Click here to load reader

VODIČ ZA PROCJENU I VREDNOVANJE RIZIKA

  • View
    223

  • Download
    3

Embed Size (px)

Text of VODIČ ZA PROCJENU I VREDNOVANJE RIZIKA

VODI ZA PROCJENU I VREDNOVANJE RIZIKA

VODI ZA PROCJENU I VREDNOVANJE RIZIKASrpanj 2010.

VODI ZA PROCJENU I VREDNOVANJE RIZIKA 1. Uvod

Svrha ovog Vodia je pomoi proizvoaima i distributerima u procjeni i vredovanju rizika i donoenju odluke o tome je li potrebno uputiti obavijest nadlenim tijelima vezano uz obvezu obavjeivanja o opasnim proizvodima.Takoer, ovaj Vodi predstavlja i metodoloki okvir koji bi trebao olakati dosljedno, obrazloeno i struno miljenje o rizicima koje za potroae predstavljaju pojedini proizvodi, temelji se na Odluci KOMISIJE od 16. prosinca 2009. o utvrivanju smjernica za upravljanje Sustavom Zajednice za brzu razmjenu informacija RAPEX utvrenim prema lanku 12. te postupkom obavjeivanja utvrenim prema lanku 11. Direktive 2001/95/EZ (Direktiva o opoj sigurnosti proizvoda).

Sigurnost proizvoda je ureena slijedeim propisima:

- Zakon o opoj sigurnosti proizvoda (Narodne novine broj 30/09)

- Uredba o sustavu brze razmjene slubenih obavijesti o proizvodima koji predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost potroaa (Narodne novine broj 39/09)- Popis oznaka hrvatskih norma u podruju ope sigurnosti proizvoda (Narodne novine broj 110/09) - Pravilniku o obavjeivanju o proizvodu koji je opasan za potroae (Narodne novine broj 55/10).Proizvoai i distributeri duni su obavijestiti Dravni inspektorat ukoliko su stavili na trite proizvod koji predstavlja rizik za potroae, odnosno koji nije u skladu s opim sigurnosnim zahtjevima.

Proizvoai i distributeri obvezni su na trite stavljati samo sigurne proizvode. Sukladno Zakonu o opoj sigurnosti proizvoda siguran proizvod je onaj proizvod:

- koji se smatra sigurnim kada je, ako ne postoje posebna pravila Europske zajednice o sigurnosti tog proizvoda, sukladan posebnim propisima koji su u skladu s Ugovorom o Europskoj zajednici, a posebno njegovim lancima 28. i 30. i koji utvruju zdravstvene i sigurnosne zahtjeve koje proizvod mora zadovoljavati da bi bio stavljen na trite;

- za kojeg se, ako nema odgovarajuih tehnikih propisa, pretpostavlja da je siguran s obzirom na rizike i kategorije rizika obuhvaene odgovarajuim hrvatskim normama kad je sukladan hrvatskim normama kojima su prihvaene europske norme, iji je popis objavljen u Narodnim novinamaUkoliko nema pravila, odnosno normi, sukladnost proizvoda s opim sigurnosnim zahtjevima ocjenjuje se na osnovi sljedeih elemenata, kada oni postoje:

1. hrvatske norme kojima su prihvaene odgovarajue europske norme,

2. ostale hrvatske norme,

3. preporuke Europske komisije koje daju upute za ocjenu sigurnosti proizvoda,

4. pravila dobre prakse u podruju sigurnosti proizvoda koja su na snazi u dotinom sektoru,

5. trenutana razina znanosti i tehnike,

6. razina sigurnosti koju potroai objektivno oekuju.Nadalje, zabranjeno je proizvoditi, uvoziti, izvoziti, oglaavati ili stavljati na trite opasne proizvode i opasne imitacije.

Stupanj rizika moe ovisiti o brojnim imbenicima poput, primjerice, tipa i osjetljivosti potroaa i drugih korisnika te opsegu mjera opreza, koje je proizvoa poduzeo kako bi potroae i druge korisnike zatitio i upozorio o eventualnim moguim rizicima. O navedenim imbenicima takoer treba voditi rauna prilikom odreivanja stupnja rizika koji se smatra opasnim i koji od proizvoaa zahtijeva obavjeivanje nadlenih inspekcijskih tijela.

Rizik moe biti posljedica pogreke u procesu proizvodnje ili moe biti posljedica oblikovanja proizvoda ili materijala koritenih u proizvodu. Rizik takoer moe proizlaziti iz sadraja proizvoda, njegovog sastavljanja, obrade, pakiranja, upozorenja, upute i slino.

Prilikom odreivanja da li je proizvod opasan, potrebno je analizirati nekoliko pitanja, i to: korisnost proizvoda, prirodu rizika, izloene skupine potroaa i drugih korisnika, ranije iskustvo sa slinim proizvodima, i slino.

Siguran proizvod ne smije predstavljati nikakav ili samo najmanji rizik spojiv s uporabom proizvoda i osiguravanjem njegovog korisnog funkcioniranja.

Od proizvoaa se oekuje da prije stavljanja na trite provedu analizu rizika svojih proizvoda. Ova analiza im ujedno prua osnovu za donoenje zakljuka da li proizvod zadovoljava ope sigurnosne zahtjeve, te ako zadovoljava da se moe staviti na trite, kao i uputu za eventualnu ponovnu procjenu na temelju dodatnih informacija o riziku i o tome zadovoljava li proizvod i dalje definiciju sigurnog proizvoda.

Ako proizvoai ili distributeri imaju saznanja o podacima ili novim dokazima o tome da proizvod moe biti opasan, trebaju donijeti zakljuak da li je takav proizvod stvarno opasan.Temeljem zakljuka o tome da li proizvod zadovoljava ope sigurnosne zahtjeve, proizvoai ili distributeri odluuju je li potrebno obavijestiti nadlena inspekcijska tijela o odreenom opasnom proizvodu, vodei rauna o:

1. ozbiljnosti ishoda opasnosti, koji ovisi o teini i vjerojatnosti mogue tete po zdravlje/sigurnost. Kombinacija teine i vjerojatnosti daje procjenu ozbiljnosti rizika. Tonost te procjene ovisi o kvaliteti informacija dostupnih proizvoau ili distributeru.

Takoer se mora uzeti u obzir vjerojatnost tete po zdravlje ili sigurnost normalnog korisnika koji je izloen utjecaju proizvoda s grekom prilikom njegova koritenja na predvien ili razumno oekivan nain kao i vjerojatnost da je proizvod neispravan ili bi takvim mogao postati.

Na odluku o upuivanju obavijesti ne smije utjecati broj proizvoda na tritu ili broj osoba na koje opasan proizvod moe utjecati. O tim se imbenicima moe voditi rauna prilikom odluivanja o aktivnosti koje treba poduzeti kako bi se otklonio rizik.

2. imbenike koji utjeu na stupanj rizika poput kategorija korisnika, primjerice:za normalne odrasle osobe, ima li proizvod odgovarajua upozorenja i zatitne mjere i je li opasnost dovoljno oita.Kod pojedinih proizvoda drutvo prihvaa vii stupanj rizika (npr. vonja biciklom), nego kod drugih proizvoda (npr. djeje igrake). Smatra se da meu vanim imbenicima koji utjeu na stupanj rizika spada kategorija osjetljivosti pogoene osobe, primjerice za normalne odrasle osobe, znanje da rizik postoji i mogunost poduzimanja mjera opreza.

U obzir je potrebno uzeti kategoriju osobe koja koristi proizvod. Ako postoji mogunost da proizvod koriste osjetljivi ljudi (poput djece, starijih osoba), stupanj rizika potrebno je sniziti (npr. primjerenim uputama).Za normalno osjetljive odrasle osobe stupanj rizika ovisi o tome je li opasnost oita te je li proizvoa na odgovarajui nain osigurao odgovarajua upozorenja i zatite, naroito ako opasnost nije oita npr. uputama o moguim skrivenim rizicima.

Prepoznavanje opasnosti testovima i normama

Opasnosti se esto prepoznaju i kvantificiraju testovima. Predmetni testovi, te naini njihova provoenja mogu biti utvreni europskim ili meunarodnim normama proizvoda. Udovoljavanje proizvoda usklaenoj europskoj normi ("EN..."), upuivanja na koju se objavljuju u Slubenome listu, pretpostavlja sigurnost (iako samo za sigurnosne karakteristike obuhvaene vrijednou/vrijednostima ili normom/-ama). U takvim se sluajevima moe pretpostaviti da proizvod predstavlja samo minimalni rizik i visoku razinu zatite u pogledu specifine opasnosti koja je testirana.

Pa ipak, mogue je da postoje primjeri u kojima pretpostavka sigurnosti nije sluaj, a u takvim sluajevima e se morati pripremiti dobro dokumentirana procjena rizika, ukljuujui i poziv na izmjene i dopune usklaene norme.

S druge strane, ako proizvod ne zadovolji na testu, normalno je da se pretpostavi da postoji rizik, osim ako proizvoa ne moe pruiti dokaze o sigurnosti tog proizvoda.

Proizvodi mogu jo uvijek predstavljati rizik iako ne uzrokuju ozljede.Mogue je da proizvodi nisu opasni, ali da ipak jo uvijek uzrokuju rizik zbog toga to nisu prikladni za svoju namijenjenu uporabu. primjere toga moemo vidjeti u podruju osobne zatitne opreme ili opreme za spaavanje ivota poput reflektivnih jakni, koje vozai vozila odijevaju nakon nesree. Cilj tih jakni jest privui pozornost nadolazeih vozaa i sudionika u prometu kako bi ih upozorila na nesreu, posebice nou. Meutim, mogue je da ih se nee moi vidjeti ako su reflektorske pruge premalene ili ako se ne reflektiraju dovoljno te na taj nain one ne tite korisnike koliko bi trebale. Stoga te jakne predstavljaju rizik iako same po sebi nisu opasne. Drugi primjer je proizvod za zatitu od sunca, na ijoj naljepnici stoji visoki stupanj zatite (faktor zatite od sunca 30), ali prua samo nizak stupanj zatite (faktor 6). To moe dovesti do tekih opeklina.

2. Procjena rizika pregled

2.1. Rizik kombinacija opasnosti i vjerojatnosti

Pod rizikom se openito podrazumijeva neto to prijeti zdravlju ili ak ivotu ljudi ili neto to moe prouzroiti znatnu materijalnu tetu. Pa ipak, ljudi preuzimaju rizike iako su svjesni mogue tete jer se ta teta ne dogaa uvijek. Primjerice:

- Penjanje po ljestvama uvijek ukljuuje mogunost pada s njih i ozljeivanja. Pad je tako ugraen u ljestve, on je intrinzini dio koritenja ljestvama i ne moe se iskljuiti. Stoga se pad naziva intrinzinom opasnou ljestava.

Meutim, ta se opasnost ne ostvari uvijek jer se mnogi ljudi penju po ljestvama, a da pritom ne padnu s njih i da se ne ozlijede. To nas navodi na zakljuak da postoji i odreena mogunost (ili vjerojatnost), ali ne i sigurnost, ostvarivanja intrinzine opasnosti. I dok ta opasnost uvijek postoji, vjerojatnost njezina ostvarivanja moe se svesti na minimum, primjerice, ako je osoba koja se penje po ljestvama oprezna.

- Uporaba kuanskog sredstva za ienje s natrijevim hidroksidom radi otepljenja zaepljenih kanalizacijskih cjevovoda sa sobom nosi i vjerojatnost vrlo tekog oteenja koe ako taj proizvod doe u doticaj s koom ili ak trajnog sljepila ako kapljice tog proizvoda dospiju u oi. Razlog tomu je to je natrijev hidroksid vrlo korozivan, to znai da je to sredstvo za ienje intrinzino opasno.

Unato tomu, kad se tim sredstvo za ienje rukuje ispravno, ta se opasnost ne ostvaruje. Ispravno rukovanje moda obuhvaa noenje plastinih rukavica i zatitnih naoala. Koa i oi su u tom sluaju zatieni, a vjerojatnost tete je znatno umanjena.

Dakle, rizik je kombinacija stupnja mogue tete po potroaa i vjerojatnosti ostvarivanja te tete.

2.2. Procjena rizika u tri koraka

Potrebna su tri koraka za odreivanje rizika:

1. Predvidite scenarij ozljeivanja u kojemu intrinzina opasnost proizvoda nanosi tetu potroau (vidi Tablicu 1. u kojoj su razvrstane grupe potroaa). Odredite koliko je teka ozljeda potroaa.

Mjerilo kvantificiranja intrinzine opasnosti proizvoda jest stupanj nepovoljnog uinka koji on moe prouzroiti po zdravlje potroaa. dakle, potrebno je predvidjeti scenarij ozljeivanja koji korak po korak opisuje nain na koji opasnost dovodi do ozljede potroaa (vidi tablicu 2.). Ukratko, scenarij ozljeivanja opisuje nezgodu koju potroa doivi s predmetnim proizvodom i stupanj ozljede potroaa prouzroen tom nezgodom.

Stupanj ozljede moe varirati, ovisno o opasnosti proizvoda, o nainu na koji potroa upotrebljava proizvod, o vrsti potroaa koji se koristi proizvodom te o mnogo toga drugoga (vidi odjeljak 3.). to je tea ozljeda, to je vea opasnost koja ju je prouzroila i obratno. Dakle, stupanj ozljede je nain kvantificiranja opasnosti. U ovim smjernicama predlau se etiri stupnja ozljede, od ozljeda koje su obino u cijelosti reverzibilne do vrlo tekih ozljeda koje uzrokuju vie od otprilike 10 % trajne invalidnosti ili ak smrt (vidi tablicu 3.).

2. Odredite vjerojatnost ozljeivanja potroaa u praksi intrinzinom opasnou proizvoda.

I dok scenarij ozljeivanja opisuje nain na koji opasnost ozljeuje potroaa, taj se scenarij dogaaja samo s odreenom vjerojatnou. Ta se vjerojatnost moe izraziti kao postotak, kao > 50 % ili > 1/1000 (vidi lijevu stranu tablice 4.).

3. Kombinirajte opasnost (u kategorijama stupnja ozljede) s vjerojatnou (u kategorijama postotka) kako biste dobili rizik.

Ta se kombinacija moe dobiti vaenjem obiju vrijednosti iz odgovarajuih tablica (vidi tablicu 4.). Tablica e pruiti razinu rizika u kategorijama ozbiljan, visok, srednji i nizak rizik.

Kada se mogu predvidjeti razliiti scenariji ozljeivanja, trebalo bi odrediti rizik za svaki od tih scenarija, pri emu bi najvei rizik trebalo proglasiti rizikom proizvoda. Najvei rizik je obino kljuan jer samo aktivnost prema najveem riziku moe uinkovito pruiti visoku razinu zatite.

S druge strane, prepoznati rizik e moda biti manji od najveeg rizika, ali e zahtijevati posebnu aktivnost za umanjivanje rizika. U tom je sluaju takoer vano poduzeti mjere protiv tog rizika tako da se uinkovito umanje svi rizici.

Kada se provedu gore navedeni koraci, procjena rizika u osnovi je zavrena.

Dijagram toka o stvaranju procjene rizika nalazi se na kraju odjeljka 5.2.3. Par korisnih savjeta

Traite informacije

Kao to se moe vidjeti iz gore navedenih primjera, svaki od gore navedenih koraka procjene rizika zahtijeva predvianje onoga to bi se tek moglo dogoditi te kolika je vjerojatnost da e se to dogoditi jer predmetni proizvod obino nije prouzroio nezgodu i stoga se rizik (jo uvijek) nije ostvario. Ranija iskustva sa slinim proizvodima pomoi e u toj vjebi, kao i sve druge informacije o tom proizvodu, kao to su dizajn, mehanika stabilnost, kemijski sastav, rad, upute za uporabu, ukljuujui i mogue savjete za upravljanje rizicima, vrsta potroaa kojima je taj proizvod namijenjen (te onih kojima nije namijenjen), izvjea s testiranja, statistike o nezgodama, Baza podataka o ozljedama Europske unije (IDB), informacije o pritubama potroaa, o ponaanju razliitih potroaa pri uporabi tog proizvoda te o oduzimanjima tog proizvoda. Zahtjevi o proizvodu utvreni u zakonskim propisima, u normama proizvoda ili u kontrolnim popisima (kao to je ISO 14121: Sigurnost strojeva - procjena rizika) takoer mogu biti korisni izvori informacija.

Dajte drugima da Vam provjere Vau procjenu rizika

Povratne informacije od kolega pomoi e Vam i u finaliziranju procjene rizika. Oni e Vam moi pruiti savjete o pretpostavkama i procjenama napravljenima tijekom gore navedena tri koraka. Oni e unijeti svoje iskustvo i tako Vam pomoi stvoriti vru, solidniju, transparentniju i na koncu prihvatljiviju procjenu rizika. Stoga se preporuuje da, u idealnom sluaju, potraite savjete od kolega strunjaka, po mogunosti u obliku grupne rasprave, prije zakljuivanja procjene rizika. Te skupine od moda 3 do 5 lanova trebale bi ukljuiti kombinaciju strunog znanja primjerenog za proizvod iji se rizik procjenjuje: inenjeri, kemiari (mikro)biolozi, statistiari, upravitelji sigurnou proizvoda i drugi. Grupne rasprave bit e posebice korisne kada je proizvod nov na tritu i kad se njegov rizik nikada prije nije procjenjivao.

Procjene rizika trebale bi biti solidne i realistine, stoga je za procjenitelje rizika neophodno da razgovaraju jedni s drugima u cilju postizanja dogovora ili, barem, konsenzusa. Dokumentirajte svoju procjenu rizika

Vrlo je vano da svoju procjenu rizika dokumentirate, opisujui proizvod i sve parametre koje ste odabrali tijekom njezinog razvijanja, kao to su rezultati testova, vrsta/-e potroaa koje ste odabrali za svoj/-e scenarij/-e ozljeivanja te vjerojatnosti s popratnim podacima i pretpostavkama. To e Vam omoguiti da nedvojbeno pokaete kako ste procijenili razinu rizika, a takoer e Vam pomoi aurirati svoju procjenu rizika, pratei sve promjene.

Nekoliko opasnosti, nekoliko ozljeda ali samo jedan rizik

Kada se prepozna nekoliko opasnosti, nekoliko scenarija ozljeivanja ili razliitih stupnjeva ozljeda ili vjerojatnosti, svaki od njih trebalo bi provui kroz cjelokupni postupak procjene rizika kako bi se za svaki od njih odredio rizik. Kao rezultat toga mogue je da taj proizvod ima nekoliko razina rizika. Ukupan rizik tog proizvoda u tom je sluaju najvia razina rizika koja je prepoznata jer je aktivnost prema najvioj razini rizika obino najuinkovitiji nain umanjivanja rizika. Samo u posebnim sluajevima je mogue da se neki nii rizik od najvieg smatra posebno vanim jer je mogue da on zahtijeva specifine mjere upravljanja rizikom.

Kao primjer nekoliko rizika, mogue je da eki ima slabu glavu i slabu drku, od kojih se svaka moe slomiti prilikom uporabe ekia, a potroa se moe ozlijediti. Ako relevantni scenariji dovode do razliitih razina rizika, trebalo bi prijaviti najvii rizik kao "rizik" tog ekia.

Moglo bi se argumentirati da:- bi naizgled najznaajnija opasnost trebala biti odluujua jer bi ista dovela do najteih ozljeda. U gore navedenom primjeru ekia to bi mogao biti lom glave ekia jer bi komadii slomljene glave mogli uletjeti u neije oi i tako, mogue je, oslijepiti korisnika. S druge pak strane, lom drke ekia nikada ne bi prouzroio raspadanje na male komade koji bi mogli nanijeti toliku tetu oima.

Meutim, to bi bila procjena opasnosti, a ne procjena rizika. Procjena rizika sagledava takoer i vjerojatnost stvarnog dogaanja neke ozljede. Stoga bi najznaajnija opasnost mogla prouzroiti ozljedu koja je manje vjerojatna od manje opasnosti te, stoga, predstavlja nii rizik. S druge pak strane, scenarij koji dovodi do manje teke ozljede mogao bi biti mnogo vjerojatniji od scenarija iji je rezultat smrt te bi, stoga, manje teka ozljeda mogla predstavljati vii rizik.

- bi najvea vjerojatnost za dogaanje nekog scenarija ozljeivanja trebao biti odluujui imbenik za "rizik" proizvoda. U gore navedenom primjeru ekia, ako je drka ekia vrlo slaba, najvjerojatniji scenarij ozljeivanja bio bi od loma drke te bi to, stoga, trebalo biti odluujue.

Meutim, time se ne bi u obzir uzela teina ozljeda oiju koje bi mogao prouzroiti lom glave ekia. Dakle, sagledavanje same vjerojatnosti ne bi dalo cijelu sliku.

Da zakljuimo: rizik je uravnoteena kombinacija kako opasnosti tako i vjerojatnosti ozljede koju bi ta opasnost mogla prouzroiti. Rizik ne opisuje ni opasnost niti vjerojatnost nego oboje istodobno. Uzimanje najvieg rizika za rizik proizvoda osigurat e najuinkovitiju sigurnost proizvoda (osim specifinih rizika koji zahtijevaju specifino upravljanje rizicima, kao to je spomenuto u prethodnom tekstu).

Mogu li se rizici kumulirati?

Nekoliko scenarija ozljeivanja koji dovode do nekoliko rizika moe se razviti za praktiki svaki proizvod. Primjerice, kutna brusilica moe predstavljati rizik od strujnog udara jer su moda elektrini kabeli previe izloeni te postoji rizik od poara jer bi se stroj mogao pregrijati i zapaliti tijekom normalne uporabe. Ako oba ta rizika smatramo visokima, zbrajaju li se oni tako da brusilica predstavlja ukupan "ozbiljan rizik"?

Kada je nekoliko rizika povezano s istim proizvodom, za jednog od njih je oito vjerojatnije da e se ostvariti i prouzroiti ozljedu. Stoga je njegova ukupna vjerojatnost ozljede vea. Meutim, to ne znai da je automatski vei i ukupan rizik:

- Ukupna vjerojatnost ne izraunava se zbrajanjem vjerojatnosti. Potrebni su kompleksniji izrauni, a oni uvijek rezultiraju vjerojatnou koja je nia od zbroja svih vjerojatnosti.

- Postoji razlika od faktora 10 izmeu dviju uzastopnih razina vjerojatnosti (tablica 4.). To znai da bi bilo potrebno mnogo razliitih scenarija iste razine kako bi rezultirali veom ukupnom vjerojatnou (i moguim rizikom).

- Vrijednosti vjerojatnosti su procjene koje moda nisu posve tone jer one esto grijee na sigurno kako bi osigurale visoku razinu zatite. Stoga je korisnije sagledati tonije procjene vjerojatnosti scenarija koji dovodi do najvieg rizika nego zbrajati grube procjene vjerojatnosti svih vrsta scenarija.

- Uz malo truda moglo bi se razviti na stotine scenarija ozljeivanja. Da se rizici jednostavno zbrajaju, ukupan bi rizik ovisio o broju stvorenih scenarija ozljeivanja i mogao bi se poveavati beskonano. To nema nikakvog smisla.

Dakle, rizici se ne mogu jednostavno kumulirati. Meutim, ako postoji vie od jednog relevantnog rizika, moda e biti potrebno znatno bre poduzeti aktivnosti za upravljanje tim rizicima ili e te aktivnosti morati biti naglaenije. Primjerice, s dvama rizicima, moda e biti potrebno smjesta povui proizvod s trita i oduzeti ga od potroaa dok bi, samo s jednim rizikom, zaustavljanje prodaje moglo biti dovoljno.

Upravljanje rizicima ovisi o brojnim imbenicima, a ne samo o broju rizika koje proizvod moda predstavlja istodobno. Stoga, u nastavku teksta slijede razmatranja o poveznicama izmeu rizika i upravljanja rizikom (odjeljak 4.).

Udovoljavanje graninim vrijednostima u zakonskim propisima i normama

U trinom nadzoru potroaki se proizvodi esto testiraju prema graninim vrijednostima ili zahtjevima utvrenima u zakonskim propisima te normama o sigurnosti proizvoda. Pretpostavlja se da je proizvod koji udovoljava graninoj/-im vrijednosti/-ma ili zahtjevu/-ima siguran u kategorijama sigurnosnih karakteristika obuhvaenih tom/tim vrijednou/vrijednostima ili zahtjevom/-ima. To se moe pretpostaviti jer se rizici proizvoda iz njegove namijenjene i razumski predvidive uporabe uzimaju u obzir pri uspostavljanju granine/-ih vrijednosti ili zahtjeva. Stoga je proizvoaima potrebno da njihovi proizvodi udovoljavaju tim vrijednostima ili zahtjevima jer u tom sluaju oni trebaju samo sagledati rizike sa svojim proizvodima koji nisu obuhvaeni tom/tim graninom/-im vrijednou/vrijednostima ili zahtjevom/-ima.

Primjer granine vrijednosti u

- zakonskim propisima jest granina vrijednost od 5 mg/kg benzena u igrakama koja se ne smije premaiti prema toki 5. Priloga XVII. Uredbe REACH, izmijenjene i dopunjene Uredbom Komisije (EZ) br. 552/2009,

- normi jest cilindar za male dijelove: mali dijelovi igraaka za djecu mlau od 36 mjeseci ne smiju u cijelosti stati u cilindar opisan u Normi o igrakama. Ako stanu, predstavljaju rizik.

Pretpostavlja se da proizvod nije siguran ako ne udovolji utvrenim graninim vrijednostima. Za granine vrijednosti utvrene u

- zakonskim propisima, kao to su na kozmetike proizvode ili ogranienja na plasman na trite i uporabu, proizvod se ne smije uiniti dostupnim na tritu,

- normama, proizvoa moe, unato tome, pokuati pruiti dokaz da je taj proizvod siguran kao da isti udovoljava graninoj vrijednosti norme cjelovitom procjenom rizika svog proizvoda. Meutim, za to e moda biti potrebno vie truda, a u sluajevima poput gore navedenog cilindra za male dijelove moda e biti i nemogue, nego za stvarnu proizvodnju tog proizvoda tako da udovoljava graninoj vrijednosti norme.

Neudovoljavanje graninim vrijednostima ne znai automatski da taj proizvod predstavlja ozbiljan rizik (to je najvia razina rizika obuhvaena ovim smjernicama). Stoga, u cilju osiguravanja odgovarajuih mjera za umanjivanje rizika bit e potrebna procjena rizika za one dijelove proizvoda koji ne udovoljavaju zakonskim propisima ili normi ili koji nisu obuhvaeni njima.

Nadalje, neki proizvodi, kao to su kozmetiki proizvodi, zahtijevaju procjenu rizika ak i kada udovoljavaju graninim vrijednostima utvrenima u zakonskim propisima. Ta procjena rizika trebala bi pruiti dokaze o sigurnosti cijelog proizvoda.

Da zakljuimo: udovoljavanje graninim vrijednostima u zakonskim propisima ili u normama prua pretpostavku sigurnosti, ali mogue je da takvo udovoljavanje nee biti dostatno.

3. Stvaranje procjene rizika korak po korak

U ovom odjeljku u pojedinosti se opisuje koje se sve toke moraju uzeti u obzir i koja se pitanja moraju postaviti prilikom pripremanja procjene rizika.

3.1. Proizvod

Proizvod bi se trebao nedvojbeno prepoznati. To obuhvaa naziv proizvoda, robnu marku, naziv modela, broj tipa, mogui broj proizvodne serije, sve certifikate koji eventualno idu uz taj proizvod, privrivanje otporno na djecu ako isto postoji, identitet osobe koja ga je plasirala na trite i dravu podrijetla. I fotografija proizvoda, pakiranja i tipske ploice (ako je to primjereno) te izvjee/-a s testiranja koji identificiraju opasnost/-i tog proizvoda takoer se mogu smatrati dijelom opisa proizvoda.

U posebnim sluajevima opasnost moe biti ograniena na odreeni dio proizvoda, koji moe biti odvojen od njega, a takoer i zasebno dostupan potroaima. U takvim sluajevima dovoljno je procijeniti samo rizik tog odreenog dijela proizvoda. Dobar primjer predstavljaju punjive baterije prijenosnih raunala koje se mogu pregrijati .

Opis proizvoda obuhvaa i sve naljepnice koje bi mogle biti relevantne za procjenu rizika, posebice naljepnice s upozorenjima. I upute za uporabu mogle bi takoer sadravati relevantne informacije o riziku proizvoda te o nainima odravanja istog to je niim mogue, primjerice koritenjem osobnom zatitnom opremom ili ne doputanjem djeci da upotrebljavaju taj proizvod. Dobar primjer predstavlja motorna pila.

Mogue je da neke proizvode potroai trebaju sastaviti prije uporabe primjerice neke vrste pokustva (polica za knjige). Jesu li upute za sastavljanje dovoljno jasne kako bi taj proizvod spreman za uporabu udovoljio svim relevantnim sigurnosnim zahtjevima? Ili bi li potroai mogli poiniti pogreke prilikom sastavljanja proizvoda koje bi mogle dovesti do nepredvienih rizika?

Procjena rizika uvijek bi u obzir trebala uzimati cjelokupni ivotni vijek proizvoda. To je od posebne vanosti kad se razvije neki novi proizvod i kad se procjenjuju njegovi rizici. Hoe li starenje i uporaba promijeniti vrstu ili razmjere opasnosti? Hoe li se sa starenjem proizvoda ili moda uslijed razumski predvidive njegove nepropisne uporabe pojaviti nove opasnosti? Koliko je dugako vrijeme do kvara proizvoda? Koliki je ivotni vijek proizvoda, ukljuujui i trajanje izloenosti na policama? Koliko se dugo potroa koristi proizvodom u praksi prije nego to isti postane otpadom?

Mogue je da e biti potrebno uzeti u obzir i dodatna razmatranja kada proizvod postane neupotrebljiv nakon odreenog vremenskog razdoblja, ak iako se njime nikada nije koristilo. Primjeri toga su elektrini pokrivai ili jastuci za grijanje. Elektrini kabeli u tim proizvodima obino su tanki i postaju krti nakon deset godina, ak i ako se tim proizvodom nikada nije koristilo. Kabeli za grijanje mogu doi u doticaj jedni s drugima, mogu prouzroiti kratki spoj te prouzroiti poar krevetnine.

Naposljetku, i pakiranje proizvoda trebalo bi biti ukljueno u svaku procjenu rizika.

3.2. Opasnost proizvoda

Opasnost je intrinzino svojstvo proizvoda koje moe prouzroiti ozljedu potroaa koji se koristi tim proizvodom. Ona se moe pojaviti u razliitim oblicima:

- mehanika opasnost, kao to su otri rubovi koji mogu porezati prste ili tijesni otvori u kojima prsti mogu biti zahvaeni,

- opasnost od guenja, kao to je opasnost od sitnih dijelova koji otpadaju s igraaka, koje dijete moe progutati i koji mogu prouzroiti njegovo guenje,

- opasnost od davljenja, kao to je opasnost od vrpci za vezanje kapuljae kaputia, to moe dovesti do davljenja,

- opasnost od elektrine energije, kao to je opasnost od elektrinih dijelova koji mogu prouzroiti strujni udar,

- opasnost od topline ili poara, kao to je ventilator grijaa koji se pregrije, zapali i prouzroi opekline,

- termika opasnost, kao to je vrua vanjska povrina tednjaka koja moe prouzroiti opekline,

- kemijska opasnost, kao to je otrovna tvar koja moe otrovati potroaa odmah po gutanju ili kancerogena tvar koja, dugorono gledano, moe prouzroiti nastanak tumora. Neke kemikalije mogu natetiti potroau tek nakon opetovane izloenosti njima,

- mikrobioloka opasnost, kao to je bakterioloko zagaivanje kozmetikih proizvoda koje moe prouzroiti kone infekcije,

- opasnost od buke, kao to su zvuci zvona mobilnih telefona-igraaka koji su preglasni i mogu otetiti sluh djece,

- ostale opasnosti, kao to su eksplozije, implozije, zvuni i ultrazvuni tlak, tlak tekuina ili zraenje iz laserskih izvora.

U smislu ovih smjernica opasnosti su grupirane, povezane s veliinom, oblikom i povrinom proizvoda, s potencijalnom kinetikom ili elektrinom energijom, s ekstremnim temperaturama i ostalim imbenicima, kao to je to pokazano u tablici 2. Ta tablica slui samo u orijentacijske svrhe, a svaki procjenitelj rizika trebao bi prilagoditi scenarij proizvodu koji razmatra. Svaka vrsta opasnosti se ne primjenjuje na svaki proizvod.

Pa ipak, tablica 2. trebala bi pomoi procjeniteljima rizika u pronalaenju i prepoznavanju svih moguih opasnosti u potroakim proizvodima iji se rizik procjenjuje. Kada proizvod ima nekoliko opasnosti, svaku opasnost bi trebalo uzeti zasebno sa svojom procjenom rizika, a najvii rizik identificirati kao "rizik" proizvoda. Naravno da bi trebalo prijaviti i rizike koji zahtijevaju specifine mjere upravljanja rizicima kako bi se osiguralo umanjivanje svih rizika.

No, potrebno je imati na umu da jedna opasnost moe dovesti do nekoliko ozljeda u istom scenariju. Primjerice, nepravilan rad konica na motociklu mogao bi prouzroiti nesreu i rezultirati oteenjem vozaeve glave, ruka i noga, a mogao bi ak prouzroiti i opekline ako se benzin zapali u toj nesrei. U tom sluaju sve ozljede pripadale bi istom scenariju ozljeivanja te bi trebalo procijeniti stupanj svih ozljeda zajedno. Naravno da su, uzete u obzir sve zajedno, te ozljede vrlo teke. Meutim, ne bi trebalo zbrajati nekoliko ozljeda u razliitim scenarijima.

3.3. Potroa

Sposobnosti i ponaanje potroaa koji se koristi proizvodom mogu znatno utjecati na razinu rizika. Stoga je od primarne vanosti imati jasnu predodbu vrste potroaa zamiljenog u scenariju ozljeivanja.

Mogue je da e biti potrebno stvarati scenarije ozljeivanja s razliitim vrstama potroaa kako bi se identificirao najvii rizik, a time i rizik proizvoda. Primjerice, nije dovoljno uzeti u obzir samo najranjivije potroae jer bi vjerojatnost njihova podnoenja nepovoljnih uinaka u tom scenariju mogla biti toliko niska da je rizik nii nego u scenariju s neranjivim potroaem.

Takoer bi trebalo u obzir uzeti i ljude koji se, zapravo, ne koriste tim proizvodom, ali koji se moda nalaze u blizini korisnika. Primjerice, motorna pila moe prouzroiti letenje iveraka uokolo i gaanje pasivnog promatraa u oko. Dakle, iako sam korisnik/-ica mogu uinkovito upravljati rizikom od motorne pile noenjem zatitne opreme i udovoljavanjem svim ostalim mjerama upravljanja rizicima, pasivni promatrai mogu biti u ozbiljnoj opasnosti. Slijedom toga, trebalo bi pruiti upozorenja, primjerice u uputama za uporabu motorne pile, o rizicima po pasivne promatrae te nainima svoenja tih rizika na minimum.

Dakle, prilikom razvijanja scenarija ozljeivanja trebalo bi uzeti u obzir sljedee aspekte u pogledu vrste potroaa i naina njihove uporabe proizvoda. Ovo nije cjelovit popis, ali bi isti trebao potaknuti procjenitelje rizika na opis svojih scenarija ozljeivanja s neophodnom razinom pojedinosti. Treba imati na umu da potroa takoer znai ljude koji se, zapravo, ne koriste proizvodom, ali na koje isti moe utjecati jer se nalaze u njegovoj blizini:

- Namijenjeni/nenamijenjeni korisnik: mogue je da e se namijenjeni korisnik proizvoda s lakoom koristiti proizvodom jer potuje upute ili jer je upoznat s tom vrstom proizvoda, ukljuujui njegove oite i neoite opasnost/-i. U tom sluaju je mogue da se opasnost proizvoda nee ostvariti, a da e rizik tog proizvoda biti minimalan.

Mogue je da nenamijenjeni korisnik nee biti upoznat s proizvodom i da nee prepoznati opasnost/-i. Stoga se on nalazi u opasnosti od ozljeda te je rizik po potroaa, stoga, visok.

Dakle, rizik moe biti razliiti za namijenjenog i za nenamijenjenog korisnika, ovisno o proizvodu i nainu njegove uporabe.

- Ranjivi potroai: razlikujemo nekoliko kategorija ranjivih i vrlo ranjivih potroaa: djeca (0 do 36 mjeseci, > 36 mjeseci do < 8 godina, 8 do 14 godina) i ostali kao to su starije osobe (vidi tablicu 1.). Sv i oni imaju manji kapacitet za prepoznavanje opasnosti, primjerice djeca koja, pri dodirivanju vrue povrine, zamjeuju toplinu tek nakon otprilike 8 sekundi (a tada su ve opeeni), dok odrasli toplinu zamjeuju smjesta.

Mogue je da e i ranjivi potroai imati potekoa s uzimanjem naljepnica s upozorenjem u obzir ili da e imati posebnih potekoa s uporabom nekog proizvoda kojim se nikada prije nisu koristili. Oni se takoer mogu ponaati na nain koji ih ini izloenijima, primjerice mala djeca dok puu i stavljaju stvari u usta. Djecu proizvodi mogu privui i zbog svoje privlanosti, to predstavlja visok rizik u rukama djece. S druge strane, nadzor od strane roditelja ili drugih odraslih osoba trebao bi obino sprijeiti djecu od upadanja u nevolje.

Nadalje, potroai koji obino nisu ranjivi mogu postati ranjivima u specifinim situacijama, primjerice kad su upute ili upozorenja na proizvodu na nekom stranom jeziku koji potroa ne razumije.

Naposljetku, u posebnom sluaju kemikalija mogue je da su djeca podlonija otrovnosti kemikalija od prosjenih odraslih osoba. Stoga, s djecom se ne bi smjelo postupati kao s malim odraslim osobama.

Da zakljuimo: proizvod koji je obino siguran za prosjenu odraslu osobu moda nije siguran za ranjive potroae. To se mora uzeti u obzir prilikom odreivanja stupnja i vjerojatnosti ozljede (vidi nastavak teksta), a time i rizika.

- Namijenjena i razumski predvidiva uporaba: mogue je da e potroai upotrebljavati proizvod u druge svrhe, osim one za koju je proizvod namijenjen, iako su upute posve razumljive, ukljuujui i sva upozorenja. Stoga, budui da upozorenja moda nee biti u cijelosti uinkovita, u obzir treba uzeti i druge svrhe osim namijenjene pri procjeni rizika. Taj aspekt je osobito vaan za proizvoaa proizvoda jer isti mora osigurati sigurnost proizvoda pod svim razumski predvidivim uvjetima uporabe.

Mogue je da e se razumski predvidiva uporaba morati temeljiti na iskustvu jer moda nisu dostupne nikakve informacije u slubenoj statistici nezgoda ili drugim izvorima informacija. U takvim sluajevima moda e biti teko povui crtu izmeu razumski predvidivih i posve nezamijeenih scenarija. Pa ipak, ak i posve nezamijeeni scenariji mogu se razmatrati u okviru ovih smjernica, ak i onda kada dovode do vrlo tekih ozljeda jer takvi e scenariji uvijek imati vrlo nisku vjerojatnost. Mogue je da to titi od prevelikog utjecaja takvih scenarija na odreivanje ukupnog rizika proizvoda.

- Uestalost i trajanje uporabe: mogue je da e se razliiti potroai proizvodom koristiti esto ili ne tako esto te tijekom duljih ili kraih vremenskih razdoblja. To ovisi o privlanosti proizvoda te o lakoi njegove uporabe. Svakodnevna ili dugotrajna uporaba mogla bi u cijelosti upoznati potroaa s proizvodom i njegovim posebitostima, ukljuujui i njegove opasnosti, upute i naljepnice s upozorenjem, inei tako rizik minimalnim. S druge strane, mogue je da bi svakodnevna ili dugorona uporaba mogla potroaa uiniti previe naviknutim na proizvod te dovesti do zamora potroaa i njegova nesmotrenog ignoriranja uputa i upozorenja, poveavajui tako rizik.

Naposljetku, svakodnevna ili dugorona uporaba takoer bi mogla ubrzati starenje proizvoda, a svi dijelovi koji ne mogu podnijeti tako uestalu uporabu mogli bi se brzo pokvariti i prouzroiti opasnost i moguu ozljedu, to takoer poveava rizik.

- Prepoznavanje opasnosti i zatitno ponaanje i oprema: neki su proizvodi poznati po svojim opasnostima, kao to su kare, noevi, builice tipa sam svoj majstor, motorne pile, koturaljke, bicikli, motocikli i vozila. U svim tim sluajevima opasnost proizvoda posve je poznata ili se odmah moe prepoznati ili je opisana u uputama, to ukljuuje i mjere upravljanja rizicima. Tada se potroa moe ponaati oprezno ili se koristiti zatitnom opremom kao to su rukavice, zatitne kacige ili sigurnosni pojasevi, koristei se tako proizvodom na nain koji rizik svodi na minimum.

U drugim pak sluajevima mogue je da se opasnost proizvoda nee moi odmah prepoznati, kao to je kratki spoj unutar elektrinog glaala, naljepnice s upozorenjem mogu se previdjeti ili pogreno razumjeti, a potroai e samo rijetko moi poduzeti preventivne mjere.

- Ponaanje potroaa u sluaju incidenta: Kad se opasnost namee potroau, ista moe prouzroiti ozljedu. Stoga je za procjenu rizika vano da razmotri mogue naine reagiranja potroaa. Hoe li on mirno odloiti proizvod na stranu i poduzeti preventivnu aktivnost, kao to je suzbijanje poara koji je prouzroio proizvod ili e ga on u panici odbaciti? Takoer je , mogue je da se ranjivi potroai, posebice djeca, nee ponaati na isti nain kao i drugi, neranjivi potroai.

- Kulturna pozadina svakog potroaa te nain uporabe proizvoda u njegovoj domovini mogu utjecati na rizik proizvoda. Proizvoai, posebice, moraju u obzir uzeti te kulturalne razlike prilikom lansiranja novog proizvoda na trite. Dakle, iskustvo proizvoaa u tom podruju moe biti dragocjen izvor informacija za tijela koja pripremaju procjenu rizika.

3.4. Scenarij ozljeivanja: koraci koji vode do ozljede/-a

Veina scenarija ozljeivanja sastoji se od sljedeih triju osnovnih koraka:

1. proizvod ima nedostatak ili moe dovesti do opasne situacije tijekom svog predvidivog ivotnoga vijeka,

2. nedostatak ili opasna situacija rezultiraju nezgodom i

3. nezgoda rezultira ozljedom.

Ta se tri osnovna koraka mogu podijeliti na daljnje korake kako bi se pokazalo kako opasnost proizvoda moe dovesti do ozljede i tome slino. Pa ipak, ti koraci do ozljede moraju biti jasni i jezgroviti, a ne pretjerivati u pojedinostima ili broju koraka. S veim iskustvom bit e sve lake prepoznati uvjete za dogaanje bilo koje ozljede i najkraeg puta do ozljede (ili kritinog puta do ozljede).

Vjerojatno je najlake zapoeti sa scenarijem s potroaem za kojega je proizvod namijenjen, u kojemu se potroa koristi proizvodom prema uputama ili, ako iste ne postoje, u skladu s uobiajenim rukovanjem i uporabom. Ako ta procjena proizvede najviu razinu rizika, obino nije potrebno provoditi daljnje procjene, a mogu se poeti oduzimati odgovarajue mjere umanjenja rizika. Slino tomu, kada je incident prijavljen u specifinoj pritubi potroaa, mogue je da e biti dostatan samo jedan scenarij ozljeivanja da se donese zakljuak o odgovarajuim mjerama umanjenja rizika.

U protivnom mogli bi se razviti daljnji scenariji kako bi se njima obuhvatili ranjivi potroai, posebice djeca (vidi tablicu 1.), blaga ili izraenija odstupanja od uobiajene uporabe, uporaba u razliitim klimatskim uvjetima, kao to su vrlo vrui ili vrlo hladni uvjeti, nepovoljni uvjeti uporabe, kao to su bez odgovarajueg dnevnog svjetla ili osvjetljenja, predloena uporaba prilikom prodaje proizvoda (primjerice, trebalo bi procijeniti rizik svjetiljke prodane u prodavaonici igraaka ako se njome koristi dijete), uporaba tijekom itavog ivotnoga vijeka (ukljuujui troenje i habanje) itd. Svaki scenarij trebalo bi razmotriti kroz cjelokupan postupak procjene rizika.

Kada proizvod ima nekoliko opasnosti, za svaku od njih trebalo bi razviti scenarije ozljeivanja, a time i rizika. Pa ipak, provjera vjerodostojnosti po pitanju moe li neki scenarij ozljeivanja dovesti do rizika koji zahtijeva aktivnost moe ograniiti broj scenarija ozljeivanja.

Od svih stvorenih scenarija obino e onaj scenarij koji donosi najvii rizik (= rizik proizvoda) biti odluujui za poduzimanje mjera umanjenja rizika jer aktivnosti prema najviem riziku najuinkovitije umanjuju rizik. Iznimka uz ovo pravilo mogao bi biti specifian rizik, manji od najvieg, koji proizlazi iz razliite opasnosti, kojim bi se moglo upravljati specifinim mjerama,a koji bi, naravno, trebao obuhvaati i najvii rizik.

Kao zlatno pravilo, scenariji ozljeivanja mogu dovesti do najvie razine rizika kada

- se predmetna/-e ozljeda/-e nalazi/-e u najviem stupnju teine (stupanj 4 ili 3) i kada

- je ukupna vjerojatnost nekog scenarija ozljeivanja poprilino visoka (najmanje > 1/1000).

U tablici 4. donosimo daljnje smjernice u tom pogledu. To bi moglo pomoi u ograniavanju broja scenarija.

Naravno da broj scenarija ozljeivanja ostaje odgovornost procjenitelja rizika te da isti ovisi o itavom nizu imbenika koji se moraju uzeti u obzir prilikom odreivanja rizika proizvoda. Stoga je nemogue dati specifian broj scenarija ozljeivanja koji bi mogli biti potrebni u specifinom sluaju.

U cilju pomoi pri razvijanju primjerenog broja scenarija u ovim smjernicama donosimo tablicu s tipinim scenarijima ozljeivanja (tablica 2.). Iste bi trebalo prilagoditi specifinim proizvodima, vrsti potroaa i drugim okolnostima.

3.5. Stupanj ozljede

Ozljeda koju opasnost moe prouzroiti potroau moe imati razliite stupnjeve teine. Dakle, stupanj ozljede odraava uinak koji opasnost ima na potroaa pod uvjetima opisanima u scenariju ozljeivanja.

Stupanj ozljede moe ovisiti o:

- vrsti opasnosti (vidi popis opasnosti u prethodnom tekstu te u tablici 2.). Mehanika opasnost, kao to su otri rubovi, moe prouzroiti porezotine prstiju i to se smjesta zamjeuje, a potroa e poduzeti aktivnosti za lijeenje tih ozljeda. S druge strane, kemijska opasnost moe prouzroiti nastavak tumora. To se obino dogaa nezamjetno, a bolest se moe pojaviti tek nakon mnogih godina te se smatra vrlo tekom jer je tumor vrlo teko izlijeiti, ako je to uope mogue,

- tome koliko je snana ta opasnost: primjerice, povrina zagrijana na 50 C moe prouzroiti blage opekline dok e povrina na 180 C prouzroiti teke opekline,

- tome koliko se dugo opasnost namee potroau: kratko vrijeme doticaja s opasnou od abrazije moe samo povrinski ogrepsti kou potroaa dok dulje vrijeme moe oguliti vee dijelove koe,

- tome koji je dio tijela ozlijeen: primjerice, prodor otrog vrha u kou ruke je bolan, ali je prodor u oko jo ozbiljniji i moda predstavlja ozljedu koja e utjecati na cijeli ivot,

- tome koji utjecaj ta opasnost ima na jedan ili nekoliko dijelova tijela: opasnost od elektrine energije moe prouzroiti strujni udar uz nesvjesticu te, nakon toga, i poar koji moe otetiti plua kada osoba u nesvijesti udie dim,

- vrsti i ponaanju potroaa: proizvodom oznaenim naljepnicom s upozorenjem moe se koristiti, bez ikakve tete, odrasli potroa jer se potroa prilagouje uporabi tog proizvoda. S druge strane, dijete ili neki drugi ranjivi potroa (vidi tablicu 1.) koji ne moe proitati ili razumjeti naljepnicu s upozorenjem moe biti vrlo teko ozlijeen.

U cilju kvantificiranja stupnjeva ozljede/-a u tablici 3. ovih smjernica pokazujemo kako klasificirati ozljede u etiri kategorije, ovisno o reverzibilnosti ozljede, tj. o tome je li mogu oporavak od te ozljede i u kojoj mjeri. Ta kategorizacija slui samo u orijentacijske svrhe, a procjenitelj rizika trebao bi, ako je to potrebno, promijeniti kategoriju i prijaviti to u procjeni rizika.

Kada se u procjeni rizika razmatra nekoliko scenarija ozljeivanja, stupanj svake ozljede trebao bi se kategorizirati zasebno i razmotriti kroz cjelokupni proces procjene rizika.

Primjer: potroa se slui ekiem za ukucavanje avla u zid. Glava tog ekia je preslaba (zbog neadekvatnog materijala) i ista se slomi, jedan komad odleti u oko potroaa i pogodi ga tako jako da prouzroi sljepilo. Dakle, ta ozljeda je "ozljeda oka, strani predmet u oku: trajni gubitak vida (jedno oko), to je stupanj 3 u tablici 3.

3.6. Vjerojatnost ozljede

Vjerojatnost ozljede jest vjerojatnost stvarnog ostvarivanja scenarija ozljeivanja tijekom oekivanog ivotnoga vijeka proizvoda.

Nije lako procijeniti tu vjerojatnost, ali kada se scenarij opie u odvojenim koracima, svakom koraku moe se dodijeliti odreena vjerojatnost, a umnaanjem tih djelominih vjerojatnosti zajedno dobivamo ukupnu vjerojatnost tog scenarija. Takav pristup u koracima trebao bi olakati procjenu ukupne vjerojatnosti. Naravno da, kada se razvije nekoliko scenarija, svaki scenarij zahtijeva svoju vlastitu ukupnu vjerojatnost.

Pa ipak, kada je scenarij ozljeivanja ipak opisan u samo jednom koraku, vjerojatnost tog scenarija takoer se moe odrediti u samo jednom ukupnom koraku. Meutim, to bi bila samo gruba procjena, koju bi se moglo estoko kritizirati i koja bi tako mogla dovesti cjelokupnu procjenu rizika u pitanje. Stoga se preferira transparentnije pridruivanje vjerojatnosti scenariju od nekoliko koraka, posebice zato to se djelomine vjerojatnosti mogu temeljiti na neosporivim dokazima.

U ovim smjernicama razlikujemo 8 razina vjerojatnosti u cilju klasifikacije ukupne vjerojatnosti: od < 1/1 000 000 do > 50 % (vidi lijevu stranu tablice 4.). Sljedei primjer slamanja glave ekia kada korisnik ukucava avao u zid trebao bi pokazati nain pridruivanja vjerojatnosti svakom koraku te nain klasifikacije ukupne vjerojatnosti:

Korak 1: Glava ekia se slama kada korisnik pokuava ukucati avao u zid jer je materijal od kojega je izraen glava tog ekia preslab. Ta slabost je odreena testiranjem, a s tom prijavljenom slabou vjerojatnost loma glave ekia tijekom inae oekivanog ivotnoga vijeka ekia stavljena je na 1/10.

Korak 2: Jedan komad ekia pogaa korisnika nakon slamanja. Vjerojatnost da se to dogodi stavljena je na 1/10 jer se smatra da podruje gornjeg dijela tijela izloeno dijelovima koji lete uokolo iznosi 1/10 polukruga ispred zida. Naravno, da je korisnik stajao vrlo blizu zida, njegovo bi tijelo zauzelo vei dio tog polukruga, a time bi i vjerojatnost bila vea.

Korak 3: Komad pogaa korisnika u glavu. Procjenjuje se da glava iznosi 1/3 gornjeg dijela tijela pa je vjerojatnost tako 1/3.

Korak 4: Komad pogaa korisnika u oko. Smatra se da su oi 1/20 podruja glave pa je, stoga, vjerojatnost 1/20.

Umnoavanjem vjerojatnosti iz gore navedenih koraka zajedno dobivamo ukupnu vjerojatnost za taj scenarij od 1/10 * 1/10 * 1/3 * 1/20 = 1/6 000. To znai > 1/10 000 (vidi lijevu stranu tablice 4.).

Kada izraunate ukupnu vjerojatnost za neki scenarij ozljeivanja, trebalo bi provjeriti vjerodostojnost iste. Za to je potrebno poprilino mnogo iskustva te Vam predlaemo da potraite pomo osoba s iskustvom u procjeni rizika (vidi prethodni tekst u odjeljku Dajte da Vam drugi provjere Vau procjenu rizika). Kako budete stjecali iskustvo u radu s ovim smjernicama, procjena vjerojatnosti trebala bi biti sve laka, a sve vei broj primjera bit e Vam dostupan u cilju olakavanja te zadae.

Pridruivanje vjerojatnosti razliitim scenarijima ozljeivanja za isti proizvod moe dovesti do sljedeeg:

- Kada se u scenariju ranjiviji potroa koristi proizvodom, mogue je da e biti potrebno openito poveati vjerojatnost jer se ranjiviji potroai mogu lake ozlijediti. To se, posebice, odnosi na djecu jer djeca obino nemaju iskustva s poduzimanjem preventivnih aktivnosti, ak tovie (vidi jo i Ranjivi potroai u odjeljku 3.3.).

- Kada se rizik moe jasno prepoznati, ukljuujui i putem naljepnica s upozorenjem, mogue je da e se vjerojatnost morati umanjiti jer e se korisnik proizvodom koristiti opreznije u cilju izbjegavanja ozljeda to je mogue vie. To se ne moe primijeniti na scenarij ozljeivanja s (malim) djetetom ili drugim ranjivim korisnikom (vidi tablicu 1.) koji ne zna itati.

- Kada se prijave nezgode koje se uklapaju u scenarij ozljeivanja, vjerojatnost za taj scenarij mogla bi se poveati. U sluajevima kada su nezgode samo rijetko prijavljene ili uope nisu poznate, moda e biti od koristi upitati proizvoaa proizvoda je li on svjestan bilo kakve nezgode ili nepovoljnog uinka koji uzrokuje taj proizvod.

- Kada je za dogaanje ozljede potreban prilino veliki broj uvjeta, ukupna vjerojatnost tog scenarija obino bi bila nia.

- Kada se lako ispunjavaju uvjeti potrebni za dogaanje ozljede, to bi moglo poveati vjerojatnost.

- Kada rezultati testiranja proizvoda u velikoj mjeri ne udovolje propisanim (u zakonskim propisima ili relevantnim normama ) graninim vrijednostima, vjerojatnost dogaanja ozljede (scenarij) mogla bi biti vea nego da je proizvod bio blizu tih graninih vrijednosti.

Vjerojatnost ozljede u ovom sluaju je vjerojatnost da e se scenarij ozljeivanja uistinu i dogoditi. Ta vjerojatnost, stoga, ne opisuje opu izloenost stanovnitva tom proizvodu, izraunato, na primjer, uzimajui u obzir milijune komada tog proizvoda prodane na tritu, a onda uzimajui u obzir da bi se nekolicina njih mogla pokvariti. Meutim, razmatranja te vrste ipak igraju ulogu pri odreivanju odgovarajuih mjera umanjivanja rizika (vidi odjeljak 4.).

Takoer, statistika nezgoda, ak i ako je specifina za svaki proizvod, mora s oprezom razmotriti kada se njome koristi za procjenu vjerojatnosti. Mogue je da okolnosti u kojima se nezgoda dogodila nisu prijavljene s dovoljno pojedinosti, mogue je da se proizvod promijenio tijekom vremena ili da je drugi proizvoa i tako dalje. Povrh toga, mogue je da se lake nezgode uope ne prijavljuju osobama koje prikupljaju podatke za te statistike. Unato tomu, statistike nezgoda mogu rasvijetliti scenarije ozljeivanja i njihovu vjerojatnost.

3.7. Odreivanje rizika

Kada se odrede stupanj ozljede i vjerojatnost, ako je mogue za nekoliko scenarija ozljeivanja, onda treba pogledati razinu rizika u tablici 4. U tablici 4. kombiniraju se i stupanj ozljede i vjerojatnost, a najvii rizik je rizik proizvoda. Takoer bi trebalo prijaviti rizike koji zahtijevaju specifine mjere upravljanja rizicima kako bi se osiguralo da e se svi rizici svesti na minimum.

U ovom Vodiu razlikujemo 4 razine rizika: ozbiljan, visok, srednji i nizak. Razina rizika izmeu susjednih stupnjeva ozljede ili vjerojatnosti obino se mijenja za 1 razinu. To je u skladu s opim iskustvom da se rizik ne poveava rastui kada se ulazni faktori postupno promijene. Meutim, kada se stupanj ozljede promijeni sa stupnja 1 na stupanj 2 (s desne strane tablice 4.), neke razine rizika poveavaju se za 2 razine, naime, sa srednjeg na ozbiljan te s niskog na visoki. Tomu je razlog injenica da ove smjernice obuhvaaju 4 stupnjevanja teine ozljede dok je originalna metoda (vidi Uvod) obuhvaala 5 njih. Pa ipak, smatra se da su 4 stupnjevanja uobiajena za potroake proizvode jer oni pridonose dovoljno vrstoj procjeni teine. 5 stupnjeva bi bilo odve sofisticirano jer se ni stupanj ozljede niti vjerojatnost ne mogu odrediti vrlo velikom preciznou.

Na koncu procjene rizika, bilo za pojedinani scenarij ozljeivanja ili za ukupni rizik proizvoda, trebalo bi razmotriti vjerodostojnost razine rizika i neizvjesnosti u procjeni. To bi moglo znaiti da treba potvrditi je li se procjenitelj rizika koristio najboljim dostupnim informacijama kako bi doao do svojih procjena i pretpostavki. Povratne informacije od kolega i drugih strunjaka takoer mogu biti korisne.

Analiza osjetljivosti takoer moe biti dragocjena (vidi primjer u odjeljku 6.3.). Na koji se nain mijenja razina rizika kada se stupanj ozljede ili vjerojatnost promijene za 1 razinu navie ili nanie? Ako se razina rizika uope ne mijenja, prilino je vjerodostojno da je ista ispravno procijenjena. Meutim, ako se ona promijeni, mogue je da je ta razina rizika granina. U tom je sluaju potrebno ponovno razmotriti scenarije ozljeivanja i njima pridruene stupnjeve ozljede/-a i vjerojatnost/-i. Na kraju analize osjetljivosti procjenitelj rizika trebao bi biti uvjeren da je razina rizika dovoljno vjerodostojna te da istu moe dokumentirati i proslijediti tu informaciju.

4. Od rizika do aktivnosti

Kada se zavri procjena rizika, istom e se obino koristiti kako bi se odluilo treba li poduzimati aktivnosti umanjivanja rizika, a time i sprjeavanja nanoenja tete zdravlju potroaa. Premda su aktivnosti odvojene od procjene rizika, ovdje navodimo nekoliko toaka kako bismo prikazali mogue pratee aktivnosti prepoznatih rizika.

U sklopu trinog nadzora aktivnosti e se esto poduzimati u kontaktu izmeu nadlenih tijela i proizvoaa, uvoznika ili distributera. To moe pomoi nadlenim tijelima da odlue o najuinkovitijem i najdjelotvornijem nainu upravljanja rizikom.

Kada u potroakom proizvodu postoji ozbiljan rizik, mjere umanjivanja rizika mogu obuhvaati povlaenje s trita ili oduzimanje od potroaa. Nie razine rizika obino dovode do manje rigoroznih mjera. Tada je moda dovoljno dodati naljepnice s upozorenjem na proizvod ili poboljati upute kako bi se taj proizvod uinio sigurnim. Dakle, bez obzira na razinu rizika, tijelo bi trebalo razmotriti treba li poduzeti aktivnosti te, ako treba, koje.

Pa ipak, ne postoji automatska poveznica izmeu rizika i aktivnosti. Kada proizvod pokazuje nekoliko rizika koji su manji od ozbiljnog, pa njegov ukupni rizik nije ozbiljan, mogue je da e biti potrebna urna aktivnost jer se bilo koji od tih rizika moe ostvariti prilino brzo. Obrazac rizika u tom proizvodu moe naznaivati nedostatak kontrole kvalitete u proizvodnji.

Takoer je vano u obzir uzeti i izloenost cjelokupnog stanovnitva. Kada na tritu postoj veliki broj komada nekog proizvoda te se tim proizvodom koristi veliki broj potroaa, mogue je da e ak i samo jedan rizik manji od ozbiljnog zahtijevati brzu aktivnost u cilju izbjegavanja nepovoljnih uinaka na zdravlje potroaa.

Rizici manji od ozbiljnog mogu takoer zahtijevati aktivnost i onda kada bi predmetni proizvod mogao prouzroiti smrtonosne nezgode, ak i ako su takve nezgode iznimno nevjerojatne. To bi mogao biti sluaj s kopom na limenci s napitkom, koja bi se mogla otrgnuti i koju bi moglo progutati dijete i tako prouzroiti smrtonosno davljenje djeteta. Jednostavna promjena dizajna poklopca mogla bi eliminirati taj rizik, a nikakva druga aktivnost moda nee biti potrebna. Mogue je da bi bilo odobreno ak i razdoblje prodaje zaliha da je rizik od smrtonosne nezgode uistinu iznimno nizak.

Poduzimanje aktivnosti za suzbijanje rizika takoer moe ovisiti i o samom proizvodu te o minimalnom riziku kompatibilnom s uporabom proizvoda, koji se smatra prihvatljivim i sukladnim visokoj razini zatite. Taj minimalni rizik bit e vjerojatno znatno nii za igrake, koje se odnose na djecu, nego za motornu pilu, za koju je poznato da ima toliko visok rizik da je potrebna znatna zatitna oprema kako bi se taj rizik odrao na savladivoj razini.

Naposljetku, ak i ako uope nema rizika, mogue je da e biti neophodna aktivnost, primjerice, kada proizvod ne udovoljava propisima/zakonima na snazi (npr. nepotpune oznake).

Zakljuno moe se rei da ne postoji automatska poveznica izmeu rizika i aktivnosti. Nadlena tijela uzet e u obzir niz imbenika poput onih naznaenih u prethodnom tekstu. Uvijek treba uzeti u obzir naelo razmjernosti, a aktivnost mora biti uinkovita.

5. Nain pripreme procjene rizika - ukratko

1. Opiite proizvod i njegovu opasnost.

Opiite proizvod jednoznano. Odnosi li se opasnost na cijeli proizvod ili samo na (zasebni) dio tog proizvoda?

Postoji li u sklopu tog proizvoda samo jedna opasnost? Postoji li nekoliko opasnosti? Za orijentaciju vidi tablicu 2.

Navedite zakonske propise ili normu/-e koji se primjenjuju na taj proizvod.

2. Navedite vrstu potroaa koju elite ukljuite u svoj scenarij ozljeivanja tim opasnim proizvodom.

Zaponite s namijenjenim korisnikom i namijenjenom uporabom tog proizvoda za svoj prvi scenarij ozljeivanja. Za daljnje scenarije uzmite druge potroae (vidi tablicu 1.) i uporabe.

3. Opiite scenarij ozljeivanja u kojemu opasnost/-i proizvoda koju/-e ste odabrali uzrokuje ozljedu/-e ili nepovoljne uinke na zdravlje potroaa kojeg ste odabrali.

Jasno i jezgrovito opiite korake do ozljede/-a, bez pretjerivanja s pojedinostima (najkrai put do ozljede, kritini put do ozljede). Ako u Vaem scenariju postoji nekoliko paralelnih ozljeda, ukljuite ih sve u taj isti scenarij.

Priliko opisivanja scenarija ozljeivanja uzmite u obzir uestalost i trajanje uporabe, prepoznavanje opasnosti od strane potroaa, je li potroa ranjiv (posebice djeca), zatitnu opremu, ponaanje potroaa u sluaju nezgode, kulturalnu pozadinu potroaa i ostale imbenike koje smatrate vanima za procjenu rizika.

Za orijentaciju vidi odjeljak 3.3. i tablicu 2.

4. Odredite stupanj ozljede.

Odredite stupanj teine (1 do 4) ozljede potroaa. Ako potroa trpi nekoliko ozljeda u Vaem scenariju ozljeivanja, procijenite stupanj teine svih tih ozljeda zajedno.

Za orijentaciju vidi tablicu 3.

5. Odredite vjerojatnost scenarija ozljeivanja.

Pridruite vjerojatnost svakom koraku Vaeg scenarija ozljeivanja. Umnoite te vjerojatnosti kako biste izraunali ukupnu vjerojatnost Vaeg scenarija ozljeivanja.

Za orijentaciju vidi lijevu stranu tablice 4.

6. Odredite razinu rizika.

Kombinirajte stupanj ozljede i ukupnu vjerojatnost scenarija ozljeivanja, pa provjerite razinu rizika u tablici 4.

7. Provjerite je li razina rizika vjerodostojna.

Ako se razina rizika ne ini vjerodostojnom ili ako niste sigurni u stupanj ozljede/-a ili u vjerojatnost/-i, pomaknite ih za jednu razinu navie i nanie, pa ponovno izraunajte rizik. "Analiza osjetljivosti pokazat e Vam promjene rizika s ulaznim promjenama.

Ako razina rizika ostane ista, moete biti prilino uvjereni u svoju procjenu rizika. Ako se ista lako mijenja, moda ete poeljeti nainiti sigurnu pogreku i uzeti viu razinu rizika kao rizik tog potroakog proizvoda.

Takoer biste o vjerodostojnosti razine rizika mogli raspravljati s iskusnim kolegama.

8. Razvijte nekoliko scenarija ozljeivanja kako biste identificirali najvii rizik proizvoda.

Ako ste u svom prvom scenariju ozljeivanja identificirali razinu rizika ispod najvie razine rizika navedene u ovim smjernicama te ako mislite da bi taj proizvod mogao predstavljati vii rizik od onog identificiranog,

- odaberite druge potroae (ukljuujui i ranjive potroae, posebice djecu),

- identificirajte i druge uporabe (ukljuujui i razumski predvidive uporabe)

kako biste odredili koji scenarij ozljeivanja stavlja taj proizvod na njegov najvii rizik.

Najvii rizik obino je rizik proizvoda koji omoguuje najuinkovitije mjere upravljanja rizicima. U specifinim sluajevima odreena opasnost moe dovesti do rizika koji je manji od najviega i zahtijevati specifine mjere upravljanja rizicima. To se takoer mora uzeti u obzir.

Kao zlatno pravilo, scenariji ozljeivanja mogu dovesti do najvie razine rizika navedene u ovim smjernicama kada:

- je/-su predmetna/-e ozljeda/-e najmanje stupnja 3 ili 4,

- je ukupna vjerojatnost scenarija ozljeivanja najmanje > 1/100.

Za orijentaciju vidi tablicu 4.

9. Dokumentirajte i proslijedite svoju procjenu rizika.

Budite transparentni i takoer navedite sve neizvjesnosti s kojima ste se suoavali tijekom izrade svoje procjene rizika.

Shematski tijek procjene rizika

6. Primjeri

6.1. Stolica na preklapanje

Stolica na preklapanje ima preklopni mehanizam konstruiran na takav nain da korisnikovi prsti mogu biti zahvaeni izmeu sjedala i preklopnog mehanizma. To moe dovesti do lomova ili ak gubitka jednog ili vie prstiju.

Odreivanje rizika

Scenarij ozljeivanjaVrsta i lokacija ozljedeStupanj ozljedeVjerojatnost ozljedeUkupna vjerojatnostRizik

Osoba rasklapa stolicu, pogrekom hvata sjedalo blizu stranjeg kuta (osoba nepaljiva/rastresena), prsti postaju zahvaeni izmeu sjedala i naslona za leaManje tipanje prsta1Rasklapanje stolice

Hvatanje sjedala blizu stranjeg kuta pri rasklapanju

Prsti postaju zahvaeni

Manje tipanje1

1/50

1/10

11/500

> 1/1 000Nizak rizik

Osoba rasklapa stolicu, pogrekom hvata sjedalo sa strane (osoba nepaljiva/rastresena), prsti postaju zahvaeni izmeu sjedala i spojniceManje tipanje prsta

1Rasklapanje stolice

Hvatanje sjedala sa strane pri rasklapanju

Prsti postaju zahvaeni

Manje tipanje1

1/50

1/10

11/500

> 1/1 000Nizak rizik

Osoba rasklapa stolicu, stolica je uklijetena, osoba pokuava gurnuti sjedalo prema dolje i pogrekom hvata sjedalo blizu kuta (osoba nepaljiva/rastresena), prsti postaju zahvaeni izmeu sjedala i naslona za leaLom prsta2Rasklapanje stolice

Stolica uklijetena

Hvatanje sjedala za kutove pri rasklapanju

Prsti postaju zahvaeni

Lom prsta1

1/1000

1/50

1/10

11/500 000

> 1/1 000 000Nizak rizik

Osoba rasklapa stolicu, stolica je uklijetena, osoba pokuava gurnuti sjedalo prema dolje i pogrekom hvata sjedalo sa strane (osoba nepaljiva/rastresena), prsti postaju zahvaeni izmeu sjedala i spojniceLom prsta2Rasklapanje stolice

Stolica uklijetena

Hvatanje sjedala sa strane pri rasklapanju

Prsti postaju zahvaeni

Lom prsta1

1/1000

1/50

1/10

11/500 000

> 1/1 000 000Nizak rizik

Osoba sjedi na stolici, eli pomaknuti stolicu i pokuava je podignuti hvatanjem stolice za stranji dio sjedala, prst postaje zahvaen izmeu sjedala i naslona za leaGubitak prsta3Sjedenje na stolici

Pomicanje stolice za vrijeme sjedenja

Hvatanje stolice za stranji dio tijekom pomicanja

Stolica se djelomice preklapa, stvarajui tako jaz izmeu naslona za lea i sjedala

Prst je izmeu naslona za lea i sjedala

Prst postaje zahvaen

Gubitak (dijela) prsta1

1/3

1/5

1/10

1/101/6 000

> 1/10 000Visok rizik

Osoba sjedi na stolici, eli pomaknuti stolicu i pokuava je podignuti hvatanjem stolice za stranji dio sjedala, prst postaje zahvaen izmeu sjedala i spojniceGubitak prsta3Sjedenje na stolici

Pomicanje stolice za vrijeme sjedenja

Hvatanje stolice za stranji dio tijekom pomicanja

Stolica se djelomice preklapa, stvarajui tako jaz izmeu naslona za lea i sjedala

Prst je izmeu naslona za lea i sjedala

Prst postaje zahvaen

Gubitak (dijela) prsta1

1/3

1/5

1/10

1/101/6 000

> 1/10 000Visok rizik

Dakle, ukupan rizik stolice na preklapanje je visok rizik.

Tablica 1.

Potroai

PotroaiOpis

Vrlo ranjivi potroaiVrlo mala djeca: 0 do 36 mjeseci

Ostali: osobe s opsenim i kompleksnim invaliditetom

Ranjivi potroaiMala djeca: djeca starija od 36 mjeseci, a mlaa od 8 godina

Starija djeca: djeca od 8 do 14 godina

Ostali: osobe sa smanjenim tjelesnim, osjetilnim ili mentalnim sposobnostima (npr. s djelominim invaliditetom, starije osobe, ukljuujui i one starije od 65 godina, s nekim smanjenjima tjelesnih i mentalnih sposobnosti) ili s nedostatkom iskustva i znanja

Ostali potroaiPotroai koji nisu ni vrlo ranjivi niti ranjivi potroai

Tablica 2.

Opasnosti, tipini scenariji ozljeivanja i tipine ozljede

Skupina opasnostiOpasnost

(svojstvo proizvoda)Tipini scenarij ozljeivanjaTipina ozljeda

Veliina, oblik i povrinaProizvod je prepreka

Proizvod je zrakonepropustan

Proizvod predstavlja ili se sastoji od sitnih dijelova

Mogue je odgristi siti dio proizvoda

Otar kut ili vrh

Otar rub

Skliska povrina

Gruba povrina

Jaz ili otvor izmeu dijelovaOsoba se spotie o proizvod i pada ili osoba udara o proizvod

Proizvod prekriva usta i/ili nos osobe (tipino djeteta) ili prekriva unutarnji prolaz zraka

Osoba (dijete) guta sitni dio, dio zapinje u grkljanu i blokira prolaz zraka

Osoba (dijete) guta sitni dio, dio zapinje u probavnom traktu

Osoba udara o otar kut ili biva udarena otrim predmetom u pokretu. To uzrokuje probijanje ili probojnu ozljedu

Osoba dodiruje otar rub, to razdere kou ili proree tkivo

Osoba hoda po povrini, posklizne se i pada

Osoba se odere o grubu povrinu. To uzrokuje frikciju ili ogrebotinu

Osoba stavlja ud ili tijelo u otvor i prst, ruka, vrat, glava, tijelo ili odjea postaju zahvaeni. Do ozljede dolazi zbog gravitacije ili pokretaModrica, lom, potres mozga

Guenje

Davljenje, blokiranje unutarnjeg prolaza zraka

Blokiranje probavnog trakta

Probijanje, osljepljenje, strano tijelo u oku, sluh, strano tijelo u uhu

Razderana koa, porezotina, amputacija

Modrica, lom, potres mozga

Ogrebotina

Nagnjeenje, lom, amputacija, guenje

Potencijalna energijaNiska mehanika stabilnost

Niska mehanika snaga

Visok poloaj korisnika

Elastini element ili opruga

Komprimirana tekuina ili plin ili vakuumVrhovi proizvoda; osoba na vrhu proizvoda pada s visine ili osoba u blizini proizvoda biva udarena proizvodom; vrhovi elektrinih proizvoda; slomi se i omoguuje pristup dijelovima koji provode struju ili nastavlja s radom, grijui tako oblinje povrine

Proizvod kolabira uslijed preoptereenosti; osoba na vrhu proizvoda pada s visine ili osoba u blizini proizvoda biva udarena proizvodom; vrhovi elektrinih proizvoda; slomi se i omoguuje pristup dijelovima koji provode struju ili nastavlja s radom, grijui tako oblinje povrine

Osoba na visoku poloaju na proizvodu gubi ravnoteu, nema se za to uhvatiti i pada s visine

Napregnuti elastini element ili opruga iznenada se otpuste; proizvod pogaa osobu na liniji kretanja

Tekuina ili plin pod tlakom iznenada se otputaju; pogoena je osoba u blizini; ili implozija proizvoda uzrokuje letenje predmetaModrica, iaenje, uganue, lom, potres mozga, nagnjeenje, strujni udar, opekline

Modrica, iaenje, lom, potres mozga, nagnjeenje, strujni udar, opekline

Modrica, iaenje, lom, potres mozga, nagnjeenje

Modrica, iaenje, lom, potres mozga, nagnjeenje

Iaenje, lom, potres mozga, nagnjeenje, porezotine (vidi jo i pod poar i eksplozija)

Kinetika energijaProizvod u pokretu

Dijelovi koji se kreu jedan prema drugome

Dijelovi koji se kreu jedan mimo drugoga

Rotirajui dijelovi

Rotirajui dijelovi blizu jedan drugoga

Ubrzanje

Predmeti u letu

Vibracije

BukaProizvod pogaa ili pregazi osobu na liniji kretanja proizvoda

Osoba stavlja dio tijela izmeu dijelova koji se kreu dok se isti kreu, taj dio tijela biva zahvaen i pritisnut (nagnjeen)

Osoba stavlja dio tijela izmeu dijelova koji se kreu dok su isti blizu jedan drugome (pokret kara); dijelovi tijela bivaju zahvaeni izmeu dijelova koji se kreu i pritisnuti (posmicanje)

Dio tijela, kosa ili odjea osobe zapetljaju se u rotirajui dio; to uzrokuje silu povlaenja

Dio tijela, kosu ili odjeu osobe povlae rotirajui dijelovi; to uzrokuje silu povlaenja i pritisak na taj dio tijela

Osoba na proizvodu koji ubrzava gubi ravnoteu, nema se za to uhvatiti i pada odreenom brzinom

Osobu pogaa predmet u letu i ona, ovisno o energiji, pretrpljuje ozljede

Osoba koja dri proizvod gubi ravnoteu i pada ili produljeni doticaj s vibrirajuim proizvodom uzrokuje neuroloke poremeaje, osteoartikularne poremeaje, traumu kraljenice, vaskularni poremeaj

Osoba je izloena buci iz proizvoda. Mogu se pojaviti um u uhu i gubitak sluha, ovisno o razini i udaljenosti zvukaModrica, uganue, lom, potres mozga, nagnjeenje

Modrica, iaenje, lom, nagnjeenje

Razderana koa, porezotina, amputacija

Modrica, lom, razderana koa (koa glave), guenje

Nagnjeenje, lom, amputacija, guenje

Iaenje, lom, potres mozga, nagnjeenje

Modrica, iaenje, lom, potres mozga, nagnjeenje

Modrica, iaenje, lom, nagnjeenje

Ozljeda sluha

Elektrina energijaVisok/nizak napon

Stvaranje topline

Dijelovi koji provode struju preblizuOsoba dodiruje dio proizvoda koji je pod visokim naponom; osoba zadobiva strujni udar, a moe biti i usmrena njime

Proizvod postaje vru; osoba koja ga dodiruje moe pretrpjeti opekline; ili proizvod emitira rastaljene estice, paru itd., koji pogaaju osobu

Elektrini luk ili iskre stvaraju se izmeu dijelova koji provode struju. To moe prouzroiti poar i intenzivno zraenjeStrujni udar

Opekline, oparine

Ozljeda oka, opekline, oparine

Ekstremne temperatureOtvoreni plamen

Vrue povrine

Vrue tekuine

Vrui plinovi

Hladne povrineOsoba blizu plamena moe pretrpjeti opekline, vjerojatno nakon to joj se odjea zapali

Osoba ne prepoznaje vruu povrinu i dodiruje je; osoba pretrpljuje opekline

Osoba koja rukuje spremnikom tekuine prolije malo; tekuina pada na kou i uzrokuje oparine

Osoba udie vrue plinove koje isputa proizvod; to uzrokuje opekline na pluima; ili produljeno izlaganje vruem zraku uzrokuje dehidraciju

Osoba ne prepoznaje hladnu povrinu i dodiruju je; osoba pretrpljuje ozeblineOpekline, oparine

Opekline

Oparine

Opekline

Opekline

ZraenjeUltraljubiasto zraenje, laser

Izvor s elektromagnetnim poljem (EMF) velikog intenziteta; niska frekvencija ili visoka frekvencija (mikrovalovi)Koa ili oi osobe izloeni su zraenju koje emitira proizvod

Osoba je blizu izvora s elektromagnetnim poljem (EMF), izloeno je tijelo (sredinji ivani sustav)Opekline, oparine, neuroloki poremeaji, ozljeda oiju, tumor koe, mutacija

Neuroloko oteenje (oteenje mozga), leukemija (kod djece)

Poar i eksplozijaZapaljive tvari

Eksplozivne smjese

Izvori zapaljenja

PregrijavanjeOsoba je u blizini zapaljive tvari; izvor zapaljenja pali tu tvar; to uzrokuje ozljede osobe

Osoba je u blizini eksplozivne smjese; izvor zapaljenja uzrokuje eksploziju; osobu pogaa udarni val, gorei materijal i/ili plamen

Izvor zapaljenja uzrokuje poar; osobu ozljeuje plamen ili ona biva otrovana plinovima iz poara kue

Proizvod se pregrije; poar eksplozijaOpekline

Opekline, oparine, ozljede oiju, strano tijelo u oku, ozljede sluha, strano tijelo u uhu

Opekline, otrovanje

Opekline, oparine, ozljede oiju, strano tijelo u oku, ozljede sluha, strano tijelo u uhu

OtrovnostOtrovna kruta ili tekua tvar

Otrovni plin, para ili praina

Tvar za senzitivizaciju

Nadraujua ili korozivna kruta ili tekua tvar

Nadraujui ili korozivni plin ili para

CMR tvarOsoba guta tvar iz proizvoda, npr. stavljajui je u usta i/ili tvar dospijeva na kou

Osoba udie krutu ili tekuu tvar, primjerice povraeni materijal (pluna aspiracija)

Osoba udie tvar iz proizvoda; i/ili tvar dospijeva na kou

Osoba guta tvar iz proizvoda, npr. stavljajui je u usta; i/ili tvar dospijeva na kou; i/ili osoba udie plin, paru ili prainu

Osoba guta tvar iz proizvoda, npr. stavljajui je u usta; i/ili tvar dospijeva na kou

Osoba udie tvar iz proizvoda; i/ili tvar dospijeva na kou ili u oi

Osoba guta tvar iz proizvoda, npr. stavljajui je u usta; i/ili tvar dospijeva na kou; i/ili osoba udie tvar u obliku plina, pare ili praineAkutno otrovanje, nadraenost, dermatitis

Akutno otrovanje u pluima (pluna aspiracija), infekcija

Akutno otrovanje u pluima, iritacija, dermatitis

Senzitivizacija, alergijska reakcija

Nadraenost, dermatitis, opekline koe, ozljede oiju, strano tijelo u oku

Nadraenost, dermatitis, opekline koe, akutno otrovanje ili korozivni uinak u pluima ili u oima

Tumor, mutacija, reproduktivno otrovanje

Mikrobioloko zagaivanjeMikrobioloko zagaivanjeOsoba dolazi u doticaj sa zagaenim proizvodom gutajui ga, udiui ga ili preko kontakta s koomInfekcija, lokalna ili sistemina

Opasnosti pri radu s proizvodomNezdravo dranje

Prenapregnutost

Anatomska neprikladnost

Ignoriranje osobne zatite

Nehotina (de)aktivacija

Neadekvatnost za upravljanje

Neuspjelo zaustavljanje

Neoekivano pokretanje

Nesposobnost zaustavljanja

Neadekvatno ugraeni dijelovi

Nedostajua ili nepravilno ugraena zatita

Nedostatne upute, znaci i simboli upozorenja

Nedostatni signali upozorenjaDizajn uzrokuje nezdravo dranje osobe prilikom upravljanja proizvodom

Dizajn zahtijeva primjenu znatne sile prilikom upravljanja proizvodom

Dizajn nije prilagoen ljudskoj anatomiji, to oteava ili onemoguuje upravljanje

Dizajn oteava osobi koja nosi zatitu rukovanje ili upravljanje proizvodom

Osoba vrlo lako moe (de)aktivirati proizvod, to dovodi to neeljenog rada

Dizajn uzrokuje nepravilno upravljanje od strane osobe; ili proizvod sa zatitnom funkcijom ne prua oekivanu zatitu

Osoba eli zaustaviti rad proizvoda, ali isti nastavlja s radom u situaciji u kojoj je to neeljeno

Proizvod se iskljuuje tijekom nestanka struje, ali kasnije nastavlja s radom na opasan nain

U situaciju u nudi osoba ne uspijeva zaustaviti rad proizvoda

Osoba pokuava ugraditi dio, potrebno je primijeniti preveliku silu za ugradnju, proizvod se slama; ili dio je ugraen odve neprivreno i olabavi se tijekom uporabe

Osoba moe dosegnuti opasne dijelove

Korisnik ne primjeuje upute, znakove upozorenja i/ili ne razumije simbole

Korisnik ne vidi ni ne uje signale upozorenja (vidne ili slune), uzrokujui tako opasan radUganue, miini poremeaji

Uganue ili istegnue, miini poremeaj

Uganue ili istegnue

Razne ozljede

Razne ozljede

Razne ozljede

Razne ozljede

Razne ozljede

Razne ozljede

Uganue ili istegnue, razderana koa, porezotine, modrica, zahvaanje

Razne ozljede

Razne ozljede

Razne ozljede

NB: Ova tablica slui samou orijentacijske svrhe. Tipine scenarije ozljeivanja trebalo bi prilagoditi prilikom pripreme procjene rizika. Postoje specifine smjernice o procjeni rizika za kemikalije, kozmetike proizvode i vjerojatno druge proizvode. Najtoplije se preporuuje primjena tih specifinih smjernica prilikom procjene rizika tih proizvoda. Vidi odjeljak 3.2.

Tablica 3.

Stupanj ozljede

Uvod

U ovim smjernicama o procjeni rizika razlikujemo etiri stupnja teine ozljede. Vano je razumjeti da bi se ta teina trebala procjenjivati posve objektivno. Cilj jest usporediti teinu razliitih scenarija i postaviti prioritete, a ne prosuivati prihvatljivost pojedinane ozljede u ovoj fazi. Sve ozljede koje su se lako mogle izbjei potroa e teko prihvatiti. Meutim, tijela mogu opravdano uloiti vea nastojanja u izbjegavanje ireverzibilnih posljedica nego u prevenciju privremene neugode.

U cilju procjene teine posljedica (akutna ozljeda ili drugo zdravstveno oteenje) mogu se pronai objektivni kriteriji, s jedne strane, u razini medicinske intervencije, a s druge strane, u posljedicama po daljnje funkcioniranje rtve. Oboje se moe izraziti kao troak, ali troak posljedica po zdravstveno oteenje moda e biti teko kvantificirati.

Kombinirajui te kriterije, etiri stupnja mogu se definirati na sljedei nain:

1. Ozljeda ili posljedica koja nakon osnovnog lijeenja (prve pomoi, koju obino ne prua lijenik) ne ometa znatno funkcioniranje ni ne uzrokuje pretjeranu bol; obino su te posljedice u cijelosti reverzibilne.

2. Ozljeda ili posljedica radi koje e moda biti neophodan posjet hitnoj pomoi, ali, openito gledajui, nije potrebna hospitalizacija. Mogue je da e ostaviti utjecaja na funkcioniranje tijekom ogranienog razdoblja, ali ne dulje od 6 mjeseci, a oporavak je vie-manje potpun.

3. Ozljeda ili posljedica koja obino zahtijeva hospitalizaciju i koja e utjecati na funkcioniranje dulje od 6 mjeseci ili dovesti do trajnog gubitka neke funkcije.

4. Ozljeda ili posljedica koja jest ili bi mogla biti smrtonosna, ukljuujui i smrt mozga; posljedice koje utjeu na reprodukciju ili potomstvo; teki gubitak udova i/ili funkcije koji dovodi do vie od otprilike 10 % invaliditeta.

U tablici koja slijedi, a koja bi se trebala smatrati orijentacijskom radije nego propisanom ili cjelovitom tablicom, donosimo primjere ozljeda svih etiriju stupnjeva. Mogue je da postoje nacionalne razlike, bilo kulturalne ili one prouzroene razliitim sustavima zdravstvene skrbi i financijskih mjera. Meutim, odstupanje od predloene klasifikacije u tablici utjecat e na jednoobraznost procjene rizika u Europskoj uniji. To bi trebalo jasno navesti i objasniti u izvjeu s procjenom rizika, a trebalo bi dati i razloge.

Vrsta ozljedeStupanj ozljede

1234

Razderana koa, porezotinaPovrinskiVanjski (duboki) (> 10 cm dugaak na tijelu)

(> 5 cm dugaak na licu)

Tetiva ili zglob

Bjeloonica ili ronicaOptiki ivac

Vratna arterija

Dunik

Unutarnji organiBronhije

Jednjak

Aorta

Lena modina

Duboka razderanost unutarnjih organa

Odrezana lena modina

Mozak (teke lezije/disfunkcija)

Modrica (ogrebotina/kontuzija, nateknue, edema)Povrinski

( 25 cm na licu

( 50 cm na tijeluTei

> 25 cm na licu

> 50 cm na tijeluDunik

Unutarnji organi (manji)

Srce

Mozak

Plua, s krvlju ili zrakom u prsnom kouModano deblo

Lena modina koja uzrokuje paralizu

Potres mozga-Vrlo kratka nesvjestica (u minutama)Produljena nesvjesticaKoma

Zahvaanje/tipanjeManje tipanje-(Upotrijebite kao odgovarajue konane rezultate modrica, nagnjeenja, loma, iaenja, amputacije, ovisi kako se moe primijeniti.)(Isti rezultat kao i za guenje/davljenje.)

Uganue, istegnue, miini poremeajUdovi

Zglobovi

Kraljenica (bez iaenja ili loma)Istegnue ligamenata koljenaPuknue/kidanje ligamenata ili tetiva

Puknue miia

Trzajna ozljeda vrata-

Iaenje-Udovi (prsti na rukama i na nogama, aka, stopalo)

Lakat

eljust

Klimanje zubaGleanj

Runi zglob

Rame

Kuk

Koljeno

KraljenicaHrptenica

Lom-Udovi (prsti na rukama i na nogama, aka, stopalo)

Runi zglob

Ruka

Rebro

Prsna kost

Nos

Zub

eljust

Kosti oko okaGleanj

Noga (natkoljenica i potkoljenica)

Kuk

Bedro

Lubanja

Kraljenica (manji kompresijski lom)

eljust (teki)

Grkljan

Viestruki prijelom rebara

Krv ili zrak u prsnom kouVrat

Hrptenica

Nagnjeenje--Udovi (prsti na rukama i nogama, aka, stopalo)

Lakat

Gleanj

Runi zglob

Podlaktica

Noga

Rame

Dunik

Grkljan

ZdjelicaLena modina

Srednji i donji dio vrata

Prsni ko (golemo nagnjeenje)

Modano deblo

Amputacija--Prst/-i na rukama

Prst/-i na nogama

aka

Stopalo

(Dio) Ruka

Noga

OkoOba uda

Probadanje, probijanjeOgraniena dubina, obuhvaena samo koaDublje od koe

Abdominalna stjenka (nisu obuhvaeni organi)Oko

Unutarnji organi

Stjenka prsnog koaAorta

Srce

Bronhije

Duboke ozljede u organima (jetra, bubreg, crijeva itd.)

Gutanje--Ozljeda unutarnjeg organa

(Pogledaj jo i blokiranje unutarnjeg prolaza zraka kada progutani predmet zapne visoko u jednjaku.)Trajno oteenje unutarnjeg organa

Blokiranje unutarnjeg prolaza zraka--Blokiranje dotoka kisika u mozak bez trajnih posljedicaBlokiranje dotoka kisika u mozak s trajnim posljedicama

Guenje/davljenje--Blokiranje dotoka kisika u mozak bez trajnih posljedicaSmrtonosno guenje/davljenje

Uronjavanje/utapanje---Smrtonosno utapanje

Opekline/oparine (uslijed topline, hladnoe ili kemijske tvari)1, do 100 % povrine tijela

2, < 6 % povrine tijela2, 6-15 % povrine tijela2, 16-35 % povrine tijela, ili 3, do 35 % povrine tijela

Opekline uslijed udisanja2 ili 3, > 35 % povrine tijela

Opekline uslijed udisanja koje zahtijevaju respiratornu pomo

Strujni udar(Vidi jo i pod opeklinama jer elektrina struja moe prouzroiti opekline.)Lokalni uinak (privremeni gr ili paraliza miia)-Smrt uslijed strujnog udara

Neuroloki poremeaji--Izazvani epileptiki napadaj-

Ozljeda oiju, strano tijelo u okuPrivremena bol u oku bez potrebe za lijeenjemPrivremeni gubitak vidaDjelomini gubitak vida

Trajni gubitak vida (jedno oko)Trajni gubitak vida (oba oka)

Ozljeda sluha, strano tijelo u uhuPrivremena bol u uhu bez potrebe za lijeenjemPrivremeno oteenje sluhaDjelomini gubitak sluha

Potpuni gubitak sluha (jedno uho)Potpuni gubitak sluha (oba uha)

Otrovanje tvarima (gutanjem, udisanjem, dermalno)Proljev, povraanje, lokalni simptomiReverzibilno oteenje unutarnjih organa, npr. jetara, bubrega, blaga hemolitika anemijaIreverzibilno oteenje unutarnjih organa, npr. jednjaka, eluca, jetara, bubrega, hemolitika anemija, reverzibilno oteenje ivanog sustavaIreverzibilno oteenje ivanog sustava

Smrtonosnost

Nadraenost, dermatitis, upala ili korozivni uinak tvari (udisanje, dermalno)Blaga lokalna nadraenostReverzibilno oteenje oka

Reverzibilni sistemini uinci

Upalni uinciPlua, respiratorna insuficijencija, kemijska upala plua

Ireverzibilni sistemini uinci

Djelomini gubitak vida

Korozivni uinciPlua, koja zahtijevaju respiratornu pomo

Asfiksija

Alergijska reakcija ili senzitivizacijaBlaga ili lokalna alergijska reakcijaAlergijska reakcija, proireni alergijski kontaktni dermatitisSnana senzitivizacija, koja uzrokuje alergije na vei broj tvariAnafilaktika reakcija, ok

Smrtonosnost

Dugorono oteenje od doticaja s tvari ili od izloenosti zraenjuProljev, povraanje, lokalni simptomiReverzibilno oteenje unutarnjih organa, npr. jetara, bubrega, blaga hemolitika anemijaOteenje ivanog sustava, npr. Organski psihosindrom (OPS, zvan jo i Kronina toksina encefalopatija, poznat jo i kao bolest slikara). Ireverzibilno oteenje unutarnjih organa, npr. jednjaka, eluca, jetara, bubrega, hemolitika anemija, reverzibilno oteenje ivanog sustavaTumor (leukemija)

Uinci na reprodukciju

Uinci na potomstvo

CNS depresija

Mikrobioloka infekcijaReverzibilno oteenjeIreverzibilni uinciInfekcija koja zahtijeva produljenu hospitalizaciju, organizmi otporni na antibiotike

Smrtonosnost

Tablica 4.

Razina rizika iz kombinacije stupnja ozljede i vjerojatnosti

Vjerojatnost oteenja tijekom predvidivog ivotnog vijeka proizvodaStupanj ozljede

1234

Visoka

Niska> 50 %VOOO

> 1/10SOOO

> 1/100SOOO

> 1/1 000NVOO

> 1/10 000NSVO

> 1/100 000NNSV

> 1/1 000 000NNNS

< 1/1 000 000NNNN

O Ozbiljan rizik

V Visok rizik

S Srednji rizik

N Nizak rizik

Pojmovnik

Opasnost: izvor opasnosti koji ukljuuje mogunost ozljede ili nanoenja tete. Nain kvantificiranja opasnosti u procjeni rizika jest stupanj mogue ozljede ili tete.

Opasnost proizvoda: opasnost koju stvaraju svojstva proizvoda.

Rizik: uravnoteena kombinacija opasnosti i vjerojatnosti da e se teta i dogoditi. Rizik ne opisuje ni opasnost niti vjerojatnost, nego oboje istodobno.

Procjena rizika: postupak identifikacije i procjene opasnosti, koji se sastoji od triju koraka:

- identifikacije ozbiljnosti opasnosti,

- odreivanja vjerojatnosti da e opasnost ozlijediti potroaa i

- kombinacije opasnosti i vjerojatnosti.

Razina rizika: stupanj rizika, koji moe biti ozbiljan, visok, srednji" i nizak. Kada se prepozna (najvia) razina rizika, procjena rizika je zavrena.

Upravljanje rizicima: pratee aktivnosti, koje su odvojene od procjene rizika, a iji je cilj umanjivanje ili eliminacija rizika.

1. Jednoznano opiite proizvod i njegovu/-e opasnost/-i

Vidi tablicu 2.: Opasnosti

- Veliina, oblik i povrina

- Potencijalna energija

- Kinetika energija

- Ekstremne temperature

- Zraenje

- Poar i eksplozija

- i sl.

2. Identificirajte potroaa/-e

Vidi tablicu 1.: Vrste potroaa, uklj. ranjive potroae (posebice djecu)

- Namijenjeni/nenamijenjeni korisnik

- Namijenjena i razumski predvidiva uporaba

- Uestalost i trajanje uporabe

- Prepoznavanje opasnosti/zatitno ponaanje

- Ponaanje potroaa u sluaju incidenta

- Kulturalna pozadina potroaa

3. Opiite scenarij ozljeivanja

u nekoliko koraka:

Najkrai put do ozljede

4. Odredite stupanj ozljede

Vidi tablicu 3.: Stupanj ozljede

- Razderana koa, porezotina

- Modrica

- Potres mozga

- Zahvaanje/tipanje

- Uganue, istegnue, miini poremeaj

- Iaenje

- Lom

- Nagnjeenje

- Amputacija

- itd.

5. Odredite vjerojatnost

Svakom koraku pridruite vjerojatnost. Umnoite za dobivanje ukupne vjerojatnosti.

Vidi tablicu 4.: Razine vjerojatnosti od visoke (> 50 %) do niske (< 1/1 000 000)

6. Pogledajte rizik

u tablici 4.

Identificiran najvii rizik?

Proslijedite procjenu rizika

da

ne

HYPERLINK "https://webgate.ec.europa.eu/idbpa/" https://webgate.ec.europa.eu/idbpa/

NB: uvijek treba uzeti u obzir neizvjesnost prilikom usporedbi rezultata testiranja s graninom vrijednou. Vidi, primjerice:

- Izvjee o odnosu izmeu analitikih rezultata, neizvjesnosti mjerenja, faktora oporavka i odredaba zakonskih propisa Europske unije o prehrambenim proizvodima i stonoj hrani" HYPERLINK "http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/contaminants/report-sampling_analysis_2004_en.pdf" http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/contaminants/report-sampling_analysis_2004_en.pdf

- Saeto izvjee o "Pripremi radnog dokumenta u potporu jednoobraznog tumaenja zakonodavnih normi i normi o kvaliteti laboratorija propisanihDirektivom 93/99/EEZ. HYPERLINK "http://ec.europa.eu/food/fs/scoop/9.1_sr_en.pdf" http://ec.europa.eu/food/fs/scoop/9.1_sr_en.pdf

Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijea od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograniavanju kemikalija (REACH), kojom se uspostavlja Europska agencija za kemikalije, izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 1999/45/EZ i opoziva Uredba Vijea (EEZ) br. 793/93 i Uredba Komisije (EZ) br. 1488/94, kao i Direktiva Vijea 76/769/EEZ i Direktive Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).

SL L 164, 26.6.2009., str. 7.

Norma EN 71-1:2005, odjeljak 8.2 + A6:2008.

lanak 7.a stavak 1. toka (d) Direktive Vijea 76/768/EEZ (SL L 262, 27.9.1976., str. 169.).

Ovo je preuzeto iz definicije sigurnog proizvoda iz lanka 2. stavka (b) Direktive 2001/95/EZ.

PAGE 1