Vježba 7: Biljna morfologija i fiziologija Vježbe iz Prirodoslovlja____________________________________________________________________________________________________________

Vježba 7: Biljna morfologija i fiziologija

Biljka cvjetnjača naziva se još i biljka sjemenjača jer se razvija iz sjemenke. Sjemenke nastaju u plodu, biljnom organu koji se razvija iz cvijeta. U plodu može biti jedna ili više sjemenki, a njihova uloga je rasprostranjivanje biljke.

Iz sjemenke se razvija mlada biljka. Osnovni dijelovi sjemenke su sjemena lupina, supke i klica. Na klici se razlikuju klicin korijenčić i klicin pupoljak. Iz klicinog korijenčića se razvija korijen, a iz klicina pupoljka raste izdanak. Sjemena lupina je opna koja štiti sjemenku od štetnih utjecaja iz okoline, vlage i suše. Supke ili klicini listovi hrane biljku dok ona ne dobije prave listove. S obzirom na broj supki biljke se dijele na dvosupnice i jednosupnice. Ako se sjemenke ostave u vodi preko noći, one nabubre i dijelovi sjemenke su dobro vidljivi.

Sjemenke mogu biti različitih oblika i veličina. Mnoge se koriste u svakodnevnoj prehrani poput graha, kukuruza, riže i suncokreta.

Zadatak 1: Dijelovi sjemenke

Potreban pribor i materijal: sjemenke graha, čaša, voda, vodootporni flomaster Tijek pokusa: 1. Stavite 20-tak sjemenki graha preko noći u čašu s vodom.2. Zabilježite vodootpornim flomasterom granicu gdje se nalaze sjemenke.3. Prethodni postupak ponovite sutra ujutro.4. Uzmite jednu sjemenku graha i uočite sve njene dijelove te ih nacrtajte.

1

A – klicaB – klicin pupoljakC – sjemena lupinaD - supka

Pomoću navedenih pitanja pratite i opišite uočene promjene u čaši. Skicirajte tijek pokusa.

1. Što se dogodilo sa sjemenkama preko noći?2. Zašto su sjemenke nabubrile?3. Koje dijelove sjemenke uočavate?

Zadatak 2: Osmoza u gomolju krumpira

Osmoza je kretanje molekula otapala, najčešće vode, kroz polupropusnu membranu u područje koje ima višu koncentraciju otopljenih tvari kako bi se koncentracije s obje strane membrane izjednačile. Otapalo se kreće iz otopine niže koncentracije tvari (hipotonična otopina) u područje više koncentracije tvari (hipertonična otopina) kroz polupropusnu membranu pri čemu nastoji smanjiti razlike u koncentraciji.Zahvaljujući osmozi, biljke provode vodu i hranjive tvari od korijena do svih dijelova biljke, do vrhova listova.

Potreban pribor i materijal: krumpir, voda, manja posuda

Tijek pokusa:

1. Oguljeni krumpir udubljen u sredini stavite u tanjur s vodom. Vodu se može prethodno obojiti sokom od borovnice.

2. U izdubljeni dio krumpira stavite žličicu šećera i ostavila neko vrijeme.3. Promatrajte i opišite nastale promjene.

Pomoću navedenih pitanja pratite i opišite uočene promjene u čaši. Skicirajte tijek pokusa.

Prostor za crtanje:

1. Što se dogodilo sa šećerom u udubini krumpira?2. Ima li promjena u razini vode u kojoj je krumpir? Ako ima, kako to

objašnjavate?

Zadatak 3: Kapilarni učinak

Kapilarnost je pojava podizanja ili spuštanja razine tekućina uz rub uskih cijevi (kapilara) uzrokovana silama adhezije i kohezije. Zahvaljujući privlačnim silama između čestica same tekućine (kohezija) i privlačnim silama između tekućine i materijala stijenki tog prostora (adhezija) razina tekućine se podiže ili spušta. Tkiva biljaka puna su uskih žila, kapilara i njima se iz tla dovodi voda do svih nadzemnih dijelova. To se događa zbog jače sile privlačenja između vode i uskih žila biljke, nego kohezivnih sila unutar same vode.

Potreban pribor i materijal: 2 čaše s vodom, jedna prazna čaša, papirnati ručnici (može i wc papir), boja za kolače

Tijek pokusa: 1. Dvije čaše napunite s vodom i postavite ih na povišenu podlogu.2. Ulijte u čaše nekoliko kapi boje za kolače.3. Presavijte papirnati ručnik po dužini da dobijete traku širine 2 cm. Tako

pripremljeni papirnati ručnik uronite jednim krajem u jednu čašu s obojenom vodom, a drugim u praznu čašu.

4. Promatrajte i opišite nastale promjene.

Prostor za crtanje:

Izvor: Mali genijalci (http://www.maligenijalci.com/eksperiment-voda-koja-bjezi/ )

Zadatak 4: Dokazivanje prisustva pigmenata u listu

Razdvajanje pigmenata izvodi se uzlaznom kromatografskom tehnikom na kromatografskom papiru pomoću otapala koje služi kao razdvajač pigmenata. Kromatografski papir se izreže u trake širine 1 - 3 cm. Kao otapalo za kromatografiju može se koristiti smjesa otapala: medicinski benzin (100 ml), petroleter (25 ml) i aceton (20 ml) tako da visina otapala u bude oko 1 cm. Traka kromatografskog papira s nanešenim ekstraktom uroni se donjim rubom u otapalo, a gornji kraj trake učvrsti se na stalak i ostavi stajati 15-30 minuta na sobnoj temperaturi. Tijekom navedenog vremena otapalo se uzdiže po kromatografskoj traci i sobom povlači pigmente.

Potreban pribor i materijal: svježi listovi špinata, tarionik (štapni mikser s noževima), kalcijev karbonat CaCO3, etanol, filter papir, kromatografski papir, lijevak, čaša, olovka, komad konopa

Tijek pokusa:

1. Listove usitniti u tarioniku.2. U usitnjenu smjesu dodati malo kalcijevog karbonata CaCO3 i preliti

etanolom.

Prostor za crtanje:

3. Dobivenu smjesu filtrirati uz pomoć filter papira i lijevka na tamnom mjestu da se dobije ekstrakt smjese pigmenata lista.

4. U veću čašu preliti dobiveni ekstrakt pigmenata te staviti kromatografski papir koji se omota oko olovke i postavi na vrh čaše.

Literatura:1. Biljna fiziologija kroz pokuse. (2006). Srednja škola Pakrac. Dostupno na:

www.sspakrac.hr Pristupljeno: 1.9.2016.2. Pfeiffer, T.Ž., Krstin, Lj., Štolfa, I., Lovaković, T., Tikas, V., Lepeduš, H.

Praktikum iz anatomije biljaka. (2014). Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Odjel za biologiju. Osijek

3. Mali genijalci. Voda koja bježi. Dostupno na: http://www.maligenijalci.com/eksperiment-voda-koja-bjezi/ Pristupljeno: 15.10.2017.

Prostor za crtanje: