla.

Ko rak 2 Prepoznavanje op asnos t i

Na temelju podataka prikupljenih

korakom 1 moraju se prepoznatiopasnosti prisutne pri obavljanjuradnog zadatka. Pri tome mogu biti odpomoi kontrolne liste (npr. ISSA

prirunici, vidjeti poglavlje Uvodnenapomene), norme (npr. EN norme),te zakoni i smjernice.

U zadanom primjeru prepoznavanjeopasnosti temelji se naroito nasljedeim imbenicima:

raspored i poloaj radnog mjesta,

klimatski imbenici prostora

(temperatura, vlanost, brzinastrujanja zraka),

osvjetljenje prostorije i radnogmjesta,

aparat za gaenje poara, izlaz zanudu.

Tijekom postupka prepoznavanjaopasnosti u naem su primjeru naeni

sljedei nedostatci odnosno opasnosti:1. dva monitora su nepravilno

smjetena (ispred prozora), jedan odzaslona postavljen je previsoko

2. na jednom radnom mjestuosvjetljenje je preslabo (manje od300 Lux-a)

3. raspored radnih mjesta bi se trebao

poboljati i prilagoditi ergonomskimpotrebama.

Ko rak 3 Pro cjena i vredno vanje

riz ika

Procjena rizika: Kvantificirati vjerojatnosti teinu posljedica te njihovomkombinacijom odrediti razinu rizika.

Vrednovanje rizika: Vrednovati odnosnoocijeniti prihvatljivost rizika i na temeljutoga odrediti postoji li potreba da se riziksmanji.


22/26

20

U ovom sluaju detaljno vrednovanjerizika nije potrebno, jer nema prijeteeopasnosti za zdravlje i ivot radnika.Osim toga, praktini koraci zasmanjenje rizika se mogu lako provesti.S obzirom na to, na dva se temeljnapitanja moe zadovoljavajue odgovoritibez detaljne analize za vrednovanjerizika.

Kolika je vjerojatnost da se dogodisvaka od moguih posljedica(ozljeda, bolest)?

Koji napori i ulaganja se trebajupoduzeti da bi se nazadovoljavajui nain smanjio rizik?

Ko rak 4 Smanjenje opasnos t i

Uzimajui u obzir ispitane opasnosti(korak 2) sljedee mjere za smanjenjerizika su mogue:

1. promjena poloaja dva monitoratako da stoje paralelno s prozorima,

drvena kutija na kojoj stoji jedan odmonitora se treba odstraniti tako damonitor bude postavljen naodgovarajuoj visini koja nije iznadrazine oiju,

2. nabava stolne svjetiljke radnomjesto ije osvjetljenje je preslabo,

3. treba se pobrinuti da se uzmu uobzir ergonomski aspekti kod

preureenja ureda koje e se izvritiza etiri mjeseca.

Nadalje, obuka o ergonomiji,ergonomskom poloaju tijela iprimjerenom ponaanju pri radu trebase provoditi redovito, dva puta godinje.

Ko rak 5 Kontro la

(Nadziranje u inko vitos t i )

Mjesec dana nakon primjenemjera strunjak zatite na radu treba

prekontrolirati jesu li se poduzetemjere i promjene jo uvijek primjenjujui pitati zaposlenike je li im trenutnasituacija odgovara. Nakon planiranogpreureenja ureda potrebno je provestise jo jednu kontrolu. Razgovore sa

zaposlenicima i povratne informacije osituaciji na radnom mjestu neophodno

je provoditi redovito.

Primjer 2:Radovi na odravanju na ljestvama

Kratak opis: Radnik na odravanju,koji obavlja poslove koristei ljestve,

npr. mijenja elektrine arulje, obavljamanje popravke.Radno mjesto: cijelo poduzee.

Korak 1 Op is zadatk a

Prema opisu posla i dodatnimizjavama radnika i njegovognadreenog utvruje se da se naovom radnom mjestu obavljaju razliiti

radni zadaci. Za ovaj primjer razmatrase samo aktivnost rad na ljestvama.Utvruje se prosjeno radno dnevnovrijeme na ljestvama u zadanomsluaju oko 2 sata.

Ko rak 2 Prepoznavanje op asnos t i

Upotrebom kontrolne liste iz ISSAbroure Opasnosti od padova

(pogledati poglavlje 2 u toj brouri),ispitivanjem radne opreme ipromatranjem radnika mogle bi seotkriti sljedee opasnosti:

1. kod nekih poslova ljestve stoje namjestima prolaza,

2. na ljestvama se se radi dugovrijeme te se obavlja teak rad(buenje)

3. cipele nisu posebno prikladne zarad na ljestvama


23/26

21

4. na nekim mjestima u poduzeu svisokim stropovima spomenuteljestve nisu dovoljno dugake, to serjeava tako da radnik na ljestvestane previsoko.

Korak 3 Proc jena i vrednovanje

riz ika

U ovom sluaju provodi se detaljnaprocjena i vrednovanje rizika kako bi seustanovilo koji prioriteti se morajupostaviti i koje mjere je potrebnoprimijeniti uzimajui u obzir utvrenirizik. Mora se odgovoriti na tri sljedea

pitanja: Koliko je vjerojatna nezgoda? (jedanfaktor je i vrijeme provedeno naljestvama)

Kolika bi bila teina mogue ozljede?(u sluaju padanja s ljestviozbiljnost ozljede je openito velika)

Koje mjere i intervencije se morajupoduzeti za zadovoljavajue

smanjenje rizika? Primjenom postupka procjene rizika

iz broure Opasnost od padova(pogledati poglavlje 3) utvrena jerazina rizika 3 koja znai da su mjereodmah potrebne.

Ko rak 4 Smanjenje rizika

Za etiri opasnosti otkrivene u koraku 2i vrednovane u koraku 3, planirane su iprovedene sljedee mjere:

1. pristup mjestima prolaza je

ogranien pomou upozoravajuihtraka, dodatne organizacijske mjere:rad u takvim zonama treba seprovoditi samo za vrijeme openitomanjeg broja prolaza

2. koritenje mobilne skele za dueradove umjesto ljestvi

3. radniku su nabavljene specijalne

radne cipele protiv sklizanja4. nabavljene su (due) ljestve

Ko rak 5 Ko ntro la

(Nadziranje u inko vitos t i )

Prva dva tjedna nakon to su mjerepoduzete, radnik je pod nadzoromsvojeg nadreenog koji se informira o

subjektivnim poboljanjima iprihvatljivosti mjera od strane radnika.

Strunjak zatite na radu kao inadreena osoba obavljaju redovituobuku (dva puta godinje) i razgovore sradnicima o primjenjenim mjerama.


24/26

22

Nacionalni aspekti

U Republici Hrvatskoj primjenjuju se odredbe Pravilnika o izradi procjeneopasnosti (NN 48/97, 114/02, 126/03, 144/09)), koje utvruju nain i postupakizrade procjene rizika, sadraje procjene, podatke na kojima se mora temeljitiprocjena, uvjete obnove i revizije, te uvjete koje moraju zadovoljavatiposlodavci i druge ustanove pri izradi procjene.

Prema navedenom pravilniku procjena opasnosti treba sadravati:

Ope podatke o poslodavcu, ukljuujui podatke o lanovima radneskupine za procjenu, sudjelovanju predstavnika radnika i Odbora zazatitu na radu i podatke o ovlatenoj ustanovi u sluaju kada procjenuprovodi vanjska ustanova.

Podatke o postojeem stanju, koji obuhvaaju opis tehnolokih procesa,popis opasnih radnih tvari, organizaciju rada i izloenost opasnostima napojedinom radnom mjestu, broj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti tedokumente i izvore podataka potrebnih za procjenu.

Analizu i procjenu prikupljenih podataka u okviru kojih se utvrujuusklaenost postojeeg stanja sa zakonskim zahtjevima i primjenaosnovnih i posebnih mjera zatite na radu te se procjenjuje razina rizikapreostalog nakon primjene mjera.

Plan mjera za smanjivanje razine opasnosti koji mora, osim samih mjera,

sadravati rokove i osobe odgovorne za njihovo izvrenje. Priloge koji obuhvaaju popis poslova za koje je potrebno provesti

osposobljavanje za rad na siguran nain, poslova s posebnim uvjetimarada, popis opasnih kemijskih tvari, strojeva i ureaja s poveanimopasnostima, popis radnih prostora za koje postoji obveza ispitivanjaradnog okolia i popis poslova na kojima se moraju upotrebljavati osobnazatitna sredstva.


25/26

23

Kontakti na nacionalnoj razini

Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na raduRadoslava Cimermana 64a, 10020 Zagreb

[email protected]
http://www.hzzzsr.hr/mailto:[email protected]:[email protected]://www.hzzzsr.hr/


26/26

U izradi prirunika sudjelovale su sljedee meunarodne sekcije ISSA-e. Kod njih sutakoer dostupne dodatne informacije:

ISSA Sekcija zaeljezo i metal

Opa ustanova zaosiguranje od nesreaUred zameunarodnu

suradnjuAdalbert-Stifter-Strasse 651200 Be AustrijaTel: +43 (0) 1-33 111-558Fax: +43 (0) 1-33 111-469E-Mail: [email protected]

ISSA Sekcija zaelektrinu energiju

Struna udruga za elektro-tekstilnu i finu mehanikuGustav-Heinemann-Ufer130

50968 Kln NjemakaTel: +49 (0) 221-3778-6007Fax: +49 (0) 221-3778-196007E-Mail:[email protected]

ISSA Sekcija zastrojeve i sigurnosnesustave

Dynamostrasse 7-1168165 Mannheim Njemaka

Tel: +49 (0) 621-4456-2213Fax: +49 (0) 621-4456-2190E-Mail: [email protected]

www.issa.intKliknite na Prevention Sections ispod Quick Links

Croat ian Inst i tute for Health Protect ion and Safety at Work

R. Cimermana 64a10020 ZagrebCroatiaTel: (+385 1) 6558705, 6558703, 5577498, 5577499Fax: (+385 1) 6558704www.hzzzsr.hr; [email protected]
mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]://www.issa.int/http://www.issa.int/mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]

Documents

Opći Vodić Za Procjenu Rizika