Vodič kroz redovni zakonodavni postupak

VODIČ KROZ REDOVNI ZAKONODAVNI POSTUPAK

VODIČ KROZ REDOVNI ZAKONODAVNI POSTUPAK

©

Napomena

Ovu je publikaciju pripremilo Glavno tajništvo Vijeća samo u informativne svrhe. Ona ne podrazumijeva odgovornost institucija EU-a ni država članica.

Za dodatne informacije o Europskom vijeću i Vijeću pogledajte sljedeću internetsku stranicu:www.consilium.europa.euili se obratite Službi za informiranje javnosti Glavnog tajništva Vijeća:Rue de la Loi/Wetstraat 1751048 Bruxelles/BrusselBELGIQUE/BELGIËTelefon +32 (0)2 281 56 50Telefaks +32 (0)2 281 49 [email protected]/infopublic

Dodatne informacije o Europskoj uniji dostupne su na www.europa.eu

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2016.

Prethodna izdanja: 2010, 2011.

© Europska unija, 2016.Ponovna uporaba dopuštena je uz uvjet navođenja izvora informacija.© Fotografija na naslovnici: Fotolia_OnypixZa svaku ponovnu uporabu ovog materijala dopuštenje treba zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

www.consilium.europa.euPosjetite našu internetsku stranicu:

Print ISBN 978-92-824-5455-8 doi:10.2860/805449 QC-04-15-816-HR-C PDF ISBN 978-92-824-5449-7 doi:10.2860/40981 QC-04-15-816-HR-N

mailto:public.info%40consilium.europa.eu?subject=

http://www.consilium.europa.eu/infopublic

http://www.europa.eu

http://www.consilium.europa.eu

Ožujak 2016. | HR | Vodič kRoz RedoVNi zakoNodaVNi postupak 3

SADRŽAJ

poJMoVNik kRatiCa i akRoNiMa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

poGLaVLJe i . – postupak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7Prvo čitanje Europskog parlamenta i Vijeća (bez vremenskog roka) . . . . . . . . . . . . 7Drugo čitanje Europskog parlamenta [3(+1) mjeseca] . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13Drugo čitanje Vijeća [3(+1) mjeseca] . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14Sastanci Odbora za mirenje [6(+2) tjedana] . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16Treće čitanje Europskog parlamenta i Vijeća [6(+2) tjedana] . . . . . . . . . . . . . . . . . .18

poGLaVLJe ii . – pReGoVoRi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201. Planiranje aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .202. Različite faze pregovora redovnoga zakonodavnog postupka . . . . . . . . . . . . .21

Prvo čitanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21Drugo čitanje Europskog parlamenta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23Drugo čitanje Vijeća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23Mirenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24

pRiLoziI. Članak 294. Ugovora o funkcioniranju Europske unije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27II. Izjava o poštovanju rokova u postupku suodlučivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29III. Zajednička izjava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30IV. Pravne osnove za redovni zakonodavni postupak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35V. Redovni zakonodavni postupak – tablični prikaz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45


POJMOVNIK KRATICA I AKRONIMA

Coreper (dio I. i dio II.)

Odbor stalnih predstavnika vlada država članica, odgovoran za pripremu rada Vijeća

Član EP-a Član Europskog parlamenta

GTV Glavno tajništvo Vijeća

LEX PE-CONS PE-CONS kako je pripremljen za potpis predsjednika Vijeća i predsjednika Europskog parlamenta

PE-CONS Dokument s tekstom zakonodavnog akta o kojem su suzakonodavci postigli dogovor

POP Posebni odbor za poljoprivredu

SL Službeni list Europske unije

Točka „A” Točka dnevnog reda Vijeća podnesena na usvajanje bez rasprave

Točka „I/A” Točka dnevnog reda Corepera podnesena na odobrenje (bez rasprave)

UFEU Ugovor o funkcioniranju Europske unije


POGLAVLJE I. – POSTUPAK

PRVO ČITANJE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA (BEZ VREMENSKOG ROKA)

U članku 289. UFEU-a stoji da redovnim zakonodavnim postupkom (prethodno „suodlučivanje”), kako je opisano člankom 294. UFEU-a, Europski parlament i Vijeće zajednički donose uredbe, direktive ili odluke. Te su dvije institucije suzakonodavci te su stoga glavni suradnici tijekom pregovora. Uloga Komisije je pružiti pomoć kako bi se pomirilo stajališta EP-a i Vijeća, ali ona ima i ovlast, dok god Vijeće nije djelovalo, izmijeniti svoj prijedlog ili čak, ako je potrebno, povući ga. Tom se ovlasti povlačenja, međutim, Komisiji ne može dodijeliti pravo veta u vođenju zakonodavnog postupka jer bi to bilo protivno načelima dodjele ovlasti i ravnoteže između institucija. Komisija također EP-u i Vijeću mora navesti razloge povlačenja, koje u slučaju osporavanja treba poduprijeti uvjerljivim dokazima ili argumentima (1). Dvama suzakonodavcima Komisija je također na raspolaganju u davanju savjeta u pogledu politika te u pogledu tehničkih i drugih pitanja. U Zajedničkoj izjavi tri institucije složile su se da „tijekom cijelog postupka surađuju u dobroj vjeri kako bi što je više moguće približile svoja stajališta i time, prema potrebi, omogućile donošenje dotičnog akta u ranoj fazi postupka” (2).

Komisija ima pravo inicijative i svoje zakonodavne prijedloge istodobno podnosi EP-u i Vijeću. Međutim, u određenim okolnostima jedna četvrtina država članica (3), Europska središnja banka i Sud (4) također imaju pravo inicijative. Ti posebni slučajevi navedeni su u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije.

(1) Vidjeti presudu od 14. travnja 2015. u predmetu C-409/13 Vijeće Europske unije protiv Europske komisije (točke 70. do 77.).

(2) Zajednička izjava o praktičnim načinima provedbe postupka suodlučivanja (SL C 145/5, 30.6.2007.), točke 4., 13., 17., 22. i 27. (vidjeti Prilog III. ovom Vodiču).

(3) Članak 76. točka (b) UFEU-a: pravosudna suradnja u kaznenim stvarima i policijska suradnja.

(4) Članak 129. UFEU-a, članak 257. i 281. UFEU-a (vidjeti Prilog IV. ovom Vodiču).

8 Vodič kRoz RedoVNi zakoNodaVNi postupak | HR | Ožujak 2016.

Nakon što Komisija objavi svoj prijedlog bilo koji od suzakonodavaca može drugom suzakonodavcu predložiti da započnu pregovore s ciljem postizanja dogovora u prvom čitanju. Predsjedništvo Vijeća može kontaktirati izvjestitelja EP-a za dotični predmet kako bi se utvrdilo želi li započeti takve pregovore. Dva suzakonodavca trebaju raditi usporedno kako bi mogli pregovarati jedni s drugima i pokušati donijeti akt na kraju prvog čitanja. Pri „dogovoru u prvom čitanju” dva suzakonodavca postižu dogovor o tekstu koji će EP donijeti kao svoje stajalište u prvom čitanju te koji će Vijeće potom odobriti: akt se treba donijeti u formulaciji koja odgovara stajalištu EP-a (5), stoga tekst mora proći pravno-jezičnu reviziju prije nego što EP donese svoje stajalište u prvom čitanju. Kako bi se to postiglo mora postojati pojačana razmjena informacija, a Vijeće mora biti spremno za preliminarne kontakte i pregovore s EP-om, obično u obliku trijaloga (6).

Ako Vijeće, kvalificiranom većinom (ili jednoglasno u slučajevima kada se Komisija ne slaže s izmjenama njezina prijedloga (7), odobri stajalište EP-a u prvom čitanju, zakonodavni akt je donesen. Zakonodavni akt, odnosno tekst prijedloga Komisije ako ga EP nije izmijenio ili tekst izmijenjenog prijedloga Komisije, donosi se u formulaciji koja odgovara stajalištu EP-a (dokument PE-CONS). Njega se podnosi na potpis predsjednicima i glavnim tajnicima EP-a i Vijeća (dokument LEX PE-CONS) te se objavljuje u SL-u EU-a. U Ugovoru nije određen vremenski rok koji EP ima za donošenje stajališta u prvom čitanju ni koji Vijeće ima da odobri stajalište EP-a.

Nasuprot tome, ako Vijeće ne odobri stajalište EP-a u prvom čitanju, ono donosi svoje vlastito stajalište u prvom čitanju. Međutim, u određenim se slučajevima ipak može započeti s pregovorima s EP-om nakon što EP donese svoje stajalište u prvom čitanju. Cilj je postignuti dogovor prije nego što Vijeće donese svoje stajalište u prvom čitanju kako bi ga EP odobrio bez izmjena tijekom svojeg drugog čitanja („rani dogovor u drugom čitanju”) (8).

(5) Članak 294. stavci 3. i 4. UFEU-a.

(6) Vidjeti točku 2. poglavlja II. ovog Vodiča.

(7) Članak 293. stavak 1. UFEU-a.

(8) Članak 294. stavak 7. točka (a) UFEU-a.


U svakom slučaju, tekst o kojem su se delegacije Vijeća usuglasile i koji će postati stajalište Vijeća u prvom čitanju prolazi pravno-jezičnu reviziju. Naime, ako u drugom čitanju EP odobri stajalište Vijeća u prvom čitanju, ili ako ne donese odluku u roku 3+1 mjeseca, smatra se da je akt donesen u formulaciji koja odgovara stajalištu Vijeća u prvom čitanju (9). Tekst stajališta Vijeća u prvom čitanju dostavlja se potom EP-u zajedno s obrazloženjem i eventualnim izjavama Vijeća i/ili Komisije za zapisnik Vijeća. Komisija podrobno obavješćuje EP o svojem stajalištu.

(9) Članak 294. stavak 7. UFEU-a. Vidjeti stranicu 12. u ovom Vodiču.


aranžmani za prvo čitanje u europskom parlamentuNakon što je zaprimio prijedlog Komisije, predsjednik EP-a prosljeđuje ga nadležnom parlamentarnom odboru na razmatranje sadržaja, a ako je potrebno, i drugim odborima koji mogu dati svoje mišljenje o tom predmetu (čl. 53.) (10). Nakon što odbor odluči o postupku koji će se primjenjivati prilikom razmatranja prijedloga, on zatim među svojim članovima ili stalnim zamjenicima imenuje izvjestitelja o Komisijinom prijedlogu, osim ako to već nije učinjeno temeljem godišnjeg zakonodavnog programa Komisije (čl. 49. Poslovnika EP-a).

Otvaranje pregovora za određeni zakonodavni postupak mora odobriti većina članova nadležnog odbora. To odobrenje također uključuje izvješće koje odbor donosi kao pregovarački mandat (čl. 73. stavak 2.) i njime se određuje sastav pregovaračkog tima EP-a koji mora voditi izvjestitelj i kojim predsjeda predsjednik tog odbora ili potpredsjednik kojeg imenuje predsjednik te u čijem sastavu moraju biti barem izvjestitelji u sjeni iz svakog kluba zastupnika (čl. 73. stavak 3.). Odstupajući od toga, ako nadležni odbor smatra opravdanim da se pregovorima pristupi prije nego što se usvoji izvješće, mandat tada može činiti „niz amandmana ili niz jasno utvrđenih ciljeva, prioriteta ili smjernica” (čl. 73. stavak 2). U tom slučaju odluka nadležnog odbora o otvaranju pregovora dostavlja se svim članovima EP-a, podnosi Konferenciji predsjednika te se o njoj na kraju raspravlja na plenarnoj sjednici (čl. 74. stavci 1. i 2.).

Izvjestitelj je zadužen za predstavljanje nacrta izvješća parlamentarnom odboru. Izvjestitelj u nacrtu daje sažetak Komisijina prijedloga i stajališta različitih uključenih strana. Tijekom rasprave u parlamentarnom odboru Komisija ima priliku braniti svoj prijedlog i odgovoriti na pitanja članova odbora. Parlamentarni odbor najprije pregledava pravnu osnovu prijedloga (čl. 39.). Tijekom razmatranja prijedloga nadležni parlamentarni odbor Komisiju i Vijeće poziva da ga informiraju o napretku koji je u vezi s prijedlogom postignut u Vijeću i njegovim radnim skupinama (čl. 43. stavak 2).

Na plenarnoj sjednici o zakonodavnom prijedlogu raspravlja se na temelju izvješća koje je sastavio nadležni odbor (čl. 59. stavak 1.), koje sadržava eventualne prijedloge amandmana na prijedlog, nacrt zakonodavne rezolucije i, prema potrebi, obrazloženje. Na plenarnoj sjednici zakonodavni prijedlog također se može razmotriti i bez izvješća ili u skladu s pojednostavljenim postupkom (čl. 50.).

(10) Poslovnik osmog parlamentarnog saziva (od rujna 2015.).


U nacrtu rezolucije odbor plenarnoj sjednici predlaže da prihvati ili odbije Komisijin prijedlog ili da ga dopuni amandmanima (čl. 59. stavak 2.). Nakon što odbor usvoji izvješće, pojedinačni član ili skupina članova EP-a ili sam izvjestitelj, često u ime kluba zastupnika, i dalje mogu predlagati amandmane tijekom rasprave na plenarnoj sjednici. U načelu, klubovi zastupnika usuglašavaju svoja stajališta tijekom rasprava i glasovanja u okviru odbora i na plenarnoj sjednici.


REDOVNI ZAKONODAVNI POSTUPAK – PRVO ČITANJE

PRVO ČITANJE EP-aBez vremenskog roka

PRVO ČITANJE VIJEĆABez vremenskog roka

Prijedlog Komisije

Stajalište EP-a u 1. čitanju

Stajalište EP-a u 1. čitanju odobreno

Akt donesen u formulaciji koja

odgovara stajalištu EP-a u 1. čitanju

Stajalište Vijeća u 1. čitanju

Vijeće

EP


DRUGO ČITANJE EUROPSKOG PARLAMENTA [3(+1) MJESECA]

Datum na koji je primitak stajališta Vijeća u prvom čitanju objavljen na plenarnoj sjednici (u načelu, četvrtkom u tjednu sjednice EP-a odmah nakon njegova prosljeđivanja) označava početak razdoblja od tri mjeseca za drugo čitanje EP-a. Taj rok može se produljiti za mjesec dana na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. Glasovanje na plenarnoj sjednici mora se održati u okviru tog vremenskog razdoblja najkasnije do kraja četvrtog mjeseca (čl. 294. stavak 14. UFEU-a). Vremenski rok primjenjuje se na glasovanje na plenarnoj sjednici, a ne na prosljeđivanje rezultata tog glasovanja Vijeću.

Parlamentarni odbor razmatra stajalište Vijeća u prvom čitanju i sastavlja svoju preporuku. Plenarna sjednica o predmetu odlučuje na temelju te preporuke te glasuje.

Ako parlamentarni odbor preporuči da EP odobri stajalište Vijeća u prvom čitanju, pravilo glasovanja za EP je obična većina. U tom slučaju akt se smatra donesenim u skladu sa stajalištem Vijeća u prvom čitanju. Nakon toga se zakonodavni akt (odnosno stajalište Vijeća u prvom čitanju, u obliku dokumenta LEX PE-CONS) izravno dostavlja na potpis predsjednicima i glavnim tajnicima EP-a i Vijeća. Zatim se objavljuje u SL-u. Ako EP ne donese odluku u roku od 3+1 mjeseca, u tom slučaju akt se smatra donesenim u formulaciji koja odgovara stajalištu Vijeća u prvom čitanju i primjenjuje se isti postupak.

Ako stajalište Vijeća u prvom čitanju odbije većina članova EP-a (a ne samo većina danih glasova), postupak se dovršava te se smatra da predloženi akt nije donesen. Razmatranje predmeta može ponovno započeti tek nakon što Komisija iznese novi prijedlog.

Isto se pravilo glasovanja primjenjuje na amandmane koje članovi EP-a podnose na stajalište Vijeća u prvom čitanju. Vijeće i Komisija obavještavaju se o ishodu glasovanja. Komisija mora iznijeti mišljenje o amandmanima koje je EP usvojio u drugom čitanju.

Međutim, tijekom drugog čitanja u EP-u može doći do uspostave kontakata i pregovora između institucija, često u obliku trijaloga, radi postizanja dogovora u drugom čitanju, pri čemu bi EP usvojio amandmane koji su prethodno dogovoreni s Vijećem te bi se tako izbjegao postupak mirenja.


DRUGO ČITANJE VIJEĆA [3(+1) MJESECA]

Vremensko razdoblje za drugo čitanje Vijeća počinje teći od službenog zaprimanja amandmana iz drugog čitanja EP-a. Vijeće te amandmane može odobriti ili ih odbaciti (11).

Ako Vijeće odobri sve amandmane (Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom, ali o svim amandmanima o kojima je Komisija dala negativno mišljenje mora odlučiti jednoglasno) (12), akt se smatra donesenim u izmijenjenom obliku stajališta Vijeća u prvom čitanju. Zakonodavni tekst (dokument LEX PE-CONS) zatim se izravno dostavlja na potpis predsjednicima i glavnim tajnicima EP-a i Vijeća te se objavljuje u Službenom listu.

Ako Vijeće nije u mogućnosti odobriti sve amandmane EP-a u drugom čitanju, predsjednik Vijeća u suglasnosti s predsjednikom EP-a unutar vremenskog razdoblja od šest tjedana (13) nakon što Vijeće nije odobrilo amandmane EP-a saziva Odbor za mirenje.

Pripremni poslovi moraju se dovršiti prije tog datuma (14).

(11) Prije nego što Vijeće odluči hoće li prihvatiti amandmane EP-a, Komisiji se mora ostaviti dovoljno vremena da Vijeću prenese svoje mišljenje.

(12) Članak 294. stavak 9. UFEU-a.

(13) On se može produljiti za najviše dva tjedna na inicijativu EP-a ili Vijeća, i to zajedničkim dogovorom (čl. 294. stavak 14. UFEU-a).

(14) Vidjeti poglavlje II. u ovom Vodiču.


REDOVNI ZAKONODAVNI POSTUPAK – DRUGO ČITANJE

DRUGO ČITANJE EP-a3(+1) mjeseca

DRUGO ČITANJE VIJEĆA3(+1) mjeseca

EP

Amandmani odobreni

Stajalište Vijeća u 1. čitanju odbijeno


odgovara stajalištu Vijeća u 1. čitanju

Akt je donesen

Smatra se da akt nije donesen

Stajalište Vijeća u 1. čitanju odobreno

ili propuštanje djelovanja EP-a

unutar roka

Amandmani

Vijeće

Amandmani nisu odobreni


SASTANCI ODBORA ZA MIRENJE [6(+2) TJEDANA]

Odbor za mirenje čine delegacije EP-a i Vijeća, a svaka se sastoji od 28 članova. Odborom zajednički predsjedaju potpredsjednik EP-a i član vlade države članice koja predsjeda Vijećem.

Delegaciju Vijeća čine članovi Vijeća ili njihovi predstavnici. Ona se u pravilu sastoji od predstavnika država članica u Coreperu/Posebnom odboru za poljoprivredu (POP). Delegacija EP-a sastoji se od 28 članova i 28 zamjenika (koji nemaju pravo glasa, osim kada je član njihovog kluba zastupnika odsutan). Tri potpredsjednika EP-a stalni su članovi Odbora za mirenje te se izmjenjuju u supredsjedanju Odborom. Ostalih 25 članova EP-a u delegaciji imenuju klubovi zastupnika. Oni uglavnom pripadaju parlamentarnom odboru nadležnom za određeni predmet. U većini slučajeva delegacija EP-a nastoji postignuti konsenzus. Pri glasovanju, koje se može održati u bilo kojem trenutku tijekom postupka mirenja, među ostalim i o postupovnim pitanjima, delegacija EP-a odluke donosi s najmanje 15 glasova „za”.

Sazivanjem Odbora za mirenje počinje drugo vremensko razdoblje od 6(+2) tjedana tijekom kojega Odbor za mirenje ima zadaću postignuti dogovor o zajedničkom tekstu (15). Pregovaračke sastanke (16), koji prethode Odboru za mirenje, u ime Vijeća vodi predsjednik Corepera/POP-a, bilo na osnovi mandata Corepera/POP-a ili u ime predsjedništva Vijeća, te podnosi prijedloge koji uživaju dovoljnu potporu u okviru Vijeća. Rezultati tih sastanaka i trijaloga dostavljaju se Coreperu/POP-u na razmatranje. Možda će biti potrebno održati nekoliko sastanaka Odbora za mirenje prije nego što se postigne dogovor o zajedničkom tekstu. Svakome od tih sastanaka mogu prethoditi neformalni trijalozi i tehnički sastanci.

Neposredno prije sastanka Odbora za mirenje dva supredsjedatelja i povjerenik sastaju se u trijalogu radi sveobuhvatnog pregleda glavnih pitanja obuhvaćenih mirenjem te kako bi pronašli najbolji način da im se pristupi tijekom sastanka. Tom trijalogu u pravilu prethodi pripremni sastanak za svaku delegaciju.

(15) U pogledu nadležnosti i ovlasti Odbora za mirenje, vidjeti presudu od 10. siječnja 2006. u predmetu C-344/04, Međunarodna udruga za zračni promet protiv Odjela za promet, [2006] ECR I-403 (točke 49. do 63.).

(16) Trijalozi uz sudjelovanje delegacija EP-a i Vijeća, kao i Komisije koja preuzima potrebnu inicijativu radi približavanja stajališta dviju delegacija.


Sastanci Odbora za mirenje održavaju se naizmjenično u prostorima Vijeća i EP-a. To pravilo o izmjeničnoj uporabi prostora primjenjuje se i na predmete te unutar svakog predmeta. Pravila o jezičnom režimu tih sastanaka ista su onima na sastancima Vijeća (svi službeni jezici). Jedan od suzakonodavaca primarno je odgovoran (s tim da tu odgovornost dijeli s drugim suzakonodavcem (17) za pripremu zajedničkog teksta i proslijeđenog pisma (vidjeti u nastavku).

Čim Odbor za mirenje potvrdi da je postignut dogovor o zajedničkom tekstu (ili se to potvrdi izmjenom pisama između supredsjedatelja Odbora za mirenje), nadležni suzakonodavac priprema nacrt zakonodavnog teksta, u načelu na onom jeziku kojim se služilo tijekom pregovora. Nakon pravno-jezične revizije on postaje dostupan na svim službenim jezicima Unije. Taj zajednički tekst prosljeđuje se predsjednicima EP-a i Vijeća uz popratno pismo kojeg su potpisala oba supredsjedatelja Odbora za mirenje (u pravilu predsjednik Corepera/POP-a potpisuje u ime Vijeća). To proslijeđeno pismo zajedničkog teksta, koje ima funkciju zapisnika Odbora za mirenje te spominje eventualne izjave, jednako tako informativno je upućeno članu Komisije koji je sudjelovao u aktivnostima Odbora za mirenje. Svi ti koraci moraju se obaviti prije isteka vremenskog razdoblja od 6(+2) tjedana.

Ako Odbor za mirenje ne postigne dogovor o zajedničkom tekstu u vremenskom razdoblju određenom Ugovorom, smatra se da predloženi akt nije donesen.

(17) Točka 38. Zajedničke izjave (vidjeti Prilog III. ovom Vodiču).


TREĆE ČITANJE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA [6(+2) TJEDANA]

Treće čitanje ima cilj da oba suzakonodavca akt donesu u skladu s zajedničkim tekstom koji je odobrio Odbor za mirenje. EP odlučuje većinom danih glasova, a Vijeće kvalificiranom većinom. Međutim, u trećem čitanju bilo koji od suzakonodavaca može prvi započeti s donošenjem. Ako jedna od dvije institucije ne odobri predloženi akt u vremenskom okviru zadanom za treće čitanje, smatra se da akt nije donesen.

Treće čitanje odvija se tijekom šest tjedana (18), koji počinju teći od dana na koji je odobren zajednički tekst. To ne mora nužno biti dan kada je održan posljednji sastanak Odbora za mirenje, već se radi o danu na koji je dvoje supredsjedatelja Odbora za mirenje potpisalo pismo kojim se zajednički tekst prosljeđuje predsjednicima EP-a i Vijeća.

Nakon što EP i Vijeće donesu predmetni zakonodavni akt, nadležni suzakonodavac mora osigurati da akt potpišu predsjednici EP-a i Vijeća. Vijeće je odgovorno za to da se akt objavi u SL-u.

(18) Vidjeti članak 294. stavak 14. UFEU-a


REDOVNI ZAKONODAVNI POSTUPAK – TREĆE ČITANJE

6(+2) tjedanaMIRENJE

6(+2) tjedanaTREĆE ČITANJE6(+2) tjedana

Akt je donesen


Nije odobren zajednički tekst

Zajednički tekst odobren

Nije donesen zajednički tekst

Donesen zajednički

tekst

Donesen zajednički

tekst



Odbor za mirenje

EP

Vijeće

Sazivanje Odbora za mirenje



POGLAVLJE II. – PREGOVORI

Kao nastavak tradicionalne uloge Glavnog tajništva Vijeća (GTV) u čuvanju „institucionalnog pamćenja” Vijeća, GTV promiče i olakšava razmjenu najboljih praksi među predsjedništvima koja se izmjenjuju. U području zakonodavnih aktivnosti u okviru redovnoga zakonodavnog postupka uzastopna predsjedništva mogu računati na potporu glavne uprave nadležne za određenu politiku (također poznate kao service traitant), Pravne službe i Odjela za zakonodavstvo koji je dio Uprave za međuinstitucijske odnose.

Services traitants GTV-a imaju ključnu ulogu u trijalozima u prvom i drugom čitanju tako što pomažu predsjedništvima. Oni posebno sastavljaju interne radne dokumente Vijeća; sastavljaju rasporede za trijalog i ažuriraju ih; sastavljaju i šalju pozivnice i dnevne redove trijaloga (zajedno s Tajništvom EP-a); sastavljaju i ažuriraju dokumente za trijalog općenito, a posebno pregovaračke dokumente (zajedno s Tajništvom EP-a); mogu pružati pisane informativne obavijesti za trijaloge te davati usmene savjete prije trijaloga i drugih sastanaka te za vrijeme njih.

Pravna služba Vijeća u svim fazama predsjedništvu Vijeća stoji na raspolaganju i pruža savjete u pogledu pravnih i postupovnih aspekata zakonodavnog postupka te u pogledu sastavljanja teksta zakonodavnog akta.

Odjel za zakonodavstvo predsjedništvima stoji na raspolaganju i savjetuje ih o postupku suodlučivanja (o vođenju pregovora, kao i postupku i najboljoj praksi). Pomaže u osiguravanju toga da se pregovori u okviru postupka suodlučivanja vode i dovrše na učinkovit način i pravovremeno te dosljedno u svim područjima politika. Također je zadužen za kasnije korake donošenja, potpisivanja i objave zakonodavnog akta. Odjel za zakonodavstvo također je izravno odgovoran za prijedloge iz postupka suodlučivanja kad se uđe u fazu mirenja.

1. PLANIRANJE AKTIVNOSTI

Pri uspostavi svojeg radnog plana svako predsjedništvo Vijeća predviđa određeni broj datuma za sastanke Odbora za mirenja (19). Ta aktivnost u načelu se odvija godinu dana unaprijed između tajništva EP-a i Vijeća, u suglasnosti s nadležnim tijelima. Određivanje tih datuma pretpostavlja raspoloživost članova delegacija EP-a i Vijeća,

(19) U praksi, neki od tih datuma redovito se koriste za trijaloge. Ostali datumi za sastanke Odbora za mirenje mogu se prema potrebi odrediti tijekom šestomjesečnog razdoblja.


a posebice člana vlade države članice koja predsjeda Vijećem i koji će supredsjedati Odborom za mirenje.

Na početku svakoga šestomjesečnog razdoblja ili čak nešto prije predsjednik Corepera/POP-a u načelu uspostavlja preliminarni kontakt s trojicom potpredsjednika EP-a nadležnima za mirenje, kao i s različitim predsjednicima parlamentarnih odbora te izvjestiteljima uključenima u predmete u okviru redovnoga zakonodavnog postupka, i to kako bi raspravili situaciju u kojoj se ti predmeti nalaze. Ta rasprava može obuhvaćati:

(a) predmete za koje se mirenje nakon drugog čitanja EP-a čini potrebnim ili mogućim zbog vjerojatnog ishoda nadolazećega drugog čitanja EP-a;

(b) predmete u drugom čitanju EP-a za koje bi razmjena informacija i neformalni pregovori između EP-a i Vijeća mogli biti korisni kako bi se izbjeglo mirenje;

(c) predmete u prvom čitanju oko kojih bi se možda mogao postignuti dogovor u prvom čitanju i tako ih dovršiti.

Prvi kontakt koji uspostavlja predsjednik Corepera/POP-a može biti popraćen kontaktima između predsjedatelja radnih skupina Vijeća i izvjestitelja. Te sastanke organiziraju tajništva Vijeća i EP-a te, slijedeći upute svojih nadležnih tijela, sastavljaju pripremne dokumente.

2. RAZLIČITE FAZE PREGOVORA REDOVNOGA ZAKONODAVNOG POSTUPKA

prvo čitanje

Pripremna faza

Pregovori u prvom čitanju sastoje se od toga da oba suzakonodavca usporedno razmatraju predmet te od kontakata među trima institucijama. Na početku Vijeće mora razmotriti Komisijin prijedlog na razini radne skupine, upućujući ga na Coreper/POP prema potrebi. Razmatranje predmeta trebalo bi planirati na način da se rad u određenoj mjeri može odvijati usporedno s radom nadležnoga parlamentarnog odbora.

Tijekom razmatranja prijedloga Komisije radna skupina Vijeća prati napredak ostvaren u okviru nadležnog parlamentarnog odbora. Komisijine službe koje pomažu na sastancima EP-a i Vijeća mogu imati važnu ulogu kao nositelji informacija, istodobno poštujući pravila rada svake institucije.

U trenutku kada razmatranje predmeta dosegne određenu razinu zrelosti, što znači da su poznata stajališta delegacija o glavnim pitanjima, predsjedništvo Vijeća može kontaktirati predstavnike dotičnoga parlamentarnog odbora (izvjestitelja/predsjednika parlamentarnog odbora).


Pregovori između institucija u kontekstu suodlučivanja često se vode u obliku trilateralnih sastanaka poznatih kao trijalozi u kojima sudjeluju dva suzakonodavca i Komisija. Trijalozi se mogu održati na prostorima bilo kojeg od suzakonodavaca. Predsjedništvu Vijeća (predsjedatelju radne skupine/predsjedniku Corepera ili POP-a) pomažu service traitant zadužen za taj predmet, Pravna služba i Odjel za zakonodavstvo.

Trijalozi

Trijalog je bilo koji trilateralni sastanak održan među trima institucijama tijekom zakonodavnog postupka. U kontekstu suodlučivanja trijalozi se katkad nazivaju „političkim” ili „tehničkim” trijalozima (također poznatim kao „tehnički sastanci”). Na političkom trijalogu sudjeluju članovi EP-a (npr. predsjednik odbora EP-a zaduženoga za prijedlog, izvjestitelj i izvjestitelji u sjeni), a zadaća mu je pronaći rješenja za temeljna politička pitanja. Na tehničkim trijalozima iz EP-a uglavnom sudjeluje samo Tajništvo EP-a te asistenti članova EP-a i/ili predstavnici klubova zastupnika jer taj je trijalog namijenjen samo rješavanju sekundarnih pitanja koja su tehničke naravi i oko kojih nema sukoba i/ili onih pitanja koja se odlikuju tolikom tehničkom složenosti da je za njih potrebna podrobna rasprava kako bi se osiguralo da oba suzakonodavca imaju isto viđenje. Za one predmete za koje su predsjedništva Vijeća odlučila da će pregovarački tim predsjedništva Vijeća biti pod vodstvom predsjednika Corepera/POP-a, taj predsjednik sudjeluje samo na političkim trijalozima, dok predsjedatelj radne skupine sudjeluje na tehničkim trijalozima. O tome je li riječ o „političkom” ili „tehničkom” pitanju trebali bi zajedno odlučiti predsjedništvo Vijeća i EP u ranoj fazi pregovora.

Ti prvi kontakti služe tome da se razjasne dotična stajališta, utvrde ključne točke u kojima se stajališta razilaze te tako uspostavi prva procjena mogućnosti za dovršenje predmeta u prvom čitanju. Predsjedništvo Vijeća obavještava Coreper/POP o ishodima (u EP-u u okviru razmatranja parlamentarnog odbora odvija se sličan postupak). Nakon što radna skupina prema potrebi obavi pregled, Coreper/POP će procijeniti je li moguće postignuti dogovor u prvom čitanju te u tom slučaju sastaviti prijedloge kompromisa.

Za trijaloge predsjedništvo Vijeća obično dobiva mandat od Corepera/POP-a. Predstavnik predsjedništva Vijeća i predstavnik(-ci) EP-a pokušavaju približiti stajališta dviju institucija radi postizanja uspješnoga prvog čitanja EP-a (s izmjenama na Komisijin prijedlog ili bez izmjena), koji je prihvatljiv Vijeću. Čak i kada je jasno da se dogovor neće postignuti u prvom čitanju, nastavak kontakta s EP-om može se opravdati kako bi se bolje utvrdile točke neslaganja. Time bi se otvorio put za rani dogovor u drugom čitanju ili bi se smanjio broj mogućih amandmana EP-a u drugom čitanju.


Prvo čitanje odlikuje se stalnim kontaktima/pregovorima između Vijeća i EP-a, nakon kojih i EP i Vijeće razmatraju ishode proizašle iz tih kontakata te zauzimaju svoja pregovaračka stajališta. Pripremna faza mirenja ima slična obilježja.

drugo čitanje europskog parlamenta

Tijekom ove faze postupka Vijeće mora podrobno pratiti rad EP-a. Za neke predmete predsjedništvo Vijeća možda treba uspostaviti kontakte s predstavnicima EP-a kako bi se olakšalo prihvaćanje stajališta Vijeća u prvom čitanju, izbjeglo njegovo odbacivanje ili uvjerio EP da ograniči uvođenje amandmana na stajalište Vijeća u prvom čitanju na one amandmane koji su za Vijeće prihvatljivi. U tom slučaju trijalozi se mogu organizirati na sličan način kao i u prvom čitanju. Nasuprot tome, ako EP prihvati stajalište Vijeća iz prvog čitanja, akt se smatra donesenim i Vijeće ne treba održati drugo čitanje.

drugo čitanje Vijeća

GTV izdaje informativnu napomenu o ishodu drugog čitanja EP-a, a njoj su priložene rezolucija EP-a i predloženi amandmani. Predsjedništvo Vijeća zatim omogućuje da radna skupina u najkraćem roku pregleda amandmane EP-a.

Mora biti riječ o dubinskom pregledu. Nije dovoljno samo utvrditi koje će amandmane Vijeće odobriti, a koje odbiti (ili samo predložiti da se ne odobri nijedan amandman). U slučaju neprihvaćanja svih amandmana radna skupina mora započeti s razmatranjem mogućih kompromisnih tekstova i predložiti ih Coreperu/POP-u u svojemu prvom izvješću.

Dvorana za trijalog unutar Vijeća

© Europska unija


Ako ishod aktivnosti radne skupine, kako ga je potvrdio Coreper/POP, dovodi do odobrenja svih amandmana EP-a, GTV sastavlja napomenu o točki „I/A” s ciljem da Vijeće donese akt (stajalište Vijeća u prvom čitanju izmijenjeno amandmanima). Nakon što akt potpišu predsjednici i glavni tajnici EP-a i Vijeća, GTV ga objavljuje u SL-u.

Ako se neki amandmani ne prihvate, Vijeće o tome obavještava EP, a predsjednik Vijeća saziva Odbor za mirenje u suglasnosti s predsjednikom EP-a. Datum kada je Vijeće odlučilo da neće prihvatiti amandmane predstavlja početak vremenskog razdoblja od 6(+2) tjedana za saziv Odbora za mirenje.

Ako su posrijedi složeni predmeti, predsjedništvo Vijeća može odlučiti da Vijeće ne ustanovi da ne može odmah prihvatiti amandmane nakon što ih radna skupina/Coreper/POP pregleda pa da dio vremenskog roka namijenjenog drugom čitanju Vijeća (3+(1) mjeseca) iskoristi za neformalne sastanke s EP-om radi pripreme mirenja.

Isprva se neformalni kontakti mogu održati između predsjedatelja radne skupine, kojemu pomaže GTV (service traitant + Odjel za zakonodavstvo), i izvjestitelja te uz nazočnost službenikâ Komisije. Čim se odrede početna pregovaračka stajališta obiju institucija (20), mogu započeti pregovori u obliku trijaloga. Na tom sastanku sudjeluju predsjednik Corepera/POP-a na strani Vijeća (uz nazočnost budućeg predsjednika kao promatrača) i izvjestitelj na strani EP-a, a katkad i predsjednik nadležnoga parlamentarnog odbora. Komisiju u načelu predstavlja nadležni direktor Opće uprave.

Mirenje

Pripremna faza

Cjelokupno razdoblje od 6(+2) tjedana predviđenih kao vremenski okvir za sazivanje Odbora za mirenje može se iskoristiti za kontakte, trijaloge i tehničke sastanke radi približavanja stajališta prije prvog sastanka Odbora za mirenje. U praksi taj neformalni pripremni rad počinje čim se ustanovi da je za Vijeće politički nemoguće prihvatiti amandmane EP-a u drugom čitanju.

Tada će mirenje često biti moguće dovršiti na prvom sastanku Odbora za mirenje, katkad čak u obliku jednostavne izjave prethodno dogovorenog dogovora (neka vrsta napomene o točki „A” ako se koristimo terminologijom sa sastanaka Vijeća). U suprotnom slučaju, bit će potrebno održavati sastanke Odbora za mirenje prije nego što bude moguće postignuti dogovor o zajedničkom tekstu, a njima će prethoditi trijalozi i tehnički sastanci.

(20) U obliku sinoptičkih tablica s 4 stupca – stajalište Vijeća u prvom čitanju, amandmani EP-a, stajalište EP-a (ili izvjestitelja), stajalište Vijeća (ili prijedlozi predsjedništva), koji od pregovaranja predmeta o zdravlju u prosincu 1995. čine uobičajeni instrument pregovaranja tijekom mirenja.


Stoga u razdoblju koje prethodi prvom sastanku Odbora za mirenje predsjedništvo Vijeća mora biti dostupno za tehničke sastanke između tajništva triju institucija (predsjedatelj radne skupine u pravilu također sudjeluje) te za trijaloge (uz sudjelovanje predsjednika Corepera/POP-a). Pregovaračka stajališta Vijeća – koja čine mandat predsjedništva Vijeća, unaprijed sastavlja Coreper/POP, koji putem svojeg predsjednika doznaje o ishodu pregovora s EP-om.

U određenim slučajevima predsjednik Corepera/POP-a preuzima inicijativu oko pregovora na vlastitu odgovornost te oni obvezuju samo predsjedništvo Vijeća. Ta je pregovaračka metoda sve više u uporabi. Prva pregovaračka ponuda Vijeća često se sastavlja u obliku kompromisa predsjedništva Vijeća. EP sa svoje strane također često odgovara sa stajalištem izvjestitelja. Te dvije privremene ponude zatim se podnose delegacijama Vijeća (Coreper/POP) i EP-a na odobrenje.

Komisija, koju u načelu predstavlja povjerenik odgovoran za predmet, sudjeluje u aktivnostima Odbora za mirenje i preuzima svaku potrebnu inicijativu radi usuglašavanja stajališta EP-a i Vijeća, uz dužno poštovanje uloge koja joj je dodijeljena Ugovorom. Stajalište Komisije, međutim, nema utjecaja na pravila u pogledu većine za donošenje zajedničkog teksta u Odboru za mirenje: kvalificirana većina u okviru delegacije Vijeća i obična većina za delegaciju EP-a. Komisijino pravo inicijative u fazi mirenja dakle ne igra nikakvu ulogu (21).

Odbor ima na raspolaganju Komisijin prijedlog, stajalište Vijeća u prvom čitanju, amandmane koje je predložio EP u drugom čitanju, mišljenje Komisije o tim amandmanima i zajednički radni dokument delegacija EP-a i Vijeća. Radni dokument obično se sastoji od dva dijela: u dijelu A nalaze se elementi kompromisa koji su usuglašeni tijekom pripremnih aktivnosti, a dio B sadržava neusuglašene točke s dotičnim pregovaračkim stajalištima (predstavljen u obliku sinoptičke tablice u četiri stupca).

(21) Vidjeti članak 293. stavak 1. UFEU-a


Sastanak Odbora za mirenje

Predsjedništvo Vijeća mora osigurati da član vlade (u načelu ministar nadležan za predmet) bude nazočan kao supredsjedatelj sastanaka Odbora za mirenje. Predsjedništvo Vijeća u pravilu organizira informativni sastanak s GTV-om prije tih sastanaka.

Neki predmeti zahtijevaju da se Odbor za mirenje sastane više puta. Često je između tih sastanaka potrebno da ministar koji supredsjeda Odborom za mirenje pokuša pronaći politički kompromis u okviru Vijeća kako bi na osnovi toga mogao pristupiti pregovorima s kolegom iz EP-a.


PRILOG I.

ČLANAK 294. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE

1. Kada se za donošenje akta u Ugovorima upućuje na redovni zakonodavni postupak, primjenjuje se sljedeći postupak.

2. Komisija podnosi prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću.

prvo čitanje

3. Europski parlament usvaja svoje stajalište u prvom čitanju i dostavlja ga Vijeću.

4. Ako Vijeće odobri stajalište Europskog parlamenta, dotični akt usvaja se u tekstu koji odgovara stajalištu Europskog parlamenta.

5. Ako Vijeće ne odobri stajalište Europskog parlamenta, ono usvaja svoje stajalište u prvom čitanju i dostavlja ga Europskom parlamentu.

6. Vijeće u potpunosti obavješćuje Europski parlament o razlozima na temelju kojih je usvojilo svoje stajalište u prvom čitanju. Komisija u potpunosti obavješćuje Europski parlament o svojem stajalištu.

drugo čitanje

7. Ako u roku od tri mjeseca od takva priopćenja Europski parlament:

(a) odobri stajalište Vijeća u prvom čitanju ili ne donese odluku, smatra se da je dotični akt usvojen u tekstu koji odgovara stajalištu Vijeća;

(b) većinom svojih članova odbije stajalište Vijeća u prvom čitanju, smatra se da predloženi akt nije usvojen;

(c) većinom svojih članova predloži izmjene stajališta Vijeća u prvom čitanju, tako izmijenjeni tekst upućuje se Vijeću i Komisiji, koji o tim izmjenama daju mišljenje.

8. Ako u roku od tri mjeseca od primanja izmjena Europskog parlamenta Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom:

(a) odobri sve te izmjene, smatra se da je dotični akt usvojen;

(b) ne odobri sve izmjene, predsjednik Vijeća, u dogovoru s predsjednikom Europskog parlamenta, u roku od šest tjedana saziva Odbor za mirenje.

9. Vijeće odlučuje jednoglasno o izmjenama o kojima je Komisija donijela negativno mišljenje.


Mirenje

10. Odbor za mirenje, koji je sastavljen od članova Vijeća ili njihovih predstavnika te od jednakog broja predstavnika Europskog parlamenta, ima zadatak kvalificiranom većinom članova Vijeća ili njihovih predstavnika i većinom predstavnika Europskog parlamenta postići dogovor o zajedničkom tekstu u roku od šest tjedana od svog sazivanja, na temelju stajališta Europskog parlamenta i Vijeća u drugom čitanju.

11. Komisija sudjeluje u radu Odbora za mirenje i poduzima sve potrebne inicijative radi usuglašavanja stajališta Europskog parlamenta i Vijeća.

12. Ako u roku od šest tjedana od svog sazivanja Odbor za mirenje ne odobri zajednički tekst, smatra se da predloženi akt nije usvojen.

treće čitanje

13. Ako u tom roku Odbor za mirenje odobri zajednički tekst, Europski parlament i Vijeće imaju svaki na raspolaganju rok od šest tjedana od tog odobrenja za usvajanje predmetnog akta u skladu sa zajedničkim tekstom, pri čemu Europski parlament odlučuje većinom danih glasova, a Vijeće kvalificiranom većinom. Ako to ne učine, smatra se da predloženi akt nije usvojen.

14. Rokovi od tri mjeseca, odnosno šest tjedana iz ovog članka produljuju se za najviše mjesec dana, odnosno dva tjedna na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

posebne odredbe

15. Kad se, u slučajevima predviđenima u Ugovorima, zakonodavni akt uputi u redovni zakonodavni postupak na inicijativu skupine država članica, na preporuku Europske središnje banke ili na zahtjev Suda, ne primjenjuju se stavak 2., druga rečenica stavka 6. i stavak 9.

U tim slučajevima Europski parlament i Vijeće Komisiji dostavljaju predloženi akt sa svojim stajalištima u prvom i drugom čitanju. Europski parlament ili Vijeće mogu zatražiti mišljenje Komisije tijekom čitavog postupka, koje Komisija može dati i na vlastitu inicijativu. Komisija, ako to smatra potrebnim, može sudjelovati i u Odboru za mirenje u skladu sa stavkom 11.


PRILOG II.

IZJAVA O POŠTOVANJU ROKOVA U POSTUPKU SUODLUČIVANJA (22)

Konferencija poziva Europski parlament, Vijeće i Komisiju da ulože sve napore kako bi osigurali da se postupak suodlučivanja provodi koliko god je to brže moguće. Podsjeća na važnost strogog poštovanja rokova određenih člankom 189.b Ugovora o osnivanju Europske zajednice i potvrđuje da se korištenje, predviđeno stavkom 7. tog članka, produljenja tih rokova može razmotriti samo ako je to krajnje nužno. Stvarno razdoblje između drugog čitanja u Europskom parlamenta i ishoda postupka u Odboru za mirenje ni u kojem slučaju ne smije biti dulje od devet mjeseci.

(22) Izjava br. 34 priložena Završnom aktu Međuvladine konferencije (IGC) kada je donesen Ugovor iz Amsterdama. Izjava je na snazi.


PRILOG III.

II

(Information)

JOINT DECLARATIONS

EUROPEAN PARLIAMENT

COUNCIL

COMMISSION

JOINT DECLARATION ON PRACTICAL ARRANGEMENTS FOR THE CODECISION PROCEDURE(ARTICLE 251 OF THE EC TREATY)

(2007/C 145/02)

GENERAL PRINCIPLES

1. The European Parliament, the Council and the Commission, hereinafter referred to collectively as ‘theinstitutions’, note that current practice involving talks between the Council Presidency, the Commissionand the chairs of the relevant committees and/or rapporteurs of the European Parliament and betweenthe co-chairs of the Conciliation Committee has proved its worth.

2. The institutions confirm that this practice, which has developed at all stages of the codecision proce-dure, must continue to be encouraged. The institutions undertake to examine their working methodswith a view to making even more effective use of the full scope of the codecision procedure as estab-lished by the EC Treaty.

3. This Joint Declaration clarifies these working methods, and the practical arrangements for pursuingthem. It complements the Interinstitutional Agreement on Better Lawmaking (1) and notably its provi-sions relating to the co-decision procedure. The institutions undertake fully to respect such commit-ments in line with the principles of transparency, accountability and efficiency. In this respect, the insti-tutions should pay particular attention to making progress on simplification proposals while respectingthe acquis communautaire.

4. The institutions shall cooperate in good faith throughout the procedure with a view to reconciling theirpositions as far as possible and thereby clearing the way, where appropriate, for the adoption of the actconcerned at an early stage of the procedure.

5. With that aim in view, they shall cooperate through appropriate interinstitutional contacts to monitorthe progress of the work and analyse the degree of convergence at all stages of the codecision proce-dure.

6. The institutions, in accordance with their internal rules of procedure, undertake to exchange informa-tion regularly on the progress of codecision files. They shall ensure that their respective calendars ofwork are coordinated as far as possible in order to enable proceedings to be conducted in a coherentand convergent fashion. They will therefore seek to establish an indicative timetable for the variousstages leading to the final adoption of different legislative proposals, while fully respecting the politicalnature of the decision-making process.

30.6.2007 C 145/5Official Journal of the European UnionEN

(1) OJ C 321, 31.12.2003, p. 1.


7. Cooperation between the institutions in the context of codecision often takes the form of tripartitemeetings (‘trilogues’). This trilogue system has demonstrated its vitality and flexibility in increasingsignificantly the possibilities for agreement at first and second reading stages, as well as contributing tothe preparation of the work of the Conciliation Committee.

8. Such trilogues are usually conducted in an informal framework. They may be held at all stages of theprocedure and at different levels of representation, depending on the nature of the expected discussion.Each institution, in accordance with its own rules of procedure, will designate its participants for eachmeeting, define its mandate for the negotiations and inform the other institutions of arrangements forthe meetings in good time.

9. As far as possible, any draft compromise texts submitted for discussion at a forthcoming meeting shallbe circulated in advance to all participants. In order to enhance transparency, trilogues taking placewithin the European Parliament and Council shall be announced, where practicable.

10. The Council Presidency will endeavour to attend the meetings of the parliamentary committees. It willcarefully consider any request it receives to provide information related to the Council position, asappropriate.

FIRST READING

11. The institutions shall cooperate in good faith with a view to reconciling their positions as far as possibleso that, wherever possible, acts can be adopted at first reading.

Agreement at the stage of first reading in the European Parliament

12. Appropriate contacts shall be established to facilitate the conduct of proceedings at first reading.

13. The Commission shall facilitate such contacts and shall exercise its right of initiative in a constructivemanner with a view to reconciling the positions of the European Parliament and the Council, with dueregard for the balance between the institutions and the role conferred on it by the Treaty.

14. Where an agreement is reached through informal negotiations in trilogues, the chair of Coreper shallforward, in a letter to the chair of the relevant parliamentary committee, details of the substance of theagreement, in the form of amendments to the Commission proposal. That letter shall indicate the Coun-cil's willingness to accept that outcome, subject to legal-linguistic verification, should it be confirmed bythe vote in plenary. A copy of that letter shall be forwarded to the Commission.

15. In this context, where conclusion of a dossier at first reading is imminent, information on the intentionto conclude an agreement should be made readily available as early as possible.

Agreement at the stage of Council common position

16. Where no agreement is reached at the European Parliament's first reading, contacts may be continuedwith a view to concluding an agreement at the common position stage.

17. The Commission shall facilitate such contacts and shall exercise its right of initiative in a constructivemanner with a view to reconciling the positions of the European Parliament and the Council, with dueregard for the balance between the institutions and the role conferred on it by the Treaty.

18. Where an agreement is reached at this stage, the chair of the relevant parliamentary committee shallindicate, in a letter to the chair of Coreper, his recommendation to the plenary to accept the Councilcommon position without amendment, subject to confirmation of the common position by theCouncil and to legal-linguistic verification. A copy of the letter shall be forwarded to the Commission.

SECOND READING

19. In its statement of reasons, the Council shall explain as clearly as possible the reasons that led it toadopt its common position. During its second reading, the European Parliament shall take the greatestpossible account of those reasons and of the Commission's position.

20. Before transmitting the common position, the Council shall endeavour to consider in consultation withthe European Parliament and the Commission the date for its transmission in order to ensure themaximum efficiency of the legislative procedure at second reading.

30.6.2007C 145/6 Official Journal of the European UnionEN


Agreement at the stage of second reading in the European Parliament

21. Appropriate contacts will continue as soon as the Council common position is forwarded to the Euro-pean Parliament, with a view to achieving a better understanding of the respective positions and thus tobringing the legislative procedure to a conclusion as quickly as possible.

22. The Commission shall facilitate such contacts and give its opinion with a view to reconciling the posi-tions of the European Parliament and the Council, with due regard for the balance between the institu-tions and the role conferred on it by the Treaty.

23. Where an agreement is reached through informal negotiations in trilogues, the chair of Coreper shallforward, in a letter to the chair of the relevant parliamentary committee, details of the substance of theagreement, in the form of amendments to the Council common position. That letter shall indicate theCouncil's willingness to accept that outcome, subject to legal-linguistic verification, should it beconfirmed by the vote in plenary. A copy of that letter shall be forwarded to the Commission.

CONCILIATION

24. If it becomes clear that the Council will not be in a position to accept all the amendments of the Euro-pean Parliament at second reading and when the Council is ready to present its position, a first triloguewill be organised. Each institution, in accordance with its own rules of procedure, will designate itsparticipants for each meeting and define its mandate for the negotiations. The Commission will indicateto both delegations at the earliest possible stage its intentions with regard to its opinion on the Euro-pean Parliament's second reading amendments.

25. Trilogues shall take place throughout the conciliation procedure with the aim of resolving outstandingissues and preparing the ground for an agreement to be reached in the Conciliation Committee. Theresults of the trilogues shall be discussed and possibly approved at the meetings of the respective insti-tutions.

26. The Conciliation Committee shall be convened by the President of the Council, with the agreement ofthe President of the European Parliament and with due regard to the provisions of the Treaty.

27. The Commission shall take part in the conciliation proceedings and shall take all the necessary initia-tives with a view to reconciling the positions of the European Parliament and the Council. Such initia-tives may include, draft compromise texts having regard to the positions of the European Parliamentand of the Council and with due regard for the role conferred upon the Commission by the Treaty.

28. The Conciliation Committee shall be chaired jointly by the President of the European Parliament andthe President of the Council. Committee meetings shall be chaired alternately by each co-chair.

29. The dates and the agendas for the Conciliation Committee's meetings shall be set jointly by the co-chairs with a view to the effective functioning of the Conciliation Committee throughout the concilia-tion procedure. The Commission shall be consulted on the dates envisaged. The European Parliamentand the Council shall set aside, for guidance, appropriate dates for conciliation proceedings and shallnotify the Commission thereof.

30. The co-chairs may put several dossiers on the agenda of any one meeting of the ConciliationCommittee. As well as the principal topic (‘B-item’), where agreement has not yet been reached, concilia-tion procedures on other topics may be opened and/or closed without discussion on these items(‘A-item’).

31. While respecting the Treaty provisions regarding time-limits, the European Parliament and the Councilshall, as far as possible, take account of scheduling requirements, in particular those resulting frombreaks in the institutions' activities and from the European Parliament's elections. At all events, thebreak in activities shall be as short as possible.

32. The Conciliation Committee shall meet alternately at the premises of the European Parliament and theCouncil, with a view to an equal sharing of facilities, including interpretation facilities.

33. The Conciliation Committee shall have available to it the Commission proposal, the Council commonposition and the Commission's opinion thereon, the amendments proposed by the European Parliamentand the Commission's opinion thereon, and a joint working document by the European Parliament andCouncil delegations. This working document should enable users to identify the issues at stake easilyand to refer to them efficiently. The Commission shall, as a general rule, submit its opinion within threeweeks of official receipt of the outcome of the European Parliament's vote and at the latest by thecommencement of conciliation proceedings.



34. The co-chairs may submit texts for the Conciliation Committee's approval.

35. Agreement on a joint text shall be established at a meeting of the Conciliation Committee or, subse-quently, by an exchange of letters between the co-chairs. Copies of such letters shall be forwarded tothe Commission.

36. If the Conciliation Committee reaches agreement on a joint text, the text shall, after legal-linguistic fina-lisation, be submitted to the co-chairs for formal approval. However, in exceptional cases in order torespect the deadlines, a draft joint text may be submitted to the co-chairs for approval.

37. The co-chairs shall forward the approved joint text to the Presidents of the European Parliament and ofthe Council by means of a jointly signed letter. Where the Conciliation Committee is unable to agree ona joint text, the co-chairs shall notify the Presidents of the European Parliament and of the Councilthereof in a jointly signed letter. Such letters shall serve as an official record. Copies of such letters shallbe forwarded to the Commission for information. The working documents used during the conciliationprocedure will be accessible in the Register of each institution once the procedure has been concluded.

38. The Secretariat of the European Parliament and the General- Secretariat of the Council shall act jointlyas the Conciliation Committee's secretariat, in association with the Secretariat-General of the Commis-sion.

GENERAL PROVISIONS

39. Should the European Parliament or the Council deem it essential to extend the time-limits referred to inArticle 251 of the Treaty, they shall notify the President of the other institution and the Commissionaccordingly.

40. Where an agreement is reached at first or second reading, or during conciliation, the agreed text shallbe finalised by the legal-linguistic services of the European Parliament and of the Council acting in closecooperation and by mutual agreement.

41. No changes shall be made to any agreed texts without the explicit agreement, at the appropriate level,of both the European Parliament and the Council.

42. Finalisation shall be carried out with due regard to the different procedures of the European Parliamentand the Council, in particular with respect to deadlines for conclusion of internal procedures. The insti-tutions undertake not to use the time-limits laid down for the legal-linguistic finalisation of acts toreopen discussions on substantive issues.

43. The European Parliament and the Council shall agree on a common presentation of the texts preparedjointly by those institutions.

44. As far as possible, the institutions undertake to use mutually acceptable standard clauses to be incorpo-rated in the acts adopted under codecision in particular as regards provisions concerning the exercise ofimplementing powers (in accordance with the ‘comitology’ decision (1)), entry into force, transpositionand the application of acts and respect for the Commission's right of initiative.

45. The institutions will endeavour to hold a joint press conference to announce the successful outcome ofthe legislative process at first or second reading or during conciliation. They will also endeavour toissue joint press releases.

46. Following adoption of a legislative act under the codecision procedure by the European Parliament andthe Council, the text shall be submitted, for signature, to the President of the European Parliament andthe President of the Council and to the Secretaries-General of those institutions.

47. The Presidents of the European Parliament and the Council shall receive the text for signature in theirrespective languages and shall, as far as possible, sign the text together at a joint ceremony to be orga-nised on a monthly basis with a view to signing important acts in the presence of the media.

30.6.2007C 145/8 Official Journal of the European UnionEN

(1) Council Decision 1999/468/EC of 28 June 1999 laying down the procedures for the exercise of implementing powersconferred on the Commission (OJ L 184, 17.7.1999, p. 23). Decision as amended by Decision 2006/512/EC (OJ L 200,27.7.2006, p. 11).


48. The jointly signed text shall be forwarded for publication in the Official Journal of the European Union.Publication shall normally follow within two months of the adoption of the legislative act by the Euro-pean Parliament and the Council.

49. If one of the institutions identifies a clerical or obvious error in a text (or in one of the languageversions thereof), it shall immediately notify the other institutions. If the error concerns an act that hasnot yet been adopted by either the European Parliament or the Council, the legal-linguistic services ofthe European Parliament and the Council shall prepare the necessary corrigendum in close cooperation.Where this error concerns an act that has already been adopted by one or both of those institutions,whether published or not, the European Parliament and the Council shall adopt, by common agreement,a corrigendum drawn up under their respective procedures.

Done at Brussels, on the thirteenth day of June in the year two thousand and seven.

For the European Parliament

The President

For the Council of the EuropeanUnion

The President

For the Commission of the EuropeanCommunities

The President



PRILOG IV.

PRAVNE OSNOVE ZA REDOVNI ZAKONODAVNI POSTUPAK

pravna osnova opis elementi postupka (23)

Članak 14. Usluge od općeg gospodarskog interesa

Članak 15. stavak 3.

Pristup dokumentima institucija


Nezavisna tijela nadzora za zaštitu osobnih podataka

Članak 18. Zabrana diskriminacije na temelju državljanstva


Osnovna načela u borbi protiv diskriminacije


Omogućivanje slobode kretanja i boravka za građane Unije

Članak 24. Građanska inicijativa

Članak 33. Carinska suradnja


Primjena pravila o tržišnom natjecanju za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda i trgovanje njima

Savjetovanje s EGSO-om

(23) U skladu s redovnim zakonodavnim postupkom pravilo glasovanja je da Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom. Od 1. studenoga 2014. kvalificirana većina utvrđena je u članku 16. stavku 4. UEU-a i članku 238. stavku 2. UFEU-a. Ako u glasovanju ne sudjeluju svi članovi Vijeća, primjenjuje se članak 238. stavak 3. UFEU-a. Kao prijelaznu mjeru, od 1. studenoga 2014. do 31. ožujka 2017. član Vijeća može zatražiti da se kvalificirana većina izračuna po sustavu ponderiranja glasova kako je utvrđeno u članku 3. stavcima 2. do 4. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama.



Zajednička organizacija poljoprivrednih tržišta


Članak 46. Sloboda kretanja radnika Savjetovanje s EGSO-om

Članak 48. Pravila o socijalnoj sigurnosti radnika migranata

Članak 294., pridržavajući se odredaba članka 48. stavka 2.


Sloboda poslovnog nastana Savjetovanje s EGSO-om


Isključivanje određenih djelatnosti iz primjene odredaba o slobodi poslovnog nastana


Koordinacija odredaba o posebnom tretmanu prilikom poslovnog nastana stranih državljana


Uzajamno priznavanje kvalifikacija s ciljem osiguranja slobode poslovnog nastana


Širenje slobode pružanja usluga na državljane treće zemlje


Liberalizacija usluga Savjetovanje s EGSO-om

Članak 62. Isključivanje određenih djelatnosti iz primjene odredaba o slobodi pružanja usluga

Koordinacija odredaba o posebnom tretmanu za strane državljane u vezi sa slobodom pružanja usluga

Uzajamno priznavanje kvalifikacija s ciljem osiguranja slobode pružanja usluga



Kretanje kapitala u treće zemlje ili iz njih, uključujući izravna ulaganja


Administrativne mjere vezane uz sprječavanje terorizma, a primjenjive su na kretanje kapitala i na plaćanja


Mjere koje se odnose na graničnu kontrolu, azil i useljavanje


Mjere koje se odnose na zajednički europski sustav azila


Zajednička politika useljavanja


Mjere kojima se potiče i podupire integracija državljana trećih zemalja


Pravosudna suradnja u civilnim stvarima


Pravosudna suradnja u kaznenim stvarima Članak 294., pridržavajući se članka 76. točke (b).


Minimalna pravila koja se odnose na uzajamno priznavanje presuda i sudskih odluka, te na policijsku i pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima

Članak 294., pridržavajući se odredaba članka 76. točke (b) i članka 82. stavka 3.


Minimalna pravila u definiranju kaznenih djela i sankcija na području osobito teškog i prekograničnog kriminaliteta



Usklađivanje zakona (minimalna pravila za definiranje kaznenih djela i sankcija)



Članak 84. Mjere za promicanje i podupiranje djelovanja država članica u području suzbijanja kriminaliteta

Članak 294., pridržavajući se članka 76. točke (b).


Ustroj, funkcioniranje, područje djelovanja i zadaće Eurojusta



Mjere koje se odnose na policijsku suradnju Članak 294., pridržavajući se članka 76. točke (b).


Ustroj, funkcioniranje, područje djelovanja i zadaće Europola



Zajednička prometna politika (koji se odvija željezničkim, cestovnim i unutarnjim plovnim putovima )

Savjetovanje s EGSO-om i Odborom regija


Zajednička prometna politika (pomorski i zračni promet)



Mjere koje se odnose na usklađivanje zakona u području unutarnjeg tržišta


Članak 116. drugi stavak

Uklanjanje narušavanja tržišnog natjecanja

Članak 118. prvi stavak

Mjere koje se odnose na ujednačenu zaštitu prava intelektualnog vlasništva u Uniji


Modaliteti postupka multilateralnog nadzora ekonomskih politika



Izmjene određenih članaka statuta ESSB-a Zakonodavna inicijativa može se ostvariti na preporuku ESB-a (i uz savjetovanje s Komisijom) ili na prijedlog Komisije (i uz savjetovanje s ESB-om)

Članak 133. Mjere potrebne za uporabu eura Savjetovanje s ESB-om


Određene mjere koje se odnose na euro Članak 294., pridržavajući se odredaba članka 136. stavka 2. i članka 238. stavka 3.


Mjere poticanja zapošljavanja Savjetovanje s EGSO-om i Odborom regija

Članak 153. stavak 2., prvi i drugi podstavak

Određene mjere koje se odnose na socijalnu politiku

Članak 294., pridržavajući se odredaba članka 153. stavka 2., podstavka 3. Savjetovanje s EGSO-om i Odborom regija


Primjena načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada


Članak 164. Provedbene uredbe koje se odnose na Europski socijalni fond


Članak 165. stavak 4. prva alineja

Mjere poticanja obrazovanja Savjetovanje s EGSO-om i Odborom regija



Mjere koje se odnose na politiku strukovnog osposobljavanja


Članak 167. stavak 5. prva alineja

Mjere poticanja u području kulture Savjetovanje s Odborom regija


Određene mjere u pitanjima javnog zdravstva



Određene mjere koje se odnose na ljudsko zdravlje



Dodatne mjere i mjere kojima se podupire zaštita potrošača



Smjernice, djelovanja i podrška projektima od zajedničkog interesa u području transeuropskih mreža

Članak 294., pridržavajući se odredaba drugog stavka članka 172. Savjetovanje s EGSO-om i Odborom regija


Posebne mjere podrške industriji Savjetovanje s EGSO-om


Posebno djelovanje (izvan strukturnih fondova) u području ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije



Misije, prioritetni ciljevi i organizacija strukturnih fondova



Opća pravila i ostale odredbe koje se primjenjuju na strukturne fondove




Osnivanje kohezijskog fonda za okoliš i transeuropske mreže u području prometne infrastrukture


Članak 178. Provedbene uredbe koje se odnose na Europski fond za regionalni razvoj



Višegodišnji okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj



Mjere potrebne za provedbu europskog istraživačkog prostora



Određene mjere za provedbu višegodišnjeg okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj



Mjere za europsku svemirsku politiku


Određeni aspekti politike u području okoliša Savjetovanje s EGSO-om i Odborom regija


Usvajanje općih programa djelovanja kojima se određuju prioritetni ciljevi politike okoliša



Energetska politika, uz izuzetak mjera fiskalne prirode



Djelovanje u sektoru turizma


Djelovanje u području civilne zaštite


Mjere potrebne u području administrativne suradnje u provedbi prava Unije



Okvir provedbe zajedničke trgovinske politike


Mjere potrebne za provedbu politike razvojne suradnje


Mjere potrebne za provedbu ekonomske, financijske i tehničke suradnje


Definiranje okvira provedbe humanitarne pomoći


Pravila i postupci djelovanja Europskog volonterskog tijela za humanitarnu pomoć

Članak 224. Propisi kojima se uređuje djelovanje političkih stranaka na europskoj razini


Osnivanje specijaliziranih sudova koji se pridružuju Općem sudu

Zakonodavna inicijativa može se ostvariti na zahtjev Suda (i uz savjetovanje s Komisijom) ili na prijedlog Komisije (i uz savjetovanje sa Sudom)

Članak 281. drugi stavak

Izmjena određene odredbe Statuta Suda Europske unije

Zakonodavna inicijativa može se ostvariti na zahtjev Suda (i uz savjetovanje s Komisijom) ili na prijedlog Komisije (i uz savjetovanje sa Sudom)


Pravila i opća načela koja se odnose na mehanizme kojima države članice nadziru izvršenje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji


Odredbe koje se odnose na europsku administraciju


Članak 322. stavak 1. točka (a)

Određena financijska pravila (kojima se određuje postupak utvrđivanja i izvršenja proračuna, te prikazivanja i revizije računa)

Savjetovanje s Revizorskim sudom

Članak 322. stavak 1. točka (b)

Pravila kojima se predviđa provjera odgovornosti financijskih izvršitelja



Mjere za suzbijanje i borbu protiv prijevara usmjerenih protiv financijskih interesa Unije


Članak 336. Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Unije

Savjetovanje s ostalim uključenim institucijama


Mjere za izradu statistika



Prijedlog Komisije






Vijeće

EP



EP

Amandmani odobreni




Akt je donesen




unutar roka

Amandmani

Vijeće




Akt je donesen





Donesen zajednički

tekst

Donesen zajednički

tekst



Odbor za mirenje

EP

Vijeće





Prijedlog Komisije






Vijeće

EP



EP

Amandmani odobreni




Akt je donesen




unutar roka

Amandmani

Vijeće




Akt je donesen





Donesen zajednički

tekst

Donesen zajednički

tekst



Odbor za mirenje

EP

Vijeće



PRILOG V.REDOVNI ZAKONODAVNI POSTUPAK – TABLIČNI PRIKAZ


KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

Besplatne publikacije:

• jedan primjerak: u knjižari EU-a (https://bookshop.europa.eu/hr/home/);

• više od jednog primjerka ili plakati/zemljovidi: u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), pri delegacijama u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_hr.htm), kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/contact/index_hr.htm) ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatni poziv iz EU-a) (*).

(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (premda neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).

Publikacije koje se plaćaju:

• u knjižari EU-a (https://bookshop.europa.eu/hr/home/).

https://bookshop.europa.eu/hr/home/

http://ec.europa.eu/represent_en.htm

http://eeas.europa.eu/delegations/index_hr.htm

http://europa.eu/contact/index_hr.htm

https://bookshop.europa.eu/hr/home/

Rue de la Loi/Wetstraat 1751048 Bruxelles/BrusselBELGIQUE/BELGIËTel. +32 (0)2 281 61 11www .consilium .europa .eu

Print PDFISBN 978-92-824-5455-8 ISBN 978-92-824-5449-7doi:10.2860/805449 doi:10.2860/40981QC-04-15-816-HR-C QC-04-15-816-HR-N

http://www.consilium.europa.eu

Documents

Vodič kroz redovni zakonodavni postupak