Vjezba 5 - Epitelno

Praktikum iz Biologije II


ANIMALNA HISTOLOGIJAKod svih viestaninih organizama stanice sline strukture i funkcije su meusobno povezane u tkiva. Znanost koja prouava tkiva naziva se histologija. Tkivo se moe definirati kao skupina fiziki spojenih stanica koje su povezane meustaninom tvari te su specijalizirane za vrenje jedne ili vie funkcija. Takva specijalizacija, iako dovodi do poveanja uinkovitosti organizma kao cjeline, znai da zajednika aktivnost razliitih tkiva mora biti koordinirana i meusobno povezana da bi organizam mogao preivjeti. Razliita tkiva su esto grupirana u vee funkcionalne jedinice koje se nazivaju organi. U ivotinja se organi povezuju u organske sustave, primjerice probavni sustav (guteraa, jetra, eludac, dvanaestnik, crijevo i dr.) i krvoilni sustav (srce i krvne ile). Sve stanice u tkivu mogu biti istovrsne, primjerice stanice ploastog epitela, ili tkiva mogu sadravati razliite vrste stanica, kao kod rahlog vezivnog tkiva. Glavne tehnike za prouavanje grae i uloge tkiva su mikroskopija i tehnike koje se koriste za ouvanje i vizualizaciju strukture tkiva - bojenje i rezanje materijala. Kako bi se struktura odreenog tkiva mogla bolje povezati s funkcijom tog tkiva, vano je imati na umu trodimenzionalnu strukturu stanica i njihov meusobni odnos. Uvid u trodimenzionalnu strukturu obino se dobije zajednikim prouavanjem poprenih (transverzalnih) i uzdunih (longitudinalnih) tankih prereza materijala.

guterae (pankreasa). Treba napomenuti da endotel, sloj stanica koji oblae unutranje povrine krvnih ila, nije pravo epitelno tkivo jer nastaje iz embrionalnog mezoderma. Osnovne znaajke epitelnog tkiva su: 1. vrlo gusto poredane stanice tako da izmeu stanica nema meustaninog prostora i meustanine tekuine; 2. stanice su bipolarne, to znai da imaju specifinu orjentaciju zbog koje se razlikuju apikalni (vrni, slobodni) i bazalni dio; 3. bazalni dio epitelnih stanica vrsto je vezan za tanku adhezivnu bazalnu membranu ispod koje se nalazi vezivno tkivo. Bazalna membrana nije graena od stanica, to je koloidalna tvorevina sastavljena od kompleksa proteina (preteito kolagena), polisaharida i retikularnih vlakana; 4. epitelno tkivo nije prokrvljeno tj. ogranci krvnih kapilara koje proimaju vezivno tkivo zavravaju ispod bazalne membrane. Kisik i hranjive tvari do epitelnih stanica dolaze iz zavretaka krvnih kapilara procesom difuzije. Sloj koji se nalazi ispod bazalne membrane graen je od vezivnog tkiva, krvnih i limfnih kapilara, limfocita, plazma stanica, eozinofila i mastocita. Taj se sloj u probavilu, urogenitalnom i respiratornom traktu naziva lamina proprija.

Prvenstvena uloga epitelnog tkiva je zatita struktura koje lee ispod njega od ozljeda uzrokovanih abrazijom ili pritiskom i zatita organizma od infekcije. Na povrini tijela gdje ima ulogu zatite, epitelno tkivo esto zadebljano i oroeno (keratinizirano), a

ivotinjska (animalna) tkiva se dijele u etiri skupine: epitelno, vezivno, miino i ivano tkivo.

povrinske stanice se neprestano ljute (zbog stalnog trenja). Epitelne stanice se neprestano dijele (mitotike diobe) tako da se izgubljene stanice brzo nadomjetaju

EPITELNO TKIVOEpitelno tkivo pokriva unutranje i vanjske povrine nekog organizma. Epiteli mogu biti jednoslojni ili vieslojni. Pravo epitelno tkivo se tijekom embrionalnog razvitka diferencira ili iz ektoderma, iz kojeg nastaje epitel koe, ivani sustav i dio tankog i debelog crijeva, ili iz endoderma, iz kojeg nastaje epitel ostatka probavne cijevi, jetre i

novima. Slobodna povrina epitela, uz zatitnu, moe imati i apsorpcijsku, sekrecijsku, ekskrecijsku ili osjetilnu funkciju. Osjetilni epiteli imaju u sebi osjetilne stanice i ivane zavretke specijalizirane za primanje podraaja. Epitelno tkivo se prema grai i funkciji obino dijeli u dvije glavne skupine: pokrovni i ljezdani epiteli. Ta je podjela proizvoljna, jer postoje pokrovni epiteli u kojima sve stanice izluuju sluz (npr. pokrovni epitel eluca) i epiteli u kojima su ljezdane stanice vrlo rijetke (npr. vraste stanice u tankom crijevu ili duniku). Dakle, u

Vjeba br. 5

106

Vjeba br. 5

107



mnogim dijelovima tijela epitelno tkivo se ne moe klasificirati u odreeni tip jer se mijeaju razliite vrste stanica.

Ploasti epidermis koe, usta, jednjak, grkljan, rodnica,

zatita, sekrecija, spreavanje gubitka vode zatita, spreavanje gubitka vode

1. POKROVNI EPITELPokrovni epiteli su tkiva u kojima su stanice poredane u slojeve i prekrivaju vanjsku povrinu tijela ili omeuju tjelesne upljine. Morfoloki se mogu podijeliti prema broju staninih slojeva i izgledu stanica povrinskog sloja (Tablica 1). Kao to im i samo ime kae, jednoslojni epitel sadrava samo jedan, a vieslojni vie slojeva stanica. PrijelazniTablica 1. Tipovi pokrovnog epitela.

anus

Kubian Vieslojni

izvodni kanali lijezda znojnica, folikuli jajnika u razvoju zatita, sekrecija

mokrani mjehur, mokraovodi, bubrene zatita, rastezljivost Primjeri Funkcija olakava pokretanje utrobnih organa (mezotel), aktivni transport pinocitozom (mezotel i endotel) A. Jednoslojni ploasti epitel jajnik, titna lijezda prekrivanje, sekrecija Stanice su tanke, spljotene i sadre malo citoplazme koja okruuje diskoidalnu jezgru smjetenu u sreditu stanice (Slika 2). Ploasti epitel se nalazi npr. u Bowmanovim 1.1 Jednoslojni epiteli Cilindrian ona spojnica zatita

Broj staninih slojeva

Oblik stanica

nakapnice

unutranjost krvih ila Ploast (endotel), serozne ovojnice tjelesnih upljina (mezotel) Kubian

Jednoslojni

Cilindrian crijevo, uni mjehur zatita, podmazivanje, apsorpcija, sekrecija

ahurama u bubregu, plunim alveolama i stijenkama krvih ila (kapilara). U sva tri navedena primjera ploasti epitel je vrlo tanak to olakava difuziju tvari kroz njega. Jednoslojni ploasti epitel koji omeuje upljinu krvnih ila naziva se endotel i kao to je ranije zatita, sekrecija, reeno, ne spada u pravi epitel jer je

Vieredan dunik, dunice (bronhi), nosna upljina

transport estica zadranih u sluzi prema izlazu iz zranih putova pomou trepetljika

mezodermalnog porijekla.

Slika 2. Jednoslojni ploasti epitel, popreni presjek krvne ile.

Vjeba br. 5

108

Vjeba br. 5

109



B. Jednoslojni kubini epitel Kubini epitel je najmanje specijaliziran od svih epitela i kao to mu ime kae, stanice su kubinog oblika. Jezgre se nalaze u sreditu stanica i sferinog su oblika (Slika 2). Ako se stanice promataraju u poprenom presjeku, one su ili pentagonalnog ili heksagonalnog oblika. Tvore unutranju stijenku mnogih lijezda s egzokrinom i endokrinom funkcijom; u nekima imaju sekretornu ulogu, a u drugima ne. Primjeri kubinih epitela koji nemaju sekretornu ulogu su epitel u izvodnim kanalima lijezda slinovnica, guterae i sabirnim cjevicama bubrega. Kubini epitel u drugim dijelovima tijela je sekretorni i nalazi se u mnogim lijezdama kao to su slinovnice, sluzne (mukozne), znojne lijezde i titnjaa (tiroidna lijezda). C. Jednoslojni cilindrini epitel Jednoslojni cilindrini epitel izgrauju visoke prizmatine stanice (Slika 3). Svaka stanica ima ovalnu, stojeu jezgru (dulji joj je promjer koji je okomit na bazalnuSlika 3. (a) Cilindrini epitel; (b) Cilindrini epitel s vrastom stanicom (svjetlije); (c) Detalj cilindrinog epitela s mikrovilima koji slui za apsorpciju.

(a)

(b)

membranu) koja je smjetena u bazalnom dijelu stanice. Cilindrini epitel se dijeli na: cilindrini epitel bez trepetljika (cilija) cilindrini epitel s trepetljikama cilindrini epitel sa dugim citoplamatskim izdancima (mikrovilima). Izmeu stanica cilindrinog epitela esto su ratrkane svjetlije okruglaste

Slika 2. Jednoslojni kubini epitel; (a) uzduni i (b) popreni presjek tubula u bubregu.

vraste stanice (Slika 3b) koje izluuju sluz (mukus), tekuinu koja slui za zatitu npr. crijeva od infekcije, mehanikog oteenja i samorazgradnje, te olakava prolaz hrane kroz crijevo. Cilindrine stanice mogu imati sekretornu i/ili apsorpcijsku ulogu. Na

Zadatak 1: Promatranje jednoslojnog kubinog epitela na preparatu titne lijezde. Strukturu titne lijezde ini mnotvo mjehuria (folikula) koji su omeeni jednoslojnim sekretornim kubinim epitelom. Kubine stanice izluuju svoj sekret u lumen folikula. Prouite trajni preparat na malom i velikom poveanju. Nacrtajte i oznaite: jezgra bazalna membrana mjehuri (folikul) lumen folikula

povrinama apsorpcija,

kroz

koje

se u

obavlja crijevu,

primjerice

cilindrini epitel na slobodnoj apikalnoj povrini ima pravilne i gusto zbijene izdanke citoplazme, tzv. mikroskopske resice (mikrovili) resice (Slika 4).

Mikroskopske

poveavaju

staninu povrinu za apsorpciju i luenjeSlika 4. Scanning elektronska mikrofotografija (SEM) mikroresica. Vjeba br. 5 110 Vjeba br. 5

(sekreciju). Mikrovili se u svjetlosnom

111



mikroskopu ne vide pojedinano, ve su vidljivi kao jedinstvena naslaga, etkasta prevlaka. Trepetljikavi cilindrini epitel oblae, primjerice, jajovode i dine (respiratorne) prolaze. Funkcija mu je da pomie stanice, tvari i estice s jednog mjesta na drugo. Cilindrini epitel bez trepetljika oblae primjerice eludac, gdje vraste stanice lue sluz koja oblae eludac i titi tkivo samog eluca od njegovog kiselog sadraja i enzimske razgradnje.

U dinom sustavu, u ovom se epitelu meu povrinskim cilindrinim stanicama nalaze i vraste (mukozne) stanice.

Zadatak 3. Promatranje vierednog cilindrinog epitela na preparatima uzdunog presjeka dunika. Sve su stanice cilindrinog epitel dunika vezane za bazalnu membranu, iako im se jezgre vide u vie slojeva, ovisno o veliini pojedine stanice. Pod veim poveanjem vidljive su mukozne stanice i cilije na apikalnoj strani cilindrinih stanica. Pokretanjem

Zadatak 2. Promatranje jednoslojnog cilindrinog epitela na preparatima poprenog presjeka tankog crijeva. Nacrtajte sliku poprenog presjeka crijeva (shema na Slici 14) i oznaite: lumen crijeva crijevna resica lamina proprija bazalna membrana stanica cilindrinog epitela jezgra vrasta (mukozna) stanica mikroresice (mikrovili)

cilija u sluz uhvaene estice praine i druga strana tijela prenose se izvan dunika. Prouite trajni preparat na malom i velikom poveanju. Nacrtajte i oznaite: lumen dunika cilije (trepetljike) bazalna membrana stanica cilindrinog epitela jezgra vrasta (mukozna) stanica

1.2 VIESLOJNI EPITELI Vieslojni epiteli se sastoje od vie slojeva stanica, pa su i odgovarajue deblji od D. Vieredni (pseudostratificirani) epitel Vieredni cilindrini epitel ostavlja dojam epitela sastavljenog od vie slojeva stanica, jer su okrugle i ovalne jezgre smjetene u vie redova, odnosno razina. To je zbog toga to sve stanice nisu jednake visine, pa ne dopiru sve do slobodne povrine epitela (Slika 5). Ipak, epitel je jednoslojan, jer stanice dolaze samo u jednom sloju (svaka stanica nalijee na bazalnu membranu) dok se jezgre stanica nalaze u vie redovacilije vrasta stanica

jednoslojnih epitela i tvore relativno vrste, nepropusne barijere (funkcija im vie nije, kao kod jednoslojnih epitela, apsoropcijska i sekrecijska ve prvenstevno zatitna). Stanice nastaju mitotikim dioboma germinativnog sloja (stratum germinativum) kojeg ini jedan sloj cilindrinih stanica koje lee na bazalnoj membrani. Stanice koje nastaju diobama cilindrinih stanica germinativnog sloja su kubinog oblika, no kako bivaju potisnute prema slobodnoj povrini, postaju sve tanje i spljotenije pa su stanice na samoj povrini ploaste. One mogu ostati neoroene kao u jednjaku (oesophagus), gdje epitel zatiuje tkiva koja lee ispod njega od mehanikog oteenja progutanom hranom. Na drugim podrujima tijela su ploaste stanice na povrinskom dijelu vieslojnog epitela oroene (keratinizirane). Takav se epitel naziva ronati, i posebno je dobro razvijen na vanjskoj povrini koe. Prema obliku stanica koje ga ine vieslojni (stratificirani) epitel moemo podijeliti na:

(a ne u jednom redu kao kod tipinog cilindrinog epitela). Povrinske

bazalna membrana

stanice ovog epitela mogu na imati slobodnoj povrini pokretne

trepetljike (dini sustav).Slika 5. Vieredni cilindrini trepetljikavi epitel dunika sa blijedim mukoznim stanicama. Vjeba br. 5 112

Vjeba br. 5

113



A) Vieslojni ploasti epitel (Slika 6) koji se sastoji od razliitog broja slojeva stanica. Stanice u dubljim slojevima su visoke, a prema povrini su spljotene i ploaste. Ovaj epitel javlja se u dva oblika oroen na koi (epidermis) i neoroen na sluznicama (npr. usne upljine, jednjaka, rodnice). Neoroeni vieslojni ploasti epitel graen je, idui od baze epitela prema slobodnoj povrini, od sljedeih slojeva: Temeljni sloj (stratum basale) ini jedan sloj cilindrinih stanica koje lee na bazalnoj membrani. Nazubljeni sloj (stratum spinosum) graen je od vie slojeva velikih mnogokutnih stanica, koje su meusobno povezane meustaninim mostiima. Na povrini izoliranih stanica ovog sloja prekinuti meustanini mostii izgledaju kao bodlje (spinae). Prema povrini epitela stanice postepeno mijenjaju oblik, postaju spljotene i prelaze u sljedei sloj. Povrinski sloj (stratum superficiale) je graen od ploastih stanica iji je dulji promjer usporedan s povrinom epitela. Izgledaju poput ljuica, a jezgre su im razvuene. U oroenom obliku vieslojnog ploastog epitela povrinski slojevi (stratum

B) Vieslojni

kubini

epitel

graen

je

od

vie

slojeva

kubinih

stanica

prepoznatljivih po okrugim jezgrama. C) Vieslojni cilindrini epitel je graen od vie slojeva stanica, koje su u dubljim slojevima gotovo kubina oblika, a u povrinskom sloju visoke i prizmatine. Vieslojni cilindrini epitel je rijedak. D) Vieslojni prijelazni epitel oblae mokraovod, mokrani mjehur i poetni dio mokrane cijevi. Znaajka tog epitela su velike zaobljene stanice, smjetene na povrini epitela, koje nisu ni cilindrine ni ploaste ve im oblik ovisi o stupnju rastezanja mokranog mjehura. Prijelazni epitel u mlohavom stanju (mokrani mjehur prazan) sastoji se od 5 do 6 slojeva velikih zaobljenih stanica (Slika 7). Oblik i broj slojeva stanica ovog epitela se mijenja ovisno o stupnju rastezanja mokranog mjehura (zato se i zove prijelazni epitel). Kada je epitel rastegnut (mjehur pun mokrae), on ima samo 3-4 sloja stanica, a povrinske stanice se spljote i rastegnu.

(b)

(a)

superficiale) podijeljeni su prema grai u nekoliko dodatnih slojeva te zavravajuronatim slojem tj. slojem(b) (b)

splotenih povrinskih stanica koje podlijeu procesu keratinizacije odnosno oroavanja (Slika 6b).(a)

stratum corneum stratum lucidum stratum granulosum stratum spinosumSlika 7. Prijelazni epitel u mokranom mjehuru; (a) malo poveanje, (b) veliko poveanje mokrani mjehur je kontrahiran pa je epitel debeo; da se mjehur rastegne, epitel bi bio tanji.

Zadatak 4: Promatranje vieslojnog ploastog epitela na preparatima jezika i koe. Nacrtajte i na crteu oznaite sljedee strukture: jezgra bazalna membrana

stratum spinosumstratum superficiale

stratum basale

Slika 6. Vieslojni ploasti epitel. (a) neoroeni epitel na povrini jednjaka, (b) oroeni epitel presjek tankog dijela koe. Vjeba br. 5 114 Vjeba br. 5 115


2. LJEZDANI EPITELljezdani epiteli imaju ponajprije sekrecijsku ulogu, tj. sintetiziraju i izluuju sekrete. Izmeu epitelnih stanica mogu biti smjetene pojedinane ljezdane stanice, kao ve spomenute vraste stanice, ili nakupine ljezdanih stanica mogu tvoriti viestaninu lijezdu. Epitel izgraen od mnogo vrastih stanica naziva se mukozna membrana. Postoje dva tipa ljezdanih stanica: endokrine i egzokrine. Egzokrine su one stanice iji se sekret izluuje na slobodnu povrinu epitela. Viestanine egzokrine lijezde izluuju svoje sekrete putem izvodnih kanala. Endokrine lijezde su one koje svoje izluevine otputaju izravno u krvotok.

Vjeba br. 5

116

Documents

Vjezba 5 - Epitelno