Vjesnik - Elektroprivreda HZ HB

Vjesnik

INFORMATIVNO – STRUČNI LIST / Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013.

JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB

DVADESETUSPJEŠNIH GODINA

INTERVJU S GENERALNIM DIREKTOROM NIKOLOM KREŠIĆEM

POSLOVANJE U 2013.

SVEČANA SJEDNICA U POVODU 20. OBLJETNICE

MEĐUNARODNI SAJAM ENERGIJE, INDUSTRIJE I RUDARSTVA U TUZLI

DANI OTVORENIH VRATA IZLOŽBA FOTOGRAFIJA

U POSJETU POSLOVNICI ELEKTRO RAVNO

Izdaje Sektor za odnose s javnošćuGlavni i odgovorni urednik Mario Fofić, mag.UredništvoVlatko Međugorac, Mira Radivojević, mr. sc. Irina BudimirNaklada 2.000 primjerakaTisak FRAM ZIRAL, MostarRukopisi se i fotografije ne vraćaju.

Naslovna fotografija predstavlja generalne direktore od osnutka JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar do danas.

Informativno-stručni list, VjesnikJP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

Ulica dr. Mile Budaka 106a, Mostartel.: 036 335 740

faks: 036 335 765e-mail: [email protected]

www.ephzhb.ba

sadr

žaj

4

44

29

59

34 35

82

Dragi čitatelji!Pred vama je novi 49. broj Vjesnika JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, informativno – stručnog časopi-sa ovog poduzeća. U moru informacija koje dobivate preko svih medija, nadamo se da će ovaj časopis nami-jenjen svim našim uposlenicima, kupcima, poslovnim partnerima i široj društvenoj zajednici biti dio ugod-noga štiva, a sve u cilju što boljega upoznavanja s onim što naše poduzeće radi i čime se bavi. Iako ste putem mrežne stranice EPHZHB upoznati s dosta aktivnosti koje su se zbile u proteklome razdoblju, ovdje ćete naći opširnije informacije vezane za sve sfere poslovanja i djelovanje JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Ovaj je broj mnogo veći po broju stranica zbog malo duljega vremenskog razdoblja od izlaženja posljednjeg broja do danas. Iako kvantiteta ne mora nužno pratiti kvalitetu, vjerujem kako smo zabilježili sve važne događaje. Uz sve one uobičajene rubrike koje ste navikli vidjeti u prošlim brojevima, u ovome vam izdvajamo kao poseb-nost predstavljanje članova Nadzornog odbora i Uprave poduzeća, te opširan intervju s generalnim direktorom Nikolom Krešićem. Važan je dio časopisa posvećen obi-lježavanju 20. obljetnice poduzeća, posjetima članova Uprave proizvodnim objektima, distributivnim i op-skrbnim dijelovima poduzeća, te raznim udrugama, kao i informacijama o poslovanju, razvojnim projektima i mnogim drugim temama. Koristim se ovom prigodom pozvati vas da se uključite u kreiranje našega sljedećeg 50. jubilarnog broja. Svi su vaši prijedlozi dobro došli. Do sljedećeg broja Vjesnika, pozivam vas da aktivnosti i informacije vezane za naše poduzeće pratite na mrežnoj stranci www.ephzhb.ba.

Uz srdačne pozdrave do sljedećega broja, nadam se da ćete uživati čitajući ovaj časopis.

glavni i odgovorni urednik Mario Fofić, mag.

USPJEŠAN OSMOGODIŠNJI RAD HE PEĆ MLINI .............................38

MOSTARSKIM MJESNIM ZAJEDNICAMA JASENICI I KRUŠEVU UPLAĆENO 1.050.000,00 KM .....................39

NAJVEĆE SMANJENJE GUBITAKA ELEKTRIČNE ENERGIJE NA PODRUČJU POGONA LIVNO ...........................40

ZIMA 2011./2012. .....................41

KONFERECIJE ZA MEDIJE ................43

POSLOVANJE U 2013. GODINI .........44

POSLOVANJE S ALUMINIJEM D.D. MOSTAR .............................46

FERK I EP HZHB .........................47

UNIŠTAVANJE IMOVINE PODUZEĆA U NOVOME TRAVNIKU I NOVOJ BILOJ ......49

PRIMJENA ODLUKE O SUBVENCIJAMA ZA KUPCE ELEKTRIČNE ENERGIJE EP HZ HB .50

ELEKTROENERGETSKE STUDIJE ..........51

REVIZIJA MREŽNOGA KODEKSA..........52

NOVI PRISTUP U PRENAPONSKOJ ZAŠTITI ELEKTROENERGETSKIH SREDNJENAPONSKIH MREŽA ............53

MEĐUNARODNI SAJAM ENERGIJE, INDUSTRIJE I RUDARSTVA U TUZLI ......59

KONFERENCIJA O PROBLEMATICI OIE ...60

EDUKACIJA, KONGRESI, PREDSTAVLJANJA .........................61

JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB D.D. MOSTAR NA GODIŠNJEM SKUPU SAP WEST BALKANS ................................... 64

ZAJEDNIČKE SJEDNICE UPRAVA ELEKTROPRIVREDE HZ HB I ELEKTROPRIVREDE BIH ..................65

POSJETI ELEKTROPRIVREDI HZ HB ......66

UPRAVA U POSJETU NAJPOTREBNIJIMA . 70

IZASLANSTVO ELEKTROPRIVREDE HZHB U MAĐARSKOJ .....................75

AKTIVNOSTI SINDIKATA ...................76

IZ OPSKRBE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM .. 79

U POSJETU POSLOVNICI ELEKTRO RAVNO 82

KRATKE VIJESTI ...........................84

TRADICIJA .................................88

ZANIMLJIVO I KORISNO ..................90

FOTO SAFARI PO RAMSKOME JEZERU ...99

IN MEMORIAM - DAMIR LEKO, IZVRŠNI DIREKTOR ZA DISTRIBUCIJU EL. ENERGIJE ...........................101

NAŠ INTERVJU s generalnim direktorom Nikolom Krešićem OČEKUJEMO REKORDNU DOBIT U 2013. GODINI .......................... 4

NOVI ČLANOVI UPRAVE I NADZORNOGA ODBORA JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ..................................... 7

IZ RADA SKUPŠTINE DRUŠTVA ...........14

POSJET UPRAVE ORGANIZACIJSKIM JEDINICAMA I HIDROELEKTRANAMA ....17

NAŠI PROJEKTI ............................21

17.11.1992.-17.11.2012. 20 godina JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB D.D. MOSTAR .....................29

DANI OTVORENIH VRATA .................34

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA ...................35

2 3Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013.INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB

Gosp. Krešiću, prošlo je nešto više od godinu i pol dana od kako ste preuzeli dužnost generalnoga direktora. Možete li nam reći kakvo ste stanje zatekli i koji su Vam najveći izazovi bili u proteklome razdoblju?

Nova Uprava JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar imenovana je na sjednici Nadzornog odbora 18. stude-noga 2011. godine i prvi radni dan smo imali 21. stu-denoga 2011. godine. Od prvoga dana krenuli smo s ozbiljnim poslom jer situacija u to vrijeme nije bila baš zadovoljavajuća. Sagledavajući trenutačno stanje u podu-zeću konstatirali smo nekoliko važnih činjenica koje su zahtijevale žurno djelovanje. To se prije svega odnosi na lošu hidrologiju za to doba godine (oko 30%) za razliku od početka 2011. godine kad su hidrološke prilike bile

znatno povoljnije. Zatim, nabave nedostajućih količina električne energije vrše se na dnevnoj osnovi i u posljed-njem tjednu studenoga prosječna cijena nabavljene ener-gije iznosila je oko 100 EU/MWh. Također, akumulacija HE Rama, koja je najvažnija hidroelektrana u našem sustavu, krajem studenoga dosegla je razinu od 549,50 m n.m. uz dalje padanje kote od 30-40 cm dnevno što bi dovelo do obustave rada bar jednoga agregata. Kota akumulacije HE Rama u to doba godine manja je za 28,5 m, što u energetskome pogledu iznosi oko 150 GWh.

Koji su bili Vaši prvi koraci kako bi se prevladala takva situacija?

Iako smo se mi u Upravi počeli, uvjetno rečeno, upo-znavati, nismo imali mnogo vremena jer smo morali žur-no reagirati. Krenuli smo s nabavom nedostatnih količina električne energije na tjednoj i mjesečnoj osnovi, angaži-rali smo CHE Čapljinu u noćnim satima u crpnom re-žimu rada kupovinom jeftinije noćne energije, a tijekom dana turbinskim radom pokrivanjem vršnih opterećenja, obustavili smo opadanje kote akumulacije HE Rama. Zatim smo obustavili sve nabave osim onih koje su se odnosile na pogonsku spremnosti postrojenja i sigurnost pogonskoga osoblja. Konkretni rezultati poduzetih mjera tijekom prosinca 2011. godine bili su smanjenje troškova nabave el. energije za 3.000.000 KM, troškovi poslovanja smanjeni su za 1.800.000 KM, prihod od prodaje elek-trične energije povećan je za oko 800.000 KM, izravni fi-nancijski efekt crpnog rada CHE Čapljina iznosi 925.000 KM, a radom CHE Čapljina u crpnom režimu rada kota akumulacije HE Rama povećana je za oko 4,5 m. Ukrat-ko, gubitak u odnosu na projekciju krajem studenog ma-nji je za oko 5.600.000 KM i Rebalansom plana za 2011. godinu usvojenim na Skupštini 30. prosinca 2011. godine iznosi 12.267.264 KM.

Nažalost, hidrološke se prilike cijelu 2012. godinu nisu po-boljšale. Štoviše, vremenske neprilike u veljači 2012. go-dine dodatno su otežale poslovanje poduzeća. Mnogi kažu kako je prošla godina bila jedna od najtežih od kada posto-ji Poduzeće u posljednjih 20 godina.

Ja sam već 35 godina u Poduzeću, i istina, da se rijetko dogodilo da je bilo takvo stanje, odnosno da su bile tako loše hidrološke prilike. Također, snijeg koji je pao u velja-či i sve ono što je s njim prouzročeno, nije registrirano u posljednjih 50 godina. Iako smo u to vrijeme bili suočeni s mnogim problemima, od nabave električne energije po vrlo visokim cijenama, do nedostatka el. energije na tržištu, pa sve do saniranja kvarova prouzročenih nevremenom, mo-ram reći da smo, zahvaljujući naporima naših uposlenika, sve to uspješno prevladali i da su, ono što je najvažnije, naši kupci bili redovito opskrbljeni el. energijom.

Dakle, loše hidrološke prilike izravno su utjecale na nega-tivno poslovanje poduzeća za 2012. godinu?

Apsolutno! Dugo vremensko razdoblje bez obilnih i očekivanih oborina u 2012. godini izravno je utjecalo na naše negativno poslovanje, odnosno gubitak u iznosu od oko 44 milijuna za 2012. godinu. Reći ću vam samo po-datak da smo u prvoj polovici 2012. godine proizveli 62 % planirane proizvodnje.

Bez obzira što smo smanjili troškove poslovanja po svim stavkama gdje je to bilo moguće, zbog loše hidro-logije nismo mogli izbjeći gubitak u poslovanju. Kao što znate naše je Poduzeće u cijelosti ovisno o hidrološkim prilikama, no unatoč tomu uvelike smo smanjili gubitak koji je bio predviđen Planom poslovanje za 2012. godinu.

Unatoč svemu, naglašavam da JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kroz cijelu 2012. godinu uspješno i re-dovito izmirivala sve svoje obveze bilo da se radi o državi, dobavljačima, uposlenicima, lokalnoj zajednici i drugim.

Znači li da je loša poslovna godina utjecala i na investicije, odnosno na projekte? Kakvo je trenutačno stanje s investi-cijama u nove proizvodne i druge objekte?

Bez obzira na sve navedene poteškoće, kao što sam najavio i prvoga dana, radit ćemo na očuvanju stabilnosti poduzeća i njegovom razvoju koliko god bude moguće u danim okolnostima. Dakle, loša poslovna 2012. godina bitno nije utjecala na investiranje u nove projekte te smo sve započete projekte nastavili bez ikakvih poteškoća, te sve svoje obveze u vezi sa servisiranjem kredita za pro-jekt uredno izmirujemo, tako da tu nema brige. Dakle, investicije i ulaganje u nove projekte nisu niti smiju biti upitni.

Na kojim se kapitalnim investicijama danas najviše radi, odnosno koji su to najvažniji projekti završeni u prošloj godini?

Konstanto radimo na održavanju i modernizaciji na-ših već postojećih objekata, bilo proizvodnih ili drugih te usporedo s tim radimo na izgradnji i planiranju novih objekata. Izdvojio bih sada samo završetak odvodnoga ka-nala na HE Mostarsko blato i radove na revitalizaciji HE Rama. Moram reći da su poslovi na rekonstrukciji agrega-ta 1 i zamjeni bloka transformatora 1 u HE Rama gotovi i očekujemo puštanje u probni rad početkom kolovoza, nakon čega će ubrzo početi rekonstrukcija agregata br. 2.

Najintenzivnije se radi na projektu VE Mesihovina, kao prvoj vjetroelektrani u BiH.

Također, mnogi su drugi projekti kao što su Crpna HE Vrilo i mala HE Mokronoge u Tomislavgradu u različitim fazama, od pripreme, planiranja ili izhođenja određenih dozvola.

Hidrološke prilike u 2013. godini mnogo su povoljnije. Ka-kvi su financijski rezultati na polovici godine?

Već sam rekao kako je 2012. godina bila jako teška, i nekako sam očekivao i vjerovao da će ova godina biti po-zitivnija, što se i ostvarilo. Štoviše, rezultati u prvih šest mjeseci 2013. godine mnogo su bolji od onog što smo

priželjkivali. Prema usvojenoj Elektroenergetskoj bilanci za 2013. godinu, planirana je proizvodnja od 1376 GWh, a nabava nedostajućih količina el. energije na tržištu u iznosu od 1400 GWh. Međutim, zahvaljujući povoljnim hidrološkim prilikama, ali i održavanju visoke pogonske spremnosti svih hidroelektrana te maksimalnoj angaži-ranosti i stručnom radu naših uposlenika, racionalnom upravljanju i vođenju energetskoga sustava, te dobroj kon-troli i smanjenju troškova poslovanja na koje se moglo utjecati, 28. travnja smo ispunili Plan proizvodnje za 2013. godinu. Naime, do 28. travnja tekuće godine sedam hidro-elektrana u proizvodnome sustavu poduzeća proizvelo je ukupno 1391 GWh električne energije, što je i više nego Planom poslovanja predviđena godišnja proizvodnja za 2013. godinu od 1376 GWh.

U šest mjeseci 2013. godine proizvedeno je 1690 GWh električne energije, što je za 22 % više od Plana proizvod-nje, a takva proizvodnja je rezultirala i pozitivnim finan-cijskim pokazateljima odnosno dobiti od 72.255.337 KM za prvu polovicu tekuće godine.

Samo da još spomenem kako je u proteklome razdoblju bilo dana kada je svih 15 proizvodnih agregata (osim jed-noga u Rami koji je u fazi remonta) radilo maksimalnom snagom, što je rijetkost. Također, moram naglasiti da je u ožujku CHE Čapljina ostvarila proizvodnju od 225 GWh što predstavlja maksimalnu mjesečnu proizvodnju od pu-štanja u pogon 1979. godine.

Možemo li već sada najaviti da će ova 2013. godina završiti s dobiti?

Uprava će JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i nadalje poduzimati sve što je u njezinim mogućnostima kako bi se takav trend poslovanja nastavio i u budućnosti. Prema sadašnjem stanju naših akumulacija i prema našim informacijama oko hidroloških prilika do kraja godine, te na osnovu sadašnjeg dobitka možemo očekivati da ćemo ovu poslovnu godinu završiti s pozitivnim ishodom. Čak vjerujem da će ova godina biti rekordna po dobiti.

Što možemo očekivati na našim prostorima kada je u pita-nju tržište el. energije, potaknuti najnovijim događanjima u susjednoj Hrvatskoj nakon ulaska u EU i otvorene tržišne utakmice?

Gotovo se svakodnevno pripremamo za otvoreno trži-šte el. energije i eventualnu konkurenciju. Najbolji je način da u svim segmentima našega rada stalno osposobljavamo stručne kadrove i primjenjujemo najviše standarde u po-slovanju, kao i direktive Europske zajednice. Dakle, čini-mo što možemo, a na zakonodavnoj i izvršnoj vlasti je da stvore korektne zakonske pretpostavke i jednake uvjete za sve kako bi se svi mogli natjecati u jednoj zdravoj kon-kurenciji. Ako tako bude, ne trebamo strahovati za naše poslovanje i kupce.

U posljednje se vrijeme često spominje spajanje federalnih elektroprivrednih poduzeća. Koji je Vaš komentar?

NAŠ INTERVJU generalni direktor Nikola Krešić

OČEKUJEMO REKORDNU DOBIT U 2013. GODINI

O trenutačnome stanju u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, rezultatima poslovanja, projektima, razvojnim planovima, očekivanjima i drugim aktualnostima razgovarali smo s generalnim direktorom Nikolom Krešićem, dipl.ing.el.


To je u prvome redu političko pitanje koje se povre-meno lansira iz različitih interesnih skupina ili pojedina-ca kojima nije u interesu opstanak JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, zato nema ni smisla takve špekulacije komentirati. Ono što sa sigurnošću mogu kazati jeste da će ova Uprava raditi sve što je u interesu očuvanja, jačanja i pravnoga subjektiviteta JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, na prostorima gdje djelujemo od samoga osnut-ka poduzeća.

Posljednjih mjeseci problemi Aluminija d.d. Mostar dosegli su vrhunac. Može li to utjecati na odnos Elektroprivrede HZ HB i Aluminija kao najvećega našeg kupaca, odnosno hoće li Elektroprivreda HZ HB osigurati dovoljne količine elek-trične energije za Aluminij?

Problema s opskrbom Aluminija električnom ener-gijom nema. Jedini je problem cijena električne energije koja u cijeni proizvodnje aluminija sudjeluje u velikoj mje-ri. Podsjećam kako je Aluminij d.d. Mostar kvalificirani kupac, ali je i ove godine iskoristio mogućnost i izabrao JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za opskrbljivača, pa smo i za 2013. godinu potpisali kupoprodajni ugovor.

Ovo će poduzeće osigurati dovoljne količine električne energije za sve svoje kupce proizvodnjom iz vlastitih hi-droelektrana i nabavom na tržištu.

Nadamo se da je sporazumom između Vlade FBiH i Aluminija dugoročno riješen problem i da će Aluminij opstati kao najveći izvoznik u BiH.

Dana 17.11. 2012. godine navršilo se punih 20 godina Poduzeća. Kako gledate na to razdoblje i kako vidite ovo poduzeće u budućnosti?

Prije svega, nemoguće je ne prisjetiti se okolnosti u ko-jima je nastalo ovo poduzeće, u teškim ratnim uvjetima, kada se raspao cijeli politički, a s time i elektroenergetski sustav BiH. U takvim izvanrednim okolnostima treba-lo je na prostorima koji su bili pod kontrolom HVO-a,

osigurati dovoljne količine električne energije te nepre-stano brinuti o cijelome sustavu. Uposlenici Elektropri-vrede u isto vrijeme radili su na osiguranju proizvodnje i isporuke električne energije tamo gdje je bilo moguće, a kada nisu bili na radnim mjestima, bili su na prvim crtama bojišnice. Stoga, nezaobilazno je prisjetiti se svih naših umrlih uposlenika, posebice onih koji su poginuli obavljajući svoje radne zadatke i tako utkali svoje živote za ono što danas s ponosom zovemo JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Završetkom rata, nastalo je dosta teško razdoblje jer smo morali sanirati sve ratnim djelovanjem i razaranjem pričinjene katastrofalne štete, kako na proizvodnim tako i na prijenosnim i distribucijskim objektima. I ne samo da smo sanirali sve štete, nego smo krenuli u izgradnju novih objekata. Tako je ova elektroprivreda jedina na prostorima bivše države izgradila i pustila u pogon, prije devet godina, novi proizvodni objekt – HE Peć Mlini, a prije tri godi-ne puštena je u probni rad i HE Mostarsko blato. Danas je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar respektabilno poduzeće koja ima veliku važnost ne samo za prostore na kojima djeluje nego i šire.

Budućnost je ovoga poduzeća neupitna. Naš je strateški cilj nastaviti pozitivni trend, a to je prije svega izgradnja novih proizvodnih objekata, iskorištenje hidroenergije, vjetroenergije i termoenergije, te postati izvoznik elek-trične energije, tj. dovesti ovo poduzeće, koje sada kupuje električnu energiju na tržištu, u poziciju da postane njezin izvoznik.

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar želi ostati osloncem i pokretačem ukupnoga gospodarskog razvit-ka na područjima svoje djelatnosti, u prvome redu: kroz očuvanje stabilnosti poduzeća, kroz proširenje kapaciteta i kroz razvoj elektroenergetskoga sustava odnosno vlastitim napretkom koji će pridonijeti ukupnome boljitku.

Već ste u razgovoru spomenuli važnost uposlenika za sam nastanak i razvoj Poduzeća. Za kraj, koja je Vaša poruka uposlenicima?

Mislim da je temelj svakoga poduzeća ljudski potencijal. Posebno je to važno za poduzeća kao što je Elektroprivreda jer je bez stručnoga i obrazovnoga kadra, te odgovornosti samih uposlenika teško održati razinu kvalitete naših uslu-ga i biti konkurentan na tržištu. Što se tiče statusa naših uposlenika oni su gledajući trenutačnu situaciju u cijeloj BiH na visokoj razini. Ono što sigurno mogu potvrditi je to da će se sva prava zajamčena Kolektivnim ugovorom po-štivati i da ćemo sigurno biti spremni u svakome segmentu poboljšati uvjete i status uposlenika. Jer, svima nam je cilj da ovo poduzeće bude što stabilnije i što prosperitetnije. Pot-puno sam uvjeren da zajedničkim snagama možemo reali-zirati sve zacrtane ciljeve.

razgovarao: Mario Fofić, mag.rukovoditelj Sektora za odnose s javnošću

Na 50. sjednici Vlade FBiH od 14.5. 2012. usvojen je prijedlog Odluke o davanju prethodne suglasnosti Nadzornomu odboru JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar za imenovanje Uprave Društva.

Za generalnoga direktora Uprave Društva na razdoblje od četiri godine imenovan je Nikola Krešić, a na isto razdoblje imenovani su i izvršni direktori (članovi Uprave) i to: 1. za Proizvodnju električne energije – mr.sc. Robert Križan 2. za Distribuciju električne energije – Damir Leko 3. za Opskrbu električnom energijom – Robert Majić4. za ekonomske poslove – Ivana Bunoza 5. za pravne poslove – Mate Pavković 6. za razvoj – Milan Lovrić

Na 21. sjednici Nadzornoga odbora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar od 17. svibnja 2012. dana je suglasnost na predložena imenovanja, a za novo-ga predsjednika Nadzornoga odbora imenovan je dotadašnji član Nadzornoga odbora, Marinko Ivanković.

PREDSTAVLJANJE NOVE UPRAVE I NADZORNOGA ODBORA EPHZHB

NOVI ČLANOVI UPRAVE I NADZORNOGA ODBORA JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

Nikola KrešićOSOBNI PODATCIDatum rođenja: 1.1.1952. Mjesto: Sjekose, općina Čapljina, BiH

OBRAZOVANJEOsnova škola: Dračevo i VišićiSrednja škola: Gimnazija, ČapljinaFakultet: Elektrotehnički fakultet Sarajevo (smjer energetika 1975.)

RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO C 1975. CHE Čapljina – izgradnja i puštanje u pogon C do 1991. rukovoditelj Elektro službe CHE Čapljina C 1991. – 1992. direktor Uprave prihoda općine Čapljina C 1993. – 2000. pročelnik Odjela za obnovu i graditeljstvo i zamjenik načelnika općine Čapljina C 2001. – 2005. rukovoditelj radne jedinice CHE Čapljina C 2006. – studenoga 2011. rukovoditelj samostalnog pogona CHE Čapljina C od 18. studenoga 2011. v.d. generalnoga direktora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar C od 14. svibnja 2012. generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

Bračno stanje: oženjen, otac dvoje djece

Uprava


Robert KrižanOSOBNI PODATCIDatum rođenja: 17.4.1967. Mjesto: Travnik, BiH

OBRAZOVANJEFakultet: Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje – Split – diplomirani inženjer elektrotehnike (smjer energetika)Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje – Split – magistar znanosti, elektrotehnika, energetika

RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO C 1996.-2011. JP EP HZ HB d.d. Mostar C samostalni referent za energetiku C tehnički rukovoditelj RJ Elektro Livno C rukovoditelj Službe za energetiku i investicije C rukovoditelj Službe za tehničke poslove C voditelj projekta 3 – Project Manager EIB C od 18. studenoga 2011. v.d. izvršnoga direktora za Pro-izvodnju električne energije JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

C od 14. svibnja 2012. izvršni direktor za Proizvodnju elek-trične energije JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

OBJAVLJENI RADOVI C Struktura gubitaka snage i energije u srednjenaponskoj distributivnoj mreži Pogona Livno, dr. sc. Ranko Goić, d.i.e., mr. sc. Eugen Mudnić, d.i.e., Robert Križan, d.i.e, „Vjesnik Elektroprivrede HZ HB“ (12/2002)

C Gubici snage i energije u NN mrežama Distributivnog područja Elektro Livno i Elektro Tomislavgrad, dr. sc. Ranko Goić, d.i.e., Robert Križan, d.i.e, „Vjesnik Elek-troprivrede HZ HB“ (02/2005)

C Neki aspekti rada vjetroelektrana u elektroenergetskom su-stavu, dr. sc. Ranko Goić, d.i.e., Robert Križan, d.i.e, „Vjesnik Elektroprivrede HZ HB“ (09/2007)

OSTALO1998.-2007. – honorarni predavač informatike na Narod-nom sveučilištu u Livnu 2001.-2009. – sudski vještak za elektrotehniku (2001.-2009.)Bračno stanje: oženjen, otac dvoje djece

Damir Leko OSOBNI PODATCIDatum rođenja: 20.12.1971.Mjesto: Grude, BiH

OBRAZOVANJE C 1999.-2003. Ekonomski fakultet, smjer: financije, raču-novodstvo i revizija – VSS

C 1994.-1997. Ekonomski fakultet, smjer: poslovna škola – VŠS

C 1986.-1990. Srednja škola, smjer: strojarski tehničar – SSS

SEMINARI C 1999. Leadership for Leaders, Colorado Tehinical Uni-versity, SAD

C 1999. Seminar za interne i eksterne auditore ISO 9001, RWTUV, Hrvatska

C 1999. Seminar o higijeni živežnih namirnica HACCP, RW TUV Essen, Njemačka

RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO C 1997.-2006. Lijanovići d.o.o. Široki Brijeg- Služba uvoza i izvora-referent- Odjel plana i analize-referent- PJ Prerada – direktor- MI Lijanovići – član uprave- Društvo Lijanovići d.o.o član uprave

C 2007.- 2010. Pili sh.p.k, Tirana, Albanija- Direktor društva

C od 28. lipnja 2011. do 14. svibnja 2012. predsjednik Nad-zornoga odbora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

C od 18. svibnja 2012. izvršni direktor za Distribuciju električne energije.

OSTALORad na računalu: MS Office paket Strani jezici: engleski jezik (aktivno pisanje, čitanje i govor)njemački jezik (pasivno pisanje, čitanje, govor aktivan)

Umro 2. srpnja 2013. u Zagrebu nakon kratke i neizlje-čive bolesti.

Robert MajićOSOBNI PODATCIDatum rođenja: 9.12.1979.Mjesto: Mostar, BiH

OBRAZOVANJE C Opća gimnazija, Grude C Ekonomski fakultet, Mostar

RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO C 2006.-2007. Megalopter d.o.o. Mostar, voditelj infor-matičkog odjela

C 2007.-2009. MSR d.o.o. Mostar, voditelj komercijalne službe

C 2009.-2012. D.D.D. Zaštita d.o.o. Mostar, direktor C od svibnja 2012. – izvršni direktor za Opskrbu električ-nom energijom

OSTALOPoznavanje rada na računalu: MS OfficeStrani jezik: engleski

Ivana Bunoza OSOBNI PODATCIDatum rođenja: 3.7.1976.Mjesto: Mostar, BiH

OBRAZOVANJE C 2012. Federalno ministarstvo pravde, Sarajevo, Stalni sudski vještak ekonomske struke, podoblast ekonomija i tržišni odnosi i financije

C 2007. Savez računovođa, revizora i financijskih djelat-nika FBiH, Sarajevo, certificirani računovođa

C 1999. Ekonomski fakultet, Zagreb C 1994. Srednja ekonomska škola, Ljubuški

RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO C veljača 2000.- lipanj 2000. Interijer d.o.o. Ljubuški, vodi-telj marketinga

C srpanj 2000.- srpanj 2001. Mališić d.o.o. Čitluk, voditelj marketinga, komercijalist

C srpanj 2001.- rujan 2005. General tobacco industry d.o.o. Ljubuški, direktor nabave

C listopad 2005. – ožujak 2006. T – Šped d.o.o. Ljubuški, računovođa

C rujan 2007. – travanj 2008. Origent d.o.o. Ljubuški, šef računovodstva

C travanj 2008. – kolovoz 2010. Uprava za inspekcij-ske poslove Županije zapadnohercegovačke, pomoćnik ravnatelja

C kolovoz 2010. – svibanj 2011. Uprava za inspekcijske po-slove Županije zapadnohercegovačke, v.d. ravnatelja

C svibanj 2001.– studeni 2011. Uprava za inspekcijske poslo-ve Županije zapadnohercegovačke, pomoćnik ravnatelja

C od 18. studenoga 2011. do 17. svibnja 2012. – v.d. izvršne direktorice za ekonomske poslove JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

C od svibnja 2012. – izvršna direktorica za ekonomske po-slove JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

OSTALOPoznavanje rada na računalu: MS Office paketStrani jezici: engleski, njemački i francuskiBračno stanje: udana, majka sedmogodišnje djevojčice.


Mate PavkovićOSOBNI PODATCIDatum rođenja: 28.4. 1977. Mjesto: Široki Brijeg, BiH

OBRAZOVANJE C 1995. Opća gimnazija u Zagrebu C 2004. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu C 2011. pravosudni ispit

RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO C 2005. – 2006. MUP Zapadnohercegovačke županije C 2006. – 2007. Unimar d.o.o. Posušje, opći, pravni i ka-drovski poslovi

C 2007. – 2011. Skupstina Zapadnohercegovačke župa-nije, profesionalni zastupnik

C 2011. MPT d.o.o. Posušje, pravni poslovi C od 18.11. 2011. v.d. izvršnoga direktora za pravne poslo-ve JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

C od 14. svibnja 2012. izvršni direktor za pravne poslove JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

OSTALOPoznavanje rada na računalu: MS Office paketStrani jezici: engleski jezika (aktivno); njemački jezik (pasivno)

Milan LovrićOSOBNI PODATCI Datum rođenja: 9.2.1957. Mjesto: Krehin Gradac, općina Čitluk, BiH

OBRAZOVANJESrednja škola: Gimnazija LjubuškiFakultet: Ekonomski fakultet ZagrebOstalo: Ekonomski fakultet Zagreb – magistar ekonomijePoznavanje stranih jezika: engleski jezik

RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO C Soko Mostar 1981. – 1989. (ekonomski poslovi) C Kerametal 1989.-1990. (šef poslovnice) C Općina Čitluk 1990. – 1992. (predsjednik SO-e), C Gospodarska komora HR HB/FBiH 1994. – 2001. (direktor sajma Neum / Mostar)

C Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija 2001. – 2003. (zamjenik ministra)

C Vanjskotrgovinska komora BiH 2003. – 2010. (pot-predsjednik/ predsjednik)

C od 18.11. 2011. v.d. izvršnoga direktora za razvoj JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

C od 14. svibnja 2012. izvršni direktor za razvoj JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar

Marinko Ivanković predsjednik

OSOBNI PODATCIDatum rođenja: 17.4.1973. Mjesto: Široki Brijeg, BiHBračno stanje: oženjen, otac dvoje djece

OBRAZOVANJE C od 1987.-1991. – Elektrotehnička škola, Široki Brijeg C 1998. – Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu C Strani jezik: engleski C Microsoft Office paket, Internet i razni seminari iz po-dručja upravljanja i rukovođenja poduzećima.

RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO C 1999.-2003. – izvršni direktor u društvu Ivanković d.o.o Široki Brijeg

C 2006. – do danas – izvršni direktor za razvoj Modra stijena d.o.o. Široki Brijeg

KLJUČNE KVALIFIKACIJE diplomirani inženjer geologije

OSTALO C 2000.-2006. – zastupnik u Skupštini Zapadnohercego-vačke županije

C član Odbora za gospodarstvo u Skupštini Zapadnoher-cegovačke županije

Ervin Vrdoljak član

OSOBNI PODATCIDatum rođenja: 21.6.1949.Mjesto: Livno, BiHBračno stanje: oženjen

OBRAZOVANJE C Srednja škola: Realna gimnazija Livno (1968.) C Fakultet: Elektrotehnički Sarajevo (1975.) C Strani jezik: pasivno poznavanje francuskoga i engle-skoga jezika

RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO Ukupno radno iskustvo od 36 godina, od kojih je u Elek-troprivredi proveo 32 godine. Najveći dio radnoga iskustva stjecao je na poslovima tehničkoga rukovoditelja Elektro-distribucije Livno, a u posljednjih deset godina vodi služ-bu ZNR i PPZ DP Jug Pogon Livno.

KLJUČNE KVALIFIKACIJE Elektrotehnički fakultet u Sarajevu i položen stručni ispit u Zagrebu, te se dodatno educirao i stekao kvalifikacije za područja ZNR-a i PPZ-a.

OSTALO 2001.- 2003. godine – član Upravnoga odbora JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar

Nadzorni odbor


12

Midhat Arpadžić član

OSOBNI PODATCIDatum rođenja: 16.3.1955.Mjesto: Bosanski Šamac, BiHBračno stanje: oženjen i otac dvoje djece.

OBRAZOVANJE C Srednja škola: Osnovna škola i Gimnazija u Orašju. C Fakultet: Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, VSS C Strani jezici: tečaj engleskoga jezika, ruski jezik

RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO C 18.4 1980. – 31.3.1981. RO Elektro-Tuzla – OOUR Elektrodistribucija-Brčko u Brčkom (pripravnički staž)

C 1982. – 1992. RO Elektro Tuzla – OOUR/DP Elektro-distribucija-Orašje (tehnički direktor/direktor)

C 1992. – 1995. JP Elektroprivreda HZ HB Mostar, PJ Elektro Orašje u Orašju (direktor PJ)

C 1995. – 2001. JP Elektroprivreda HZ HB Mostar, Pri-jenosno-distributivno područje Bosanska Posavina u Orašju (tehnički rukovoditelj)

C 2001. – danas JP Elektroprivreda HZ HB Mostar- Dis-tributivno područje Sjever, (rukovoditelj Sektora za tehničke poslove/Sektora za razvoj DP-a Sjever)

KLJUČNE KVALIFIKACIJE diplomirani inženjer elektrotehnike

OSTALO C 2005. godine položen stručni ispit iz područja elektro-tehnike u Federalnom ministarstvu uređenja i okoliša.

C 2008. godine certifikat o stručnom usavršavanju iz pod-ručja zaštite u elektroenergetskom sustavu distribucije.

C dobro poznavanje informatičke tehnologije

Ante Kolobarić član

OSOBNI PODATCIDatum rođenja: 14.1.1962.Mjesto: Široki Brijeg, BiHZvanje: magistar ekonomije

OBRAZOVANJE I RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO

C 1988.- 1992. boravak u inozemstvu i poslijediplomska izobrazba

C 1992.- 1993. Privredna banka Zagreb d.d. Zagrebu- asistent poslovanja s inozemstvom- koordinator osnivanja banke u inozemstvu.

C 1993.- 1998. Hrvatska banka d.d. Mostar u Mostaru (današnja Unicredit Zagrebačka banka d.d. u Mostaru)- rukovoditelj deviznoga i poslovanja s inozemstvom, - direktor Sektora poslovanja s stanovništvom

C 1998.- 1999. Hercegovačka banka d.d. Mostaru- direktor Sektora gospodarstva, poslovne mreže i

riznice C 1999.- 2000. Ministarstvo financija Federacije BiH- pomoćnik federalnoga ministra financija- savjetnik federalnoga ministra financija

C 2002.- 2005. Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostaru - savjetnik Uprave Banke- voditelj Odjela potpore tržištu- voditelj Odjela investicijskog bankarstva

C od 2000. Hypo Alpe-Adria-Invest d.o.o. Mostaru - direktor Društva za upravljanje fondovima

KLJUČNE KVALIFIKACIJE- diplomirani ekonomist,- magistar ekonomije,- specijalizacije u inozemnim bankama,- specijalizacija međunarodnog platnog prometa,- specijalizacija financija i bankarstva,- specijalizacija korporativnoga financiranja i tržišta

kapitala,- pasivno znanje engleskoga i aktivno njemačkoga jezika.

Marijo Bencun član

OSOBNI PODATCIDatum rođenja: 27.2.1970.Mjesto: Baden-Baden, NjemačkaBračno stanje: oženjen, otac troje djece

OBRAZOVANJE C Srednja škola: Građevinska srednja škola u Mostaru C Fakultet: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu C Strani jezik: njemački

RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO C tijekom studiranja na Arhitektonskom fakultetu poči-nje raditi u poduzeću Marben d.o.o. kojem je projekti-ranje osnovna djelatnost

C do polaganja stručnoga ispita surađivao je s drugim ar-hitektima, a potom radi samostalno na izradi idejnih i glavnih projekata, izvođenja nadzora, elaborata etažira-nja i svega vezano uz projektiranje arhitektonsko-gra-đevinskih objekata

KLJUČNE KVALIFIKACIJEdiplomirani inženjer arhitekture

OSTALOPoložen stručni ispit za arhitektonsku i građevinsku struku

Marijan Bunoza član

OSOBNI PODATCIDatum rođenja: 26.4.1969. Mjesto: D. Radišići, općina Ljubuški, BiH Bračno stanje: oženjen, otac petero djece

OBRAZOVANJE C Srednja škola: Srednja strukovna škola Ljubuški C Fakultet: VSS, Sveučilište u Zagrebu, Geotehnički fa-kultet Varaždin,

C Ostalo: Seminari i tečajevi: Potecon, kreditne vještine I &II, EBRD, trening za financijske institucije, Hypo – Mentoring, Next Level Consulting – Projektno i multiprojektno upravljanje za voditelje, Korn & Korn Austrija, analiza poslovnoga rizika i financije poduzeća I i II, korištenje računala (Windows,Word, Excel, In-ternet i dr.).

C Strani jezik: engleski

RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO C od 1997 godine do danas – bankarstvo i financije (po-slovi prodaje kreditnih, garancijskih i drugih proizvoda pravnim osobama, javnom sektoru i sl.). - viši stručni suradnik za obradu kreditnih zahtjeva, - voditelj Pododjela međunarodnih poslova i grupne

mreže, - zamjenik voditelja tržišta, - voditelj filijale Mostar - voditelj Pododjela Corporate Finance

KLJUČNE KVALIFIKACIJEFakultet: - projektiranje i izvođenje geotehničkih radova i konstrukcija, - projektiranje i provođenje terenskih istraživanja i laborato-

rijskih ispitivanja- opažanje geotehničkih radova i konstrukcija,

OSTALO C član Nadzornog odbora Banja Kiseljak - Hotel Dalma-cija d.d., Kiseljak,

C predsjednik Odbora za reviziju PIF CROBiH FOND d.d. Mostar,


13. skupština Društva13. skupština dioničkog društva JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar održana je 3. studenog 2011. pod pre-sjedanjem Nedžada Nujića, opunomoćenika Federalnoga ministarstva industrije, rudarstva i industrije. Na sjednici su donesene sljedeće odluke:

C na prijedlog NO imenovan je Odbor za reviziju i to: Draško Krišto, dip.oec. iz Livna, Tomislav Galić, dipl. oec. iz Gruda i Nedžad Balavac, dipl. oec. iz Mostara.

C na upražnjeno mjesto preminuloga Živka Marića, člana Nadzornoga odbora koji je bio imenovan ispred držav-noga kapitala, imenovan je Mario Bencun, dipl. ing.arh.

C Uprava Društva na čelu s generalni direktorom Ma-tanom Žarićem razriješena je zbog gubitka povjerenja dioničara.

IZ RADA SKUPŠTINE DRUŠTVA

14. skupština Društva14. skupština Društva održana je 30. prosinca 2011. gdje je donesena odluka o Rebalansu (revidiranoga) plana po-slovanja za 2011. godinu. Rebalans je rađen na temelju do-stavljenih materijala svih organizacijskih dijelova Društava s obrazloženjem izmjena planiranih veličina koje se odnose na:

C Rebalans elektroenergetske bilance za 2011. godinu; C Rebalans preuzimanja fakturiranja i naplate električne energije;

C Rebalans troškova poslovanja; C Rebalans prihoda i rashoda i C Rebalans investicijskih ulaganja za 2011. godinu.

15. skupština Društva 15. sjednica skupštine Društva održana je 28. lipnja 2012. godine. Skupštinom je predsjedavao Darko Pranjić, pred-stavnik najvećega dioničara FMERI. Na Skupštini je iz-među ostalog:

C donesena Odluka o usvajanju godišnjega izvješća o po-slovanju za 2011. godinu, a koje uključuje: Financijsko izvješće, Izvješće revizora, Nadzornoga odbora i Odbo-ra za reviziju.

C donesena je Odluka o načinu pokrića gubitka iskaza-noga u Godišnjem izvješću o poslovanju Društva za 2011. godinu u iznosu od 14.994.675 KM koji će se pokriti iz neraspoređene dobiti ranijih godina u iznosu od 8.381.339 KM te iz rezervi Društva u iznosu od 6.613.337 KM.

C usvojen je Plana poslovanja Društva za 2012. godinu. C donesena je Odluka o razrješenju člana Nadzornoga odbora Društva kojom je Damir Leko, dipl. oec. razri-ješen članstva u NO Društva, a zbog neopozive ostavke te po osnovi prethodne suglasnosti Vlade FBiH ime-novan je za člana Uprave – izvršnoga direktora za Dis-tribuciju el. energije u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

16. skupština Društva Na 16. skupštini JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar održanoj 20. studenoga 2012. donesena je Odluka o Re-balansu (revidiranoga) plana poslovanja za 2012. godinu. Rebalans je rađen na temelju dostavljenih materijala svih organizacijskih dijelova Društava s obrazloženjem izmje-na planiranih veličina koje se odnose na: Rebalans elektro-energetske bilance za 2012 godinu; Rebalans preuzimanja fakturiranja i naplate električne energije; Rebalans troško-va poslovanja; Rebalans prihoda i rashoda; Rebalans inve-sticijskih ulaganja za 2012. godinu; Rebalans plane otplate kredita u 2012. godini i Rebalans plana za uposlenike za 2012. godinu. Nakon što je utvrđen kvorum, Skupština je izabrala radnja tijela pod presjedanjem Nedžada Numića.

O Rebalansu (revidiranoga) plana poslovanja za 2012. godinu iscrpno je izvijestila izvršna direktorica za eko-nomske poslove Ivana Bunoza istaknuvši nekoliko razloga za Rebalansom plana poslovanja za 2012. godinu.

Budući da je zbog izrazito sušnoga razdoblja hidro-logija bila nepovoljna, hidroelektrane su ostvarile samo 62,53 % planirane proizvodnje što se pokazalo gubitkom poslovanja u prvih šest mjeseci. Zbog manjka proizvodnje iz vlastitih hidroelektrana, dovoljne količine za potrebe

17. skupština Društva 17. sjednica Skupštine Društva održana je 7. svibnja 2013. godine.

Na sjednici su bili nazočni dioničari ili njihovi puno-moćnici s 92,7 % od ukupnog broja dionica s pravom glasa.

U ime Uprave Društva, izvršna direktorica ekonomskih poslova Ivana Bunoza obrazložila je sve stavke predlo-ženoga Plana poslovanja Društva za 2013. godinu, s po-sebnim osvrtom na elektroenergetsku bilancu, financijske pokazatelje, plan investicijskih ulaganja, preuzimanje, fak-turiranje i naplatu električne energije, te mjere za smanje-nje troškova poslovanja.

Nakon provedene rasprave Plan poslovanja JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar za 2013. godinu je usvojen.

Dioničarima su predstavljeni i iznimno dobri rezultati poslovanja Društva za četiri mjeseca tekuće godine, pa su

kupaca, nabavljene su na tržištu. Trošak nabave električne energije u odnosu na plan povećan je za 20,8 %, tj. 36,5 milijuna KM, tako da su ti troškovi najveći utjecaj ima-li na povećanje rashoda. Ostali troškovi poslovanja (bez amortizacije, troškovi nabave el. energije i troškovi plaća) povećani su za 827.100 KM.

Direktorica Bunoza pri objašnjenju Rebalansa plana poslovanja za 2012. godinu istaknula je: Rebalansom plana poslovanja za 2012. godinu prikazan je višak rashoda nad prihodima, odnosno gubitak u iznosu od 56,2 milijuna KM. Masa sredstava za plaće smanjena je za 1,1 % . Razlog je toga smanjenja smanjenje obračunske vrijednosti boda za izračun plaća za preostala četiri mjeseca ove godine kao i značajno smanjenje plana prijama uposlenika u tekućoj godini u odnosu na plan, za 68 uposlenika ili za 3,4 %.

Rebalans plana investicija urađen je samo za organiza-cijske jedinice Proizvodnja el. energije i Direkcija Društva čime je ukupan iznos planiranih investicija Rebalansom umanjen za 13,1 milijun KM ili 14,8 % (u Proizvodnji su smanjenje za 12 milijuna KM, a u Direkciji Društva 1,2 milijuna KM). Rebalansom plana uposlenih na dan 31. prosinca 2012. predviđeno je 1928 uposlenih.

Za donošenje Odluke o Rebalansu (revidiranoga) plana poslovanja za 2012. godinu glasovalo je 95,35 % nazočnih dioničara, a protiv 4,64 %.

dioničari izrazili potporu Upravi Društva u njezinu dalj-njem radu i poduzimanju svih mjera koje su im na raspo-laganju kako bi se takav trend nastavio.


NADZORNI ODBOR UTVRDIO PRIJEDLOG KANDIDATA ODBORA ZA REVIZIJU ELEKTROPRIVREDE HZ HBŠesta sjednica Nadzornoga odbora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar održana je 10. listopada 2011. go-dine u prostorijama DP Jug – Pogon Grude, a na dnev-nom redu bila je i redovita analiza energije za mjesec kolovoz, kao i razdoblje I. – VIII. mjesec 2011. godine.

Hidroelektrane su u proizvodnome sustavu poduze-ća proteklih mjeseci ostvarile za 30 % manju proizvod-nju od planirane, zbog loše hidrologije.

Provedba niza aktivnosti, posebice kontrole mjernih mjesta i priključaka, zamjena i izmiještanje brojila, re-zultirale su nastavkom trenda smanjenja gubitaka na distribucijskoj mreži.

Održan je visoki stupanj naplate potraživanja za utrošenu električnu energiju i uspješno je izvršen obra-čun subvencija kupcima koji su to pravo ostvarili za mjesec kolovoz 2011.

Nadzorni je odbor nakon ponovljenoga natječaja utvrdio prijedlog kandidata za nove članove Odbora za reviziju JP Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar. Pred-loženi kandidati su: Draško Krišto, dipl. oec. iz Livna, Tomislav Galić, dipl. oec. iz Gruda i Balavac Nedžad, dipl. oec., iz Mostara.

18. skupština Društva18. skupština Javnog poduzeća Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar održana 27. lipnja 2013. godine usvojila je iz-vješća o prošlogodišnjem poslovanju poduzeća. Usvojena su financijska izvješća; izvješća revizora i Odbora za revi-ziju kao i izvješća Nadzornoga odbora.

Također, usvojena je Odluka o načinu pokrića iskaza-nog gubitka u Godišnjem izvješću o poslovanju Društva za 2012. godinu koji iznosi 44.193.812,00 KM. Kako je istaknula izvršna direktorica za ekonomske poslove Ivana Bunoza razlog negativnog poslovnog rezultata je izuzet-no nepovoljna hidrološka situacija tijekom obračunskog razdoblja koja je za rezultat imala manju ostvarenu proi-zvodnju električne energije od bilancirane i znatno manju od proizvodnje za isto razdoblje 2011. godine. Ukupna proizvodnja električne energije za 2012. godine iznosila je 1.229.302 MWh, a dok do 26. lipnja 2013. godine ona iznosi 1.676.702 MWh što pokazuje konstantan rast i po-boljšanje poslovanja u 2013. godini. Radi urednog zado-voljenja potreba svih kupaca poduzeće je u 2012. godini bilo primorano nedostatnu električnu energiju nabavljati na tržištu električne energije.

Predsjednik Nadzornoga odbora Marinko Ivanković obrazložio je stanje poslovnih rezultata u 2012. godini na-glasivši da je 2012. godina bila je dosta složena u pogledu poslovanja Elektroprivrede HZ HB zbog ukupnog stanja u elektroenergetskome sektoru u BiH. Trenutačno stanje osnovnih sredstava, investicija i tržišta el. energije upućuje na optimizam u saniranju postojećeg stanja glede f inancijskog poslovanja, a za što će biti potrebno i važnije uključivanje i svih odgovornih, zaključio je Ivanković.

POSJET UPRAVE ORGANIZACIJSKIM JEDINICAMA I HIDROELEKTRANAMA

mogućnostima izvode se projekti re-vitalizacije, zamjene dotrajale opreme i modernizacija opreme na HE Jajce I i HE Jajce II.

HE PEĆ MLINI U povodu obilježavanja 8. godina od puštanja u rad HE Peć Mlini, Uprava je Društva održala 6. rujna 2012. godine redovitu sjednicu na toj hidroelektrani.

U poslovanju JP Elektroprivre-da HZ HB d.d. Mostar vrlo je važna pogonska spremnost

i kvaliteta opskrbe kupaca. Kako bi ta dva vrlo važne poslovna dijela bila is-punjena, neprestano se ulaže u održa-vanje svih postojećih proizvodnih kao i u razvoj i u izgradnju novih objeka-ta. Svjesni te važnosti Uprava je na-stavila praksu održavanja svojih sjed-nica na terenu, obilaženjem pogona i uposlenika koji su uz dobre prirodne i tehničke preduvjete uvelike zasluž-ni za održavanje zavidnoga stupnja pogonske spremnosti elektrana. Pri-pravnost i odgovornost uposlenika posebice u situacijama elementarnih nepogoda, u vrijeme velikih oborina ili oštrih zima još je i veća, a potpo-ra Uprave i Nadzornoga odbora je neupitna.

U proteklome poslovnom razdo-blju Uprava je boravila izvan upravne zgrade i održala redovite sjednice.

HE NA SLIVU VRBAS Hidroelektrane na Slivu Vrbas u Jaj-cu posjetila je Uprava 4. svibnja 2012. Bila je to prva sjednica Uprave koja je u skoro 20 godina osnutka poduzeća prvi put održana u Jajcu.

Članovi su Uprave nakon posjeta pogonskim postrojenjima razgovarali s uposlenicima toga organizacijskoga dijela kako bi se izravno upoznali s uvjetima rada i njihovim potrebama.

Osim redovitoga održava-nja i godišnjih remonta, sukladno


POSLOVNICA ELEKTRO POSUŠJE Dana 20. rujna 2012. godine Uprava je boravila u radnome posjetu Posuš-ju. Rukovoditelji posuških poslovni-ca Opskrbe i Distribucije električne energije, Martina Čutura i Veselko Penava iscrpno su predstavili ukupnu problematiku vezanu za organizaciju, funkcioniranje i uvjete u kojima rade.

Prema riječima generalnog direk-tora Nikole Krešića, poseban nagla-sak stavljen je na stalno poboljšanje suradnje i kvalitete usluga kupcima, ne samo u Posušju gdje danas imamo 6.350 aktivnih kupaca, nego u svim drugim općinama konzumnog pod-ručja Elektroprivrede HZ HB.

POSLOVNICA ELEKTRO NOVI TRAVNIK Nakon prigodne svečanosti otvo-renja Poslovnice Dobretići, 7. li-stopada 2012. godine generalni direktor Nikola Krešić s ostalim čla-novima Uprave posjetio je sjedište

Distribucijskog i Opskrbnog po-dručja Centar u Novom Travniku. Rukovoditelji su tih organizacijskih dijelova detaljnije predstavili stanje, trenutačne aktivnosti i planove, kao i problematiku s kojom se susreću u svakodnevnom radu na terenu, s ci-ljem pronalaska adekvatnih rješenja za njihovo otklanjanje. Uprava je posjetila i naše poslovnice u općini Gornji Vakuf-Uskoplje.

CHE ČAPLJINARadni posjet u CHE Čapljina, gdje je održana i redovita sjednica Uprave,

upriličen je 11. ožujka 2013. Naglaše-no je zadovoljstvo pogonskom spre-mnošću CHE Čapljina koja je u ve-ljači 2013. godine ostvarila rekordnu mjesečnu proizvodnju od 187 GWh, od njezina puštanja u pogon davne 1979. godine.

Inače, od siječnja 2013. godine do ožujka 2013. godine proizvela je 400 GWh, i tako najviše doprinijela ostvarenoj dobiti od oko 42 milijuna KM u prva dva mjeseca 2013.

Osim za ogroman doprinos u pro-izvodnji el. energije, veliku korist od rada te elektrane ima i lokalna zajed-nica, budući da su nakon njezina pu-štanja u pogon, poplave u Popovome polju znatno smanjene, dok su vode rijeke Trebišnjice ostale na površini u izgrađenom kanalu dugom 65 km.

K tomu u prilog govori i činjenica kako je samo za protekla dva mjeseca (siječanj i veljaču) tekuće godine na ime naknada za hidroakumulaciju, općinama Čapljina, Neum i Ravno uplaćen prihod od Elektroprivrede HZ HB u visini od 3.390.000 KM. Prema važećim propisima, najveći dio pripada općini Čapljina, a obveza je svih općina najmanje 50 % tih sred-stava investirati u eventualno sanira-nje oštećenja na područjima gdje se hidroakumulacijski objekti nalaze.

HE MOSTAR Od početka 2013. godine HE Mo-star proizvela je 30% više električne energije od plana i bila je to prigoda zbog koje je 14. ožujka 2013. godine Uprava bila u radnome posjetu toj hidroelektrani.

Na sjednici članova Uprave i ruko-vodstva HE Mostar naglašena je važ-nost kvalitetnoga održavanja, nadzo-ra i upravljanja hidroelektranom koju redovito obavljaju uposlenici u surad-nji s dispečerima u Centru za uprav-ljanje proizvodnjom (CUP). Struč-nost i odgovoran pristup uposlenika kako te, tako i drugih hidroelektrana, uz povoljne hidrološke prilike sva-kako su najvažniji čimbenik koji je pridonio ostvarenju dobrih poslovnih rezultata u 2013. godini.

Inače, ta je hidroelektrana rekor-dnu godišnju proizvodnju ostvarila 2010. godine a iznosila je 320 GWh električne energije, dok su od siječnja 2013 godine do ožujka 2013. agregati HE Mostar već proizveli 74 GWh što je za oko 30 % više od planiranih količina za to razdoblje.

Kako i na drugim hidroelektrana-ma tako su i na ovoj hidroelektrani dosada osim kontinuiranih poslova redovitog održavanja, izvedeni i broj-ni revitalizacijski poslovi na moder-nizaciji opreme elektrane i samog rada pogona, a uskoro slijedi i re-mont agregata broj 3, te rekonstruk-cija mostnog krana 125/25/5 tona u strojarnici.

HE RAMA U okviru radnog posjeta 4. travnja 2013. godine općini Prozor Rama, Uprava je prvo posjetila branu HE Rama zbog jako velike razine vode u akumulaciji uzrokovane velikim oborinama u tome razdoblju. Na svu sreću plimnoga vala na rijeci Neretvi nije bilo.

Nakon uvida u ozbiljne moguće probleme uslijed velikih voda, Uprava je nastavila obilazak strojarnice HE Rama u kojoj je završna faza rekon-strukcije agregata br. 1 i zamjena blo-ka transformatora 1.

Istaknuto je kako unatoč činjenici

da ta hidroelektrana već dulje vrijeme radi s jednim agregatom zbog rekon-strukcije, uspjela je premašiti planira-nu proizvodnju el. energije od siječnja 2013. do travnja 2013. za 45 GWh. O stanju pogonske spremnosti i tijeku trenutne faze revitalizacije HE Rama Upravu su detaljno upoznali rukovo-ditelj pogona Ivo Dedić i rukovoditelj projekta revitalizacije HE Rama Ivan Brizar. Svi predviđeni poslovi uglav-nom teku prema planiranoj dinami-ci, a rekonstrukcija agregata br. 1 je završena krajem srpnja 2013., sada se očekuje njegovo puštanje u probni pogon, a potom bi započela rekon-strukcija i agregata br. 2.

Inače, ovo je drugi poslovni po-sjet Uprave koja je na početku svoga mandata još 20. siječnja 2012. godine posjetila kada je stručno povjeren-stvo Elektroprivrede HZ HB pred-stavilo detaljno izvješće o revitaliza-ciji elektrostrojarske opreme, kao i aktivnosti koje se trebaju obaviti na sanaciji uzvodnoga dijela armira-no-betonskoga ekrana brane. Uku-pna vrijednost projekta revitalizacije HE Rama iznosi oko 80.000.000 KM, koji se financira najvećim dije-lom iz kreditnih, i vlastitih sredstava poduzeća.


OPĆINA RAVNOČlanovi Uprave JP Elektroprivre-da HZ HB d.d. Mostar posjetili 10. travnja 2013. područje općina Rav-no, Neum i Čapljina gdje se nalaze objekti CHE Čapljina te su boravili u radnom posjetu općini Ravno, gdje su održali i redovitu sjednicu.

Izvrsni su rezultati CHE Čapljina najviše doprinijeli ostvarenoj dobiti, u prvome tromjesječju 2013. godine, od oko 60 milijuna KM, ostvarenom proizvodnjom od 564,386 GWh, što je višestruko od plana proizvodnje za to razdoblje. Posjećeno je i područje Popova polja, koje je zbog obilnih oborina bilo djelomično ugroženo poplavama, te su članovi Uprave u razgovoru s mještanima izrazili zabrinutost zbog takvih nekontro-liranih situacija. Naime, JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar nije u mogućnosti utjecati na dotok vode rijekom Trebišnjicom iz područja Republike Srpske koji dovodi do

plavljenja pojedinih poljoprivrednih područja.

Naglašeno je apsolutno razumije-vanje poteškoća u kojima su se našli

mještani u području Popova polja, i obećano je da će se sve učiniti što je u nadležnosti JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar da ne dođe do neže-ljenih situacija u budućnosti. U sklo-pu toga posjeta upriličen je i radni sastanak članova Uprave i predstav-nika općine Ravno. Razgovaralo se o unaprjeđenju suradnje između te dvije institucije. Zaključeno je kako korektan poslovni i partnerski odnos nema alternative što je u obostranom interesu, jednako kada je u pitanju proizvodnja električne energije, kao i suradnja na projektima od zajednič-koga interesa za sve građane općine Ravno.

DISTRIBUCIJSKO I OPSKRBNO PODRUČJE SJEVER Radni posjet Posavini počeo je 20. svibnja 2013. u okviru kojeg su po-sjećeni budući poslovni objekti podu-zeća u izgradnji na području općine Orašje.

Prema već ustaljenoj praksi članovi su Uprave u Orašju održali i redovitu sjednicu, a razgovarali su i s uposleni-cima o njihovim poteškoćama i uvje-tima rada.

Osim članova Uprave u radnom posjetu bio je i Midhat Arpadžić, član Nadzornoga odbora JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar, inače uposlenik poduzeća iz Orašja.

NAŠI PROJEKTIU sklopu se redovitoga poslo-

vanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u organiza-

cijskoj jedinici Distribucija el. energi-je redovito obavlja rekonstrukcija i iz-gradnja novih distributivnih objekata kao i elektrifikacija područja na koji-ma djeluje u cilju kvalitetne i sigurne isporuke el. energije.

Za bolje poslovne uvjete kako za uposlenike tako i za kupce otvoreni su novi poslovni objekti.

POSLOVNICA ELEKTRO DOBRETIĆIU Dobretićima je 3. listopada 2012. godine otvorena nova poslovna zgra-da. Poslovnica Elektro Dobretići sve potrebne poslovne aktivnosti obav-ljala je do sada u sklopu poslovnoga prostora i uz pomoć Poslovnice Elek-tro Jajce u Jajcu, što je stvaralo uz veće troškove poslovanja i dodatne napore kupcima s toga područja.

Zgradu Poslovnice svečano su otvorili generalni direktor JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar Ni-kola Krešić i predsjednik Općinskoga vijeća Dobretići, Marko Idžanović, uz nazočnost članova Uprave, pred-sjednika i članova Nadzornoga od-bora, Sindikata, uposlenika poduzeća i mještana Dobretića, rukovoditelja Poslovnica Distribucije i Opskrbe distribucijskoga i opskrbnog područ-ja Centar, te predstavnike izvođača radova.

O važnosti Poslovnice za općinu Dobretići govorio je predsjednik Op-ćinskoga vijeća Dobretići, Marko Id-žanović i pri tome posebnu zahvalnost izrazio Upravi Elektroprivrede HZ HB koja je istoga dana u novim pro-storijama održala i redovitu sjednicu.

Okupljene je pozdravio i ruko-voditelj Distribucijskoga područja

Centar Ivo Tadić, koji je osim osta-loga naglasio kako naše poduzeće u kontinuitetu ulaže bitna financijska sredstva u obnovu i izgradnju dis-tribucijske mreže i objekata, ali i za sanacije, opremanje i izgradnju novih poslovnih objekata, na cijelom pro-storu toga područja.

U svom je obraćanju generalni direktor Elektroprivrede HZ HB Nikola Krešić istaknuo: Dosada smo obnovili i izgradili brojne objekte, a kada su u pitanju uvjeti za rad naših

uposlenika i pružanje usluga našim kupcima, nastavljamo raditi. U razli-čitim su fazama pripreme ili izgradnje objekti u Busovači, Fojnici i Novom Travniku. Cilj nam je u svim općina-ma gdje obavljamo djelatnosti imati adekvatne prostore i stalno poboljšavati kvalitetu naših usluga. JP Elektropri-vreda HZ HB i dalje nastoji ostati do-sljedna svojoj razvojnoj strategiji, koja se pored ostaloga ogleda kroz pokretanje i realizaciju različitih projekata i in-vestiranja na području svih segmenata

IZ DISTRIBUCIJE ELEKTRIČNE ENERGIJE


našega djelovanja, koliko god smo to u mogućnosti, a sve s ciljem daljnjega poboljšana sigurnosti i kvalitete opskr-be električnom energijom, zaključio je Krešić i poželio uposlenicima Dobre-tića ostvarenje još boljih poslovnih rezultata.

Financijska sredstva uložena u iz-gradnju objekta Poslovnice iznosila su 135.000 KM, uz dodatnih 18.000 KM za namještaj i opremu. Zgrada je građena godinu dana, a radove je izvodila tvrtka Komotin d.o.o. Jajce.

U njoj su osigurani uvjeti za smje-štaj kako uposlenika, tako i svih po-trebnih poslovnih sadržaja i Distri-bucije električne energije i Opskrbe električnom energijom.

Sa 100 m² uredskoga prostora i uređenim vanjskim prostorom s nat-krivenim parkiralištem, na lokaciji od 1000 m², oko 400 kupaca toga kon-zumnog područja dobilo je bolju i kvalitetniju uslugu.

Preseljenjem Poslovnice iz Jaj-ca, osim poboljšavanja uvjeta za rad postigla i bolja iskorištenost radnoga vremena.

Prostorije novoizgrađenoga objek-ta Poslovnice Elektro Dobretići, bla-goslovio je mjesni župnik fra Kreši-mir Vukadin.

U ORAŠJU USKORO NOVO SKLADIŠTE ZA DISTRIBUCIJSKO PODRUČJE SJEVER I NOVA POSLOVNA ZGRADA ZA OPSRBNO PODRUČJE SJEVERZa potrebe kupaca i uposlenika JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u Orašju u tijeku je izgradnja novoga centralnog skladišta za Distribucijsko područje Sjever u Orašju i nove zgra-de za Opskrbno područje Sjever.

Rukovoditelj DP Sjever Mato Madžarević predstavljajući projekt izgradnje centralnoga skladišta čija je financijska vrijednost oko 350.000 KM, naglasio je kako će se njegovom realizacijom za Poslovnice Elektro Orašje, Odžak i Domaljevac-Šamac osigurati adekvatan prostor od 162,9 m2 zatvorenoga i 285,8 m2 otvorenoga

(natkrivenog) skladišnoga prostora. To je velika prednost za sigurniji i operativniji rad jer se trenutačno sva oprema i rezervni dijelovi čuvaju u improviziranome skladištu.

Budući da su uposlenici Opskrbe smješteni u zajedničkim prostorijama s Distribucijom, izgradnjom nove po-slovne zgrade, prema riječima ruko-voditelja OP Sjever Pave Dujmeno-vića stvorit će se puno bolji uvjeti za pružanje još kvalitetnije usluge svim kupcima Elektroprivrede HZ HB s ovoga područja, te poboljšati uvjeti za rad uposlenika. Vrijednost je investi-cije oko 980.000 KM.

IZGRADNJA I ADAPTACIJA POSLOVNIH PROSTORA U DISTRIBUCIJI Tijekom 2011. godine, prema planu, a i ukazanim potrebama, izvršena je izgradnja (u manjem opsegu) te sa-nacija i adaptacija poslovnih zgrada na cijelom prostoru koji pokriva JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

U nastavku je kraće izvješće o vrsti radova i uloženim sredstvima (vla-stitim) uz nemalo zadovoljstvo zbog poboljšanih uvjeta rada, ali i ugod-nijoj i uvjetnijoj atmosferi za kupce koji su u čestom kontaktu s našim uposlenicima.

Poslovnica Elektro Čapljina Radovi na sanaciji zgrade i partera Poslovnice Elektro Čapljina izvedeni

su od rujna do prosinca 2011. godi-ne. Radovi su unutar zgrade obuhva-tili sanaciju prvoga kata oko 280 m2 zgrade koji je bio neuvjetan i devasti-ran. Kompletan je prostor preuređen tako da su urađeni novi gips-karton-ski zidovi, nove podne obloge i pot-puno preuređeni mokri čvorovi kao i sanacija prostora boravka montera. Radovi na parteru obuhvatili su ogra-đivanje parcele s urađenim ogradnim zidom i ogradom, proširenje armira-nobetonskoga parkinga, sanaciju di-jela krovišta i fasade garaža te izrada rampe za prilaz invalidnih osoba. Vri-jednost je ugovorenih radova iznosila oko 157.953,58 KM.

Poslovnica Elektro GlamočRekonstrukcija krovišta, sanacija ureda i uvođenje grijanja u poslov-ni objekt Poslovnica Elektro Gla-moč izvedeni su od rujna 2010. do travnja 2011. godine. Urađena je rekonstrukcija oko 290 m2 dotraja-loga krova s drvenom konstrukcijom tko da je postavljena krovna folija, sloj termoizolacije i crijep. Posto-jeća je stolarija zamijenjena novim PVC otvorima, a urađena je i fasada na objektu kao i gromobranska in-stalacijama čime je zgrada dobila na funkcionalnom i vanjskom izgledu. Urađeno je i grijanje u zgradi po-slovnice i u objektu boravka montera uz njegovu potpunu sanaciju. Vrijed-nost je ugovorenih radova iznosila oko 108.943,38 KM.

Poslovnica Elektro JajceVrijednost ugovorenih radova na sa-naciji zgrade Poslovnice jajce iznosi oko 126.976,59 KM. Zamijenjeni su vanjski otvori, izrada fasade, ure-đen je jedan dio ureda i izgrađena je pristupne rampa za osobe s posebnim potrebama.

Poslovnica Elektro Novi TravnikRadovi na sanaciji krova i uređenju potkrovlja objekta Poslovnice Novi Travnik trajali su 2 mjeseca i završeni su 26. listopada 2011. godine. U pot-krovlju postojeće upravne zgrade DP Centar nalazio se skoro neiskorišten prostor koji se katkad koristio i kao arhiv. Radovi na sanaciji postojećega krovišta obuhvatili su ugradnju nove termoizolacije krova kao i hidroizola-cije krovišta i oluka. Izvedene su nove električne i vodovodne instalacije kao i instalacije grijanja, a kompletan je

prostor u potkrovlju preuređen. Re-konstrukcijom potkrovlja dobio se novi radni prostor oko 350 m2. U potkrovlju se objekta sada nalazi 5 novih ureda, dispečerski centar, ar-hiv. Vrijednost je ugovorenih radova iznosila oko 158.744,95.

Poslovnica Elektro VitezSanacija poslovne zgrada i transfor-matorske stanice Poslovnice Elektro Vitez trajali su 2 mjeseca i završeni su 15. prosinca 2011. godine. Sanacijom je obuhvaćena zamjena svih vanjskih otvora na zgradi, uređivanje unutar-njih prostorija objekta, ograđivanje parcele te sanacija ulegnuća krovišta na trafostanici. Vrijednost je ugovo-rene investicije oko 62.816,13 KM.

Poslovnica Elektro GrahovoVrijednost ugovorenih radova za ovu poslovnicu iznosila oko 60.699,22 KM. Zamijenjeni su vanjski otvo-ri, izrađena je fasade, zamijenjena su unutarnja vrata, ugrađena je nova podna obloga i čajna kuhinja. Preure-đen je i skladišni prostor. Na parteru je ugrađen ogradni zid s pripadaju-ćom ogradom i kliznom kapijom, a dio je partera asfaltiran.


Poslovnice Elektro RamaRadovi na izgradnje garaže i asfaltira-nju unutarnje prometnice otvorenoga skladišta Poslovnice Rama izvedeni su od svibnja do listopada 2011.godine.

Urađena je zatvorena garaža di-menzija 13,25 x 8,00 m s drvenom podkonstrukcijom krova i pokrivena LTP trapeznim limom. Sanirano je i uređeno otvoreno skladište površine 500 m2. Vrijednost ugovorenih rado-va iznosila je oko 70.636,89 KM.

Poslovnica Elektro Nova BilaU radove su na sanaciji poslovne zgrade u Novoj Biloj uključeni rado-vi na sanaciji ureda, sanaciji krovišta, izradi pročelja, izradi nadstrešnice, ograđivanju i uređenju partera, kao i izradi sustava grijanja u dijelu po-slovne zgrade. Obloženo je stubište i uređen je pristupni prilaz poslovnici. Vrijednost je ugovorenih radova oko 104.995,22 KM.

Poslovnica Elektro OrašjeGrađevinski radovi u DP Sjever obu-hvatili su dogradnju upravne zgrade DP Sjever u Orašju. Radovi su za-počeli u travnju 2010. god. izvodili su se u nekoliko faza i obuhvaćali su sljedeće radove: dogradnja prostora prijamne (šalter) sale s odgovaraju-ćom čekaonicom, dogradnja arhiva, dogradnja novoga poslovnog dijela zgrade s uredskim prostorima i opre-manje uredskim namještajem spo-menutih poslovnih prostora. Radovi su završeni u studenom 2011. god. Ukupna je vrijednost svih radova na adaptaciji poslovne zgrade DP Sjever bila oko 150.000 KM.

Poslovnica Elektro UsoraIzgradnja poslovne zgrade i skladišta Poslovnice Elektro Usora trajala je šest mjeseci i svi radovi završeni su 23. kolovoza 2011. godine. Ugovor-na je cijena svih radova iznosila oko 464.023,22 KM. Poslovna se zgrada sastoji od 2 etaže, ukupne korisne površine 370,2 m2. Bruto izgrađena površina pod objektom iznosi 205,6 m2 i 85,7 m2 ispod skladišta. Preostali je dio parcele, od oko 1088 m2, parter objekta, većim dijelom iskorišten za skladište krupnoga elektromaterijala i parkirališnim prostorom.

VE MESIHOVINA – PROJEKT DANAS ZA BOLJE SUTRANa Međunarodnoj konferenciji Energa, kao programsko – stručnom dijelu Sajma energetike u Tuzli, u sklopu sudjelovanja JP Elektroprivre-da HZ HB d.d. Mostar 6. lipnja 2013. godine predstavljen je i projekt VE Mesihovina.

Voditelj je toga projekta Dalibor Marinčić predstavio osnovne karak-teristike VE Mesihovina, rezultate analiza vjetropotencijala, tijek i dina-miku realizacije Projekta s naglaskom na izradu dokumentacije, ishođenje dozvola i trenutačne aktivnosti.

Istaknuo je i određene prepreke s kojima se susreće JP Elektroprivreda

HZ HB d.d. Mostar tijekom izvođe-nja projekta, kao i prijedlog mjera za povećanje stupnja realizacije te izni-mno važne investicije kada su u pita-nju obnovljivi izvori energije.

Za potpuniji uvid i još kvalitetni-ju predstavljanje pripremljen i struč-ni rad pod nazivom VE Mesihovina – Projekt danas za bolje sutra, koji je uvršten u prigodnu sajamsku publi-kaciju Energa 2013.

REVITALIZACIJOM PROIZVODNIH OBJEKATA DO VEĆE PROIZVODNJEJP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star s ciljem održavanja visoke po-gonske spremnosti i kvalitetne opskr-be svojih kupaca kontinuirano ulaže u održavanje svih svojih postojećih proizvodnih objekata, ali i u razvoj i

sanacija injekcijske zavjese – II faza. Osim injekcijske zavjese izvršena je i sanacija lijevoga boka brane. Glavni je cilj radova smanjenje propusnosti brane u što je moguće većoj mjeri, budući da je proteklih godina, u više navrata, upravo na lijevom boku bra-ne, zabilježeno značajno propuštanje vode. Izvršeno je 26.650 metara buše-nja, a ovisno o mjestu dubina bušoti-na iznosila je 81 do 150 metara.

Vrijednost je te sanacije oko tri milijuna eura. Izvođači radova u toj fazi rekonstrukcije bili su zagrebačka Geotehnika kao glavni nositelj i po-dizvođač radova zenička Geosonda.

Sanacija AB ekrana brane

U 2012. planirana je sanacija ekrana brane, prema projektu Sanacija AB ekrana brane.

Urađen je glavni projekt, odabran način sanacije (geomehaničke folije), raspisan međunarodni natječaj i pri-kupljene ponude. Evaluacija je po-nuda završena međutim iz poslovnih razloga postupak je obustavljen.

Rekonstrukcija agregata 1 i zamjena blok tansformatora 1 Početkom rujna 2012. godine započeli su radovi na rekonstrukciji agregata 1 te zamjeni blok transformatora 1.

Planirana je zamjena: statora ge-neratora, zamjena uzbudnoga sklopa generatora, zamjena nosećeg ležaja agregata te zamjena pratećih sklopova

izgradnju novih elektrana. U 2011. godini izvršena je u većoj mjeri re-vitalizacija HE Rama, HE Mostar i CHE Čapljina. Većina je projekta re-vitalizacije složena i zahtjeva, stoga je svakim godišnjim planom poslovanja planirano ulaganje u objekte po stup-nju važnosti.

Revitalizacija HE Rama Revitalizacija se HE Rama provodi zbog produljenja njezina radnoga vi-jeka, budući da je u pogonu od 1968. godine. Ukupna investicija revitali-zacije HE Rama iznosi 39 milijuna eura od čega se najveći dio odnosi na kredit i grant sredstava KfW-a i Svjetske banke, a ostalo na vlastita sredstva Elektroprivrede i sredstva iz proračuna FBiH. Svi bi predviđeni poslovi trebali biti dovršeni do kraja 2014. godine.

Revitalizacija HE Rama obuhvaća realizaciju sljedećih projekata:1. revitalizacija turbina, generatora i

ugradnja monitoringa za turbinu, generatore i blok transformatore;

2. ugradnja novih blok transforma-tora i

3. proširenje 220 kV GIS postroje-nja sa sekundarnom opremom i kabelima.

Sanacija lijevoga boka i injekcijske zavjeseU razdoblju od 1. ožujka do 15. listo-pada 2011. godine na brani je izvršena

IZ PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE


generatora. Na rotoru je izvršena demontaža i

preizoliranje polova rotora, zamjena ventilatorskih sklopova, te zamjena ili dorada još nekih dijelova.

Na turbini se mijenja: turbinski le-žaj, servomotori sprovodnog aparata, brtveni sklop sa sustavom hlađenja uz još neke sitnije dijelove. Ostali se dijelovi turbine demontiraju, a nakon kontrole i obrade u hidroelektrani ili tvornici, ponovno ugrađuju. Planira-na je ugradnja i novoga zajedničkog on-line monitoring agregata i blok transformatora. Stari je blok tran-sformatora zamijenjen novim i izra-đena je nova uljna jama.

Uz nazočnost izvršnoga direkto-ra za Proizvodnju el. energije mr.sc. Roberta Križana izvršen je najslože-niji dio posla pri velikim remontima, vađenje rotora generatora teškog 220 tona. Vađenje (spuštanje) izvršeno je uz najveće moguće mjere pripreme, te dobru koordinaciju svih sudionika koristeći specijalne naprave.

Voditelj projekta za poslove rekon-strukcije HE Rama Ivan Brizar potvr-dio je da svi poslovi na rekonstrukciji

agregata 1 i zamjeni blok transforma-tora 1 u HE Rama idu prema pla-nu. Radovi na agregatu br. 1. trebaju biti završeni do kolovoza 2013. kada se očekuje puštanje agregata br. 1. u probni pogon, nakon čega će početi rekonstrukcija agregata br. 2.

Sukladno ugovorima radove na agregatu 1 izvodi konzorcij Končar-KET Zagreb & Litostroj Power Ltd Ljubljana sa svojim podizvođačima: SPIN d.o.o. Posušje i Brinell d.o.o. Sinj, dok radove na zamjeni blok transformatora izvodi tvrtka Končar energetski transformatori d.o.o. Za-greb, sa svojim podizvođima: HELB d.o.o. Dugo Selo i Nevistić Commerce d.o.o. Tomislavgrad.

Integracija sekundarnih sustava i primarne opremeUsporedo s realiziranjem navedenih ugovora obavlja se integracija sekun-darnih sustava i primarne opreme, koja obuhvaća rekonstrukciju susta-va uzbude, zamjenu i rekonstrukciju sustava električnih zaštita generatora i blok transformatora te dogradnju sustava upravljanja. Prema Ugovoru urađen je i odobren dio tehničke do-kumentacije, te izvršena izrada, tvor-ničko ispitivanje i isporuka na elek-tranu dijela opreme.

Sukladno provedenim procedura-ma javnih natječaja tvrtke koje izvode radove i isporučuju opremu sa svojim podizvođačima su: Končar – KET-a Zagreb, Litostroj Ljubljana, Končar Power transformators, Geotehnika i Energocontrol iz Zagreba, Simens Sarajevo, Lahmeyer international

GmbH – Njemačka i Stucky iz Švicarske.

Revitalizacija CHE Čapljina Na objektima dovodnoga sustava CHE Čapljina u koje se ubraja i do-vodni kanal, tijekom vremena nastala su znatna oštećenja obloge, kosine i dna kanala.

Uzrokom su tih oštećena izrazito nepovoljni hidrološki uvjeti u prote-klom razdoblju.

Zaštita korita dovodnoga kanala izvršena je mlaznim betonom debljine 5 cm s armiranom mrežastom arma-turom. Obloga je od mlaznoga betona usidrena u obalne betonske zidove i betonske blokove u dnu korita.

Većina je oštećenja nastala za vri-jeme poplava koje su se dogodile po-četkom i krajem 2010. godine. Veća se oštećenja obloge pojavljuju u obli-ku kidanja većih komada obloge od prskanoga betona i ispiranja podloge, betonske obloge i odnošenje većih količina pijeska i šljunka te podloka-vanje postojeće obloge kanala.

Takva se oštećenja odnose uglav-nom na dionicu kanala od ulaza ka-nala Strujići u dovodni kanal pa do cca 1.000 m nizvodno od mosta u Veljoj Međi.

Dio je tih oštećenja saniran tijekom mjeseca svibnja i lipnja 2011. godine.

Sanirana su oštećenja ispod na-seljenoga mjesta Orašje, sanirano je 625 m² betonske obloge dna i kosine kanala.

Tijekom poplava 2010. i počet-ka 2011. godine došlo je do znat-noga oštećenja pristupnoga puta uz

dovodni kanal. Takva je vrsta ošte-ćenja najizraženija na dionici most Velja – Međa. Sanacija toga dijela transportnoga puta uz kanal i većih oštećenja obloge dna kanala na toj dionici, predviđena je u sljedećem razdoblju.

Građevinska služba poduzeća vr-šila je čišćenje pokosa dovodnoga kanala i GKB-a od raslinja i korova, a vršene su i manje sanacije obloge dovodnoga kanala i GKB tijekom izvođenja radova za vrijeme traja-nja redovnoga godišnjeg pregleda na objektima i postrojenjima CHE Čapljina.

Tijekom kolovoza 2011. godine izvršena je sanacija obloge dovodno-ga kanala neposredno iznad tunela Klek kao i sanacija ponorne zone i lokalnih oštećenja dovodnoga kanala od Orašja do Velje Međe.

Izvršeno je čišćenje nanosa iz do-vodnoga kanala od mosta u Turkovi-ćima do ulaza u tunel Klek. Očišćeno je i izvezeno oko 8.000 m³ pijeska i šljunka.

Također je izvršeno čišćenje, nano-sa smeća i raznoga otpadnog materi-jala, iz taložnice ispred ulazne građe-vine Hutovo. Na području gornjega

kompenzacijskog bazena izvršeno je zatrpavanje niza manjih pono-ra evidentiranih nakon pražnjenja i pregleda akumulacije kao i sanacija jednoga većeg ponora koji se pojavio tijekom izvođenja radova, na sanaciji obloge dovodnoga kanala. Izvršena je i obnova hidrometerološke postaje u Ravnom, na dovodnom kanalu CHE Čapljina.

Nasipi i donji kompenzacijski bazanRedovno su vršeni obilasci nasipa uz donji kompenzacijski bazan, kao i praćenje postojećih oštećenja na istim. Geodetska služba u poduzeću vršila je redovita snimanja svih nasipa.

Na nasipu uz rijeku Krupu čija je ukupna duljina 1860 m, sanirana je dionica u duljini od 615 m, nastavak sanacije na tome nasipu.

Na tome dijelu nasipa za vrijeme poplava 2011. došlo je do preljevanja vode iz DKB-a u rijeku Krupu i to na dvije dionice.

Cijela je sanirana dionica nadvi-šena zemljanim materijalom do kote 6,20 m n.m., kao i sanirana dionica iz 2011. godine, te obložena složenim kamenom debljine 40 cm.

Na nasipu uz obodni kanal također

je vršena sanacija ispod naseljenoga mjesta Bajevci.

Ta je dionica nasipa bila kotom i najniža dionica, gdje je za vrijeme poplava dolazilo do preljevanja vode iz obodnoga kanala u bazen. I na tom nasipu primijenjen je isti način sana-cije kao i na nasipu uz rijeku Krupu.

Na preglednom nasipu rijeka Kru-pa – Obodni koji spriječava prodor vode prema naselju Ovanj uz pro-metnicu Dračevo-Ustava Krupa vrše-na je sanacija u duljini od 320 m, gdje je nasip samo nadvišen i nije obložen kamenom zbog blagih pokosa pre-gradnoga nasipa.

Revitalizacija HE Mostar HE Mostar nije važna samo kao energetski objekt, nego i kao vodo-gospodarski objekt jer regulira razi-nu rijeke Neretve kroz grad Mostar. Relativno nova, HE Mostar puštena je u pogon 1987. godine, međutim znatna oštećena zadobila je tijekom rata. Najveći je dio opreme bio uni-šten, obnova je počela 1996. godine i ponovo je puštena u pogon 1997. godine s ugrađenom najmoderni-jom opremom koja je u to vrijeme postojala na tržištu. Uz jako dobru pogonsku spremnost, najveću go-dišnju proizvodnju preko 320 GWh ostvarila je u 2010. godini. Iako je sanirana od ratnih oštećena s ugra-đenom modernom opremom, da bi nastavila kontinuiranu dobru proi-zvodnu potrebna su njezina pravo-dobna održavanja.

Tako su u 2011. godini izvršeni su poslovi na remontu turbine i sanaciji kavitacijskih oštećenja na turbini br. 3. Ugovor Remont turbine i sanacija kavitacijskih oštećenja turbine br.3 u vrijednosti od 287.000 eura dodje-ljen je poduzeću Litostroj Power d.o.o Ljubljana koji je i proizvođač turbine.

U sklopu izvođenja remonta turbi-ne obavljeni su sljedeći radovi:

C kontrole i ispitivanja prije zaustav-ljanja agregata, prije i tijekom de-montažnih radova;

C demontažno – montažni radovi, kontrole i mjerenja na sljedećoj opremi:


- gornji vodeći ležaj i hladnjak ležaja

- donji vodeći ležaj i hladnjak ležaja

- noseći ležaj i hladnjak ležaja- zračni ventili (4 kom.)- servomotori brave privodnog

kola (2 kom.)- ventil brave i ventil za zaštitu

brave- turbinska brtva- privodno kolo

C mehaničke kontrole (stator gene-ratora, rotor generatora, kočioni sustav generatora, križni nosač gornjeg vodećeg ležaja, vratilo agregata);

C sanacija kavitacijskih oštećenja turbinske opreme u protočnom traktu i

C završne kontrole i puštanje u pogon.

Ugovorom je predviđeno da na svim navedenim poslovima remon-ta aktivno sudjeluju uposlenici po-gona HE Mostar te su tako bitno smanjili troškove remonta. Važno je spomenuti da na slivu Neretve od svih elektrana koje imaju instalirane Kaplan-turbine, HE Mostar je prva izvršila remont na spomenutom tipu turbine.

Aktivnosti za obavljanje remonta generatora agregata br. 3, remonta agregata br. 1 i agregata br. 2, još uvi-jek čekaju realizaciju.

Revitalizacija hidroelektrana na Silvu VrbasVeliki posao na revitalizaciji hidroe-lektrana na Slivu Vrbas obavljen je od siječnja 2011. do lipnja 2013. godine. U 2013. godine izvršena je dogradnja određenih funkcije slivnog Centra upravljanja Vrbas u vrijednosti od oko 70.000 eura.

Na HE Jajce I izvršena je ugradnja novih regulacijskih transformatora 110/35 kV pouzdanosti i sigurnosti rada jer su zamijenjeni stari transfor-matori od 1957. godine, a zbog do-trajalosti izvršena je i sanacija krana 100+5t.

Zbog velikih oštećena pristupnoga mosta čime je bila ugrožena njego-va nosivost na HE Jajce II izvršena

je njegova sanacija te je zamijenjen stabilni sustav za gašenje požara. Vri-jednost svih radova iznosi oko 2,5 milijuna KM.

Tijekom cijeloga razdoblja vrše-na su i redovita godišnja ispitivanja, sanacija opreme i agregata, istražni i drugi radovi na projektu revitalizacije HE Jajce II.

USPJEŠNO ZAVRŠENA PROCJENJIVAČKA MISIJA KfW-a PROJEKTA CHE VRILOU razdoblju od 3. do 6. listopada 2011. godine izaslanstvo KfW ban-ke pod vodstvom Olafa Zymelka,

direktora Odjela za energetski sektor za jugoistočnu Europu i Tursku izvr-šilo je procjenjivačku misiju Projekta Crpne HE Vrilo.

Nakon obilazaka lokacija izgrad-nje VE Mesihovina i Crpne HE Vrilo, predstavnici poduzeća i iza-slanstvo banke sastali su se i s načel-nikom općine Tomislavgrad Ivanom Vukadinom na lokaciji buduće crpne hidroelektrane.

Projektna procjenjivačka misija projekta CHE Vrilo na obostrano zadovoljstvo uspješno je provedena, što je još jedna potvrda vrlo kvalitet-ne i dugogodišnje poslovne surad-nje Elektroprivrede HZ HB i KfW banke.

Jubilarnih dvadeset godina posto-janja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar obilježeno je nizom

prigodnih manifestacija u mjese-cu studenome 2012.: održavanjem Okrugloga stola pod nazivom Uloga, razvoj i perspektiva JP Elektroprivre-de HZ HB d.d. Mostar; otvaranjem manifestacije Dani otvorenih vrata i posjetom prvih učeničkih stručnih ekskurzija proizvodnim objektima, druženjem jubilaraca, otvorenjem izložbe fotografija objekata JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar koja je gostovala u svim županijskim cen-trima na prostoru djelovanja poduze-ća, promocijom publikacije 20 godina JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star i nezaobilaznom svečanom sjed-nicom Uprave Društva. Manifestacije

partnerskih tvrtki poduzeća i brojnih drugih.

Moderator Okrugloga stola Vlado Marić, savjetnik generalnoga direk-tora u uvodnoj najavi podsjetio je da 20 godina djelovanja elektroprivrede znači samo nastavak elektroprivred-ne djelatnosti, čiji početak na ovim prostorima datira još od 1899. godi-ne puštanjem u rad male elektrane u gradu Jajcu. Od tada pa do danas elektroprivreda je doživjela veliki broj transformacija, da bi posljednjih dva-deset godina djelovala kao JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Predsjednik Nadzornoga odbora Marinko Ivanković, u pozdravnom obraćanju sudionicima izrazio je opredijeljenost ka ostvarenju misi-je i vizije ovoga poduzeća i usvojene srednjoročne strategije poslovanja. Posebno je istaknuo usmjerenost na projekte obnovljivih izvora energije, smanjenje uvoza el. energije i stalnu modernizaciju poslovanja.

Generalni direktor Nikola Krešić u svome izlaganju ukratko je predstavio današnje kapacitete poduzeća, podcr-tao najvažnije probleme s kojima se u radu susreće i temeljne odrednice poslovne politike.

17.11.1992.-17.11.2012. 20 godina JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB D.D. MOSTAR

su to kojima je ovo poduzeće obilje-žilo svoja dva desetljeća postojanja, a kako je bilo počnimo redom:

OKRUGLI STOL – ULOGA, RAZVOJ I PERSPEKTIVA JP ELEKTROPRIVREDE HZ HB D.D. MOSTAROkrugli stol Uloga, razvoj i perspek-tiva JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar održan je 5. studenoga 2012. u mostarskom hotelu Ero.

Na toj manifestaciji sudjelova-lo je 150 sudionika, međunarodnih i domaćih stručnjaka iz područja elektroenergetike, predstavnika za-konodavne i izvršne vlasti, regulator-nih agencija u BiH i Federaciji BiH,


JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar želi postati temeljnim pokreta-čem ukupnoga gospodarskog razvitka na područjima svoje djelatnosti, a u Bo-sni i Hercegovi želi biti konstruktivni čimbenik ukupnoga razvitka. Svi pro-grami razvoja moraju otvarati vizije ukupnoga razvoja drugih djelatnosti, a time i boljitka građana Bosne i Herce-govine, prvenstveno kroz viđenje svoga napretka razvojem elektroenergetskoga sustava(...)

Naša misija ostaje kvalitetna, pouz-dana i sigurna proizvodnja, distribucija i opskrba električnom energijom te razvoj novih elektroenergetskih kapaciteta pre-ma razvojnim potrebama korisnika, a u skladu s planovima razvoja Bosne i Her-cegovine, naglasio je generalni direktor.

Miroslav Nikolić, rukovoditelj za razvoj obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost u Elektropri-vredi HZ HB, detaljno je predstavio elemente razvojne politike poduzeća u svim organizacijskim jedinicama. Konstatirao je kako Održivi razvoj mora ostati strateško opredjeljenje Elektroprivrede HZ HB, koje podra-zumijeva promicanje temeljnih vri-jednosti EU na području energetike, uključujući sigurnost opskrbe i rad prema načelima održivog razvoja.

Održivi razvoj je razvoj koji zado-voljava sadašnje potrebe, a istodobno ne ugrožava mogućnost budućih generacija da zadovolje svoje potrebe, te doprino-si uspješnom poslovanju Društva. Na korist je prostoru, društvenoj zajednici u kojoj djelujemo, posebice lokalnoj za-jednici gdje se projekt realizira, i pri-hvatljiv je za okoliš, zaključio je svoje predstavljanje Nikolić.

Doc. dr. sc. Mladen Zeljko, zamje-nik direktora Instituta Hrvoje Požar iz Zagreba, govorio je o ulozi Elek-troprivrede HZ HB u energetskoj za-jednici Jugoistočne Europe u svjetlu reforme elektroenergetskoga sustava.

Podsjetio je kako su osnovni cilje-vi utemeljenja energetske zajednice stvaranje stabilnoga regulatornog i tržišnog okvira sposobnoga da pri-vuče ulaganja u mreže i proizvodne energetske objekte, kako bi sve stran-ke imale pristup stabilnoj i stalnoj opskrbi električnom energijom koja

njegov daljnji razvoj. U ime poduzeća Marić je zahvalio

sudionicima na brojnim čestitkama upućenim za 20. obljetnicu rada.

SVEČANA SJEDICA UPRAVE Kao i svake godine održana je i sve-čana sjednica Uprave Poduzeća. Na sjednici održanoj 16. studenoga 2012. koja je upriličena u mostarskome hotelu Ero uz članove Uprave, Nad-zornoga odbora, Odbora za reviziju, trojicu bivših generalnih direktora, poslovne partnere, predstavnike Ne-zavisnoga sindikata JP Elektroprivre-da HZ HB d.d. Mostar i ostale goste nazočili su: predsjednik FBiH, Živko Budimir, ministar energije, industrije

i rudarstva FBiH, Erdal Trhulj, iza-slanik i savjetnik dopremijera Vlade FBiH Jerke Lijanovića Ivankovića, Vjekoslav Domljan, ministar finan-cija FBiH, Ante Krajina kao i drugi mnogobrojni gosti.

Sjednicu je otvorio predsjednik Nadzornoga odbora, Marinko Ivan-ković naglasivši: svjesni smo i dobro nam je poznato kako svjetska eko-nomska kriza, koja je nastupila pri-je nekoliko godina, nije zaobišla niti elektroprivrednu djelatnost pa tako i Elektroprivredu HZ HB. Hidrološka situacija 2012. godine ne ide nam na ruku, ali sam siguran kako ćemo i dalje uspješno provoditi srednjoročnu strate-giju razvoja, te osigurati normalan rad i f inancijsku stabilnost JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar.

U svom obraćanju svečanom skupu generalni direktor, Nikola Krešić vratio se na ratne godine, osnutak poduzeća i njegov razvoj do danas istaknuvši: naš je cilj da izgradnjom novih proizvodnih objekata, iskorištenjem hidroenergije, vjetroenergije i termoenergije, ovo podu-zeće, koje sada kupuje električnu energiju na tržištu, dovedemo u poziciju da posta-ne njezin izvoznik.

Nakon domaćina prepunoj dvo-rani obratili su se i gosti iz izvršne vlasti. Tako su svoje čestitke uputili i ministar financija FBiH, Ante Kraji-na i izaslanik i savjetnik dopremijera Vlade FBiH Jerke Lijanovića Ivan-kovića, Vjekoslav Domljan, koji je naglasio da u budućnosti cijena elek-trične energije treba biti komercijalna što je i želja budućem poslovanju JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Ministar energije, industrije i ru-darstva FBiH, Erdal Trhulj izrazio je zadovoljstvo radom Elektroprivre-de koja je u svom 100 % iskorištenju obnovljivih izvora ispred zemalja Europske unije, a obveze pristupanju EU nametnule su i promjene ener-getske legislative na kojima ministar-stvo trenutno radi.

Upravljati jednom ovakvom kompa-nijom nije lako, isključivo zbog toga što se radi o obnovljivim izvornima energije, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star ima sto posto instaliranu snagu iz obnovljivih izvora energije i to je nešto

je bitna za gospodarski razvoj i soci-jalnu stabilnost.

Budućnost energetskoga sektora će biti moguće samo malim dijelom kreirati vlastitim aktivnostima, jer će najvećim dijelom ona biti definirana čimbenicima izvan naše kontrole, ali Elektroprivreda HZ HB kao najbolje organizirano podu-zeće na ovim prostorima, treba gdje je to moguće, aktivno upravljati procesima, a ne biti samo njihov pasivni promatrač, naglasio je Zeljko, kao i to da se stal-no mora biti na usluzi građanima, ne dovoditi u pitanje financijsko stanje tvrtke, optimalno koristiti postojeće resurse, a kod investicija u nove pro-jekte voditi se logikom pozitivnih fi-nancijskih učinaka.

Nakon izlaganja otvorena je ra-sprava u kojoj se moglo čuti dosta korisnih i konstruktivnih prijedloga i sugestija.

Zaključujući rad Okrugloga stola Vlado Marić naglasio je: Bez obzira na sve transformacije i teškoće u proteklome razdoblju, možemo sa sigurnošću i pono-som reći da je JP Elektroprivreda HZ HB d.d Mostar ispunila svoju ulogu u obnovi, proizvodnji, prijenosu i distri-buciji el.energije, u osiguranju uvjeta za povratak raseljenih, u obnovi i razvoju uništenoga gospodarstva, odnosno u osi-guranju normalnoga života na prostoru svoga djelovanja i u BiH u cjelini. Jed-nako tako moramo pronaći odgovore na izazove koji su pred nama kako bismo sačuvali stabilnost poslovanja poduzeća i


studenoga 2012. godine 32 jubilaraca s 35 godina radnoga staža sastali su se s generalnim direktorom Nikolom Krešićem i ostalim članovima Uprave Društva na tradicionalnome skupu.

U ugodnome razgovoru o iskustvu i dugogodišnjem radu s kolegama ge-neralni direktor, Nikola Krešić, koji je i sam prošle godine slavio taj jubilej, istaknuo je:

Vaše radno iskustvo i znanje dio je značajnoga kadrovskog kapitala ovoga poduzeća koje respektiramo i cijenimo, a dodatno je dragocjeno jer ste ga prenosili i prenosite na naše mlađe uposlenike.

Proizvodnja električne energije: Jelena Lasta (Sektor za ekonomsko-financijske poslove, Mostar), Ilija Bošnjak (HE Rama), Berislav Jović (CHE Čapljina), Đure Krešić (CHE Čapljina), Rade Krešić (CHE Čaplji-na), Martin Pavlović (CHE Čapljina), Srećko Raić (CHE Čapljina), Nikica Šutalo (CHE Čapljina), Željko Vego (CHE Čapljina), Marko Kalinić (HE Jajce), Mateo Leovac (HE Jajce), Niko Leovac (HE Jajce).

Distribucija električne enrgije: Tomislav Džidić (DP Jug); Zorana Šaravanja (DP Jug); Mladen Pehar (Poslovnica Elektro Čitluk); Dra-go Tolj (Poslovnica Elektro Čitluk); Ivica Đevnica (Poslovnica Elektro Čapljina); Jozo Ivanković (Poslovni-ca Elektro Čapljina); Cmiljko Jurić (Poslovnica Elektro Čapljina); Kre-šo Galić (Pogon Grude), Miro Perić

čemu teži Europa, naglasio je ministar. Resorni ministar je istaknuo da

je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar temelj energetskoga sekto-ra FBiH i BiH. BiH je malo tržište električne energije, ona je nešto što nije nužno za Europu, ali Europska zajed-nica nužna je nama ako želimo ostati u ovom okruženju. Mi ćemo unutar mi-nistarstva učiniti sve da ispunimo sve svoje obaveze i da kao do sada pruži-mo punu podršku Upravi i Nadzornom odboru Elektroprivrede HZ HB da ova kompanija ostane likvidna i da u bu-dućnosti poveća broj svojih kupaca, za-ključio je ministar Truhulj.

Predsjednik FBiH, Živko Budi-mir u svom obraćanju čestitavši 20. obljetnicu pohvalio je ovo poduze-će, njegov rad i napore te zalaganje Uprave u upravljanju poduzećem dodavši kako je lijepo u okvirima BiH imati nešto čemu teži Europa.Imati obnovljive izvore u 100 postot-nom kapacitetu jako je dobro. Danas nije dan kada trebamo govoriti o pro-blemima. Cilj svima treba biti da se ima kontinuitet jedne uzlazne putanje i uvjeren sam kako će se rukovodstvo društva voditi tim ciljem. Nije rijetkost da je politika svojim djelovanjem činila i ovom poduzeću i mnogima drugima suprotno od onoga što je njezina uloga, a to je stvaranje uvjeta za razvoj gos-podarstva, istaknuo je predsjednik FBiH apelirajući na utjecajne institu-cije FBiH da svoje djelovanje usmjere na realizaciju gospodarskih projekata i osiguranju uvjeta za rast i razvoj ovakvih grana gospodarstva.

Tijekom sjednice pristigle su mnogobrojne čestitke pozvanih, a spriječenih gostiju kao što je čestitka premijera Federacije BiH Nermina Nikšića i predsjedavajućega Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande.

Za glazbeni predah na svečanoj sjednici pobrinula se mostarska klapa Hrvoje, a još mnoga desetljeća ovome važnom poduzeću poželjeli su svi go-sti, posebice uposlenici JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar.

DRUŽENJE JUBILARACA U povodu 20. godina JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar 14.

(Pogon Grude), Svetoslav Karamatić (Poslovnica Elektro Posušje); Jozo Mihalj (Poslovnica Elektro Posušje); Ante Pervan (Poslovnica Elektro Liv-no); Snježana Jurčević (DP Centar- Novi Travnik), Žarko Marković (DP Centar- Novi Travnik), Vinko Pecirep (Poslovnica Elektro Kiseljak) Niko Delać (Poslovnica Elektro Uskoplje).

Opskrba električnom energijom: Žarko Ostojić (Poslovnica Elektro Čitluk), Zdenka Miloš (Pogon Gru-de, Služba za obračun), Anto Barešić (OP Centar, Poslovnica Novi Šeher).

Pravni poslovi: Mara TopalovićBudući da je 35 godina rada goto-

vo cijeli radni vijek i od posebne važ-nosti za svakoga uposlenika, prostor u ovim novinama kao i sama prigoda, dopušta nam da predstvimo proslavu toga jubileja i za 19. godina Elektro-privrede HZ HB. U 2011. najviše jubilarca bilo je iz Distribucije i Proi-zvodnje električne energije.

Proizvodnja električne energije: Srećko Vučina (Ured izvršnoga di-rektora); Janjko Antunović, (Pogon HE Rama); Vinko Mišura (Pogon HE Rama); Jagoda Bukmir (Po-gon CHE Čapljina); Nikica Curić (Pogon CHE Čapljina); Đure Ke-vić (Pogon CHE Čapljina); Nikola Krešić (Pogon CHE Čapljina); Jo-sip Gavrić (HE Sliv Vrbas); Hrvoje Ljubez (HE Sliv Vrbas); Milan Pilić (HE Sliv Vrbas); Frano Jurić (HE Sliv Vrbas);

Distribucija električne energije: Alojz Radoš (DP Jug); Mirko Sivrić (DP Jug); Blaženka Šoljić (DP Jug); Zdravko Krešić (DP Jug); Davorin Bevanda (DP Jug); Drago Jovano-vić (DP Jug); Drago Antunović (DP Jug); Srećko Bulić (DP Jug); Muha-rem Gasal (DP Jug); Krešimir Vareš-ković (DP Jug); Niko Mrkonjić (DP Jug); Sead Kapetanović (DP Jug).

Opskrba električnom energijom: Ivica Štrkalj (Poslovnica Jajce)

Ekonomski poslovi: Branka Denda

PROMOCIJA PUBLIKACIJE 20 GODINA EPHZHB U sklopu svečane sjednice Vlado Marić, savjetnik generalnoga direk-tora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar predstavio je publikaciju 20 godine JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar koja ukratko prikazuje naj-važnije smjernice rada u posljednjih 20 godina.


U sklopu obilježavanja 20 go-dina JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u razdoblju

od prosinca 2012. do srpnja 2013. godine održana je manifestacija Dani otvorenih vrata. Tko je tom prigodom posjetio Elektroprivredu pročitajte....

UČENICI SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE IZ TOMISLAVGRADA U POSJETU CHE ČAPLJINA

Učenici trećih razreda budućih elek-trotehničara i elektromehaničara Srednje strukovne škole Tomislav-grad, njih 50-ak, upriličili su 12. stu-denoga 2012. godine posjet CHE Čapljina u Svitavi kod Čapljine.

U pratnji profesorā Vinka Bano-vića, Ivice Papca i Ivana Delača uče-nici su sa zanimanjem pratili što su im govorili: Rafo Jovanović dipl. ing. stroj., rukovoditelj Stojarske službe, te inženjeri Katica Bulum, Mario Dodik, Zoran Matić, Pavle Kapular i Robert Zrnić.

Kako škola surađuje s poduzećem Armature iz Čapljine Cvijetko Mar-tić direktor toga poduzeća, također je nazočio posjetu hidroelektrani.

Učenici su obišli pristupni tunel, plato strojarnice, komandnu sobu, postrojenja na koti -26,90 m.n.m. (is-pod morske razine) i koti -18 m.n.m. i sa zanimanjem su pratili izlaganje o radu i funkcioniranju hidromehanič-ke i elektro opreme.

DANI OTVORENIH VRATADani otvorenih vrata počeli su

ovim posjetom.

PREDSTAVNICI EUFORA Nakon posjeta učenika iz Srednje strukovne škole iz Tomislavgrada, 19. prosinca 2012. godine proizvod-ne objekte Elektroprivrede HZ HB posjetili su predstavnici Eufora, kon-tingenta švicarske vojske. Naši go-sti posjetili su Centar za upravljanje proizvodnjom i HE Mostarsko blato.

Vidno zainteresirani i oduševljeni htjeli su kao misija u Bosni i Herce-govini s boravištem u Mostaru, osim kulture i tradicije, upoznati se i s gospodarskim subjektima, tako da je upravo ova manifestacije bila prilika i za to.

Najavljen je i drugi posjet, u većem broju, pripadnika Eufora čija je uloga osiguranje stabilnosti i mira u Bosni i Hercegovini.

NAJMLAĐI GRUĐANI U Distribuciji el. energije u Pogonu Grude 25. travnja 2013. godine bilo je bučno i veselo. Naime, grudski pučkoškolci iz Osnovne škole Ru-đera Boškovića, posjetili su taj orga-nizacijski dio i pogledali su izložbu fotografija.

Okupljenim učenicima (šest odjela sedmih i osmih razreda) i njihovim nastavnicima na čelu s ravnateljicom Ružicom Mikulić, prigodno se obra-tio rukovoditelj Odjela za održava-nje u Službi za tehničke poslove Ivo

Zovko, osvrnuvši se ukratko na 20. obljetnicu Elektroprivrede, njezinu djelatnost kao i važnost u društvenoj zajednici.

Mlade i zainteresirane posjetitelje pozdravio je kratko i rukovoditelj Po-gona Grude Josip Pezer, a učenici su nakon izložbe ostali na malom, njima primjerenom slatkom domjenku.

BLJESAK.INFO NA HE MOSTARDan 26. travanj 2013. godine obi-lježili su novinari i urednici portala Bljesak.info koji su posjetili posljed-nju elektranu na toku rijeke Neretve, HE Mostar. Razlog je gostovanja te novinarske ekipe specifičnosti hi-droelektrane na kojoj su domaćini bili rukovoditelj HE Mostar, Božo Krstanović i rukovoditelj Službe za održavanje Draženko Rajić.

Vidno zainteresirana ekipa Blje-ska.info upoznala se s glavnim teh-ničkim karakteristikama elektra-ne, njezinoj pogonskoj spremnosti, ulozi na tok rijeke Neretve, utjeca-ju na okoliš i ostalim zanimljivim podatcima.

Rukovoditelj HE Mostar, Božo Kr-stanović upoznao je novinare s podat-cima vezanim za proizvodnju električ-ne energije, a novinari su snimili sam pogon, krunu brane, akumulaciju i dio strojarnice. Kako bi njihova priča o HE Mostar bila objavljena i široj javnosti, obećali su pripremiti i video zapis o HE Mostar.

JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB D.D U FOTOGRAFIJI PRIKAZANA JAVNOSTIPoseban događaj za 20. jubilej bila je izložba fotografi-ja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar koja se publici predstavila u Mostaru 15. studenoga 2012. i tijekom cijele 2013. godine putovala je po Bosni i Hercegovini kako bi se fotografije iz rada poduzeća prikazale široj javnosti.

Desetljećima skupljan radni materijal u svrhu redovito-ga objavljivanja i upoznavanja javnosti, kroz takav tip ma-nifestacije, prikupljen je i najbolji radovi našli su mjesto u maloj kolekciji koja je prikazana javnosti u devet gradova.

Mnogobrojne fotografije proizvodnih i distribucijskih objekata, prikazani radnici na poslovnim zadatcima u ra-znim klimatskim uvjetima i situacijama često opasnim po život samo su dio svakodnevnoga života Elektroprivrede u posljednjih 20 godina.

Kamo je izložba putovala i kako je bilo na njezinom otvaranju po svim županijskim centrima koje opskrbljuje Elektroprivreda, u nastavku.

Orašje, 9. prosinca 2012. Izložbu su 9. prosinca 2012. godine otvorili najstariji upo-slenik Distribucijskoga područja i Opskrbnoga područja Sjever Đuro Marković i član Nadzornoga odbora Midhat Arpadžić.

U ime domaćina (Uprave Društva) okupljene je na otvaranju izložbe pozdravio Mato Madžarević, rukovodi-telj DP Centar u Orašju, te je prenio pozdrave i ispriku generalnoga direktora Nikole Krešića koji, kao i ostali čla-novi Uprave Društva, nisu mogli doći zbog vremenskih neprilika.

Midhat Arpadžić, u ime Nadzornog odbora zahvalio

IZLOŽBA FOTOGRAFIJAje Upravi kao organizatoru izložbe, što je omogućila da se ona upriličili najprije u Orašju, odnosno u Posavskoj županiji, dok je najstariji uposlenik Đuro Marković u svo-me obraćanju podsjetio na izgradnju kapaciteta i zavidan razvojni put Elektroprivrede HZ HB kroz proteklih 20. godina.

Novi Travnik, 3. veljače 2013.

U predivnoj bosanskoj zimskoj večeri uz izvrsnu atmos-feru na otvorenju izložbe u DP Centar u Novom Travni-ku okupilo se dosta gostiju i znatiželjnika, ali i travničkih akademskih slikara i kipara. Izložbu je otvorio rukovo-ditelj DP Centar Ivo Tadić, a počasni govor održao je i najstariji radnik toga područja Anto Fiščić koji se zahva-lio što pred svoje uskoro umirovljeničke dane može dati svoj skromni doprinos u podršci jedne takve hvalevrijedne manifestacije.

Jajce, 17. veljače 2013. U kraljevskome je gradu Jajcu izložbu otvorio rukovoditelj HE Sliv Vrbas Davorin Đaković zahvalivši se što je upra-vo njegov odjel u Proizvodnji el.energije dobio mogućnost


da se kupcima i svim zainteresiranim predstavi ovo javno poduzeće na malo drugačiji način. Počasne je riječi zahva-le uputio svim nazočnima najstariji uposlenik Milan Pilić koji nije krio oduševljenje zbog izravnoga sudjelovanja u ovoj izložbi.

Livno, 27. veljače 2013. U prostorijama franjevačkoga muzeja i galerije Gorica među brojnim posjetiteljima osim uposlenika poduzeća, predstavljanju fotografija nazočili su i načelnik općine Livno Luka Čelan, gvardijan franjevačkoga samostana Gorica Livno, fra Miroslav Ištuk i brojni drugi.

U ulozi domaćina bio je Belizar Križan, rukovodi-telj Pogona Livno koji je objasnio povod organiziranja izložbe. U svom se izlaganju fra Miroslav Ištuk zahva-lio Elektroprivredi HZ HB na suradnji i zalaganju pri održavanju elektroenergetskoga sustava u toj općini, te za susretljivost i brzu reakciju u otklanjanju bilo kakvih kvarova na mreži i osiguravanju uredne opskrbe elek-tričnom energijom. Izložbu su zajednički otvorili Ante Pervan, jedan od najstarijih uposlenika u Livnu i Robert Križan izvršni direktor za Proizvodnju električne ener-gije Elektroprivrede HZ HB. U svom izlaganju direktor Križan posjetio je na važnost poduzeća za cijeli prostor na kojem djeluje, te je naglasio da se kroz izložene fo-tografije može pratiti njegov razvoj kao i nastojanja JP Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar da prati trendove iz

elektroenergetskog područja.Poseban doprinos ugodnoj atmosferi otvorenja izložbe

dali su članovi Kulturno umjetničkog društva Rudine.

Tomislavgrad, 26. ožujka 2013.

Kao domaćin mnogobrojnim građanima, predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti općine Tomislavgrad i viših razina vlasti kao i predstavnicima vjerskih zajednica obra-tio se, rukovoditelj Pogona Livno, Belizar Križan, a sveča-no je izložbu otvorio najstariji uposlenik u OP Jug, Pogon Livno Poslovnica Elektro Tomislavgrad, Ante Bagarić. U ime Uprave otvorenju je nazočio izvršni direktor za Op-skrbu el. energijom Robert Majić.

Rama, 4. travnja 2013. U zgradi HE Rama, uz članove Uprave i mnogobrojne posjetitelje otvorena je izložba u Rami. Zajedno s gene-ralnim direktorom Elektroprivrede HZ HB Nikolom Krešićem izložbu su na prigodnoj svečanosti otvorili naši ramski uposlenici s najviše radnoga staža Tomo Vukoja, tajnik Društva i Ivo Beljo, čuvar.

Grude, 22. travnja 2013.U prostorijama Pogona Grude brojni okupljeni gosti iz

gospodarskoga, kulturnog i političkoga života Zapadno-hercegovačke županije, odnosno općina Grude, Ljubuški, Posušje i Široki Brijeg, te uposlenici JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar imali su prigodu vidjeti fotografije koje prikazuju djelatnosti poduzeća i uposlenike u izvrša-vanju različitih radnih zadataka.

Kao i do sada u drugim općinama gdje je gostovala, izložbu je otvorio najstariji radnik, operativni dispečer u Dispečerskome centru Pogona Grude, Stipe Miličević zajedno s izvršnim direktorom za Opskrbu električnom energijom Robertom Majićem.

Čapljina, 10. svibnja 2013. U zgradi Poslovnice Čapljina otvorena je izložba za ča-pljinsku publiku. Okupljenima su dobrodošlicu uputili Berislav Jović, rukovoditelj pogona CHE Čapljina i Vide Bošković, rukovoditelj Poslovnice Elektro Čapljina izra-zivši zadovoljstvo organizacijom izložbe u Čapljini, što je izvrsna prilika široj javnosti kroz fotografije predstaviti djelatnosti poduzeća.

Generalni direktor Elektroprivrede HZ HB Nikola Krešić također je pozdravio nazočne istaknuvši kako će osim redovitoga izvršavanja svih obveza koje poduzeće ima prema društvenoj zajednici, uvijek biti na raspolaga-nju, podupirati i graditi kvalitetnije odnose na načelima transparentne i korektne poslovne suradnje, posebice s lo-kalnom zajednicom.

Čast da izložbu proglasi otvorenom imala je Cmiljka Matić uposlenica s najviše radnoga staža iz Čapljine.

Sarajevo, 20. lipnja U galeriji Franjevačkoga samostana Sv. Ante na Bistriku upriličena je od 20. lipnja do 23. lipnja 2013.

Gvardijan samostana fra Ivan Šarčević na početku sve-čanosti pozdravio je okupljene i izrazio zadovoljstvo što se ta specifična i zanimljiva izložba jednoga važnog gos-podarskog subjekta kakva je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, održava u galeriji samostana koji je simbol

franjevačke nazočnosti u Sarajevu. Generalni direktor Nikola Krešić istaknuo je da Uprava

svakodnevno nastoji raditi kako bi poduzeće kontinuirano podizalo razinu svoje društvene odgovornosti i otvoreno-sti prema javnosti.

Smatrali smo kako je i ova izložba jedan od zgodnih na-čina unapređenja odnosa s ukupnom društvenom zajednicom i približavanja Elektroprivrede HZHB svima koji su za to zainteresirani, što se pokazalo ispravnim, zaključio je Krešić.

Članovi Uprave nisu propustili prigodu razgledati i crkvu Sv. Ante koja je s umjetničkoga aspekta jedna od najbogatijih franjevačkih (i ne samo franjevačkih) crkava u Bosni i Hercegovini. Osim Dulčićevih djela, u njoj se nalaze i različita djela Sedera, Kršinića, Michielia, Kesera, Vulasa i Lovrenčića. Svoj sadašnji izgled dobila je prije 100 godina, a izgrađena je na mjestu nekadašnje crkve po-svećene istoimenom svecu 1881. godine.


U rujnu 2012. godine obilje-ženo je 8. godina od službe-noga puštanja u rad HE Peć

Milini u elektroenergetski sustav JP Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar. Kao prva hidroelektrana izgrađena na prostoru bivše Jugoslavije nakon rat-nih djelovanja, u svojih osam godina rada ukupnim prihodom dostigla je uloženo. Oko 500 GWh proizvedene električne energije (70 GWh srednje godišnje proizvodnje) s dva agrega-ta od 15,3 MW ta hidroelektrana opravdala je projektna rješenja stara više od pola stoljeća.

Izgradnja je počela 2001. godine prema projektu Elektroprojekta Zagreb

USPJEŠAN OSMOGODIŠNJI RAD HE PEĆ MLINI

Osim primarnih djelatnosti JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, od svog osnutka pa

do danas, veliku brigu posvećuje i razvoju lokalnih zajednica, posebice onih gdje se nalaze proizvodni pogo-ni poduzeća. Sufinanciranje projekata u mostarskim mjesnim zajednicama Jasenica i Kruševo koje se nalaze na području novoizgrađene HE Mo-starsko blato samo je jedna u nizu aktivnosti Elektroprivrede HZ HB prema lokalnoj zajednici.

Izravnim kontaktima i razgovo-rima s predstavnicima i relevantnim osobama iz kulturnoga, obrazovno-ga, sportskoga i crkvenoga života tih mjesnih zajednica, JP Elektroprivre-da HZ HB d.d. Mostar definirala je konkretne projekte za financiranje i s gradom Mostarom, koji zastupa na-vedene mjesne zajednice, potpisani su sporazumi za njihovu realizaciju.

Naime, prema Sporazumu izme-đu Elektroprivrede HZ HB i grada Mostara definirano je između ostalo-ga da grad Mostar u cijelosti provede postupke rješavanja imovinsko-prav-nih odnosa potrebnih za dovršenje izgradnje odvodnoga kanala u Jase-nici i dovršenje izgradnje akumulacije na platou Mostarsko blato, odnosno za dio koji pripada MZ Kruševo.

S druge strane obveza je Elektro-privrede HZ HB uplatiti sredstva u iznosu od 700.000 KM kako bi financijski sudjelovala u sljedećim aktivnostima grada Mostara u MZ

i trajala je dvije i pol godine. Elektrana je f inancirana kombiniranjem vlastitog kapitala i kredita u omjeru 50/50. Go-dine 2012. otplaćen je kredit za inve-sticiju koja je ukupno iznosila 62 mili-juna maraka, istaknuo je rukovoditelj hidroelektrane Živko Mikulić. U po-vodu svega danas je obilježen uspjeh HE Peć Mlini skromnom svečanošću.

Pozitivan utjecaj na okoliš, više-namjensko korištenje objekta, mo-gućnost korištenja velike obradive površine za poljodjelstvo te pouzdan doprinos sustavu zaštite od poplava i razvoju turizma, odrednice su HE Peć Mlini, koji taj dio Hercegovine, grudski kraj, nedvojbeno zaslužuje.

39

MOSTARSKIM MJESNIM ZAJEDNICAMA JASENICI I KRUŠEVU UPLAĆENO 1.050.000,00 KMJasenica: uraditi novi asfaltni zastor na putu u duljini od oko 4.000 m ha-bajućim slojem asfalta debljine 3 cm; izgraditi most preko rijeke Jasenice (Kožulov most) raspona od 10 do 12 m; izvršiti sanaciju crpnih stanica za navodnjavanje; izgraditi bazen za ku-panje uz donji bazen HE Mostarsko blato; urediti korito rijeke Jasenice od izvora do ušća; staviti u funkciju oštećeni kanal za natapanje vodama Mostarskog blata i drugim projekti-ma usuglašenim između MZ Jasenica i grada Mostara. Budući da je odvod-ni kanal prema rijeci Neretvi dovršen, gradu Mostaru je Elektroprivreda HZ HB u cijelosti uplatila predvi-đena sredstva na ime sudjelovanja u realizaciji navedenih projekta u MZ Jasenica.

Kada je u pitanju MZ Kruševo, također je potpisan Sporazum koji podrazumijeva iste obveze grada Mostara kod rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, i obvezu Elektro-privrede HZ HB da uplati isti iznos od 700.000 KM za sudjelovanje: u sanaciji putova oko akumulacije; u premještanju nogometnoga igrališta iz neposredne blizine akumulacije; u izgradnji tri mosta za prijelaz preko dovodnoga kanala i u drugim projek-tima usuglašenim između MZ Kru-ševo i grada Mostara.

Kako je izgradnja akumulacije na platou Mostarskoga blata u tijeku, Elektroprivreda HZ HB, sukladno naknadno potpisanom aneksu Spo-razuma, uplatila je avansno 350.000 KM gradu Mostaru, budući da je plaćanje ukupnoga iznosa predviđeno nakon završetka svih radova.

Dakle, JP Elektroprivreda HZ HB

d.d. Mostar gradu Mostaru za sudje-lovanje u navedenim aktivnostima odnosno projektima mjesnih zajedni-ca Kruševo i Jasenica uplatila ukupno 1.050.000 KM.

Podsjećamo da je sukladno za-konskoj obvezi plaćanja naknada na ime hidroakumulacija gradu Mostaru samo od novoizgrađene HE Mostar-sko blato (bez HE Mostar) od počet-ka njezina rada (od svibnja 2010. do prosinca 2012. godine) uplaćeno oko 550.000 KM unatoč tomu što je u protekle dvije godine proizvodnja el. energije znatno smanjenja zbog ne-povoljnih hidroloških prilika.

Prema istome zakonu i zaključ-ku Doma naroda Federacije BiH ta su sredstva, u minimalnome izno-su od 50 %, lokalne zajednice duž-ne ulagati u sanaciju oštećene in-frastrukture na područjima gdje se

nalaze hidroakumulacijski objekti, što u konkretnome slučaju znači na po-dručje spomenutih mostarskih mje-snih zajednica.

Iz svega navedenoga razvidno je kako Uprava Elektroprivrede HZ HB ispunjava svoje predviđene fi-nancijske obveze za nabrojane pro-jekte, čija je realizacija u nadležnosti grada Mostara.

S ciljem daljnjega razvijanja dobrih odnosa s lokalnom zajednicom, čla-novi su Uprave Elektroprivrede HZ HB u više navrata i posjećivali mjesne zajednice kako bi se upoznali s dina-mikom realizacije projekata, kao što je to bio slučaj za nedavnoga posjeta MZ Kruševo generalnoga direktora Nikole Krešića, izvršne direktorice za ekonomske poslove Ivane Bunoze i izvršnoga direktora za Proizvodnju el. energije mr. sc. Roberta Križana.


Proteklih godina u organizacijskoj jedinici Distri-bucija električne energije JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar bilježi se trend smanjenja ukupnih

gubitaka električne energije na mreži. Osim tehničkih posebice je vidljivo smanjenje netehničkih gubitaka pro-uzročenih najvećim dijelom zbog neovlaštene potrošnje električne energije. Tomu je svakako pridonijela ugradnja brojila za mjerenje i daljinsko očitanje na svim trafostani-cama poduzeća, ali i druge poduzete mjere.

Tako je najizraženije smanjenje gubitaka na mreži u protekle dvije godine zabilježeno na području organizacij-skoga dijela Distribucije električne energije Pogon Livno, u prosjeku za oko 3%. To se postiglo zahvaljujući mjere-njima ukupne potrošnje u trafostanicama čime su detekti-rana trafo područja s najvećim gubitcima.

Prema riječima rukovoditelja Pogona Livno Belizara

NAJVEĆE SMANJENJE GUBITAKA ELEKTRIČNE ENERGIJE NA PODRUČJU POGONA LIVNO

Križana, u prvome je koraku analizirana nelogična potroš-nja kupaca s obzirom na veličinu kućanstva i načina grija-nja prostorija, pa su takvima ugrađivana kontrolna brojila i otkrivena eventualna neregistrirana potrošnja. Zatim su ciljano izmještena mjerna mjesta gdje je uočena razlika između stvarno utrošene i fakturirane električne energije, što je novina u odnosu na dotadašnji način rada.

Osim toga vršene su redovite kontrole i zamjene mjer-nih mjesta prema planu za smanjenje gubitaka. Sva su „sumnjiva“ trafo područja sustavno kontrolirana po neko-liko mjeseci što je u konačnici i polučilo dobre rezultate.

Na trafo područjima koja su pokrivena daljinskim očita-njem (u Pogonu Livno je oko 3100 mjernih mjesta koja se daljinski očitavaju) i kontrolna mjerenja uvrštena su u sustav tako da je moguće u realnom vremenu pratiti potrošnju kupa-ca, naveo je rukovoditelj Križan.

Uz rad na smanjenu spomenutih netehničkih gubitaka kontinuirano se radi na poboljšanju i unaprjeđenju nisko-naponske i srednjonaponske mreže, kao i na optimizaci-ji snage distribucijskih transformatora u cilju smanjenja tehničkih gubitaka. Trend ulaganja u distribucijsku mrežu osim povećane sigurnosti opskrbe kupaca donosi na taj način i bitne uštede, a s obzirom na planove investicija za očekivati je i daljnji pad gubitaka.

Stručnjaci koji se bave analizom i praćenjem meteoroloških pojava, zimu već daleke 2012.

godine često su definirali s mnogo “rekorda”.

Rekordno niske temperature i vi-sina snijega, a neposredno prije toga rekordno niska razina vode u akumu-lacijskim jezerima, travanj s rekordno lošim kišnim danima…

No, vratimo li se na zimske uvjete rada, teško je ne prisjetiti se svih onih, samo oku ugodnih prizora s terena. Silni kvarovi na niskom naponu: Mo-star, Čapljina, Stolac, Rama, Doljani, Neum (preko 9 stupova DV 110 kV porušeno), Tomislavgrad i Livno.

Najteže je, svakako, bilo u Neumu i uloženi su, bez pretjerivanja, nadljud-ski napori da se, zajedno s uposlenici-ma Elektroprijenosa OP Mostar sa-niraju velika oštećenja i stanovništvu osigura električna energija.

Situacija je gotovo na cijelom te-ritoriju koji pokriva naša Elektro-privreda, službeno i neslužbeno bila izvanredna, a po svemu najgore stanje bilo je na području DP Jug.

Stoga, uz dužno poštovanje svi-ma koji su uložili dodatne napore

ZIMA2011./2012.da električne energije bude za sve,

navodimo imena uposlenika Pogo-na Elektro Mostar, koji su, što bi-smo rekli, “iznijeli” tu situaciju: Jozo Miškić, Jure Vidović, Krešo Goluža, Ante Nikolić, Dalibor Rosić, Mirko Mikić, Zoran Mršić i Mario Topa-lović i uposlenika Poslovnice Elektro Neum, gdje su se posebno istaknuli: Stojan Bogdanović, Vidan Leženić, Marinko Obradović i Ivica Bogdano-vić, Ivica Franić iz Poslovnice Elektro Ravno je također bio na ispomoći, kao i ekipa iz Prijenosa električne energije: Zoran Raič, Darko Prce, Mario Pavlović, Vinko Golemac (svi pod vodstvom Darke Škota). Oni su pomogli na otklanjanju kvara na DV 35 kV CHE Čapljina – TS Hutovo.

Od velike pomoći bila je i ekipa iz Stona (HEP Hrvatska), predvođena Antunom Krajićem.


da je najviše problema izazvalo urušavanje 110 kV DV na području Neuma i Mostara.

Konferencija za medije održana 7. ožujka 2013. godi-

ne bila je povodom negativnih napisa u medijima o po-slovanju Poduzeća. Generalni direktor predstavio je vrlo uspješno poslovanje u prvome tromjesečju 2013. godine, osvrnuvši se na podatke o proizvodnji u 2010. i 2012. godini, te planiranom i ostvarenom planu proizvodnje u 2013. godini. Pozitivan poslovni trend i rast proizvodnje može se zahvaliti dobroj hidrologiji i redovitom održava-nju i visokoj pogonskoj spremnosti proizvodnih objekata. Generalni je direktor istaknuo: Uz navedene razloge, takav samo rezultat ostvarili i racionalnim korištenjem svih naših kapaciteta, smanjenjem troškova poslovanja gdje god smo mo-gli, posebice smanjenjem troškova nabave električne energi-je na tržištu te dobrim upravljanjem i dobrim financijskim efektima trgovanja na tržištu el. energije.

ELEKTROPRIVREDA HZ HB OSIGURALA GORIVO ZA HERCEGOVAČKU GORSKU SLUŽBU SPAŠAVANJAOsim napora koji su se činili kako bi svi potrošači u zimskim okolnostima 2012. imali električnu energiju, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar na-stojala je podupirati i one koji su svojim nesebičnim radom na različite načine pomagali našim brojnim sugrađanima u nevolji.

Tako je osigurana određena količina goriva za potrebe Hercegovačke gorske službe spašavanja, kako bi se podržao plemeniti rad na spašavanju ljudskih života s nepristupačnih terena, po teškim vremenskim prilikama odno-sno u svim situacijama kod kojih treba primijeniti posebno stručno znanje i opremu.

To nije bio prvi put da Elektroprivre-da HZ HB pomaže HGSS-u, ali i brojnim drugim udrugama i organizacijama, koje nemaju osigurane stabilne izvore financiranja za svoje aktivnosti.

U proteklome razdoblju od preuzimanja dužnosti generalni direktor Nikola Krešić s ostalim člano-vima Uprave Društva upriličio je dvije konferen-

cije za medije, kako bi izravno upoznao javnost s poslova-njem poduzeća i aktualnostima iz toga razdoblja.

Prva konferencija za medije održana je 14. veljače 2012. godine u povodu vremenskih nepogoda koje su prouzroči-le ogromne poteškoće u opskrbi električnom energijom na području djelovanja Elektroprivrede HZHB.

Zbog vremenskih nepogoda izazvanih velikim snježnim oborinama te niskim temperaturama EP BiH i Rundap obu-stavile se isporuku el.energije i ozbiljno je bila ugrožena sta-bilnost EES-a BiH i sigurnost opskrbe kupaca koje opskrbljuje JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Samo izuzetnim naporima u ovoj više nego složenoj situaciji te nabavom elek-trične energije na tržištu po vrlo nepovoljnim uvjetima spri-ječen je kolaps, naglasio je tada v.d. generalnoga direktora Nikola Krešić. V.d. izvršnoga direktora za Distribuciju električne energije Miroslav Galić upoznao je sve nazočne

KONFERECIJE ZA MEDIJE


POSLOVANJE U 2013. GODINIMJESEČNA PROIZVODNJA HIDROELEKTRANA JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB d.d. Mostar od 1.1.2013. do 30.6.2013. godine (GWh)

HE Rama CHE Čapljina HE Mostar HE Jajce I HE Jajce II HE Peć MliniHE Mostarsko

blatoUKUPNO

Siječanj 38, 35 151,69 30, 83 27, 35 19,22 9,56 18,76 295,78

Veljača 50,60 187,57 28,86 25,24 18,08 14,85 28,84 354,07

Ožujak 57,07 225,11 39,05 30,72 20,47 19,55 43,64 435,63

Travanj 56,86 115,28 40,34 32,06 19,64 17,30 40,10 321,61

Svibanj 57,95 1,66 35,81 23,94 19,15 9,06 6,20 153,79

Lipanj 56,77 2,88 23,98 17,64 14,52 8,17 5,56 129,55

UKUPNO 317,62 684,22 198,90 156,98 111,10 78,50 143,12 1.690,46

Rekordna polugodišnja proizvodnja električne energije od osnutka poduzeća!

UPLAĆENE NAKNADNE ZA HIDROAKUMULACIJE OPĆINAMA Sukladno izmjenama i dopunama Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenoga ko-rištenjem hidroakumulacijskih objekata, (temeljni tekst Službene novine FBiH br. 44/02 i izmjene i dopune Služ-bene novine FBiH br. 57/09) na ime te naknade u raz-doblju od 1. siječnja 2013. do 30. lipnja 2013. godine, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u općinske proračune uplatila je 16.904.668,71 KM.

Na temelju zaključka Doma naroda Parlamenta Fede-racije Bosne i Hercegovine (DN broj 02-02-874/09 od 30. srpnja 2009. godine) prigodom usvajanja izmjena i

PREGLED UPLAĆENIH NAKNADA (KM)od 1.1.2013. do 30.6.2013.

r.br. Pogon Općina/grad Ukupno (KM)

1. HE Rama Rama 3.176.206,50

2. CHE Čapljina Čapljina 3.006.472,48

3. CHE Čapljina Neum 1.964.402,03

4. CHE Čapljina Ravno 1.871.347,80

5. HE Peć Mlini Grude Grude 785.079,90

6. HE Mostar i HE Mostarsko blato Mostar 2.655.411,62

7. HE Mostarsko blato Široki Brijeg 764.850,38

8. Sliv Vrbas (HE Jajce I i II) Jajce 2.680.898,00

UKUPNO: 16.904.668,71

dopuna navedenoga Zakona, općine su dužne od priku-pljenih sredstava u iznosu od minimalno 50% tih nakna-da investirati u infrastrukturne projekte područja koja su oštećena hidroakumulacijom.

Od početka primjene izmjenama i dopunama Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostva-renoga korištenjem hidroakumulacijskih objekata od 30. srpnja 2009. godine do 30. lipnja 2013. godine, JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar u općinske proračune uplati-la je oko 81 milijun KM.

ISPUNJEN PLAN PROIZVODNJE ZA 2013. GODINUPlan proizvodnje za 2013. godinu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ispunila je 29. travnja 2013. godine u pr-vom redu zahvaljujući povoljnoj hidrologiji u prvome tro-mjesečju kao i jako dobrome stanju proizvodnih objekata.

Naime, do 30. lipnja 2013. godine sedam hidroelektra-na u proizvodnome sustavu poduzeća proizvelo je ukupno 1690 GWh električne energije, što je i više nego Planom poslovanja predviđena godišnja proizvodnja za 2013. godi-nu od 1376 GWh. Tako iznimno dobrom rezultatu, osim navedenih razloga svakako je u velikoj mjeri pridonijela maksimalna angažiranost i stručan rad naših uposlenika, racionalno upravljanje i vođenje energetskoga sustava, te dobra kontrola i smanjenje troškova poslovanja na koje se moglo utjecati.

Ostvarena proizvodnja rezultirala je dobiti od 72.255.337 KM. Uprava će i nadalje poduzimati sve što je u njezinoj mogućnosti kako bi se takav trend poslovanja nastavio i u budućnosti.

I OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM BILJEŽI IZVRSNE REZULTATE POSLOVANJA U 2013. GODINIOd početka tekuće 2013. godine JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ostvaruje zavidne rezultate poslovanja u svim segmentima svoga djelovanja.

To najbolje potvrđuje ostvarena proizvodnja električne energije budući je već krajem mjeseca travnja ispunjen go-dišnji plan za 2013. godinu.

Osim toga, i Opskrba električnom energijom kao jedna od organizacijskih jedinica JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, kontinuirano iz godine u godinu uspješno ostva-ruje svoje poslovne ciljeve, nastojeći pružati svim svojim kupcima što kvalitetniju i pouzdaniju uslugu opskrbe električnom energijom.

Središnja aktivnost Opskrbe poslovi su naplate elek-trične energije što je jedan od ključnih pokazatelja kvali-tete i učinkovitosti cjelokupnog poslovanja JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar.

Kroz primjenu jedinstvenih i obvezujućih postupaka koji su sukladno važećim zakonskim propisima u danim trenutcima bili provedivi, u razdoblju od I. do IV. mjeseca 2013. godine ostvaren je iznimno dobar ukupan stupanj naplate električne energije fakturirane na distribucijskim naponskim razinama, koji uvelike premašuje postotak na-plate predviđen Planom poslovanja Društva.

Uspoređujući isto razdoblje prošle godine, postotak je naplate u 2013. godini znatno veći na cijelom području koje opskrbljuje poduzeće. Takav je uspjeh rezultat jasno postavljene strategije, koja se učinkovito provodi kroz maksimalno zalaganje, koordiniran rad i međusobnu su-radnju svih uposlenika kako na poslovima naplate elek-trične energije, tako i na ostvarivanju ostalih poslovnih ciljeva.

foto


Mostar, a time i ugrožavati i opskrbu svih ostalih naših kupaca koji redovi-to izmiruju svoje obveze.

Razlog je to što je, sukladno odred-bama kupoprodajnoga ugovora za isporuku električne energije Uprava bila primorana upotrijebiti sve ugo-vorene mehanizme u svrhu osigura-nja naplate dugovanja.

Krajem studenoga 2012. godi-ne, a zbog ukupnoga duga do oko 31.951.000 KM JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je putem ak-tiviranja mjenica blokirala račun Aluminija d.d. Mostar. Uslijedila je konferencija za tisak u Aluminiju, a neposredno nakon deblokade računa i konferencija u JP Elektroprivredi HZ HB d.d. Mostar.

Na istoj je član Uprave i izvršni direktor za Distribuciju električne energije Damir Leko napomenuo kako Aluminij smatra jako bitnim za razvoj gospodarstva Hercegovine, te je izrazio razumijevanje za sve po-teškoće s kojima se Aluminij susreće. Osim toga, napomenuo je da Uprava Elektroprivrede HZ HB nema mo-gućnosti zaštiti Aluminij d.d. Mostar, nego joj je primarni zadatak zaštiti svoje poduzeće. Rezultat nastojanja Uprave za prevladavanjem nastale si-tuacije je i usmeni sporazum oko na-plate preostalog duga za utrošeni el. energiju, a prema kojem je i debloki-ran račun Aluminija d.d. Mostar. Iz-vršni direktor za Distribuciju el. ener-gije Damir Leko posebno je istaknuo da će u mogućem novom tarifnom postupku tražiti samo poskupljenje za 110 kV kupce te učiniti sve da se zaštite kućanstva.

POTPISANI KUPOPRODAJNI UGOVORI ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU S KVALIFICIRANIM KUPCIMA Prema Pravilniku o izmjenama i do-punama Pravilniku o stjecanju statu-sa kvalificiranoga kupca koji je donio FERK (23. prosinca 2011. godine), produženo je prijelazno razdoblje u kojem se do 31. svibnja 2012. kupci na 110 kV naponskoj razini imaju pravo opskrbljivati po tarifnim stavo-vima FERK-a.

Budući da je Vlada FBiH donijela Zaključak 22. prosinca 2011. kojim je suglasna da se u cilju osiguranja sigur-ne i kontinuirane opskrbe električ-nom energijom svih kupaca potpišu ugovori o nabavi el. energije sukladno provedenim zakonskim procedurama za nabavu, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je za sve svoje kupce osi-gurala dostatne količine el. energije za 2012. godinu.

Dva velika kupca Aluminij d.d. Mostar i B.S.I. d.o.o. Jajce izrazi-li su, u utvrđenim rokovima, svoje potrebe za električnom energijom u 2012. godini i svoje su zahtjeve upu-tili EPHZHB-u kao opskrbljivaču, što prema propisima Općih uvjeta za isporuku el. energije znači da je po-trebno s kupcima potpisati ugovore.

Tako da je 30. prosinca 2011. godi-ne potpisan kupoprodajni ugovor iz-među Aluminija i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za isporuku elek-trične energije u ukupnom iznosu od 1.098.000 MWh godišnje i 125 MW vršne snage po svakom mjesecu. Isti

POSLOVANJE S ALUMINIJEM D.D. MOSTAR

dan ugovor je potpisao i B.S.I. d.o.o. Jajce u iznosu od 237.168 MWh, vrš-ne snage 27 MW po mjesecu.

Cijene su za isporučenu električnu energiju usklađene prema mjeseci-ma za tekuću godinu, a za prvih pet mjeseci obračunavaju se prema važe-ćim tarifnim stavovima koje je donio FERK za kupce na 110 kV napon-skoj razini.

Za ostale se mjesece cijene obra-čunavaju prema, u trenutku obračuna, važećim tarifama JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za kvalificirane kupce na 110 kV naponskoj razini.

NAPLATA DUGOVANJA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU OD ALUMINIJA MOSTARNepovoljne okolnosti poslovanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u 2012. godini dodatno su otežane neredovitim izmirenjem obveza za preuzetu električnu energiju od stra-ne Aluminija d.d. Mostar.

Aluminij d.d. Mostar ima status kvalificiranoga kupca električne ener-gije (prema Pravilniku FERK-a), što znači da može samostalno kupovati el. energiju na tržištu i tako birati do-bavljača. Koristeći tu mogućnost Alu-minij d.d. Mostar kao i svih prethod-nih godina odabrao je ovo poduzeće za opskrbljivača, a time se obvezao i izvršavati sve predviđene ugovorne obveze (ugovor od 30. prosinca 2011. godine). Neizvršavanje obveza plaća-nja računa za utrošenu el. energiju od strane Aluminija počelo je ozbiljno narušavati stabilnost ukupnog poslo-vanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d.

PROVEDBA PETOGA TARIFNOG POSTUPKAZbog objektivnih okolnosti koje su poslovanje poduzeća dovele u izni-mno nepovoljan položaj dana 30. prosinca 2011. godine JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar pod-nijela je Regulatornoj komisiji za električnu energiju u Federaciji BiH (FERK) Zahtjev za pokretanje 5. ta-rifnog postupka za djelatnost opskrbe električnom energijom prvoga reda i odobrenje troška nabave nedosta-jućih količina električne energije, te je zatraženo odobrenje potrebno-ga godišnjeg prihoda u iznosu od 352.610.928,00 KM.

Poštujući Zaključke Vlade Federa-cije BiH koji su Elektroprivredu HZ HB d.d. Mostar obvezali da izvrši potrebnu nabavu nedostajućih koli-čina električne energije za sve svoje kupce i preporuku Nadzornoga od-bora Društva, FERK-u je predložena izmjena samo za kategoriju kupaca priključenih izravno na prijenosnu mrežu (tzv. veliki kupci), dok je za ostale kategorije kupaca predloženo da tarifni stavovi ostanu isti, odnosno na razini iz 2010. godine.

Naime, zbog uvjeta i cijena elek-trične energije na tržištu električne energije, kao i ekstremno loših hi-droloških prilika kroz cijelu 2011. godinu, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar našla se u teškoj situaciji. Dodatni je razlog i produljenje „u za-dnji čas“ prijelaznoga razdoblja sta-tusa kvalificiranih kupaca s 1. siječnja 2012. godine na 31. svibnja 2012. godine, a omogućeno je FERK-ovim donošenjem Pravilnika o izmjenama

FERK I EP HZHB i dopunama Pravilnika o stjecanju statusa kvalificiranog kupca, po koje-mu je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i nadalje bila obvezana naba-viti velike količine električne energije.

Poteškoće je prouzročilo i progla-šenje stanja elementarne nepogode u Federaciji BiH, početkom veljače 2012. godine, te otkazivanje već ugo-vorene isporuke električne energije od dobavljača, pa je JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar bila pri-morana kupovati i dodatne količine električne energije na tržištu po jako visokim cijenama koje su se kretale i do 135 EUR/MWh.

Budući da posjeduje dozvolu za rad – licenciju za obavljanje elektro-privredne djelatnosti opskrba električ-nom energijom prvog reda JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar ima obvezu vršenja javne usluge opisane u stavcima 4.2.1. i 4.1.1. u kojima sto-ji: Imatelj dozvole je obvezan obavljati opskrbu električnom energijom prvog reda za nekvalif icirane (tarifne) kupce kao javnu uslugu na svom geografskom području, kako je propisano važećim zakonima, podzakonskim aktima, pro-pisima i pravilima FERK-a i sukladno direktivama EU i međunarodnim ugo-vorima koje je prihvatila BiH.

Zato je i učinjeno sve kako bi svi naši kupci bili kontinuirano opskr-bljeni električnom energijom tijekom cijele godine, a posebice za vrijeme stanja elementarne nepogode, izuzev nekoliko dana reducirane isporuke energije velikim kupcima.

FERK je na temelju svojih ovla-sti utvrđenih Zakonom o električnoj energiji, suprotno prijedlogu naše-ga poduzeća, na 4. redovitoj sjedni-ci održanoj 24. veljače 2012. godine osim Odluke o tarifnim stavovima za korisnike distributivnog sustava Javnog poduzeća „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne“ dioničko druš-tvo Mostar, donio i Odluku o tarifnim

stavovima za prodaju električne energi-je nekvalif iciranim (tarifnim) kupcima Javnog poduzeća „Elektroprivreda Hr-vatske zajednice Herceg Bosne“ dioničko društvo Mostar, te Rješenje o odobre-nju potrebnoga godišnjeg prihoda od nekvalificiranih (tarifnih) kupaca uključujući i trošak nabave električne energije za potrebe nekvalificiranih (tarifnih) kupaca.

Tako su tarifni stavovi za nekva-lificirane (tarifne) kupce po katego-rijama i grupama potrošnje određe-ni na osnovu ukupnoga potrebnog godišnjeg prihoda u iznosu od 337.262.146,00 KM, što je manje od traženoga za 15.348.782,00 KM.

Struktura odobrenih priho-da: za djelatnost proizvodnje 80.512.628,00 KM, za trošak na-bave energije 160.270.896,00 KM, potreban prihod distribucije u izno-su od 54.162.000,00 KM, dok je potreban prihod opskrbe električ-nom energijom prvog reda u izno-su od 14.763.893,00 KM. Za troš-kove prijenosa odobren je iznos od 23.139.287,00 KM, a za troškove rada NOSBIH-a 1.112.128,00 KM uključujući i troškove usluga sekun-darne i tercijarne regulacije u iznosu od 5.563.194,00 KM i umanjeno za 2.261.880,00 KM. To se odnosi na iznos prijenosnih gubitaka kvalifici-ranih kupaca kojima je JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar balan-sno odgovorna strana, što odgovara troškovima koje te kategorije i sku-pine potrošnje stvaraju svojim na-činom i vremenom korištenja elek-trične energije, uvažavajući načelo postupnosti promjena.

Odlukom o tarifnim stavovima za prodaju električne energije nekva-lificiranim (tarifnim) kupcima, na području opskrbe JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, povećanje cijene električne energije iznosi u prosjeku 9,72%.


Tarifni stavovi za prodaju električne energije za nekvalificirane (tarifne) kupce JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar s primjenom od 1. ožujka 2012. godine.

Tarifni stavovi za korisnike distribucijskoga sustava JP Elektroprivreda HZ HB d.d.Mostar s primjenom od 1. ožujka 2012. godine.

Na području Poslovnicā Novi Travnik i Nova Bila 2. rujna 2011. nepoznati počinitelji

zapalili su dva teretna vozila koja su se nalazila u krugu navedenih poslovni-ca, a uništeno je i 20-ak mjernih mje-sta, odnosno ormara s brojilima. Pri-činjena šteta iznosi oko 300.000 KM.

Zanimljivo je da se to vandalsko uništavanje imovine JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar događalo u vrijeme akcije smanjenja gubitaka i sprječavanja krađa električne energije na prostorima djelovanja poduzeća, odnosno izmiještanja mjernih mjesta – brojila. Do smanjenja ilegalne po-trošnje električne energije, zbog koje je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star godinama imala ogromne gubit-ke, došlo se uvođenjem novoga sustava očitanja brojila, ali i obveze kupaca da omoguće slobodan pristup brojilu el. energije.

Najčešći su slučajevi zloporabe po-trošnje električne energije u Središ-njoj Bosni i u općini Čitluk, gdje je veliki broj objekata ilegalno spojen na el. mrežu. Maštovitosti neodgovornih i krajnje nemoralnih pojedinaca/lo-pova el. energije nema granica - raz-dvajaju kabele prije brojila, koriste snažne magnete ili elektromagnete koji imaju za cilj usporiti ili jedno-stavno blokirati mjerenje brojila.

Ugradnjom sustava daljinskoga očitovanja i ostale suvremene opreme na transformatorima, te su manipu-lacije potpuno smanjenje, pa ogorče-nost pojedinaca ide dotle da se uni-štava imovina JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Nekoliko dana nakon paljena

UNIŠTAVANJE IMOVINE PODUZEĆA U NOVOME TRAVNIKU I NOVOJ BILOJ

kamiona u Novom Travniku, 2. listo-pada 2011. meta vandalizma bila su dva vozila i poslovna zgrada u No-voj Biloj i 20-ak ormarića s mjernim instrumentima.

Iz MUP-a i Tužilaštva SBK-a po-tvrđena je ogromna materijalna šteta, a do danas se traga za počiniteljima tih barbarskih djela koji se ponavljaju skoro svaki mjesec.

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar pozvala je nadležne orga-ne unutarnjih poslova i institucije vlasti da žurno reagiraju i poduzmu sve nužne mjere i aktivnosti u zaštiti imovine poduzeća, jer se izravna šteta nanesena i krađom bakarnih dijelova transformatorskih stanica i ostalo-ga materijala procjenjuje na više od 330.000 KM u 2011. godini.


Reforme u elektroenergetsko-me sektoru usmjerene su na postizanje ekonomskih cijena

električne energije za sve kategorije kupaca, odnosno na to da svaka ka-tegorija kupca treba plaćati troškove koje prouzrokuje u elektroenerget-skom sustavu. Činjenica je da su još uvijek cijene za kategoriju kućanstva ispod ekonomskog troška i da soci-jalno ugroženi kupci imaju teškoća pri redovnom izmirivanju obaveze za električnu energiju.

Budući da je jedna od odgovorno-sti Vlade u okvirima socijalne politike briga o kućanstvima sa malim prihodi-ma Vlada F BiH je donijela Odluku o provedbi mjera za ublažavanje porasta cijena električne energije građanima i kućanstvima i stimulaciji energetske učinkovitosti. Kako je vidljivo iz na-ziva odluke pored ublažavanja cijena cilj Odluke je i stimulacija energetske učinkovitosti, odnosno stimuliranje ra-cionalne potrošnje električne energije.

Na 14. sjednici održanoj 19. srpnja 2011. godine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Odluku o provedbi mjera za smanjenje troškova električne energije kućanstvima i sti-mulaciji energetske učinkovitosti. Od-luka se Vlade FBiH trebala primjenji-vati u razdoblju od 1. kolovoza 2011. do 31. prosinca 2012. U listopadu 2012. godine na zahtjev Saveza udru-ženja umirovljenika Federacije BiH, a na osnovi prijedloga koji je napravilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Vlada FBiH je, produžila va-ženje Odluke i u 2013. godini.

Također, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je u siječnju 2012. go-dine proširila broj potencijalnih ko-risnika subvencije i na umirovljenike korisnike zajamčene mirovine.

Nakon donošenja Odluke Vlade FBiH u srpnju, 24. kolovoza 2011. go-dine Uprava Elektroprivrede HZ HB donijela je Odluku o njezinoj primjeni.

Odluka se odnosi na kupce električ-ne energije (nositelje računa) iz kate-gorije kućanstvo, a osnovni preduvjeti

PRIMJENA ODLUKE O SUBVENCIJAMA ZA KUPCE ELEKTRIČNE ENERGIJE EP HZ HB

za ostvarivanje prava na subvenciju su: C da kupac ostvaruje pravo na najniži iznos mirovine i zajamčene mirovi-ne počevši od siječnja 2012. godine, a koje je u tekućem mjesecu isplatio Federalni Zavod za MIO/PIO ili da ostvaruje pravo na stalnu novča-nu pomoć s izdanim rješenjem od nadležnog centra za socijalni rad i

C da kupac ima potrošnju električne energije u tekućem obračunskom razdoblju (mjesec) manju od 348 kWh. Kupac pravo na subvenciju stječe

na temelju popisa korisnika najniže mirovine/stalne novčane pomoći koji Zavod za MIO/PIO i Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH do-stavlja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Dostavljaju se za svaki mjesec posebno, a najkasnije desetog dana u tekućem mjesecu, a za subvencije koje će se iskazivati na računima za sljedeći mjesec. Moramo naglasiti da smo za-dovoljni dosadašnjom suradnjom na realizaciji tih aktivnosti sa Zavodom MIO/PIO i Federalnim ministar-stvom rada i socijalne politike.

Kupci električne energije mogu provjeriti nalaze li se na popisima koje je dostavio Federalni Zavod za MIO/PIO i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u poslovni-cama Opskrbe električnom energi-jom (pozivom na broj telefona koji je naznačen na računu za utrošenu električnu energiju ili na blagajnama/šalterima), kao i pozivom na bespla-tan broj telefona 080 080 001 u In-formativnome centru za kupce.

Odlukom Uprave Društva utvr-đen je i način obračuna subvencije ovisno o potrošnji električne energije s minimalnim iznosom od 1,5 KM i maksimalnim iznosom od 7 KM. Ona se posebno naznačava na računu za utrošenu električnu energiju. Iznos subvencije ovisi o mjesečnoj potroš-nji, a obračunava se na sljedeći način:1. za iznos utrošene električne energi-

je od 0 do 50 kWh – 1,50 KM2. za iznos utrošene električne energije

od 51 do 100 kWh – 2,50 KM3. za iznos utrošene električne energi-

je od 101 do 150 kWh – 3,50 KM4. za iznos utrošene električne energi-




je od 301 do 347 kWh – 7,00 KMUtvrđeno je također da kupci, koji

imaju više mjernih mjesta, subvenciju mogu ostvarivati samo na jednome mjernom mjestu.

Od ukupnoga broja kupaca iz ka-tegorije kućanstvo oko 14% kupaca su potencijalni korisnici subvencije, a pravo na subvenciju ostvari od 6% do 8% kupaca ovisno o obračunskome mjesecu.

Broj kupaca potencijalnih kori-snika subvencije oscilira iz mjeseca u mjesec u ovisnosti o podacima koje nam dostavljaju Zavod za MIO/PIO i Ministarstvo rada i socijalne politi-ke FBiH, a obračunavanje subvenci-ja potencijalnom korisniku određuje ekonomičnost u potrošnji električne energije. Prosječno umanjenje raču-na po kupcu koji ostvaruje to pravo u razdoblju od kolovoza 2011. do lipnja 2013. godine iznosi 4,40 KM.

Najveći je broj, čak 93% kupaca – korisnika subvencije, kupaca koji to pravo imaju po osnovi najniže i za-jamčene mirovine.

Pravo na subvenciju u lipnju 2013. godine ostvario je 14.281 kupac, te je time umanjen fakturirani iznos tim kupcima za 67.183,50 KM.

U razdoblju od kolovoza 2011. go-dine do lipnja 2013. navedeni su kupci subvencionirani u iznosu od 1.257.927 KM, a to se potraživanje posebno iska-zuje u poslovnim knjigama Društva kao potraživanja od Vlade FBiH.

Tihana Farac, dipl.oec.rukovoditeljica obračuna uUredu izvršnoga direktora za Opskrbu el. energijom

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u posljednjih nekoliko godina pristupila je izradi studija

iz područja elektroenergetike, koje su osnova dugoročnih planiranja i ula-ganja u mrežu i postrojenja.

ELEKTROENERGETSKE STUDIJE RAZVOJA OPĆINAProtekle se dvije godine intenzivno radi na izradama elektroenergetskih studija razvoja općinskih područja, koje osim za poduzeće predstavljaju i vrlo važne razvojne općinske projekte.

Studije analiziraju postojeće stanje mreže i postrojenja, daju prijedlog za kratkoročno i dugoročno planiranje razvoja mreže s ciljem poboljšanja postojećega stanja naponskih prili-ka i kvalitete opskrbe električnom energijom.

Samom izradom studija općine imaju puno jasniju predodžbu o mo-gućim smjerovima svoga budućeg razvoja. Kroz neposrednu suradnju i sudjelovanje općinskih predstavnika tijekom njihove izrade, vodilo se ra-čuna o planovima lokalnih zajednica, posebice planovima razvoja gospo-darskih zona.

Bilo kakav gospodarski napredak nije moguć bez planske i sustavne izgradnje infrastrukture u kojoj važ-no mjesto ima i elektroenergetska infrastruktura.

Te su studije zapravo strateški energetski dokumenti i dobra podlo-ga za izradu novih ili izmjenu posto-jećih prostornih planova u općinama, a imaju i svoju praktičnu primjenu kod priključivanja na elektroenerget-ski sustav potrošača i sve većega broja proizvodnih objekata iz obnovljivih izvora energije.

Dosada su završene elektroener-getske studije za grad Mostar i op-ćine: Tomislavgrad, Posušje, Grude, Široki Brijeg, Ljubuški, Čitluk i Ča-pljinu, Livno, Prozor-Ramu, Stolac, Neum i Ravno.

U sljedećem se razdoblju planira i izrada studija razvoja za ostala općin-ska područja čime bi se završila izrada dokumenata elektroenergetskoga ra-zvoja za sve općine na području dje-lovanja Elektroprivrede HZ HB.

STUDIJA PRIJELAZA DISTRIBUCIJSKE MREŽE S 10 NA 20 KV POGONSKI NAPONJP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star osim elektroenergetskih studija razvoja za pojedinačna općinska po-dručja radi i sveobuhvatnu studiju za Distribuciju u cjelini: Prijelaz distri-bucijske mreže u EP HZ HB s 10 na 20 kV pogonski napon i perspektiva prelaska distribucijske mreže na 20 kV pogonski napon.

Rezultat će te studije biti analiza procesa prijelaza distribucijske mreže koja radi s 10 kV pogonskim napo-nom na pogonski napon 20 kV, te utvrđivanje perspektive i strategije prijelaza na 20 kV naponsku razinu, s redoslijedom i dinamikom prelaska po poslovnicama Distribucije elek-trične energije.

STUDIJA UTJECAJA DISTRIBUIRANE PROIZVODNJE (ELEKTRANA) NA DISTRIBUCIJSKU MREŽUOsim navedenoga u tijeku je i izra-da studije: Utjecaj distribuirane

proizvodnje (elektrana) na distribucij-sku mrežu.

Pod pojmom „distribuirana pro-izvodnja“ podrazumijevaju se svi proizvodni objekti (elektrane) koji se u pravilu grade na lokalitetima po-trošnje električne energije, odnosno u distribucijskoj razdjelnoj mreži ili u njezinom bliskom okruženju.

Budući da distribucijska mreža inicijalno nije izgrađena za prihvat proizvodnih objekata, logično je oče-kivati tehničke probleme koji se u dosadašnjoj praksi nisu javljali kod priključenja potrošača na istu.

S obzirom na to da je sve veći in-teres potencijalnih investitora za iz-gradnju proizvodnih objekata manje snage koja se u pravilu priključuju na distribucijsku mrežu, nametnula se potreba za izradom jedne takve studije, koja treba dati analizu pozi-tivnih i negativnih utjecaja distribu-iranih izvora (elektrana) na mrežu, zatim definirati tehničke i pogon-ske uvjete za priključenje elektrana. Očekujemo da će taj dokument biti potencijalna osnova za djelomičnu izmjenu postojećih akata koji trenu-tačno uređuju tehničke i pogonske uvjete za priključenje elektrana na mrežu. Konačno, izradom navedenih elektroenergetskih studija JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar do-bit će dokumentaciju koja će svojim sadržajem definirati strateške smjer-nice i koncepte razvoja distribucijske mreže u cjelini.

Milenko Bekavac, dipl.ing.el.rukovoditelj za razvoj

elektroenergetskih mreža (organizacijska jedinica Razvoj)

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

ELEKTROENERGETSKE STUDIJE


Nakon što je DERK sredinom 2006. godine usvojio prvi Mrežni kodeks, uspostav-

ljena su pravila prema kojima su se svi sudionici u elektroenergetskom sustavu dužni ponašati u uvjetima dereguliranoga okruženja. Krajnji su ciljevi bili osigurati pouzdano funk-cioniranje elektroenergetskog sus-tava Bosne i Hercegovine u skladu s definiranim standardima kvalitete te osiguranje priključka na elektroener-getski sustav potencijalnih korisnika na objektivan, nediskriminirajući i ujednačen način.

Naime, daljnjim razvojem tržišta, novih procedura u vođenju sustava te rastućim brojem zahtjeva za izgrad-nju objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, javila se potreba za nadopunom, revizijom i prilagod-bom postojećega Mrežnoga kodeksa kako bi se spomenute stvari definirale ili jasnije precizirale.

Radna skupina i Tehničko povjerenstvo Za realizaciju je navedene zadaće formirana Radna skupina za pri-premu prijedloga izmjena i dopuna Mrežnoga kodeksa od predstavnika Elektroprijenosa BiH i NOS-a BiH. Potom je revidirani prijedlog dostav-ljen Tehničkom povjerenstvu sastav-ljenom od licenciranih sudionika na tržištu (elektroprivrede u BiH, kvali-ficirani kupci, proizvođači, trgovci…) na raspravu i mišljenje. Usuglašeni je prijedlog dokumenta poslan DERK-u koji ga je usvojio u svibnju 2011. godine. Bitne su izmjene i dopune u poglavljima Indikativnoga plana proizvodnje i Dugoročnoga razvoja prijenosne mreže, a dodano je i novo poglavlje o tehničkim zahtjevima za priključak vjetroelektrana.

Izmjene i dopuneIzmjene su dokumenta dijelom pri-lagođene trenutačnoj praksi, te su uvedena poboljšanja gdje je to bilo moguće. Uz poboljšanja i pojašnjenja teksta (prilagodba definicija i kratica u uvodnom dijelu dokumentu, korek-cija naziva relevantnih zakona i nazi-va subjekata odgovornih za provedbu

REVIZIJA MREŽNOGA KODEKSAMrežnog kodeksa), navedene su u nastavku važnije izmjene i dopune Mrežnog kodeksa.

C U indikativni se plan razvoja pro-izvodnje bilančno uključuju samo projekti koji imaju Ugovor o kon-cesiji i Elaborat tehničkog rješenja priključka na mrežu. Skraćeni su rokovi za dostavu podataka zain-teresiranih strana i samu njegovu izradu. U kodeksu planiranja i razvoja pri-

jenosne mreže ažurirani su kriteriji za izradu dugoročnoga plana, korigira-na procedura planiranja i sadržaja u smislu skraćenja roka njegove izrade i uvođenja dodatnih kriterija o načinu priključka novoga objekta, te pobolj-šana razmjena podataka između rele-vantnih subjekata pri njegovoj izradi.

C U Poglavlju Priključenje korisnika na prijenosnu mrežu izostavljen je dio Zahtjev za priključenje budući da je DERK, krajem 2008. godine, donio Pravilnik o priključku (izmje-ne i dopune dokumenta odobrene 2010 odnosno 2012 godine), u ko-jem je jasnije definirana procedura priključenja korisnika na prijeno-snu mrežu. Izostavljena je također stavka Ugovor o korištenju prije-nosnoga sustava budući da se kroz Ugovor o priključku mogu definirati svi relevantni odnosi između Elek-troprijenosa i budućega korisnika mreže. S obzirom na sve veći broj zahtjeva

za izgradnjom proizvodnih objekata koji koriste obnovljive izvore energije, pogotovo vjetar, dodano je i novo po-glavlje o vjetroelektranama, kako bi se definirao minimum tehničkih uvjeta za njihovo priključenje na mrežu.

C U poglavlju Kodeks operativnoga planiranja produžen je rok za do-stavu godišnjeg plana isključenja

korisnika sustava u funkciji detalj-nijeg planiranja radova u sustavu i poštivanja planiranih termina u godini izvršenja. Ažurirana je stav-ka Balansna odgovornost licencira-nih strana u smislu ispunjavanja ugovornih obveza, te stavka Aktiv-nosti dan unaprijed u pogledu do-stavljanja, provjere i odobravanja dnevnih rasporeda.

C U poglavlju Kodeks mjerenja izo-stavljena su pomoćna mjerenja na točkama razgraničenja, detaljnije su definirane mjerne točke izme-đu Elektroprijenosa i korisnika kao i obveze pojedinoga subjekta, detaljnije uređen registar mjerenja i baza podataka obračunskih mje-renja na mjestima razgraničenja.

Nove revizijeDonošenje Mrežnoga kodeksa BiH bio je prvi korak ka uređenju od-nosa između subjekata u dereguli-ranom okruženju. Opisana revizija dokumenta, drugi je korak prilago-đen uvjetima daljnjeg razvoja tržišta i liberalizacije energetskog sektora. Naravno, u procesu revizije Mrežnog kodeksa bilo je i primjedaba koje su razmatrane, ali nisu usvojene ili su definirane kao izdvojena mišljenja, a vezana su za organizaciju i način upravljanja EES-om.

Međutim, daljnjim razvojem trži-šta i izmjenom uvjeta ili odnosa iz-među subjekata u energetskom sekto-ru kao i sve većim porastom zahtjeva za izgradnju elektrana na obnovljive izvore, mogu se skoro očekivati nove i sve češće revizije dokumenta.

mr.sc. Dalibor Jarak, dipl. ing. el.rukovoditelj Sektora za upravljanjeElektroprijenos BiH – OP Mostar

UVODOprema distribucijskih elektroenergetskih mreža izlože-na je brojnim naprezanjima. Jedna od glavnih opasnosti su prenaponi. Visoki troškovi onemogućuju da električni strojevi i oprema budu projektirani za podnošenje po volji visokih napona. Priroda spomenutih opasnosti općenito znači da se one ne mogu eliminirati, već samo umanjiti. Iz tih razloga obično se slijedi pristup ugradnje zaštitnih uređaja u mreže. To se pokazalo troškovno djelotvornom i pouzdanom metodom radi postizanja ekonomičnog i pouzdanog pogona mreža. To vrijedi za visokonaponske, srednjenaponske i niskonaponske mreže.

U prijenosu i distribuciji električne energije kroz elek-troenergetski srednjenaponski distribucijski sustav, ne-odgovarajuća prenaponska zaštita i koordinacija izolacije mogu za posljedicu imati smanjenje kvalitete isporučene električne energije, u svim aspektima koje kvaliteta elek-trične energije podrazumijeva, nepouzdanost elektroener-getskih nadzemnih mreža i jako velike materijalne štete, kao i indirektne štete, uslijed atmosferskih prenapona.

Problemi, kao posljedice djelovanja atmosferskih pre-napona, ne mogu biti u potpunosti riješeni, pogotovo ako se radi o područjima s izuzetno velikim vrijednostima spe-cifičnih otpora, koji u nekim područjima mogu dostizati vrijednosti preko 1000 Ωm, pa i nekoliko tisuća Ωm. Pored toga, potrebno je naglasiti da neka područja pripadaju izo-kerauničkim zonama s 30 do 45 grmljavinskih dana go-dišnje, što se smatra izuzetno velikom izloženošću utjecaju atmosferskih prenapona.

PRENAPONI OPĆENITOElektrična oprema distribucijskih elektroenergetskih po-strojenja je tijekom pogona, izložena dielektričnim na-prezanjima različitih oblika, trajanja i učestalosti, koja se prema uzroku nastajanja mogu podijeliti u dvije osnovne kategorije:

C napon pogonske frekvencije u redovnom pogonu: radni ili pogonski napon;

C prenaponi.Radni ili pogonski napon je efektivna vrijednost linij-

skog napona pogonske frekvencije (50 Hz) u redovnom

NOVI PRISTUP U PRENAPONSKOJ ZAŠTITI ELEKTROENERGETSKIH SREDNJENAPONSKIH MREŽA

pogonu, a koji ne prelazi određenu vrijednost definiranu kao najviši napon opreme, Um. Najviši napon opreme, Um, je najveća efektivna vrijednost linijskog napona za koji je oprema dimenzionirana obzirom na njenu izolaciju i na neke druge karakteristike koje se odnose na taj napon, a čiji je iznos utvrđen važećim standardima.

Prenapon je svaki vremenski ovisan napon između jed-ne faze i zemlje ili između faza, čija tjemena vrijednost premašuje odgovarajuće tjemene vrijednosti utvrđene na osnovu najvišeg napona opreme.

Pogonski naponi i prenaponi se sa gledišta naprezanja izolacije razlikuju utoliko što je u prvom slučaju napreza-nje trajno, dok prenaponi imaju ograničeno trajanje, na-stupaju kao događaji i mogu se brojati.

Prenaponi se mogu definirati kao naponska prijelazna pojava, tijekom koje njihova tjemena vrijednost poprima iznose veće od pogonskog napona mreže.

Djelovanje prenapona na izolaciju je različito, ovisno o tijeku prijelazne pojave, odnosno, obliku prenaponskog vala.

Tri glavne kategorije prenapona su: C privremeni (dugotrajni) prenaponi; C sklopni prenaponi; C atmosferski prenaponi.

Prema porijeklu, dakle mjestu i uzroku nastanka, pre-naponi se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe:

C vanjski prenaponi; C unutarnji prenaponi.

Vanjski ili atmosferski prenaponi su oni, kojima je uzrok, a time i izvor energije izvan elektroenergetske mre-že u kojoj se javljaju, te njihova veličina ne ovisi o pogon-skom naponu mreže.

Unutarnji prenaponi su oni, kojima je uzrok i izvor energije sama mreža u kojoj se javljaju, iz čega slijedi da njihova veličina ovisi o pogonskom naponu mreže i naj-češće se mogu izraziti njegovim višekratnikom. Javljaju se uslijed prijelaznih pojava čiji je uzrok u samoj mreži, a vri-jednost im je ovisna o elektrostatičkoj i elektromagnetskoj energiji koja se nalazi u sustavu. Privremeni (dugotrajni) i sklopni prenaponi su po mjestu i uzroku nastajanja unu-tarnji prenaponi.


Prema duljini trajanja prijelaznih pojava, unutarnji pre-naponi mogu biti:

C tranzijentni; C dinamički; C stacionarni.

Vanjski prenaponi se dijele u dvije grupe: C atmosferski prenaponi; C vanjski prenaponi koje uzrokuje druga mreža višeg napona od promatrane.

Osnovne vrste naponskih naprezanja izolacije opisane su s dva temeljna parametra:

C veličina napona, U (p.u.); C trajanje prijelazne pojave, t (s).

Glavne karakteristike prenapona su: C amplituda; C oblik ili strmina čela vala.

Strmina čela vala je brzina njegove promjene izraže-na u kV/μs. Vrijeme trajanja, kao karakteristika prenapona je važno zbog termičkog djelovanja na izolaciju. Podaci o vjerojatnosti pojave prenapona omogućuju ekonomičniji pristup dimenzioniranju izolacije.

Pri tom treba uzeti u obzir da na ponašanje unutarnje izolacije može utjecati njezino starenje, a na vanjsku izola-ciju bitno utječe stupanj atmosferskog zagađenja.

Amplituda prenapona se najčešće izražava koeficijen-tom prenapona K, koji je definiran odnosom amplitude prenapona, U, i amplitude faznog napona koji odgovara najvišem naponu opreme prema sljedećem izrazu:

23m

UK

U=

⋅ (1)

gdje su:U – tjemena vrijednost prenapona;Um – najviši napon opreme.

KARAKTERISTIKE MO ODVODNIKA PRENAPONA – OSNOVNE U-I I U(T) KARAKTERISTIKEJedno od osnovnih svojstava MO odvodnika je to da oni ne sadrže iskrišta već jedino slog MO otporničkih blokova vrlo nelinearnih karakteristika.

Usporedbe radi, koeficijent nelinearnosti SiC otpornič-kih blokova je približno 6, a za MO ta vrijednost prelazi 20, s tim da u području struja od desetak kA doseže vri-jednost 50. Upravo je taj vrlo visok stupanj nelinearnosti MO blokova omogućio izvedbu odvodnika prenapona bez serijskih iskrišta, jer u redovnom pogonu kroz MO od-vodnik teče vrlo mala struja (manja od 1 mA, kapacitivnog karaktera), koja ne napreže odvodnik prenapona i pred-stavlja zanemariv gubitak energije. Iz gore navedenog sli-jedi, da se kod MO odvodnika ustvari ne može govoriti o proradnom naponu, već je zaštitna razina MO odvodnika određena preostalim naponom, koji je u funkciji amplitu-de i oblika vala odvodne struje.

S porastom odvodne struje odvodnik postaje sve vodlji-viji, pa je daljnji porast napona na priključcima odvodnika sve manji [1].

PRENAPONSKA ZAŠTITA SREDNJENAPONSKIH NADZEMNIH VODOVA DUGIM PRESKOČNIM ODVODNICIMA PRENAPONA S ANTENSKIM MODULIMAUvodna razmatranjaDugi preskočni odvodnik prenapona (LFA – Long-Flas-hover arrester) s novim antena-modulom, preporuča se za zaštitu od atmosferskih pražnjenja 35 kV nadzemnih vodova [2]. Model, označen kao LFA-AM, kombinacija je prednosti ranijih izvedbi LFA-Antena i LFA-Modular, te probija dok se kanal atmosferskog pražnjenja približa-va vodu. Pražnjenje se razvija u nekoliko relativno malih modula, tako da preskok modula čuva izolaciju kabela na odvodniku neoštećenu uslijed pojave prenapona. Učin-kovitost izvedbe novog odvodnika, dokazana je njegovim testiranjem na širokoj skali 35 kV naponskog simulatora, uključujući 4 MV pražnjenje 14 m dugog predvodnika iz 6 MV impulsnog generatora.

Princip ALFA (Antenna-module Long Flashover Arre-ster) sustava je u tome da antena, bilo da je spojena na odvodnik ili da je sastavna komponenta odvodnika, okida probijanje odvodnika dok se kanal atmosferskog pražnje-nja približava vodu, dakle prije nego atmosfersko pražnje-nje udari u vod. Tako je osigurana dobra koordinacija iz-među odvodnika prenapona i štićene izolacije.

Modul dugog preskočnog odvodnika prenapona se sastoji od nekoliko modula za pražnjenje [2]. Prenapon uzrokuje ‘’puzajuće’’ širenje pražnjenja preko svih modula istodobno. Nakon što su moduli izvršili proboj, biva for-mirana duga preskočna staza oko vanjštine dugog pre-skočnog odvodnika prenapona, sprječavajući razvoj pre-napona atmosferskog pražnjenja u izmjenični električni luk. Modularni oblik osigurava ovom modelu odvodnika dobru vremensko-naponsku krivulju i uštedu izolacije na kabelu odvodnika.

Dizajn i princip djelovanja dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulomSlika 1. prikazuje princip djelovanja i dizajn dugog pre-skočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom. Prikazana su dva serijski spojena modularna odvodnika. Svaki modul odvodnika uključuje dva prehvatna kabela – kao dijelove s kružnom poluvodljivom jezgrom. Preskočna duljina svakog modula je 0,84 m, a ukupna preskočna du-ljina odvodnika prenapona iznosi 6 0,84 5L x m= ≈ .

Početni središnji dijelovi kabela dugog preskočnog od-vodnika prenapona s antenskim modulom su izolirani i od stupa i vodiča i vrše funkciju antene. Potencijal antene je induciran elektrostatičkim djelovanjem kanala atmosfer-skog pražnjenja, dok krajnje sekcije kabela na odvodniku imaju potencijal nula, tj. 0pU = (stup) i 0cU ≈ (vodič).

Jezgre središnjih sekcija kabela na odvodniku su spojene na terminalne elektrode koje osiguravaju kabel od vanj-skih krakova odvodnika. Tako se potencijalna razlika ra-zvija između terminala i kabelske jezgre, što daje porast do puzajućeg površinskog pražnjenja (slika 1.) [3].

U trenutku udara groma u stup ili vodič nadzemnog voda, odvodnik je preskočen u cijelosti (slika 1.). Vodič nadzemnog voda je potpuno spojen na stup preko prilično dugog preskočnog kanala (L = 5 m za 35 kV vod) uzduž odvodnika prenapona. Kao rezultat, atmosferski prenapon ne raste toliko da bi se omogućilo nastajanje električnog luka.

Odvodnik prenapona je spojen paralelno s linijskim izolatorom štiteći ga od prenapona i preskoka, osigurava-jući tako besprekidan pogon voda bez variranja.

Slika 1. Princip djelovanja LFA-AM (Long Flashover Arrester with Antenna-module) – dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim

modulom1 – grmljavinski oblak;2 – kanal predvodnika atmosferskog pražnjenja;3 – prostor naboja predvodnika pražnjenja;4 – stup;5 – “puzajuće” (površinsko) pražnjenje;6 – terminalna elektroda;7 – poluvodljiva kabelska jezgra, antena;8 – izolacija kabela;9 – linijski izolator (izolator na vodu);10 – linijski vodič (vodič nadzemnog voda).

Širokopojasni laboratorijski testovi uz pomoć 6 MV impulsnog generatoraSustav zaštite uslijed atmosferskog pražnjenja u razvoju je dao širokopojasno izvođenje ispitivanja u vanjskim uvje-tima obuhvaćeno 6 MV impulsnim generatorom (slike 7. i 8.). Pražnjenje je simulirano predvodnikom pražnjenja u dugoj zračnoj praznini između štapa i modela zračnog voda u prirodnoj veličini u pozitivnom polaritetu okidnog impulsa.

Pripreme ispitivanja simulacije udarnog pražnjenja u stup i vodič su prikazane na slikama 7.a i 8.a, za svaki zasebno. Vodič voda je simuliran aluminijskim kabelom promjera 9 mm. U ispitivanju udarnog pražnjenja u stup (slika 2.) vodič je žicom spojen na tornjić ispitnog uređaja

koji je spojen na uzemljenje čiji otpor uzemljenja iznosi 1 0.gR = Ω ≈

Za simuliranje udarnog pražnjenja u vodič, koji je po-vezan s visokim naponom vodiča obzirom na veliku po-tencijalnu razliku prema zemlji, vodič voda je uzemljen preko dva metalna štapa međusobno razdvojenih 70 cm i zabodenih u dubinu od 70 cm u pješčanu sol. Procjenjuje se da bi u ovom slučaju otpor uzemljenja mogao biti ne-koliko kilo-ohma.

10-metarski vodljivi stup u prirodnoj veličini je bio obješen o najlonsko uže ovješeno između vrha impulsnog generatora i tornjića. Stup u prirodnoj veličini je izrađen od četiri bakrena vodiča promjera 6 mm koji su u mjestu držani aluminijskim prstenima. Promjer prstena, udalje-nih 1,5 m, umanjivan je od 0,5 m na dnu prema vrhu, da-jući stupu istanjeni oblik. Stup u prirodnoj veličini je bio osiguran sa četiri metalna užeta duga 70 cm zabodena u pješčanu sol. Otpor uzemljenja stupa u prirodnoj veličini se procjenjuje na nekoliko kilo-ohma.

Izolator nadzemnog voda je bio simuliran 35 kV kom-pozitnim izolatorom s 52 cm izolacijskog zračnog prostora između metalnih kapica izolatora. Izolator je bio držan u mjestu između vodiča voda i stupa bakrenom žicom. Jedan kraj testiranog odvodnika bio je učvršćen na vrh stupa a drugi na vodič voda.

U ovim ispitivanjima su korišteni impulsi pozitivnog polariteta 250/2500 μs i 500/2500 μs. Impulsni napon je bio u rasponu od 3,8 do 4,2 MV. U ispitivanjima atmos-ferskih pražnjenja u stup (slika 2.) pražnjenja se općenito događaju između užeta i stupa. Kako bi simulirali atmos-fersko pražnjenje na vodič voda, neophodan je vodič u pri-rodnim dimenzijama postavljen prema gore na visinu 0,5 m od vrha stupa (slika 3.). Ovdje se pražnjenja događaju između impulsnog vodiča i stupa ili vodiča voda u pri-rodnoj veličini. Lučno iskrenje u zračnom prostoru izme-đu vodiča impulsnog generatora i vodiča iznad stupa, te preskoci na odvodniku i izolatorima, snimaju se konven-cionalnim i digitalnim kamerama, kao i izravnim proma-tranjem. Snimci kamera se koriste za utvrđivanje zaštitne izvedbe odvodnika prenapona.

U prvom prizoru, simuliran je povratni preskok linij-skog izolatora tijekom pražnjenja na stupu. Drugim riječi-ma, tijekom ovog pokaznog ispitivanja (slika 2.), nije bilo instaliranog simuliranog odvodnika prenapona. Rezultat ove simulacije bio je preskok na izolatoru voda.

U sljedećem prizoru, instaliran je dugi preskočni od-vodnik prenapona s antenskim modulom (LFA-AM) (slike 7. i 8.). Od ukupno 50 snimljenih udarnih pražnje-nja, polovica je bila simuliranje atmosferskog pražnjenja u stup, a polovica u vodič voda. Nije se dogodio niti jedan preskok na izolatoru. Dugi preskočni odvodnik prenapo-na s antenskim modulom (LFA-AM) je uspješno štitio izolator voda i kad se radilo o pražnjenju u stup i kad se radilo o pražnjenju na vodič voda. S jako dobrim uzemlje-njem ( )0c gR R= ≈ , atmosferska pražnjenja u stup praćena su sjajnijim preskocima na površini odvodnika. To proizlazi


iz činjenice da struja pražnjenja nije zapravo ograničena otporom uzemljenja vodiča. U slučaju atmosferskog pra-žnjenja u vodič voda, gledajući preskok na odvodniku, struja pražnjenja je snažno ograničena velikim otporom uzemljenja stupa i intenzitet sjaja preskočnog bljeska je znatno niži.

2.a) operativna sredstva simulacije

2.b) fotografija simulacije

Slika 2. Simulacija djelovanja LFA-AM (Long Flashover Arrester with Antenna-module) – dugog preskočnog odvodnika prenapona s

antenskim modulom pri udarnom pražnjenju u stup (1 – linijski vodič, 2 – stup, 3 – linijski izolator, 4 – dugi preskočni odvodnik prenapona s antenskim modulom (LFA-AM), 5 – impulsni

generator 6 MV, 6 – čelično uže, 7 – štap, 8 – tornjić, 9 – najlonsko uže, 10 – kanal pražnjenja)

3.a) operativna sredstva simulacije

3.b) fotografija simulacije

Slika 3. Simulacija djelovanja LFA-AM (Long Flashover Arrester with Antenna-module) – dugog preskočnog odvodnika prenapona s

antenskim modulom pri udarnom pražnjenju u linijski vodič voda(1 – linijski vodič, 2 – stup, 3 – linijski izolator, 4 – dugi preskočni odvodnik prenapona s antenskim modulom (LFA-AM), 5 – impulsni

generator 6 MV, 6 – čelično uže, 7 – štap, 8 – tornjić, 9 – najlonsko uže, 10 – kanal pražnjenja, 11 – žica)

Ispitivanja su potvrdila ispravnost operativnog djelova-nja dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom (LFA-AM) i dokazala njegovu učinkovitost.

Proračun napona antene induciranog predvodnikom atmosferskog pražnjenjaInducirani napon na anteni (središnji dio odvodnika, slika 1.) je direktno srazmjeran linijskom naboju približavaju-ćeg kanala pražnjenja. Linijski naboj može biti aproksi-mativno određen strujom pražnjenja po relaciji [4]:

1001,56

lIτ = ⋅ (2)

gdje su Il – struja pražnjenja u kA i τ – linearni naboj u μC/m.

Iz ovoga je jasno da što je veća struja pražnjenja, veći je i inducirani napon, i u suprotnom manja struja pražnjenja, manji je i inducirani napon.

Prema CIGRE-ovim izvješćima (K. Berger), karakte-ristika 95% atmosferskih pražnjenja je ta da struja pra-žnjenja prelazi jakost od 5 kA [5]. Atmosfersko pražnjenje sa strujom takve jakosti uzrokuje na vodiču prenapone u iznosima 800-900 kV, što uvelike prelazi razinu izolacije srednjenaponskog voda. Takav izravan udar atmosferskog pražnjenja na vod spomenutih karakteristika rezultira proboj izolacije i s manjim iznosom jakosti struje.

To je razlog zbog kojeg bi učinkovitost djelovanja du-gog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modu-lom (LFA-AM) trebala biti provjerena i s manjim izno-sima struje pražnjenja. Ako je odvodnik prenapona dobro izveden za manje struje pražnjenja, biti će još učinkovitiji za veće jakosti struje pražnjenja. Uzimajući sve ovo u obzir,

proračun je rađen za struje pražnjenja s minimalnom jako-sti od 5 kA. Koristeći metodu ekvivalentnog naboja, kanal pražnjenja je predstavljen kao 5000 m dugi vertikalni ci-lindrični vodič. Linearni naboj je uzet u iznosu 180 μC/m, a ukupni naboj simuliranog kanala – cilindričnog vodiča je bio 0.9 C. Promjer simuliranog kanala pražnjenja – ci-lindričnog vodiča je dobiven iz formule:

6

1 12 60

180 104

2 2 3,14 8,85 10 0,8 10str

r mE

τπ ε

−

−

⋅= = ≈

⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ (3)gdje je Estr=0,8 MV/m jakost električnog polja negativnog polariteta kanala pražnjenja.

Vrh kanala pražnjenja je simuliran 8 m dugim cilin-drom promjera 4 m. Pretpostavlja se da naboj vrha kanala iznosi:

1 19 9 180 4 6480q r Cτ µ= ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ = (4)

Naboj grmljavinskog oblaka nije uzet u proračun. Uze-to je također da se cilindar giba prema dolje konstan-tnom brzinom. Proračun je izveden za dvije brzine i to:

51 3 10 /v m s= ⋅ i 6

1 3 10 /v m s= ⋅ . Visina spuštanja iznad zemlje je određena kao visina pražnjenja, krećući se u gra-nicama od 300 do 30 m. Proračun je pokazao da potencijal kanala varira beznačajno, od 20, 3 MV do 19,7 MV, ili drugim riječima da se kreće oko 20lU MV≈ .

Kako se kanal pražnjenja približava zemlji, parcijalni kapacitet Cla između kanala i zemlje se povećava (slika 1.).

Kapacitet antene prema zemlji (srednji dio odvodnika) Cag uključuje također kapacitet antene prema uzemljenim kabelskim jezgrama na vanjskim dijelovima odvodnika. Kako pražnjenje raste, vrh se povezuje s elektrodom ante-ne, tvoreći antenski sustav većeg kapaciteta. Oba kapacite-ta Cla i Cag rastu s porastom i razvojem kanala pražnjenja.

Spojen u paralelu s Cag je otpor čija vrijednost je u ovisnosti vlažnih nečistoća na vanjskim površinama od-vodnika (slika 1.). Ekvivalentni strujni krug korišten za proračun potencijala antene u vremenu je prikazan na slici 9. Ulazni podaci za proračun strujnog kruga prikazanog na slici 9. su vrijednosti veličina komponenti Cla, Cag i R. Ekvivalentno elektromagnetsko polje se može aproksimi-rati jednakom potencijalu kanala pražnjenja 20lU MV≈ .

Slika 4. Ekvivalentni strujni krug korišten za proračun potencijala antene u vremenu

Vrijednosti parcijalnog kapaciteta između kanala pra-žnjenja i antene Cla, te između antene i zemlje Cag su raču-nate koristeći postupak ekvivalentnog naboja.

Proračun je rađen za dva slučaja:1) atmosfersko pražnjenje u stup, pretpostavljajući spušta-

jući kanal pražnjenja okomito u vod2) atmosfersko pražnjenje na vodič u sredinu raspona, s

pretpostavljenim pražnjenjem 100 m od stupa.

Parcijalni kapacitet između kanala pražnjenja i antene Cla je bio uzet za standard 20 m visokog 35 kV stupa s visi-nama pražnjenja Hl od 300 do 30 m i duljinom streamer-a lstr = 0 i 0,84 m (što odgovara preskoku vanjskih modula odvodnika, slika 1.).

Proračunom kapacitet Cla je iznosio od 0,1 do 3,5 pF za prvi slučaj i od 0,1 do 0,6 pF za drugi slučaj. Kapacitet Cla je rapidno rastao kako se visina pražnjenja Hl smanjivala, ali pokazuje blage promjene s promjenom duljine strea-mer-a lstr.

Proračunate vrijednosti kapaciteta Cla dobro prikazuje funkcija oblika:

la nl

aC

H=

(5)

gdje su a i n – parametri, a Hl – visina pražnjenja (m).

Parcijalni kapacitet Cla između kanala pražnjenja i an-tene (bez hvataljki) je aproksimiran izrazom 5 s vrijedno-stima parametara a = 189 pF i n = 1,26 za prvi slučaj i a = 3,30 pF i n = 0,57 za drugi slučaj.

Visina pražnjenja se može prikazati izrazom:

l lH v t= ⋅ (6)gdje je vl brzina pražnjenja.

Uvrštavanjem izraza 6 u izraz 5, parcijalni kapacitet ka-nal-antena u relaciji vremena se dobiva kao:

( )la nnl l

a aC

H v t≈ =

⋅ (7)

Proračun je također pokazao da parcijalni kapacitet Cag između antene i zemlje raste s duljim streamer-om. To je iz razloga što je potencijal antene u relaciji vremena bio računat na osnovu strujnog kruga pokazanog na slici 9.

Račun je izveden uz pomoć programa ‘’Microcup’’. Ot-por propuštanja R (slika 4.) se kretao u granicama od 1 do 100 MΩ.

Proračuni su pokazali da duljina streamer-a ne utječe zamjetno na konačan računalni rezultat, a to je potencijal antene. Razlog je da dulji streamer-i rezultiraju većom vri-jednosti parcijalnog kapaciteta Cla između kanala i antene, što pak uzrokuje veći potencijal antene. U isto se vrijeme kapacitet Cag između antene i zemlje povećava, smanjujući potencijal antene. Ova dva proturječna čimbenika zadrža-vaju cijeli sustav u ravnoteži.

Slika 5. pokazuje izračunati potencijal antene u vre-menu za različite vrijednosti otpora propuštanja R pri


udarima pražnjenja u stup i u vodič. Pokazuje se činjenica da kako se kanal pražnjenja približava vodu, potencijal an-tene oštro raste, a odnos porasta se povećava s vremenom. Potencijal antene raste izravno s porastom otpora propu-štanja: što je manji otpor, manji je i potencijal. Teoretski, potencijal antene može dostići i 800 kV. Naravno, u stvar-nosti se to ne može dogoditi, jer se već pri naponu od oko 80 kV između elektrode i jezgre događa preskok između vanjskih krajeva dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom (LFA-AM), te antena biva spojena s linijskim vodičem i stupom preko kanala preskoka i po-tencijal antene oštro pada.

Prosječna brzina predvodnika kanala pražnjenja vl je 5

1 3 10 /v m s= ⋅ , dok je brzina predvodnika širenja u trenutku prelaska u bljesak za red veličine veća i iznosi

61 3 10 /v m s= ⋅ . U cilju proračuna učinka brzine pred-

vodnika na potencijal antene, proračunima su dobive-ne dvije vrijednosti brzina 5

1 3 10 /v m s= ⋅ (slika 5.a) i 6

1 3 10 /v m s= ⋅ (slika 5.b).Kao što se može vidjeti iz slike 10., za veće vrijednosti

otpora propuštanja npr. R = 100 MΩ, brzina predvodni-ka malo utječe na potencijal antene. Međutim, pri malim vrijednostima otpora propuštanja utjecaj brzine kanala pražnjenja je vrlo značajan. Npr. za R = 1 MΩ i udaljenost između dna kanala pražnjenja i vodiča H = 20 m, poten-cijal antene Ua je 20 kV pri 5

1 3 10 /v m s= ⋅ i oko 80 kV pri 6

1 3 10 /v m s= ⋅ , odnosno četiri puta veći. Za odabir izved-be dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom (LFA-AM) je oblik pražnjenja koji nastupa na udaljenosti pražnjenje – vod manjoj od 100 m, jer se u tom završnom dijelu predvodnik kanala razvija u oblik bljeska. Zato je pri proračunu potencijala antene potrebno u obzir uzimati brzinu 6

1 3 10 /v m s= ⋅ , odnosno, promatrati sliku 10.b.

Slika 5., također, pokazuje pražnjenje u sredinu raspo-na, s kanalom pražnjenja udaljenim 100 m od stupa, gdje je potencijal antene nekoliko puta manji nego kod udar-nog pražnjenja u stup. Ipak, iako je kanal pražnjenja 100 m udaljen od stupa i udaljenost vodič-pražnjenje je 20 m, potencijal antene iznosi preko 80 kV (slika 5.b), što prela-zi napon preskoka pražnjenja izvedbe dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom (LFA-AM) od 0,84 m duljine vanjskih hvataljki (slika 1.). Potencijal ostaje u najnepovoljnijim kombinacijama faktora koji na njega utječu, kao minimalna struja pražnjenja Il od 5 kA, maksimalna udaljenost točke udarnog pražnjenja i stupa i otpor propuštanja manji od 1 MΩ.

S većim vrijednostima struje pražnjenja i otpora propu-štanja, te manjim udaljenostima mjesta udara i stupa, po-tencijal antene postaje veći. Dokazano je da će u stvarnim uvjetima vanjske hvataljke dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom (LFA-AM) zabljeska-ti prije udarnog pražnjenja u vod. Na taj je način, uskla-đenom izvedbom odvodnika i linijskih izolatora, štićenje učinkovito.

a) brzina kanala pražnjenja 51 3 10 /v m s= ⋅

b) brzina kanala pražnjenja 61 3 10 /v m s= ⋅

1 – R = 100 MΩ - udarno pražnjenje u stup2 – R = 10 MΩ - udarno pražnjenje u stup3 – R = 1 MΩ - udarno pražnjenje u stup4 – R = 100 MΩ - udarno pražnjenje u vodič5 – R = 10 MΩ - udarno pražnjenje u vodič6 – R = 1 MΩ - udarno pražnjenje u vodič

Slika 5. Inducirani potencijal na anteni LFA-AM (Long Flashover Arrester with Antenna-module) – dugog preskočnog odvodnika prenapona s

antenskim modulom

ZAKLJUČAKOprema u elektroenergetskim mrežama i elektroenerget-skim postrojenjima, izložena je u svom pogonu mnogim opterećenjima. Jedan od najvećih rizika te izloženosti je nedozvoljeno visoki napon – prenapon.

Previsoka cijena unaprijed isključuje mogućnost od samog početka da oprema u elektroenergetskom sustavu bude konstruirana tako da izdrži proizvoljno visoke na-pone. Stoga ju je potrebno zaštititi optimalnim izborom odgovarajuće prenaponske zaštite. Efikasno provedena prenaponska zaštita i koordinacija izolacije, osnovni su preduvjeti kvalitete isporučene električne energije u svim aspektima kvalitete, kao i pouzdanosti opskrbe preko elektroenergetskih nadzemnih mreža.

LFA-AM (Long Flashover Arrester with Antenna-mo-dule) dugi preskočni odvodnik prenapona s antenskim modulom, čiji središnji dio obavlja funkciju antene, koja osigurava raniji parcijalni preskok odvodnika prenapona još dok se kanal pražnjenja približava elektroenergetskom nadzemnom vodu, dakle prije nego se uspostavi izravan kontakt kanala pražnjenja s vodom, predstavlja sasvim novi tehnološki pristup u izvedbi odvodnika prenapona.

Usklađena primjena preskoka ima za rezultat zaštitno djelovanje za izolatore na vodu, kao najizloženije dijelove elektroenergetskog voda štetnom djelovanju prenapona uslijed atmosferskih pražnjenja, čak i kada je staza presko-ka preko odvodnika oko deset puta dulja od staze presko-ka preko izolatora.

Širokopojasni simulacijski testovi elektroenergetskog voda, uključujući korištenje 14 m dugog, 4 MV predvodni-ka pražnjenja, kao modela atmosferskog pražnjenja i obra-da podataka ispitivanja, pokazuju aktiviranje odvodnika i pri udarnom pražnjenju u stup i u vodič voda na sredini raspona.

Predložena zaštita od atmosferskog pražnjenja u veli-koj mjeri, perspektivno i ohrabrujuće, iskazuje potrebu za daljnjim istraživanjima i razvojnim studijama.

mr. sc. Drago Bago, dipl.ing.el.voditelj Projekta SCADA/DMS/OMS

u Distribuciji el. energije JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

ELEKTROPRIVREDA HZ HB VEĆ DVIJE GODINE ZAREDOM AKTIVNI SUDIONIK Prije tri godine u organizaciji Tuzlanskog sajma i Vla-de Tuzlanske županije pokrenut je projekt Međunarod-ni sajam energetike Energa Tuzla s ciljem predstavljanja ogromnih energetskih potencijala BiH čijim racionalnim i uspješnim iskorištavanjem uvelike ovisi ukupan gospo-darski razvoj.

Programskim sadržajem i dosadašnjim izlagačima Sa-jam je jedinstven u regiji jugoistočne Europe i svake go-dine predstavlja izvrsno mjesto za povezivanje tvrtki, raz-mjenu iskustava, predstavljanje proizvoda i mogućnosti, kao i intenziviranje šire međunarodne suradnje.

Već dvije godine, skoro tradicionalno JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar predstavlja svoje poslovanje, posebice razvojne projekte iz područja izgradnje novih proizvod-nih kapaciteta 80-ak tvrtki – izlagača iz 12 zemalja svijeta predstavilo se prošle godine u Tuzli, a kao prateći stručni sadržaj Sajma bila je dvodnevna konferencija Energa 2012 koja je okupivši različite predstavnike iz sektora energeti-ke bila utemeljena na konceptu integriranoga planiranja i

MEĐUNARODNI SAJAM ENERGIJE, INDUSTRIJE I RUDARSTVA U TUZLI


Majić, izvršni direktor za razvoj Milan Lovrić, te član Nadzornog odbora Midhat Arpadžić i rukovoditelj za ra-zvoj obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost Miroslav Nikolić.

Kao i do sada JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar predstavila se u izložbenom prostoru kao i prigodnim re-feratima na Međunarodnoj konferenciji u smislu poslov-ne politike i kapaciteta kao i uvijek zanimljivih razvojnih projekata i novih proizvodnih kapaciteta.

Kao što to i priliči na takvim manifestacijama izložbe-ni prostor Elektroprivrede HZ HB, među prvim gostima, posjetili su federalni premijer Nikšić i resorni ministar Tr-hulj kao i predsjedavajući Zastupničkoga doma Parlamen-ta Federacije BiH Fehim Škaljić sa suradnicima.

Na Mostarskom je sajmu gospodarstva 28. ožujka 2012. održana konferencija pod nazivom Proble-matika o obnovljivim izvorima električne energije

u BiH. Organizator konferencije uz Mostarski sajam bila je tvrtka Končar - Elektroindustrija d.d. koja bilježi brojne referencije na polju obnovljivih izvora energije (OIE).

Za razliku od konferencije iz 2011. godine kada se govorilo o ulozi OIE-a, zakonskoj regulativi, primjeni i preprekama, konferencijska izlaganja u 2012. godini bila su usmjerena na konkretne primjere iz prakse kad su u pitanju vjetroelektrane, sustavi za upravljanje vjetroagre-gatima, pretvorba sunčeve energije u električnu energiju, ali i minihidorelektrane koje čine dugoročni ekonomski cilj energetske održivosti u uvjetima integracije u elektro-energetski sustav BiH. Također, bilo je riječi o mogućno-stima financiranja i fondovima EU za energiju u Bosni i Hercegovini.

Sudionici konferencije iz Republike Hrvatske predsta-vili su vlastite projekte koje su do sada realizirali, dok su

razvoja energetike koji zahtjeva stručno-fokusiranu inte-rakciju svih zainteresiranih sudionika društva kroz tran-sparentan i demokratski proces.

Slogan ovogodišnjeg tuzlanskog Sajma održanoga u razdoblju od 4. do 7. lipnja 2013. godine kao i redovite konferencije bio je Thinking the future - misliti na buduć-nost čime je predstavljena temeljna odrednica toga skupa – posvećenost modernoj, održivoj i efikasnoj energetskoj budućnosti, čemu su prilagođeni svi programski sadržaji.

Sajam je svečano otvorio Nermin Nikšić, premijer Vla-de Federacije BiH i Erdal Trhulj, federalni ministar ener-gije, industrije i rudarstva, kao pokrovitelj Sajma, te brojni gosti i izlagači iz Bosne i Hercegovine i inozemstva.

Energa 2013 promovira razvoj solarnih tehnologija, dok je TUZLASOLAR EXPO posebna izlagačka sekcija ovogodišnjeg sajma koja okuplja projektante, proizvođače opreme, instalatere i druge predstavivši svojim predstav-ljanjem mogućnosti i prednosti korištenja solarne energije.

U središtu Konferencije Energa bila su aktualna pita-nja iz područja obnovljivih energetskih izvora i energetske efikasnosti kao što su: energetske politike, obnovljivi izvo-ri energije, energetska efikasnost, suvremeni termoener-getski i rudarski trendovi, te solarna energija.

Kao predstavnici JP Elektroprivrede HZ HB d.d. Mo-star sudjelovali su: generalni direktor Nikola Krešić, iz-vršna direktorica za ekonomske poslove Ivana Bunoza, izvršni direktor za opskrbu električnom energijom Robert

KONFERENCIJA O PROBLEMATICI OIE

govornici iz BiH uglavnom naglašavali problematiku po-litika i procedura pri ishodovanju dozvola za realizaciju projekata OIE-a.

Sudjelovanje predstavnika Elektroprivrede HZ HB Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici organizacij-skih jedinica Elektroprivrede HZ HB, a voditelj projekta VE Mesihovina Dalibor Marinčić, dipl.ing.geod., predsta-vio je iskustva iz prakse i pri tome naglasio kompleksnost realizacije jednoga takva projekta kako kroz realizirane, tako i aktivnosti koje su u tijeku ili tek slijede. Premijerno je prikazana 3D simulacija u realnom vremenu izgleda bu-duće vjetroelektrane Mesihovina.

Mijo Terkeš, dipl.ing.el., kao rukovoditelj u Uredu iz-vršnoga direktora za Distribuciju električne energije odr-žao je predavanje o solarnim elektranama s naglaskom na procedure za izdavanje prethodne elektroenergetske su-glasnosti za proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije, čija će postrojenja za proizvodnju električ-ne energije koristiti sunčevu energiju.

Konferencija je privukla veliku pozornost, posebice gospodarstvenika zainteresiranih za projekte obnovljivih izvora energije i bila jedna je od najuspješnijih na Sajmu gospodarstva u Mostaru 2012. godine.

EDUKACIJA UPOSLENIKA JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB D.D. MOSTAR Poslovođe-nositelji radnih naloga U Centru za edukaciju u Livnu odr-žana je trodnevna obuka (13., 14. i 15. prosinca 2011. godine) iz ZNR-a i ZOP-a za nositelje naloga (po-slovođe). Inicijativu za održavanjem obuke potaknuo je voditelja Centra, Marko Blažević, dipl.ing.el. zajedno s nositeljem obuke i predavačem lijom Damjanovićem dipl.ing. sig. Obuku je prošlo oko 300 uposlenika raspoređe-nih na radna mjesta poslovođe i drugi uposlenici koji redovito ili povremeno obavljaju poslove rukovoditelja radova iz svih organizacijskih dijelova Opskr-be i Distribucije električne energije.

Stručni se dio obuke odnosio na temu: Nulovanje – zaštitni sustav koji se primjenjuje u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Obuka iz po-dručja zaštite na radu bila je usmje-rena na radno mjesto poslovođe koji je ključna karika u lancu provedbe mjera zaštite na radu. Teme iz toga područja bile su:

C opis poslova radnoga mjesta poslovođe;

EDUKACIJA, KONGRESI, PREDSTAVLJANJA

C prava, obveze i odgovornosti po-slovođe u provođenju mjera zaštite na radu;

C prava, obveze i odgovornosti upo-slenika u provođenju mjera zaštite na radu;

C nadzor nad provedbenom mjera zaštite na radu unutarnji i vanjski, ovlasti nadležnoga inspektora,

C sankcije za neprovedbu mjera za-štite na radu pri izvođenju rado-va, interne-stegovne odgovorno-sti, mandatne kazne inspektora i odredbe kaznenoga zakona Fede-racije BiH;

C prijava nesreće na poslu, rokovi i postupak. Osim referata, polaznicima obuke

prikazani su video uradci o zaštiti na radu i ponašanju u slučajevima nepri-državanja mjera zaštite na radu.

Taj je dio obuke imao za cilj obu-čiti poslovođe o njihovim zadaćama u provedbi mjera zaštite na radu čiji uspjeh može biti ostvaren samo kon-tinuiranim nastojanjima u dosljednoj primjeni Naputka i provedbi nadzora od svih uključenih u tehnološki pro-ces. Interes je radnika i više nego velik što pokazuje i njihova želja da se ob-navljaju stečena znanja i usvajaju nova koja mogu biti primijenjena u svakod-nevnom obavljanju radnih zadataka.

Od uspostave vertikalne organizaci-je u referatu ZNR i ZOP 2009. godine stvorene su pretpostavke za kvalitetniji pristup u tom području kroz proaktiv-no djelovanje i koordinaciju rada svih referenata ZNR i ZOP. Taj je program jedan primjer kako se može vlastitim snagama osigurati provođenje mjera ZNR na jednoj višoj razini jer zacr-tana strategija kontinuiranog unapre-đivanja zaštite na radu na način da se uposlenike educira-obuči, opremi i nadzire pokazao se kao dobar recept za

napredak u ovom području, istaknuo je predavač Damjanović.

Do sada provedene aktivnosti u 2009., 2010. i 2011. godini, imaju učinke u stalnom trendu pada broja i težine ozljeda na radu.

Broj ozljeda u Distribuciji:

UkupnoBroj ozljeda

Broj ozljeda na 1000 uposlenih

2008. 22 32,42009. 23 27,4462010. 22 24,7472011. 11 12,088

Taj edukacijski tim smatra po-trebnim u takve programe uključivati i druge grupacije uposlenika jer su ozljede na radu, osim socijalne osjet-ljivosti, i veliki ekonomski gubitak za Društvo, a provedba preventivnih mjera zahtjeva angažman svih uklju-čenih u tehnološki proces.

Usavršavanje pravnika U sklopu redovite edukacije radnika JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star, u Mostaru je održano dvodnev-no (od 2. do 4. srpnja 2012. godine) usavršavanje pravnika. U organizaciji Sektora za odnose s javnošću i Sek-tora za kadrovske i opće poslove za to educiranje angažiran je Pravni fa-kultet Sveučilišta u Mostaru. Poznati


stručnjaci i znanstveni radnici te ustanove upoznali su 75 pravnika po-duzeća o aktualnoj problematici na teme: Implementacija Bolonjskoga procesa u FBiH; Imovinska odgovor-nost i osiguranje osoba Konvencije i preporuke Međunarodne organiza-cije rada; Raspoređivanje radnika na radno mjesto; Prestanak radnoga od-nosa otkazom; Korporativno uprav-ljanje u javnim poduzeća; Odnos između organa upravljanja; Uprav-ljačka i imovinska prava dioničara; Zaštita manjinskih dioničara; Par-nični i ovršni postupak; Odgovornost više osoba za istu štetu; Stjecanje bez osnova.

Usavršavanje je organizirano u dvije skupine, a izlagali su: dr.sc. Mile Lasića, dr.sc. Ivo Rozić, dr.sc. Miroslav Džidić, dr.sc. Marko Be-vanda i ostali stručnjaci iz svojih područja.

SAP - obuka za funkcionalne i tehničke korisnike Obuka za CO-Kontroling SAP konzultante održana je od 14. do 25. svibnja 2012. Obuka je organizirana u dva tjedna, a odnosila se na edu-kaciju SAP funkcionalnih korisnika za računovodstveno knjigovodstvo FMIS-a i tehničke korisnike za upravljačko računovodstvo FMIS-a. Edukaciju su obavili stručnjaci iz za-grebačke tvrtke B4B. Šest funkcio-nalnih korisnika za računovodstveno knjigovodstvo i četiri tehnička kori-snika educirana su o svim segmenti-ma SAP sustava za: plaćanje, kontni plan, kupce i dobavljače, profitne centre, novčani tok, završni račun i ostale teme o poslovanju.

SAVJETOVANJA I KONGRESI CIGRÈConseil International des Grands Rèseaux Ėlectriques ili Međunarod-no vijeće za velike elektroenergetske sustave je najveća i najpoznatija svjet-ska stručna udruga elektroenergetiča-ra sa sjedištem u Parizu i članstvom u 92 zemlje na svih pet kontinenata kao nacionalni ogranci toga vijeća. Njezi-no djelovanje obuhvaća problematiku elektroenergetskih sustava i njihovih komponenti, tj. bavi se razvojem, iz-gradnjom, pogonom i održavanjem elektroenergetskih postrojenja i nji-hovih elemenata.

BHK CIGRÈ 10. savjetovanje BHK CIGRÈ odr-žano je u Sarajevu od 25. do 29. rujna 2011. Za dvadesetu obljetnicu posto-janja, ovom je savjetovanju jedan od sponzora bila i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

HRO CIGRÈ 10. savjetovanje HRO CIGRÈ odr-žano je u Cavtatu od 6. do 10. stu-denoga 2011. godine. Tim jubilar-nim savjetovanjem proslavila su se i dva jubileja, 60 godina postojanja nacionalnog ogranka (1951. JUKO CIGRÈ), tj. 20 godina postojanja HRO CIGRÈ.

Za 10. savjetovanje primljeno je 347 referata, a za objavu su prihvaće-na 222 referata. Iz JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kao i svake go-dine sudjeluju stručnjaci s referatima. Tako je prihvaćena i prijavljena tema dviju kolegica Zorice Mandarić i Mi-rone Marjanović pod nazivom Pro-vjera obračuna gubitaka na prijenosnoj mreži za JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

U radu je obrađen obračun gu-bitaka na prijenosnoj mreži i dan je primjer provjere obračuna gubitaka na prijenosnoj mreži za ožujak 2011. godine za JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Analizirani su gubitci na prijenosnoj mreži BiH za razdoblje 2006. – 2010. godine i gubitci na pri-jenosnoj mreži za JP Elektroprivre-da HZ HB d.d. Mostar za razdoblje 2008. – 2010. godine.

Drugi rad iz JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar pod nazivom Novi pristup u prenaponskoj zašti-ti elektroenergetskih srednjonaponskih mreža predstavio je mr.sc. Drago Bago. U radu je izvršena analiza no-voga pristupa u prenaponskoj zaštiti srednjonaponskih elektroenergetskih mreža. Analizirani su nastanci i dje-lovanja prenapona, te je dan pregled postojećih metoda prenaponske za-štite u srednjonaponskim elektroe-nergetskim distribucijskim mrežama. Kao novi pristup u prenaponskoj zaštiti, analiziran je dugi preskoč-ni odvodnik prenapona s antenskim modulom, te najnovija saznanja o uzrocima i zaštitnim mjerama na polju prenaponske zaštite uslijed dje-lovanja prenapona nastalih izravnim udarom atmosferskog pražnjenja u stup ili raspon nadzemnoga elektroe-nergetskog srednjonaponskog distri-bucijskog voda ili uslijed djelovanja induciranih prenapona. Predstavljen je princip djelovanja dugog preskoč-nog odvodnika prenapona s anten-skim modulom, te izvršena analiza laboratorijskih testova.

Mladi stručnjak iz Elektroprije-nosa BiH OP Mostar Alen Berna-dić izlagao je o temi Transformacija mjernih veličina EES-a u kompleksno-prostorni fazor – jednodimenzionalni signal koji sadrži sva fizikalna svoj-stva mjernih veličina koje ga tvore. Valna priroda kompleksno-prostor-nog fazora čini ga pogodim za pri-mjenu naprednih matematičkih me-toda digitalne obrade signala (engl. Digital Signal Processing, DSP) kao što je Hilbert-Huangova transfor-macija. Primjena DSP-a otvara nove

mogućnosti u obradbi informacija iz energetskoga sustava – od detekcije problema kvalitete električne energije do proračuna mjesta kvara na zrač-nim dalekovodima ili podzemnim energetskim kabelima.

Svake godine na tom skupu naši stručnjaci izlažu referate čime i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kao poduzeće daje važan doprinos razvoju elektroenergetske znanosti u regiji.

10. Simpozij o sustavu vođenja EES-a – Opatija U razdoblju od 11. do 14. studenoga 2012. u Opatiji je održan 10. simpozij o sustavu vođenja EES-a koji već tra-dicionalno priprema HRO CIGRÉ. Sa stručnim referatima iz područja rada JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar sudjelovale su naše kolegice i kolege.

Tako je Zorica Mandarić u suau-torstvu s Julijanom Falak i Ivanom Tadić referirala o temi Otvaranje tr-žišta električnom energijom u Bosni i Hercegovini.

U radu je obrađena postojeća za-konska regulativa koja određuje okvi-re poslovanja elektroenergetskoga sektora u BiH, institucije nadležne za provođenje elektroenergetske politi-ke u Bosni i Hercegovini, sudionici na tržištu električne energije i po-stupak otvaranja tržišta električnom energijom u Bosni i Hercegovini.

Rad je obradio DERK-ove Odlu-ke o otvaranju tržišta u prethodnome razdoblju, pravilnike koji su pratili Odluke i provedbu Odluka.

Mr.sc. Drago Bago zajedno s ko-legama iz Končara - Inženjering za energetiku i transport d.d. izlagao je o temi Sustav za nadzor i upravlja-nje u DP Jug Mostar. U radu je riječ o prvom projektu izgradnje sustava za nadzor i upravljanje. Nakon niza godina ulaganja u primarnu i sekun-darnu opremu distribucijske mreže Elektroprivrede HZ HB, pokrenut je i prvi projekt izgradnje sustava za nadzor i upravljanje. Odlučeno je da to budu sustavi za nadzor i uprav-ljanje rastavnim sklopkama u SN mreži Distribucijskog područja Jug

sa sjedištima u Mostaru, Grudama i Livnu. Ukupno se radi o 50 upravlja-nih mjesta, koji su sa sustavima nad-zora i upravljanja povezani kroz mre-žu repetitorskih radioposredničkih postaja i telekomunikacijski SDH sustav (optičku mrežu u vlasništvu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i JP Elektroprijenos BiH a.d.), a jed-na od najvažnijih karakteristika je da cijeli sustav podržava rad “po događa-ju”, tj. omogućuje svakom RTU ure-đaju promptno javljanje alarmnoga događaja u centar, čime je povećana učinkovitost rada i smanjeno optere-ćenje radiokomunikacijskoga sustava. Referat opisuje tijek cijeloga projekta, konfiguraciju, način rješavanja speci-fičnih problema vezanih uz komuni-kaciju i mogućnosti budućeg razvoja sustava.

Izlagao je i kolega iz Elektro-prijenosa BiH OP Mostar Alen Bernadić o temi Određivanje mje-sta kvara na energetskim vodovima s

kompleksno-prostornim fazorom i Hil-bert-Huangovom transformacijom.

PREDSTAVLJANJAPredstavljen program za korporativnu edukaciju i razvoj ljudskih potencijala – EDUSPACESvjesni aktualnosti cjeloživotnoga ob-razovanja i stalne potrebe ulaganja u razvoj kadrovskih potencijala, menad-žment JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar osigurao je još jednu prigodu svojim uposlenicima da se pobliže upoznaju s najnovijim trendovima iz područja elektroničkoga učenja.

Predstavnici tvrtke AvaCom Group d.o.o. Mostar u suradnji s partnerskom tvrtkom Idego d.o.o. Sarajevo, održali su predstavljanje EDUSPACE pro-grama fokusiranoga na korporativnu edukaciju i razvoj ljudskih potencijala.

Prema riječima predstavljača, EDUSPACE program za korporacije optimalni je edukacijski miks formal-ne i neformalne, klasične i virtualne edukacije, koji nema vremenskih i zemljopisnih ograničenja. Uključuje sve moderne alate telekomunikacija, elektroničkih knjiga, foruma uz for-miranje profesionalnih zajednica koje pomažu spiralnom razvitku znanja u korporaciji.

Taj program pomaže usklađivanju ritma svakoga pojedinog uposleni-ka sa strateškim ciljevima poduze-ća što dovodi do njihove uspješnije realizacije.

Predstavnici tvrtke Idego d.o.o. Sarajevo predstavili su brojne pred-nosti koje prema njihovim riječima taj program pruža, od učinkovitog modela za svestraniji razvoj uposle-nika, uštede vremena i financijskih sredstava, poboljšanje međuljudskih odnosa i interne komunikacije, ra-zvoj timskog duha, pa sve do sigur-nosti pri korištenju novih medija, poboljšanju rezultata učenja kombi-nacijom metoda i primjera iz prakse, i drugih prednosti.

Ponuđena je i konkretna provedba informacijskoga sustava za učenje na daljinu i izradu elektroničkih tečajeva prilagođenih potrebama uposlenika Elektroprivrede HZ HB.


SAP (Sistemi, aplikacije i proizvo-di u obradi podataka) je vodeća tvrtka na tržištu softvera koja

JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB D.D. MOSTAR NA GODIŠNJEM SKUPU SAP WEST BALKANS

ima za cilj poduzećima iz svih sekto-ra i svih veličina u svim industrijskim granama pomoći da ostvare više. Os-nova je 1972. godine, a predstavništva za prodaju i razvoj ima u više od 50 zemalja svijeta. Oko 200.000 klije-nata širom svijeta koristeći SAP-ove aplikacije i usluge posluju profitabil-no, uz neprekidno prilagođavanje i održivi razvoj.

Tradicionalni godišnji skup SAP kompanije u Bosni i Hercegovini odr-žan je u Sarajevu 29. studenog 2012. godine. Od kada je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar 2009. godine u svoje poslovanje uvela taj program za financijsko upravljanje, stručnjaci za

to područje Elektroprivrede HZ HB redovito sudjeluje na Skupu. Okupivši vodeća bosanskohercegovačka podu-zeća iz privatnoga i javnoga sektora, stručnjaci iz SAP tvrtke i SAP par-tnerske tvrtke iz Zagreba b4b, pred-stavili su i najnovija rješenja iz SAP usluga i SAP portfolija koji obuhvaća tehnologiju i baze, rješenja za poslov-no izvješćivanje, rješenja za upravlja-nje prihodima i naplatom, rješenja za upravljanje stalnim sredstvima, kao i rješenje za upravljanje nekretninama.

Na Skupu 2012. godine nazočio je stručni tim iz JP Elektroprivre-da HZ HB d.d. Mostar koji je i prvi put predstavio SAP ERP sustav u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar – projekt provedbe FMIS (SAP) sustava. Prestavljen je način poslovanja prije uporabe SAP sustava i načini infor-matičke podrške poslovnim procesi-ma. Predstavljeni su trenutačni SAP moduli i način rada kao i prednosti koje je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar dobila njegovim uvođe-njem kao što su: integriranosti po-slovnih procesa nabave, upravljanja materijalima, upravljanje financijama, vođenja stalne imovine, kontrolinga; bolju vidljivosti i usklađenost poslov-nih procesa, prikaz bilance stanja, bi-lance uspjeha, novčanoga toka i itd.

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je prva od tri javna energet-ska poduzeća u BiH uvela SAP su-stav, a prihvaćajući nova programska rješenja postignut je velik napredak u odnosu na dosadašnji način rada.

U sjedištu Elektroprivrede HZ HB u Mostaru, sukladno ra-nije potpisanom Memoran-

dumu o zajedničkim aktivnostima, odr-žan je 13. prosinca 2012. godine radni sastanak Uprava JP Elektroprivreda BiH i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Sastankom su predsjedali Niko-la Krešić i dr.sc. Elvedin Grabovica, generalni direktori dviju federalnih elektroenergetskih poduzeća, a na dnevnom redu je osim izvješća o re-alizaciji dosadašnjih zaključaka bila i analiza rada formiranih stručnih timova za suradnju na pojedinim po-dručjima, te predstojećih zajedničkih aktivnosti.

Međusobna suradnja dvaju elek-troprivrednih poduzeća ima za cilj zajednički nastup prema regulato-rima i federalnim institucijama radi

ZAJEDNIČKE SJEDNICE UPRAVA ELEKTROPRIVREDE HZ HB I ELEKTROPRIVREDE BIH

postizanja optimalnih rješenja za funkcioniranje poduzeća, za uprav-ljanje proizvodnim objektima i za suradnju vezanu za trgovinu električ-nom energijom.

Zaključeno je da treba intenzivirati aktivnosti na poboljšanju dalje surad-nje i na području distribucije električ-ne energije posebice zbog problema u funkcioniranju Elektroprijenosa BiH, kao i na području pripreme i iz-gradnje kapitalnih elektroenergetskih objekata.

Ocjenjeno je neophodnim za-jedničko istupanje prema nadlež-nim tijelima u cilju usuglašavanja

postojećih propisa s aktualnim uvje-tima poslovanja.

Zajednička je ocjena čelnih ljudi elektroprivrednih poduzeća u FBiH da je nužno nastaviti ovakav vid su-radnje i koordinacije poslovnih aktiv-nosti gdje god je to moguće, s ciljem proširivanja i stalnoga poboljšanja međusobnih odnosa, te iznalaženja adekvatnih rješenja za aktualne pro-bleme s kojima se u radu susreću.

Sukladno ranije utvrđenoj dinami-ci potvrđeno je da će se sastanci na ovoj razini nastaviti održavati tro-mjesečno, a prvi sastanak je održan 21. ožujka 2013. godine u Sarajevu.


DEUTSCHE WELLE Direktor KfW banke za Bosnu i Hercegovinu Stephan Leudesdorff sa svojim suradnicima i ekipom njemačke te-levizijske kuće Deutsche Welle, 17. i 18. listopada 2011. posjetili su HE Rama i gradilište VE Mesihovina kod Tomislavgrada.

Reportaža poznatoga njemačkog medija odnosila se na projekte u Bosni i Hercegovini koji su temeljeni na Spo-razumu o tehničkoj i financijskoj suradnji između Savezne Republike Njemačke i BiH.

U Elektroprivredi HZ HB predstavili su projekte na revitalizaciji generatora, turbina, blok-transformatora i GIS-postrojenja HE Rama koje kreditira KfW banka u iznosu od 10 milijuna eura i 7 milijuna eura grant sredstva.

Osim toga, projekt izgradnje prve vjetroelektrane u BiH – VE Mesihovina kod Tomislavgrada kreditira se iz fonda te banke u iznosu od 71 milijun eura i 1 milijun granta. Za taj projekt vlastita sredstva Elektroprivrede HZ HB iznose 6 milijuna eura.

Osim postrojenja HE Rama, gradilišta VE Mesihovi-na, te razgovora s uposlenicima poduzeća koji su na ra-zličite načine uključeni u realizaciju navedenih projekata, pozornost njemačkih novinara bila je usmjerena i na za-štitu okoliša, kao i znamenitosti lokalne zajednice u kojoj se projekti izvode.

IZASLANSTVO KONČARA U sjedištu je JP Elektroprivreda HZ HB u Mostaru, 28. ožujka 2012. godine, v.d. generalnoga direktora Nikola Krešić sa suradnicima primio izaslanstvo tvrtke Končar d.o.o. iz Zagreba, koje je predvodio predsjednik Uprave Darinko Bago.

Na radnome se sastanku razgovaralo o poslovnoj surad-nji vezanoj za revitalizaciju HE Rama u okviru koje tvrtke

POSJETI ELEKTROPRIVREDI HZ HB

iz te grupacije rade na realizaciji projekata ugradnje novih blok transformatora – Končar Energetski transformatori, te projekt revitalizacije turbina, generatora i ugradnju moni-toringa za agregate – Končar KET (inženjering za energe-tiku i transport).

Izražena su obostrana očekivanja za nastavkom višego-dišnje uspješne poslovne suradnje.

PREDSTAVNICI ZAKONODAVNE VLASTIIzaslanstvo Vlade Federacije

Izaslanstvo Vlade Federacije BiH u kojemu su bili premi-jer Nermin Nikšić, zamjenik premijera i ministar prostor-noga uređenja Desnica Radivojević, te ministar financija Ante Krajina bilo je 15. veljače 2012. godine u posjetu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Na radnome sastanku na kojemu su bili nazočni svi članovi Uprave, Nikola Krešić v.d. generalnoga direktora toga poduzeća, detaljno je upoznao Vladino izaslanstvo s aktualnom situacijom i problematikom nabave nedosta-jućih količina električne energije i poteškoćama vezanim za opskrbu svih kupaca, posebice u vrijeme elementarne nepogode.

Također je izaslanstvo Vlade Federacije BiH upozna-to s jednostranim prekidom isporuke ugovorenih količina električne energije od pojedinih isporučitelja (Rudnap i EP BiH), te skrenulo pozornost na moguće posljedice ta-kvih postupaka po sigurnost opskrbe kupaca i stabilnost elektroenergetskoga sustava.

Premijer Nikšić izrazio je punu potporu radu i napori-ma Uprave koje poduzimaju od kada su preuzeli dužnosti,

te obećao pomoć u rješavanju nastale situacije. Isto tako, zahvalio se na angažiranju Uprave i svih uposlenika Elek-troprivrede HZ HB kako bi održali funkcioniranje susta-va i opskrbe električnom energijom svih kupaca u izuzet-nom teškim okolnostima.

Direktor Krešić izrazio je zadovoljstvo iskazanim ra-zumijevanjem i potporom Vlade Federacije BiH, kao i očekivanja kako će ubrzo doći do stabiliziranja kako vre-menskih prilika tako i isporuke električne energije od dobavljača.

Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir

Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir sa svojim su-radnicima, posjetio je 31. svibnja 2012. godine JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar.

Na sastanku s članovima Uprave, Nikola Krešić ge-neralni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar detaljno je upoznao predsjednika Budimira s aktualnom situacijom u poduzeću, tekućim investicijskim projek-tima i onima koji se planiraju realizirati u predstojećem razdoblju.

Predsjednik je dao punu potporu radu i naporima Uprave koje poduzimaju od kada su preuzeli dužnosti, te istaknuo kako ovo poduzeće mora biti oslonac i pokretač ekonomskoga razvoja na našim prostorima. Zahvalio je i na angažiranju Uprave i svih uposlenika Elektroprivrede HZ HB kako bi održali funkcioniranje sustava, odnosno opskrbu električnom energijom svih kupaca za vrijeme nedavne elementarne nepogode.

Direktor Krešić izrazio je zadovoljstvo iskazanim ra-zumijevanjem, te naglasio da će Uprava učiniti sve što je u njezinim mogućnostima, kako bi osigurala stabilnost funkcioniranja i poslovanja poduzeća, te njegov daljnji ra-zvoj u svim segmentima djelovanja.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj U posjetu Elektroprivredi HZ HB 17. listopada 2012. bio je ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Erdal Tr-hulj sa suradnicima.

Zajedničkom sastanku s Trhuljom nazočili su:

predsjednik Nezavisnoga sindikata uposlenika Elektro-privrede HZ HB Dubravko Pervan sa suradnicima, te svi članovi Uprave na čelu s generalnim direktorom Nikolom Krešićem.

Sudionici sastanka dotakli su se aktualne situacije i po-slovanja Poduzeća s naglaskom na tešku hidrološku situa-ciju koja izravno utječe na poslovanje.

Generalni direktor Nikola Krešić zahvalio se Ministru prije svega na podršci Upravi za aktivnosti koje poduzi-ma s ciljem uspješnoga prevladavanja trenutačne situacije u kojoj se JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar nala-zi zbog iznimno loše hidrologije u posljednjih nekoliko mjeseci.

Izvršna direktorica za ekonomske poslove, Ivana Buno-za detaljno je izvijestila Ministra o poduzetim aktivnosti-ma na smanjenju troškova poslovanja te o daljnjim mje-rama za njihovo smanjenje kroz rebalans plana poslovanja koji je u proceduri usvajanja.

Ministar Trhulj iskazao je potpuno razumijevanje za si-tuaciju prouzročenu lošim hidrološkim uvjetima i izrazio je vjerovanje da će se hidrološka situacija poboljšati u što skorije vrijeme.

Također pozvao je predstavnike Sindikata i članove Uprave da zajednički nastave raditi na očuvanju stabil-nosti poduzeća u svim segmentima njegova djelovanja, te

ocijenio kako su primjedbe koje je Sindikat iznio minorne i da se uz vrlo malo truda i dobre volje mogu brzo elimi-nirati na obostrano zadovoljstvo.

STUDENTI FAKULTETA ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA IZ ZAGREBA Studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva iz Zagre-ba 9. i 10. prosinca 2011. u okviru stručnoga izleta boravili su u posjetu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Među 60 studenata, popularnih FER-ovaca četvrte i pete godine studija iz raznih krajeva Hrvatske, bilo je i onih iz Bosne i Hercegovine koji studiraju na tome po-znatom zagrebačkom fakultetu.

Po dolasku u sjedište poduzeća u Mostaru, Nikola Kre-šić v.d. generalnoga direktora Elektroprivrede HZ HB, izrazio je studentima dobrodošlicu i pohvalio njihovu


nakanu da na licu mjesta upoznaju energetska postrojenja i sustave koje godinama izučavaju.

Sa zadovoljstvom prihvaćamo posjete kao što je ova i na različite načine nastojimo podupirati mlade osobe koji žele stjecati nova znanja i iskustva. U Elektroprivredi HZ HB to činimo i kroz politiku stipendiranja, te osiguranje uvjeta za obavljanje pripravničkoga staža kako bi se bolje pripremili za tržište rada. Smatram kako je za vas studente izuzetno važno praktično se upoznati s radom postrojenja kao što je novoiz-građena HE Mostarsko blato ili pak Crpna HE Čapljina, po mnogo čemu jedinstvena hidroelektrana ne samo u proizvod-nom sustavu poduzeća, nego i puno šire, zaključio je direktor Krešić.

Studenti su upoznali način rada Centra za upravljanje proizvodnjom, a rad je sustava detaljno predstavio rukovo-ditelj Centra Mario Menalo.

Energetsko-građevinski objekti HE Mostarsko blato bili su predmet interesa studenata FER-a. U strojarnici je te hidroelektrane, smještene u naselju Jasenica u blizini Mostara, studentima govorio rukovoditelj HE Mostarsko Blato Ivan Lovrić.

Drugoga je dana posjeta odredište bila Crpna HE Čapljina u Svitavi kod Čapljine, koja je izazvala veli-ko zanimanje studenata posebice za njezin načina rada i proizvodnju električne energije, budući da je reverzibilna crpno-akumulacijska hidroelektrana koja koristi vode vla-stitoga slivnog područja rijeke Trebišnjice.

Mladi inženjeri s CHE Čapljina Nikola Buljubašić i Mario Dodig, detaljno su informirali svoje goste o ulozi i važnosti elektrane, te im omogućili i uvid u postrojenja smještena 800 metara u unutrašnjosti zemlje, na 30 meta-ra ispod razine mora. Radom dvaju motora – generatora jedinične snage 240 MVA ta elektrana daje svoj doprinos sigurnosti elektroenergetskoga sustava i pokrivanju vršnih opterećenja.

CHE Čapljina najveći je kompleks takve vrste u BiH i ponos JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, čija se vrijed-nost ne može mjeriti samo po proizvedenim kilovat satima.

O različitim temama vezanim za rad Elektroprivrede HZ HB i njezinim ukupnim kapacitetima sa studentima i profesorima razgovarali su članovi Uprave v.d. izvršne direktorice za ekonomske poslove Ivana Bunoza, v.d. iz-vršnoga direktora za pravne poslove Mate Pavković i v.d. izvršnoga direktora za razvoj Milan Lovrić.

Prof. dr.sc. Igor Kuzle, u ime Fakulteta elektrotehnike i računarstva, neskrivajući zadovoljstvo srdačnim prijamom i posvećenoj pozornosti, izrazio je iskrenu zahvalnost Up-ravi poduzeća i uposlenicima koji su kroz dva dana su-sretljivo i iscrpno predstavljali rad i proizvodne objekte, te odgovarali na brojna studentska pitanja vezana za njihovo funkcioniranje i specifičnosti.

Među našim brojnim stručnim i izletničkim obilascima po raznim poduzećima ovaj je zasigurno bio jedan od najsrdač-nijih i najbolje organiziranih koji nam je priredila Uprava i uposlenici Elektroprivrede HZ HB. Osim mene i mojih su-radnika, te su dojmove izrazili apsolutno svi studenti, što je potvrda da smo došli na pravu adresu, istaknuo je prof. Ku-zle i izrazio želju da uskoro ponovno dođu.

PREDSTAVNICI AMERIČKE ORGANIZACIJE ZA ENERGIJU (USEA) U SURADNJI S AMERIČKOM AGENCIJOM ZA MEĐUNARODNI RAZVOJ (USAID)Predstavljen program Radne skupina za sigurnost opskrbe distribucije Jugoistočne Europe

Predstavnici Američke organizacije za energiju (USEA) u suradnji s Američkom agencijom za međunarodni razvoj (USAID) održali su 6. veljače 2013. godine u JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar predstavljanje novoga regi-onalnog programa za Jugoistočnu Europu pod nazivom Radna skupina za sigurnost opskrbe distribucije Jugoistočne Europe.

Cilj je skupine unaprijediti rad distribucija i upravljanja ukupnim sustavom kroz regionalnu suradnju i razmjenu iskustava.

Program bi se te radne skupine usmjerio na odgovara-nje potreba distribucijskih poduzeća u regiji, a uključivao bi između ostalog i: pametnu mrežu (smart grid) i druge tehnološke programe za smanjenje gubitaka na mreži, ujedinjavanje obnovljivih izvora energije i provedbu pro-grama za upravljanje imovinom; standarde za sigurnost poduzeća; razvoj planova poslovnoga kontinuiteta po-slovanja za pomoć pri planiranju energetskih planova u slučajevima svih kriznih događaja koji mogu utjecati na sigurnu isporuku električne energije krajnjim kupcima; razvoj planova međusobne pomoći kako bi se potaknule distribucije na razmjenu osoblja i potrebnih sredstava za

brzu ponovnu uspostavu usluge nakon prekida isporuke; sustav vrjednovanja najboljih iskustava javnih poduzeća itd.

Predstavnici USAID-a i USEA-a sastali su se sa svim odgovornim predstavnicima distribucija javnih energet-skih poduzeća u BiH kako bi predstavili navedeni pro-gram i dobili njegovu potporu u Bosni i Hercegovini i moguće sudjelovanje u njemu.

Cilj je USEA-a predstaviti program Skupine u svim distribucijama regije.

MINISTRU TRHULJU PREDSTAVLJENI IZNIMNO DOBRI REZULTATI POSLOVANJA JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB D.D. MOSTAR Ministar energije, industrije i rudarstva Federacije BiH Erdal Trhulj bio je 18. veljače 2013. godine na sastanku s generalnim direktorom Elektroprivrede HZ HB Niko-lom Krešićem, gdje je detaljno informiran o aktualnom stanju u poduzeću po svim segmentima njegova rada.

Direktor je posebice predstavio pokazatelje elektroe-nergetske bilance (EEB) za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 17. veljače 2013. godine. Prema njegovim riječima EEB-om za siječanj 2013. godine planirana je proizvod-nja od 136,6 GWh, i nabava energije na tržištu od 107,88 GWh. Ostvarena je proizvodnja u ovome mjesecu 295,78 GWh (indeks 217), dok je na tržištu izvršena nabava energije 65,89 GWh (indeks 61). Na tržištu je u ovome mjesecu prodano 125,87 GWh el. energije.

Također, za mjesec je veljaču planirana proizvodnja od 140,6 GWh, a do 17. veljače 2013. godine ostvarena je u iznosu od 200,13 GWh (indeks 140,6), dok je na tržištu planirana nabava u veljači od 87,4 GWh do 17. veljače 2013. godine ostvarena s 21,84 GWh.

Dakle, u navedenomu razdoblju do 17. veljače 2013. go-dine ostvarena je proizvodnja od čak 495,95 GWh, a planom za razdoblje siječanj – veljača 2013. bila je predviđena pro-izvodnja od 277,20 GWh (indeks 179). Za isto je razdoblje na tržištu prodano ukupno 87,73 GWh el. energije, zaključio je direktor Krešić.

Izvršna direktorica za ekonomske poslove Ivana Buno-za informirala je Ministra o Planu poslovanja za 2013. go-dinu koji je u fazi usvajanja i kojim se predviđa pozitivno poslovanje Društva u ovoj godini.

Predstavila je i financijski rezultat za mjesec siječanj 2013. godine po kojemu je Društvo ostvarilo dobit od oko 20 milijuna KM, što je osim povoljne hidrološke situacije rezultat iskorištenja svih resursa i racionalizacije svih troš-kova poslovanja.

Ministar Trhulj izrazio je zadovoljstvo rezultatima po-slovanja i stanjem u poduzeću. Okupljenim je novinarima u izjavi za medije osim ostaloga kazao: Prošla je godina zbog nepovoljne hidrologije za ovo poduzeće mogla završiti s puno većim gubitkom. No, kako se pred sam kraj godine si-tuacija nešto popravila, a poduzete su i kvalitetne mjere od strane menadžmenta ukupni gubitak smanjen je za oko 12 milijuna KM. Taj se pozitivan trend rada nastavio, tako da danas imamo ovakve vrlo ohrabrujuće rezultate poslovanja.

Ministar je potom u pratnji svih članova Uprave i pred-sjednika Nadzornoga odbora Društva Marinka Ivanko-vića posjetio strojarnicu HE Mostarsko blato u naselju Jasenica.

AMERIČKI STUDENTI U ELEKTROPRIVREDI HZHBPeggy Retka direktorica Ureda za studiranje izvan USA sa Saint John’s University – College of Saint Benedict iz Minnesote i skupina od 11 studenata posjetili su 29. svib-nja 2013. godine Elektroprivredu HZ HB.

Američki studenti boravili su u Bosni i Hercegovini u okviru programa stažiranja (program May-Term) tije-kom kojega su predviđeni posjeti i predstavljanja različitih segmenata bosanskohercegovačkog društva, od povije-sti, ekonomije, socijalnih kretanja, obrazovanja, kulture i drugih.

U JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, studenti su posjetili Centar za upravljanje proizvodnjom, a potom i organizacijsku jedinicu Distribucija električne energije. Predstavnici Elektroprivrede HZ HB detaljno su predsta-vili poduzeće, posebice njegove proizvodne i distribucijske kapacitete, ljudske potencijale, razvojne planove i suvre-menu informacijsku tehnologiju koja se u svakodnevnom radu primjenjuje.

Naglašena je nezaobilazna uloga poduzeća i izniman doprinos društvenoj zajednici, te ogromna važnost za pro-store na kojima uspješno opskrbljuje svoje kupce već 20 godina.

Kako bi se i praktično upoznali s procesom proizvodnje električne energije, odnosno radom jedne hidroelektrane, organiziran je odlazak u Čapljinu i razgledavanje strojar-nice CHE Čapljina u Svitavi, što je za sve bilo jedinstveno iskustvo bez obzira na različitost znanstvenih područja njihova studiranja.

Peggy Ratka u ime Sveučilišta u Minnesoti zahvalila je na srdačnom prijamu i na svemu što su vidjeli u Elektro-privredi HZ HB, a prema njezinim riječima, studentima


će sigurno biti od velike koristi budući da je osnovni cilj toga stažiranja da više nauče o Bosni i Hercegovini, pa tako i gospodarskim subjektima što će biti i predmetom njihovih akademskih zadataka kad se vrate u Minnesotu.

Posjet je realiziran uz posredovanje mostarskoga ure-da udruženja građana Nešto više čija je jedna od temeljnih zadaća povezivanje i razmjena iskustava građana BiH s građanima iz Europe i svijeta.

MOSTARSKA PUČKA KUHINJA Članovi Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar posjetili su 3. travnja 2013. Pučku kuhinju u Mostaru kako bi se izravno upoznali s njezinim radom i problematikom s kojom se svakodnevnu susreću. Osim susreta s ravnate-ljem i uposlenicima te ustanove, te obilaska prostorija u kojima se svakodnevno priprema nešto više od 200 be-splatnih obroka, članovi Uprave najviše su vremena prove-li u razgovoru s našim socijalno ugroženim sugrađanima koji su nažalost, zbog socijalne ugroženosti primorani ko-ristiti usluge te ustanove.

Ravnatelj Franjo Slišković iskreno je zahvalio na pru-ženoj potpori u vidu sponzorstva, ali i na svim dosadaš-njim donacijama koje je u proteklome razdoblju JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar toj ustanovi dodjeljivala, kao i humanitarnim akcijama u kojima su sudjelovali naši uposlenici.

Generalni je direktor Nikola Krešić naglasio kako JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u svome djelovanju ne zapostavlja odgovornost prema zajednici u kojoj djelu-je, prepoznaje potrebe i sukladno mogućnostima podupire različite društveno korisne aktivnosti i projekte, posebice

UPRAVA U POSJETU NAJPOTREBNIJIMA

socijalno humanitarni rad javnih ustanova kao što je Puč-ka kuhinja u Mostaru.

Članovi su Uprave Elektroprivrede HZ HB osobno za potrebe te ustanove darovali skromne financijske priloge.

RAMSKA UDRUGA DJECA NADE U sklopu boravka u općini Prozor Rama članovi Upra-ve JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar posjetili su 4.

travnja 2013. godine i Udrugu građana roditelja djece s posebnim potrebama Djeca nade Prozor – Rama.

Udruga radi na povezivanju roditelja djece s posebnim potrebama s ciljem ostvarivanja zaštite prava osoba s invali-ditetom i resocijalizacije u društvu. Nastoje poboljšati uvjete i prava na zdravstvenu i socijalnu zaštitu kroz program psi-hosocijalne podrške, socijalne integracije, edukativne pro-grame i osposobljavanje za samostalno življenje.

Predsjednica Udruge Milijana Kuribak upoznala je go-ste s aktivnostima koje provode i zahvalila Elektroprivredi HZ HB na dosadašnjim donacijama koje su iskoristili za različite vidove pomoći djeci s posebnim potrebama i nji-hovim roditeljima.

UDRUGA UTJEHA I DOM MARIJA NAŠA NADA

Tijekom radnoga posjeta Uprave Zapadnohercegovač-koj županiji 22. travnja 2013. godine upriličen je i posjet Udruzi građana, roditelja, prijatelja i osoba s invaliditetom i posebnim potrebama Utjeha čiji štićenici u vlastitoj za-štitnoj radionici u Knešpolju kraj Širokoga Brijega proi-zvode plastične potrepštine pretežito za građevinarstvo, a do repromaterijala dolaze prikupljanjem, otkupom i reci-kliranjem stare plastike.

Članovi Uprave obišli su i Dom Marija Naša Nada na Puringaju, koji brine o djeci s poteškoćama u tjelesnom i/ili psihičkom razvoju, odnosno ustanova za rehabilitaciju

djece s oštećenjem kognitivnog i/ili motoričkog razvoja. Pozivom u posjet, predstavnik Udruge Utjeha Tonćo

Glavina i ravnatelj Doma Marija naša nada Slobodan Karačić željeli su iskazati zahvalnost na pruženoj pot-pori, i podrobnije upoznati goste iz Elektroprivrede HZ HB o svome radu, svakodnevnoj problematici i budućim planovima.

Generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star Nikola Krešić, tom je prigodom obećao nastavak su-radnje i pomoći ne samo tim nego i drugim udrugama i organizacijama koje se bave plemenitim i društveno kori-snim radom u zajednici, a potom je gostujući u programu Radio Gruda govorio i svim ostalim temama vezanim za ukupno djelovanje i poslovanje poduzeća.

DOM ZA STARE I IZNEMOGLE OSOBE DOMANOVIĆIDom za stare i iznemogle osobe Domanovići u Domano-vićima 9. svibnja 2013. godine posjetila je Uprava JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Ravnateljica te ustanove Ivona Kraljić upoznala je vod-stvo Elektroprivrede HZ HB s trenutačnim stanjem i pla-novima za tekuću godinu, te je u ime štićenika Doma još jednom zahvalila na dosadašnjoj potpori. Prema njezinim riječima, osnovna djelatnost Doma je pružanje socijalne skrbi i smještaja osobama u potrebi kojih je samo u pro-tekloj godini bilo više od 70, i to ne samo iz Čapljine i susjednih općina nego iz cijele Bosne i Hercegovine.

CRVENI KRIŽ ORAŠJE Posjet Crvenome križu Posavske županije Uprava je upri-ličila 20. svibnja 2013. godine kojemu je potpora Elek-troprivrede HZ HB proteklih godina uvelike pomagala svakodnevni humanitarni rad, na čemu je Mijo Mijić, ru-kovoditelj najiskrenije zahvalio.

Mijić je također istaknuo da Crveni križ kroz različite projekte gotovo kontinuirano pomaže osobama u stanju socijalne potrebe i starim osobama koje su izvan drugih oblika pomoći u tri posavske općine.

Od generalnoga direktora Nikole Krešića dobio je obećanje kako će i nadalje nastojati pomagati, ne samo toj ustanovi nego i ostalim udrugama i institucijama


iz Posavine, koliko god to mogućnosti Poduzeća budu dopuštale.

Naravno, sve mora biti u okviru zakonima propisanih okvira i sukladno rezultatima poslovanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, koji su proteklih mjeseci iznimno dobri, a vidljivi su i na području djelovanja OP i DP Sjever, zaklju-čio je direktor Krešić.

ELEKTROPRIVREDA HZ HB SPONZOR ODRŽAVANJA MANIFESTACIJE JEDAN NARCIS – JEDAN ŽIVOTUdruga Novi Pogled na Španjolskome trgu u Mostaru već tradicionalno obilježava manifestaciju Dan narcisa pod sloganom Jedan narcis – Jedan život, a sve s ciljem podiza-nja svijesti svih žena da vode brigu o svome zdravlju.

U nazočnosti brojnih građana, predstavnika gradskih vlasti i institucija, manifestaciju Dana narcisa 20. ožujka 2013. godine otvorio je Denis Lasić premijer Hercegovač-ko-neretvanske županije.

U podjeli su narcisa i promotivnoga materijala građa-nima aktivno sudjelovale i predstavnice JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar koja već nekoliko godina, osim broj-nih drugih udruga i organizacija, kroz sponzorstvo podu-pire i rad udruge Novi Pogled iz Mostara.

Iz Udruge, koja ove godine obilježava i svoju desetu godišnjicu djelovanja, posebice naglašavaju kako sve to ne čine zbog bolesnih žena, već zdravih bez obzira bile one u

rizičnoj skupini ili ne, važno je da se educiraju i čim ranije počnu sa samo pregledom dojki i redovitim odlascima na liječničke preglede.

Inače, Dan narcisa ima dugogodišnju i međunarodnu važnost, službeno se počeo obilježavati 1961. godine u Montrealu u Kanadi, a pokrenula ga je volonterka iz To-ronta koja je 1957. godine dobila 5.000 narcisa od nepo-znata donatora.

Narcisi su ponuđeni hotelima i restoranima za njihove goste, a iduće godine volonterke su ih počele same pro-davati u humanitarne svrhe s ciljem liječenja oboljelih od karcinoma. Od tada pa sve do danas, Dan narcisa obilje-žava se diljem svijeta. Cvijet narcis predstavlja simbol bu-đenja proljeća i daje nadu i vjeru u život svim oboljelim od karcinoma.

PODRŠKA VOLONTERSKOM RADU Četiri godine zaredom JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar podržava i sudjeluje u zajedničkome projektu Grada Mostara i Udruge građana Infohouse Sarajevo pod nazivom Volontiraj – Kreditiraj – Socijalni dan. Sudjelova-nje u tom projektu još je jedan pokazatelj brige i suradnje Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar s društve-nom zajednicom.

Projekt kreditiraj-volontiraj-socijalni dan 2011. Dana 7. listopada 2011. godine projekt je realiziran kao posjet i jednodnevni rad učenika iz gimnazija i srednjih škola u 20 gradova Bosne i Hercegovine u državnim i pri-vatnim poduzećima.

U Gradu Mostaru sudjelovalo je 11 škola, a Elektropri-vredu HZ HB posjetilo je 20 učenika iz mostarskih škola: Gimnazije fra Grge Martića, Srednje građevinske škole, Srednje elektrotehničke škole, Srednje prometne škole, Gimnazije Mostar, Mašinsko-saobraćajne škole, Druge gimnazije, Srednje tekstilno-poljoprivredne škole i Sred-nje medicinske škole.

Jedan dan radnici – volonteri Elektroprivrede HZ HB upoznali su razne poslove u ekonomskim, pravnim, građe-vinskim i drugim sektorima i službama poduzeća.

Osim u Upravi, Centru za upravljanje proizvodnjom i HE Mostarsko blato, mladi volonteri pojedinačno su

imali radne zadatke u Opskrbi i Distribuciji električne energije.

Neskrivajući zadovoljstvo srdačnim prijamom i posvećenoj pozornosti, srednjoškolci i gimnazijal-ci dobili su uvid u raznolikost poslova koji ih mož-da jednoga dana čekaju čak i u Elektroprivredi. Kao i dosadašnjih godina prikupljena sredstva iz toga projekta (uključena poduzeća plaćaju svakom učeniku dnevnicu od 20 KM) iskoristili su se za financiranje naj-boljih školskih projekata.

Projekt kreditiraj-volontiraj-socijalni dan 2012. Dana 18. listopada 2012. ukupno 35 učenika srednjih ško-la provelo je jedan radni dan u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

S upravljačkom strukturom, organizacijom i radom po-duzeća 15 učenika iz mostarskih srednjih škola, upoznala je Marija Buntić, predstojnica Ureda generalnoga direk-tora, dok je o načinu stipendiranja učenika govorio Josip Dragić, rukovoditelj zajedničkih poslova u Uredu izvršno-ga direktora za pravne poslove.

Učenici su posjetili i Centar za upravljanje proizvod-njom u sklopu Proizvodnje električne energije gdje im je mentor Mario Menalo, rukovoditelj Centra, predstavio rad i upravljanje procesom proizvodnje električne energije.

Srednjoškolci su potom imali priliku vidjeti postrojenja i praktično se upoznati s radom hidroelektrane Mostar, koju im je pokazao mentor Božo Krstanović, rukovoditelj Pogona HE Mostar.

Nakon zajedničkoga ručka u upravnoj zgradi, o distri-bucijskim objektima i mreži, održavanju i drugim poslo-vima organizacijske jedinice Distribucije el. energije uče-nike je upoznao mentor Božidar Jovanović, rukovoditelj Distribucijskoga područja Jug.

Osim te učeničke skupine u Mostaru, po 10 učenika srednjih škola iz Čapljine i Rame radni dan provelo je na CHE Čapljina i HE Rama.

Na kraju je radnoga dana učenicima u prigodne učenič-ke radne knjižice upisan staž.

ELEKTROPRIVREDA U ZAJEDNICI…JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar konstantno po-maže rad različitih nevladinih udruga i organizacija, od sportskih, kulturnih, humanitarnih i drugih događaja i manifestacija kroz politiku dodjele donacija, reklamiranja ili sponzorstva. Taj pozitivni trend sukladno mogućnosti-ma nastavljen je i 2012. godine unatoč kriznim vremeni-ma koja su se odrazila i na rad samoga poduzeća.

Udruga Novi pogled Mostar U organizaciji Sektora za odnose s javnošću JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar i Udruge Novi pogled iz Mosta-ra, 27. travnja 2012. organizirano je predavanje o preven-ciji karcinoma dojke.

Onkologinja i radijologija dr. Desa Bilenjki, profesorica na Medicinskome fakultetu u Mostaru istaknula je važ-nost prevencije kao i načine i mogućnost u borbi protiv te teške bolesti čiji broj novooboljelih svake godine u svijetu prelazi broj od 800.000.

Predavanju o toj teškoj bolesti žena nazočilo je 50-ak uposlenica iz svih organizacijskih jedinica i dijelova naše-ga poduzeća u Mostaru, a koliko je bilo zanimanje za tu temu pokazuju pitanja i diskusija koja se razvila.

Nažalost, registar oboljelih u BiH ne postoji, a u susjed-noj Hrvatskoj svake se godine u raznim stadijima bolesti bilježi oko 1.500 novih slučajeva.

Udruga Novi pogled djeluje skoro 10 godina na područ-ju cijele Hercegovine, a svojim iskustvom i volonterskim radom s oboljelima i njihovim obiteljima čini sve da život u bolesti bude podnošljiviji.

Danas je karcionom dojke bolest izlječiva ukoliko se otkri-je na vrijeme, ali osim kvalitetne medicinske brige i liječenja potrebna je psihološka podrška koju ova udruga u sklopu svoga rada i pruža, istaknula je prof. Bilenjki.

Od karcinoma dojke nije ugrožen samo pacijent već je ugrožena cijela obitelj. Dok institucije zdravlja ne prepoznaju ovaj problem, u našoj Udruzi uz pomoć stručnjaka pokušava-mo kroz projekte olakšati borbu pacijentica i njihovih najbli-žih, stoji u poruci Novoga pogleda.

Novi pogled samo je jedna u nizu brojnih udruga i organizacija čiji je rad podržalo i pomoglo ovo javno poduzeće.


HU Samarita Odžak

Humanitarna udruga Samarita, Vidovice u općini Odžak već petu godinu djeluje sa svrhom pomoći potrebitima u naseljima Vidovice, Kopanice i Jenjić.

Dragovoljci skrbe o siromašnim, bolesnim, starijim, usamljenim i uopće potrebitim osobama, posebice djeci i mladeži.

Oblici se pomoći različito realiziraju: novčano, materi-jalno (nabavom kućnih i osobnih potrepština), posjećiva-njem i razgovorom, kroz kućanske poslove (kupovina po-trepština u trgovini i kućna dostava; nabava drva za zimu i njihovo skladištenje, povremeno uređivanje dvorišta; bri-ga za liječniku skrb, nabava lijekova i sl.), kupnja školske opreme, obuće, odjeće školskoj djeci.

Krijesnica KupresNa inicijativu Centra za socijalni rad Kupres i roditelja djece s posebnim potrebama, utemeljena je udruga Kri-jesnica, kako bi lakše ostvarili svoja prava i na taj način pomogli sebi i svojoj djeci. Rad se Udruge najviše ogle-da kroz pomoć Odjelu djece s posebnim potrebama u Osnovnoj školi fra Miroslava Džaje u Kupresu, stalnom traženju mogućnosti upošljavanja stručnih kadrova koji bi pomagali djeci, prije svega defektologa, pedagoga i psiho-loga, uz podršku ravnatelja Osnovne škole Marka Tovi-la. Sukladno mogućnostima organiziraju akcije darivanja djece uz blagdane, surađuju i razmjenjuju iskustva sa slič-nim udrugama u okruženju.

Iz jedne od brojnih zahvala Elektroprivredi HZ HB…Cijenjeni prijatelji!

U ime HU “SAMARITA “ iz Vidovica, upućujem svima djelatnicima i rukovodstvu Vaše tvrtke ZAHVALU za dona-

ciju koju ste odobrili za potrebe korisnika HU “Samarita”.Ovom donacijom omogućili ste da se lakše prebrodi teška materijalna situacija korisnika pomoći HU Samarita.

U nadi da ćemo i dalje raditi i truditi se da pomognemo malenog brata čovjeka, srdačan pozdrav od svih članova i

volontera HU Samarita iz Vidovica.S poštovanjem

Smiljan Šokić, predsjednikH U “ SAMARITA “ VIDOVICE

Filmski festival u Orašju Prema riječima generalnoga direktora Elektroprivrede HZ HB Nikole Krešića osim brojnih festivala, Hrvatski filmski festival u Orašju, u ovome poduzeću, odavno je prepoznat kao vrlo važan kulturni događaj ne samo za Orašje i Posavinu nego i za širu regiju, zato je suradnja i pomoć Festivalu nastavljena. JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i 2012. godine bila je generalni sponzor 17. filmske smotre u Orašju, što je zasigurno uvelike prido-nijelo uspješnijem održavanju manifestacije, na čijem su otvaranju nazočili i članovi Uprave.

IZASLANSTVO ELEKTROPRIVREDE HZHB U MAĐARSKOJ

Članovi Uprave i Nadzornoga odbora našeg po-duzeća u okviru službenoga posjeta, od 5. do 8. lipnja 2012. godine boravili su u Mađarskoj.

Osim brojnim posjetima proizvodnim pogonima, u Budimpešti su imali poslovne susrete s predstavnicima tvrtki OVIT ZRt, Kiskunfelegyhaza i God.

DODIJELJENE 364 DONACIJEOdlukom Skupštine JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar o raspodjeli dobiti iz poslovanja za 2010. godi-nu, odobrena su i izdvojena sredstva za dodjelu donacija u visini od 600.000 KM

Nakon provedene procedure sukladno Zakonu o donacijama, počevši od raspisivanja javnoga poziva u srpnju 2011. godine, donesena je odluka Nadzorno-ga odbora o korisnicima donacija br. NO-78/11 od 27. listopada 2011. godine, prema kojoj su dodijeljene ukupno 364. pojedinačne donacije iz područja kulture, sporta, socijalne pomoći, te u humanitarne svrhe.

Početkom 2012. godine sa svim korisnicima potpisa-ni su pojedinačni ugovori o dodjeli donacije, a do kraja mjeseca siječnja 2012. godine sredstva su i uplaćena.


OSNOVANO GLAVNO VIJEĆE UPOSLENIKA JP ELEKTROPRIVREDE HZ HB D.D. MOSTAROsnivačka sjednica Glavnoga vijeća (GV) uposlenika JP Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar održana je 14. studenoga 2012. godine. Sve obveze i ovlaštenja GV uposlenika predviđe-nih na temelju Zakona o Vijeću upo-slenika (Službene novine FBiH br. 38/04) preuzima Nezavisni sindikat EPHZHB (prema Odluci Skupštine Nezavisnoga sindikata EPHZHB od 6. lipnja 2012. godine).

Tako se osnovano GV uposlenika EPHZHB sastoji od članova pred-sjedništva, predsjednikā sindikalnih podružnica i povjerenika sindikal-nih jedinica Nezavisnoga sindikata EPHZHB.

Radno tijelo GV uposlenika sasto-ji se od 11 članova: Dubravko Per-van, Josip Rajić, Josip Dragić, Jozo Ljubas, Josip Bjelopera, Oliver Papac, Ante Repić, Filip Turudić, Ivan Ba-ketarić, Snježana Budeš i Blaženka Novaković.

Ispred Uprave Društva nazočnima se obratio izvršni direktor za prav-ne poslove Mate Pavković poželivši uspješan rad i osnivanje GV-a.

Između ostalih prava i obveza definiranih Zakonom o radu GV-a uposlenika, GV uposlenika prati pri-mjenu zakona, kolektivnih ugovora i drugih propisa od interesa za ostva-rivanje prava uposlenika; prati po-stupke poslodavca kada je u pitanju ispunjavanje obveza vezanih za uplate doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje i osiguranje od neuposlenosti. Ograničenja u radu

AKTIVNOSTI SINDIKATA

osiguranja Croatia-osiguranje do-stavljena je Upravi na uvid u cilju upoznavanja toga problema.

V.d. generalnoga direktora Nikola Krešić upoznao je Sindikat s proble-mima u poslovanju uvjetovanih lošom hidrološkom situacijom, a zbog znatnih gubitaka poduzete su i odgovarajuće mjere za smanjenje troškova poslovanja kao što je imenovanje Povjerenstva za predlaganje mjera štednje.

Na sastanku su pozvani predstav-nici radnika na suradnju i prihvaćen je prijedlog da se u novoosnovano Povjerenstvo imenuju dva predstav-nika NSUEPHZHB.

GV-a odnose se na to da ne može sudjelovati u pripremanju štrajka i is-ključenju uposlenika s rada.

Uskoro se očekuje i izrada Poslov-nika GV-a koji bi pripremilo danas izabrano radno tijelo za pripremu sjednica GV-a.

Na osnivačkoj sjednici zaključe-no je da će se ispred GV-a i Neza-visnoga Sindikata EPHZHB uputiti zahtjev Upravi Društva o izmjenama Pravilnika o radu i njegovim usugla-šavanjem s člankom 88. Kolektivnoga ugovora kao i zahtjev za ispunjavanje Rebalansa plana poslovanja za 2012. godinu.

PRVI SASTANAK UPRAVE DRUŠTVA I PREDSTAVNIKA NSU EPHZHBNa inicijativu v.d. generalnoga direk-tora Nikole Krešića 18. siječnja 2012. godine održan je sastanak Uprave Društva i sindikalnih povjerenika NSUEPHZHB.

Dokumentacija koja se odno-si na potraživanja polica životnoga

SPORTSKE IGRE RADNIKA U ŠIROKOM BRIJEGU (2011.) I NA VLAŠIĆU (2012.) Trinaest godina za redom, već tradi-cionalno, u jesen, održavaju se Sport-ske igre radnika JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u organizaciji Nezavisnoga sindikata radnika, a uz financijsku potporu Uprave JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Svake je godine organizacija sve bolja, a kako su već prošle jubilej, Igre se već uveliko zovu tradicionalnim, tako da svake godine potvrđuju da su opravdano mjesto susreta, prijatelj-stva i sportskoga duha.

12. sportske igre u Širokom BrijeguDomaćin 12. sportskih igara radnika JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star bio je Široki Brijeg od 14. do 16. listopada 2011. sa 195 sudionika.

Natjecanje je bilo u tradicionalnim igrama: malom nogometu, pikadu, stolnom tenisu, šahu i boćanju. Re-zultati Igara 2011.:

Mali nogomet:1. momčad DP i OP HBŽ

2. momčad DP i OP HNŽ, br.13. momčad Elektroprijenos OP

Mostar Fer-play momčad: HE JajceNajbolji igrač: Božo Crnjak (DP i

OP HBŽ)Najbolji strijelac: Damir Zadro (5

golova) (DP i OP HNŽ, br.1) Najbolji vratar: Ivica Prskalo (DP i

OP HNŽ, br.1) Boćanje žene: 1. ekipa DP i OP SBŽ2. ekipa DP i OP HBŽ3. ekipa Elektroprijenos OP MostarŠah:1. Miro Marjanović (DP i OP SBŽ)2. Marko Jelčić (Uredi i sektori)3. Željko Lukić (HE Jajce)Pikado:1. Gordana Batarilo (DP i OP SBŽ)2. Radmila Perić (DP i OP HNŽ,

ekipa 2)3. Saša Kljajić (DP i OP HNŽ, eki-

pa 2)Stolni tenis (m):1. Ivo Čerkez (HE Mostarsko blato)2. Igor Lacić (HE Jajce)3. Darko Stjepanović (DP i OP

HNŽ)Stolni tenis (ž):1. Gordana Batarilo (DP i OP SBŽ)

2. Radmila Perić (DP i OP HNŽ, ekipa 2)

3. Zlata Zovko (DP i OP ZHŽ)

13. sportske igre na Vlašiću Uprava je prema Odluci I-5459/12 od 8. kolovoza 2012. za financiranje Iga-ra dodijelila 45.000 KM, što je dosad najveći odobreni iznos. Po treći put od odražavanja, domaćin Igara bila je Srednjobosanska županija. Na Vlašiću se od 21. do 23. rujna 2012. sastalo 205 sudionika. Najtrofejniji bili su doma-ćini s osvojenih sedam mjesta.

U korektnome sportskom ozračju i kvalitetnom druženju plasman sudio-nika na Igrama 2012.:

Žene:Pikado: 1. Vesna Bulić (HNŽ2); 2. Lucija Kovač (SBŽ2); Lucija Ju-

rišić (SBŽ2);Stolni tenis: 1. Marinela Dutina (ZHŽ2);2. Maja Mihalj (ZHŽ2);3. Gordana Batarilo (SBŽ1)Boćanje:1. ekipa Prijenosa; 2. ekipa HBŽ-a 1;3. ekipa SBŽ-a1


Muškarci:Stolni tenis:1. Ivo Čerkez (HE Mostar);2. Edin Mešić (PŽ); 3. Ivan Malekinušić (HNŽ)Šah: 1. Miroslav Marjanović (SBŽ2);2. Ilija Damjanović (PŽ); 3. Slavko Rošić (PŽ); Nogomet: 1. ekipa SBŽ-a; 2. ekipa HNŽ-a 1; 3. ekipa Prijenosa

Najbolji igrač: Boris Bilješko (SBŽ 1), Najbolji strijelac: Franjo Tokić (Prijenos), Najbolji vratar: Ivan Baršić (HNŽ 1); Fair -play momčadi: Posavska županija

RADNI SASTANAK PREDSTAVNIKA UPRAVE I SINDIKATA ELEKTROPRIVREDE HZHBDana 27. svibnja 2013. godine održan je radni sastanak predstavnika Upra-ve JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i Nezavisnog sindikata upo-slenika Elektroprivrede HZ Herceg Bosne, na kojem se razgovaralo su-radnji i aktualnim temama vezanim za prava i obveze poslodavca i upo-slenika Društva, sukladno zakonskim propisima i Kolektivnom ugovoru elektroprivrednih djelatnosti u Fede-raciji BiH.

U ime Uprave Društva nazočni su bili generalni direktor Nikola Krešić i Ivana Bunoza izvršna direktorica za ekonomske poslove, dok je Sin-dikat predstavljao Dubravko Pervan, predsjednik.

Na sastanku je osim ostaloga do-govorena visina i način isplate nakna-de za godišnji odmor uposlenicima (regres) koja je iznosila 70 % od pro-sječne plaće u Društvu.

Svim uposlenicima neoporezi-vi dio te naknade isplaćen je do 15. lipnja 2013. godine, dok je preostali oporezivi dio isplaćen najkasnije do 10. srpnja 2013. godine.

Usvojen je i zaključak kako će se ukoliko to rezultati poslovanja budu dopuštali, isplaćivati i ostale nakna-de uposlenicima, posebice naknada za vjerske blagdane (božićnica), a pri odlučivanju o njezinom financijskom iznosu, uzet će se u obzir visina ispla-ćena regresa u 2013. godini.

TRODNEVNI SASTANAK ENERGETSKIH SINDIKATA JUGOISTOČNE EUROPE U KUPRESU12. okrugli energetski stol za Jugo-istočnu Europu održan je od 3. do 5. rujna 2012. godine u Kupresu na kojem su sudjelovali predstavnici 27 energetskih sindikata iz dvanaest ze-malja regije.

U ime je domaćina i tehničkoga organizatora sudionike pozdravio Dubravko Pervan predsjednik Ne-zavisnog sindikata uposlenika Elek-troprivrede HZ HB. Uz riječi do-brodošlice Pervan je izrazio posebno zadovoljstvo što je Nezavisnog sindi-kata uposlenika Elektroprivrede HZ HB kao punopravni član Sindikata javnih usluga Europske unije dobio priliku biti domaćinom toga važnog skupa.

U nastavku uvodnog dijela

nazočnima su se obratili i Dušan Vr-hovac predsjednik Sindikata ener-getike RS BiH, zatim Omer Sikira predsjednik Sindikata elektroener-getskih radnika u R/F BiH, naglasiv-ši dobru suradnju između sindikata u BiH, i spremnost za još aktivnije uključivanje u sve segmente elektroe-nergetske problematike u BiH.

U ime Ministarstva vanjske tr-govine i ekonomskih odnosa BiH Neđo Kapetina, predstavio je ovla-sti i nadležnosti toga ministarstva na području elektroenergetskoga sektora. Uz dosadašnju uglavnom koordinirajuću ulogu, još veće zna-čenje ministarstva očekuje se kada BiH bude preuzimala direktive EU u sklopu njezina pristupa Europskoj uniji. Amira Pintur, iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije govorila je o ulaganjima i velikim projektima, a na skupu su bili prisutni i predstavnici DERKA-a (Saša Šćekić), FERK-a (Sanela Pokrajčić i Risto Mandrapa).

Održavanje Okruglog stola podr-žala je i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar čiji je generalni direktor Nikola Krešić u prigodnom obraća-nju kazao kako Uprava Elektropri-vrede HZ HB ima korektnu surad-nju sa Sindikatom, a sve sukladno važećim zakonskim propisima, na-šim internim aktima i Kolektivnim ugovorom.

Zajedničkim djelovanjem možemo još više potaknuti ukupan rad Poduzeća, a time poboljšavati uvjete i status naših uposlenika. U vezi s tim želim još reći da sam kao generalni direktor Elektro-privrede HZ HB ponosan na činjenicu da naše poduzeće ima takvu jednu orga-nizaciju kao što je Sindikat koji je vrlo aktivan u svom djelovanju. Stoga, moja nazočnost ovdje vrlo je jasan znak da podržavamo sve aktivnosti Sindikata, a

ovaj okrugli stol još jedan je primjer kako se Sindikat može uključiti u poboljšanje energetskog sustava, ne samo u BiH nego i u cijeloj Europi, zaključio je generalni direktor Krešić.

Generalni je pokrovitelj i orga-nizator bio Sindikat javnih usluga Europske unije uz podršku Zaklade Friedrich Ebert Stifung. Predstavni-ci Sindikata javnih usluga Europske unije (EPSU) Jan-Willem Goudria-an, zamjenik glavnog tajnika i Josef Krejbych, predsjedavajući Europ-ske federacija unija javnog servisa (EPSU) bili su koordinatori radnoga dijela Okruglog stola

Teme o kojima se raspravljalo bile su: Energetska situacija u Jugoistoč-noj Europi, kolektivna kretanja – naj-noviji trendovi i položaj BiH; Socijal-ni akcijski planovi i Follow-up akcije; Socijalni dijalog; Rezultati rada radne skupine o kolektivnom pregovaranju i druge teme vezane za kretanja u energetskoj zajednici.

Okrugli stol bio je i priprema, od-nosno usuglašavanje stavova Sindi-kata uoči 5. energetskog socijalnog foruma zemalja potpisnica ugovora o energetskoj zajednici Jugoistočne Europe, koji se održao u Bečićima (Crna Gora) u jesen 2012. godine, a na kojem su sudjelovali predstav-nici Europske komisije, predstavnici vlada zemalja potpisnica Ugovora o energetskoj zajednici, regulatori, po-slodavci i sindikati.

Prema riječima sudionika Okruglo-ga stola u Kupresu, bila je to idealna prigoda za bolje međusobno upozna-vanje i razmjenu iskustava između sin-dikata, tako da je i jedinstveni zaklju-čak 12. okruglog energetskog stola za Jugoistočnu Europu nužnost intenziv-nijega rada na usuglašavanju zakonske regulativne iz područja energetike s direktivama EU.

SMANJEN BROJ PRIGOVORAKvalitetna komunikacija s kupcima postala je neizostavan dio suvreme-noga poslovanja, te se kao imperativ nameće potreba stvaranja novih vido-va komunikacije i kontakata s kupci-ma. S tim je ciljem ustrojen i pušten u rad Informativni centar za kupce.

Kako se ne bi radilo samo o puko-me informatičkom alatu, rad je Cen-tra koncipiran na izravnom pružanju pomoći i usmjeravanju kupaca, te nastojanjima što bržeg reagiranja na eventualne specifične potrebe. Evi-dentira se svaki kontakt, bilo da je uspostavljen putem besplatnoga tele-fona, elektroničke pošte ili telefaksa, analiziraju se podatci o podnesenim i riješenim prigovorima, te se o njima sačinjavaju periodična izviješća.

Pozivom na besplatni broj 080 080 001 kupac po prvi put ima mogućnost na jednom mjestu stupiti u izravan kontakt s operaterom, ostaviti poruku i prijaviti neovlaštenu potrošnju.

POZITIVNE REAKCIJE Nakon nešto više od pola godine rada i sami su kupci izrazili pozitivan stav prema tomu vidu interakcije, što nam je u konačnici i bio cilj. U nastojanju

NOVA USLUGA KUPCIMA NA JEDNOM MJESTU – Informativni centar za kupce

IZ OPSKRBE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

da se pruži što kvalitetnija usluga, uposlenici su Centra spremni steče-na znanja svakim danom usavršavati i usvajati nova sukladno zahtjevima kupaca.

Informativni centar po prvi put može pružiti podršku i smjernice kupcima s cijelog područja djelovanja Elektroprivrede HZ HB, pri čemu posebno treba naglasiti odličnu su-radnju s uposlenicima iz svih organi-zacijskih jedinica.

Usporedbom i analizom dvaju po-lugodišnjih razdoblja izvješćivanja utvrđen je sljedeći trend:

C Broj prigovora koji se rješavaju izravno u Informativnome centru bilježi trend rasta, te se tako broj prigovora podnesenih u poslovni-cama u drugom izvještajnom raz-doblju smanjuje za oko 25 %, što znači da je Centar preuzeo rješava-nje većega dijela prigovora. Kupci tako pozivom na besplatni telefon na brz, izravan i vrlo jednostavan način dobivaju odgovore i rješavaju moguće dvojbe i probleme.

C Svi prigovori zaprimljeni u Infor-mativnome centru, od jednostav-nih upita informativnog karaktera


pa do složenijih zahtjeva kupaca koji su zahtijevali daljnje aktivnosti u poslovnicama, uspješno su rješavani više od 90%.

C Također je evidentan pozitivan pomak kad je riječ o bržem rješavanju prigovora, te se tako isti poboljšava za oko 10%.

Broj prigovora po opskrbnim područjima za razdoblje od I-XII 2012. godine:

Opskrbno područje Jug – Pogon Mostar

Opskrbno područje Jug – Pogon Grude

Opskrbno područje Jug – Pogon Livno

Opskrbno područje Centar

Opskrbno područje Sjever

Broj riješenih prigovora kupaca zaprimljenih tijekom 2012. godine putem maila, faksa i besplatnoga telefona. C Svakim danom je i sve veći broj kupaca koji rješenje

svojih zahtjeva pokušavaju pronaći posredstvom Infor-mativnog centra, te je za istaknuti podatak da je broj poziva u 2013. godini veći za 53 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine.


Za izravni povod za posjet Poslovnici Elektro Ravno ovaj put imali smo odlazak

u mirovinu Ante Vučičevića, dugo-godišnjega, rekli bismo jedinoga ru-kovoditelja te Poslovnice od njezina utemeljenja, daleke 1992. godine.

To što je Ante početkom ožujka 2012. godine ispunio uvjete za odla-zak u mirovinu (nije jedini pa i dru-gi su otišli, rekli bi kritičari) prilika

U POSJETU POSLOVNICI ELEKTRO RAVNO

je zapravo da našim uposlenicima, a i šire, damo malo više uvida u način rada, poteškoće i ukupno okruženje u kojem rade naši kolegice i kolege. Uvjeti su to o kojima u Mostaru, Ča-pljini, Širokom Brijegu ili Orašju ne znamo mnogo, a poteškoće sasvim specifične, svojstvene malim rijetko naseljenim mjestima.

Naime, Ante je svoj profesional-ni put započeo daleke 1971. godine,

u HE Trebinje. Elektrotehničar po struci, a rodom iz obližnjih Pećina, u Poslovnicu Elektro Ravno ušao je Ante pri samom utemeljenju, o čemu slikovito kaže:

Imali smo neku otpisanu prikolicu, ništa od potrebnoga materijala i nijed-no vozilo na raspolaganju. Znam da zvuči skoro nevjerojatno, ali tako smo radili. Mladen i ja bili smo i poslovođe i monteri i električari, što god je trebalo. Zgrada u kojoj smo sada građena je kad uz gradnju kanala za CHE Čapljina, a nakon ratnoga razaranja sela od ove zgrade ostali su samo goli zidovi. U ratu je gotovo sva elektro mreža bila pokida-na, a išla je preko Trebinja jer je njima i pripadala. Iz CHE Čapljina, krajem 1993. godine, većina sela ponovno do-bila je električnu energiju, a tek 1995. godine sami centar općine.

Početak rata, a i dugo vrijeme na-kon toga, rad u Poslovnici Elektro Ravno zvuči gotovo anegdotski, pa je možda vrijeme da nešto kažemo o sadašnjem stanju.

Sada je stanje mnogo bolje, uposleno je 5 radnika (3 tehničara i 2 elektro-montera) te blagajnica, koja je organi-zacijski vezana za Opskrbu električne energije. S električnom energijom op-skrbljujemo 770 potrošača (675 kućan-stava i 53 s tarifom “ostala potrošnja”). Stupanj naplate nam je 96%, a s obzi-rom na okolnosti – zadovoljni smo.

Na koje okolnosti ste mislili?Od prvoga do posljednjega potrošača udaljenost je oko 100 km, u razgovor se uključuje Mladen Pijević, rukovo-ditelj koji nasljeđuje Antu. Nadalje, struktura potrošača uglavnom staračke populacije, vikend-kuće i kuće izbje-glih i raseljenih s ovoga područja, tra-že poseban pristup i mnogo strpljenja u radu. Naši potrošači su u rasponu od 0

do 800 m nadmorske visine. Još je jedna zanimljiva činjenica i ta što se Ravno i okolna sela i sada napajaju iz tri izvora: CHE Čapljina, iz Slanoga (HEP) i iz Trebinja (EP RS). Ovo je mala i nena-seljena sredina, te je suradnja s društve-nom zajednicom dobra i svakodnevna.

Oko 8 milijuna KM utrošeno je na sanaciju mreže i ostalih objeka-ta u Poslovnici Elektro Ravno. Dio

je tu vlastitih sredstava, a dio kredita USAID-a, Fonda za povratak, itd. Još uvijek nemamo korpu, a i dva elektro-montera bi nam dobrodošla.

Održavamo oko 55 km NN mreže, 70 km DV 10 kV, 8 km DV 35 kV, 25 TS 35/10 te TS 10/0,4 kV.

I to bi bilo otprilike sve o Poslovni-ci Elektro Ravno, na kraju će Ante Vučičević.

Nama, na kraju, ostaje poželjeti mu zdravlje i dug umirovljenički staž, Mladenu puno uspjeha u budućem radu, a cijeloj ekipi dati čistu peticu iz skromnosti, radišnosti i ljubavi prema radu od kojega žive.

U općini je Ravno Vjetrenica, naj-veća pećina u BiH, zaštićeni spo-menik prirode od 1950. godine, a od 1971. godine geomorfološki re-zervat prirode. Iznimno je bogata florom i faunom, unutrašnje tem-perature 11,4 °C, vode 11,3 °C.

Osobito je zanimljiva pojava snažnoga strujanja zraka na ulazu u pećinu, a i na nekoliko mjesta u unutrašnjosti pećine. Na prijedlog je ANUBiH Vjetrenica kandidira-na za UNESCO-vu listu prirodne baštine.


PRIJAM ZA PREDSTAVNIKE MEDIJA

Uprava JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u povodu novogodišnjih i božićnih blagdana organizira svečano druženje s rukovoditeljima, uredni-cima i vlasnicima bosanskohercego-vačkih medija kao i predsjednicima udruga i društavā novinara.

Svjesni važnosti medija u poslo-

vanju ovoga gospodarskoga subjekta, takvi oblici druženja s predstavni-cima medija omogućuju bolje upo-znavanje i ukazivanje na potrebe koje poduzeće ima prema javnosti, ali i razmjenu obostrano korisnih

informacija, prijedloga i sugestija za daljnju suradnju.

Uvijek velikom broju odazvanih dvije godine zaredom riječi dobro-došlice upućuje domaćin, generalni direktor Nikola Krešić, a druženju i razgovoru s predstavnicima medija sudjeluju svi članovi Uprave Društva.

Zahvalivši se na dobroj suradnji i korektnom praćenju rada poduzeća u dosta teškim poslovnim okolnostima, generalni direktor je pozvao medije na nastavak još aktivnije i konstruk-tivnije promocije ovoga važnoga po-duzeća posebice u djelu poslovanja vezanih za projekte obnovljivih izvo-ra energije.

Svjestan sam, kako je naše pla-nove jako teško uspješno realizira-ti bez kvalitetne suradnje s razli-čitim medijima, koje predstavljate. U vremenu koje je pred nama trebat će nam puno snažnija promocija posebice energetskih potencijala, kapitalnih in-vesticija, kao i aktualiziranje različi-tih tema i problematike vezane za rad i razvoj poduzeća. Naše je opredjeljenje održavati i izgrađivati kvalitetne od-nose sa svima u poslovnom okruženju, i dakako s vama koji svakodnevno infor-mirate i formirate našu javnost, završio je generalni direktor.

UPOSLENICI S VELIKIM SRCEM I LJUDSKOM SOLIDARNOŠĆUUdruga dragovoljnih darivatelja krvi JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star broji sve veći broj članova, a već nekoliko godina organizira drago-voljne akcije pod nazivom Kap ljuba-vi – izvor života.

Udruga broji 279 članova, a važnost darivanja krvi radnici Elektroprivrede

KRATKE VIJESTI

iz akcije u akciju prepoznaju kao ljud-ski čin prema najosjetljivijima – bole-snima, s toga je broj radnika svakom akcijom veći.

Osim polugodišnjih redovitih akcija koje se organiziraju u zgradi Uprave poduzeća u Mostaru, radni-ci-darivatelji odazivaju se i akcijama koje se organiziraju u drugim grado-vima, ali i na pojedinačne pozive kad se za njih ukaže potreba. U posljednje je dvije godine organizirano pet ak-cija i 244 radnika dalo je krv. Udru-ga dragovoljnih darivatelja krvi JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar osnovana prije više od dvadeset godi-na, a svakako treba spomenuti i rad-nike Elektroprijenosa BiH, Opera-tivno područje Mostar, koji su nekada radili u sklopu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, kao redovite sudio-nike na dragovoljnim darivanjima.

Inače, akcije Udruga organizira za potrebe regionalnih bolnica Sveuči-lišne kliničke bolnice Mostar, bolnice dr. fra Mato Nikolić u Novoj Biloj i županjske bolnice u Orašju.

U 2011. godini u dvije akcije krv je dalo 116 članova.

22.9.2011. akcija u Mostaru Marko Arapović, Slaven Azinović, Mario Bagarić, Filip Bago, Tomo Baraban, Monika Bilić,Gordana Bo-ras, Melanija Božić, Dragan Brekalo,

Zvonimir Bule, Ivica Buntić, Željko Burečić, Dalibor Čović, Marko Ča-liš, Tomislav Ćorić, Ivan Damjano-vić, Zoran Drežnjak, Dražen Drmać, Ivica Glavota, Ivana Golemac, Dario Ivanković, Mario Ivanković, Mario Kljajo, Ivica Knezović, Tomislav Kre-šo, Marko Krezić, Jelena Lasta, Ivan Malekinušić, Mijo Marjanović, Ivan Miletić, Tomislav Milićević, Ivan Milićević, Ivan Murgić, Željko Niko-lić, Domagoj Paradžik, Dalibor Perić, Gojko Pinjuh, Ivan Prskalo, Marko Puljić, Davor Raič, Igor Raič, Igor Slišković, Ivan Smoljan, Darko Stje-panović, Bruno Šunjić, Mario Šunjić, Damir Tadić, Mario Topalović, Ivano Topić, Zoran Uložnik, Dragan Za-dro, Ivo Zovko, Jurica Zovko, Mario Zovko, Nikola Zovko.

10.11.2011. akcija u Novoj Biloj Anđelko Barić, Bogdan Šantić, Bo-siljko Vidović, Bosiljko Zrno, Bru-no Žuljević, Dario Miličević, Dejan Taraba, Dragan Dugandžić, Dragan Jevtić, Dragan Martinović, Dragan Vuleta, Ferdo Miočević, Igor Lukić, Igor Miličević, Ivan Čerkez, Ivan Ćo-sić, Ivan Šarić, Ivana Blaž, Ivica Je-lica, Ivica Marić, Ivica Marković, Jo-sip Petrović, Josip Šupukovič, Mario Magerl, Mario Pervan, Milinko Đu-kić, Mirko Krajinović, Miroslav Cvi-jetković, Miroslav Strinić, Mladen

Grujić, Neda Jukić, Petar Batalija, Ranko Blaž, Robert Perković, Siniša Pecirep, Srećko Bavrka, Stanko Ča-vara, Tanja Šapina, Tončo Marković, Toni Lekić, Vladimir Gudelj, Vlado Grgić, Zoran Matošević, Zoran Ta-dić i Željko Lučić.

AKCIJE DRAGOVOLJNIH DARIVATELJA KRVI U 2012. GODINIUdruga dragovoljnih darivatelja krvi JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star nastavila je svoju aktivnost i u 2012. godini.

Pod istim sloganom organizirane su dvije akcije u Mostaru 22. ožujka 2012. i 13. rujna 2012. Prikupljeno je 128 doza krvi svih krvnih skupina što je velika pomoć u organiziranju rada mostarske bolnice koja, zbog uopće sve manjega broja dragovoljnih da-rivatelja, ima problema u redovitom zbrinjavanju bolesnika u potrebi. Po-trebe su za krvlju velike u ovoj bolnici čiji je Odjel transfuziologije bio i su-organizator svih akcija.

Za regionalnu bolnicu dr. fra Mato Nikolić u Novoj Biloj organizirana je akcija 6. prosinca 2012. godine kada se odzvalo 40 uposelnika. Njih 31 da-rovalo je krv, što potvrđuje da je odziv svakom akcijom sve veći uz sve veći broj mlađih darivatelja.

Zbog najvećega broja uposlenika, najviše darivatelja na akcijama dolazi iz organizacijske jedinice Distribu-cije električne energije, a uredno se pozivu odazovu i uposlenici Elektro-prijenosa BiH, Operativno područje Mostar.

Broj darivatelja rastao je svakom ak-cijom. Radnici iz Distribucije svakako su najbrojniji, a na akciji održanoj u rujnu prijavilo se čak 84 dragovoljna darivatelja u čemu su se istaknuli kolege iz Gruda, istaknuo je voditelj Udruge, Ivan Miletić.

22.3.2012. akcija u Mostaru Slaven Azinović, Mario Babić, Mario Bagarić, Filip Bago, Tomo Baraban, Ljubo Bevanda, Luka Biško, Gorda-na Boras, Frano Borovac, Nikica Bo-žić, Melenija Božić, Dragan Brekalo, Ivica Brekalo, Zvonimir Bule, Ivica Buntić, Marko Čališ, Ivan Damjano-vić, Zoran Drežnjak, Marko Đelek, Đenan Gosto, Franjo Đolo, Mario Fofić, Josip Gilja, Dražen Glavaš, Ivica Glavota, Ivan Golemac, Mario Ivanković, Zvonimir Ivanković, Ma-rijan Jelčić, Bruno Jovanović, Bosilj-ko Kramatić, Mario Kljajo, Miroslav Knezović, Dragan Kolobarić, Mir-ko Kovačević, Marko Krezić, Jelena Lasta, Ivana Ljubić, Ivan Malekinu-šić, Vido Maslać, Maja Mihalj, Ivan Miletić, Miloš Marko, Jozo Mikšić,


Tonio Mlinarević, Ivan Ostojić, Do-magoj Paradžik, Dalibor Perić, Gojko Pinjuh, Ivan Primorac, Dajana Prska-lo, Ivan Prskalo, Nikola Raguž, Darko Raspudić, Ante Sabljo, Ivica Sičaja, Mario Smoljan, Anto Soldo, Darko Stjepanović, Ivica Šarić, Ivan Šimić, Damir Tadić, Josip Tomić, Ivano To-pić, Zoran Uložnik, Mario Zelenika, Ivo Zovko.

13.9.2012. akcija u Mostaru Marko Arapović, Mario Bagarić, An-tonio Bašić, Božo Beljo, Boras Gor-dana, Ante Bošnjak, Dragan Brekalo, Ivica Brekalo, Ivica Buntić, Ivan Ču-ljak, Zdravko Čuljak, Denis Čuva-lo, Zoran Drežnjak, Mirna Džidić, Franjo Đolo, Vladimir Ereš, Goran Falak, Mario Fofić, Gordana Galić, Dražen Glavaš, Ivica Glavota, Boris Grbešić, Mate Gudelj, Marijan Jelčić, Vedran Jeličić, Bosiljko Karamatić, Mario Kljajo, Tomislav Krešo, Mar-ko Krezić, Ervin Kvesić, Josip Kvesić, Toni Leko, Dalibor Marinčić, Mijo Marjanović, Ivan Miličević, Vlatko Međugorac, Vidak Mrvalj, Stojan Nuić, Ivan ostojić, Branko Pandža,

Dalibor Perić, Gojko Pinjuh, Marija Raguž, Darko Raspudić, Jure Rup-čić, Ante Sabljo, Mario Sesar, Boris Slokar, Pero Soldo, Darko Stjepano-vić, Ivica Šarić, Boris Šunjić, Damir Tadić, Bratislav Tomić, Josip Tomić, Mario Topalović, Zoran Uložnik, Dario Vekić, Dragan Zadro, Jurica Zovko.

6.12.2012. akcija u Novoj Biloj Ivan Šimić, Miroslav Strinić, Milko Štrbac, Bogdan Šantić, Ranko Blaž, Ivan Čosić, Ljubo Zec, Stanko Ča-vara, Vlatko Franković, Franjo Cvi-tan, Slavko Trutina, Igor Miličević, Robert Perković, Dragan Dugandžić, Toni Lekić, Milinko Đukić, Dari-jo Miličević, Tanja Šapina, Mladen Ančić, Petar Batalija, Dragan Jevtić, Bosiljko Zrno, Bosiljko Vidović, Jo-sip Šupković, Ivica Marković, Marko Čuro, Vlado Gudelj, Srećko Bavrka, Anđelko Barić, Lazar Popović, Ivan Kolak, Zoran Kovač, Slavko Žuljević, Željo Lučić, Josip Jurić, Ivan Čerkez, Dragan Damjanović, Marko Strukar, Dragan Vuleta, Ivica Vuleta,

AKCIJE DRAGOVOLJNIH DARIVATELJA KRVI U 2013. GODINIU akciji dragovoljnih darivatelja koja se održala 7. ožujka 2013. godine pri-kupljeno je 63 doze krvi svih krvnih skupina. Odjel transfuziologije KBC Mostar bio i suorganizator te akcije. Već drugi put vodim akciju darivanja u EPHZHB. Izuzetno smo zadovolji od-zivom, a posebice suradnjom s predsjed-nikom Udruge, istaknula je dr. Zorica Konjevac.

Broj darivatelja raste svakom akci-jom. Radnici iz Distribucije svakako su najbrojniji, a kolege iz OP i DP Gruda svakom akcijom, pa i ovom, prednjače. Akcije su prigoda i za druženja, tako da nakon darivanja organiziramo zajed-nički objed, a darivatelji mogu iskoristi i dva slobodna dana. Jako sam zadovoljan odzivom darivateljica, kojih je ovaj put bilo11. Neki darivatelji trenutačno nisu u mogućnosti dati krv zbog gripe, ali će se sigurno odazvati u sljedećih nekoliko dana u bolnicu, istaknuo je predsjednik Udruge, mr.sc. Ivan Miletić.

7.3.2013. akcija u Mostaru Anja Apleza, Kristijan Aničić, Marko Arapović, Mario Babić, Božo Beljo, Monika Bilić, Ivica Boban, melani-ja Božić, Dragan Brekalo, Dolores

Budimir, Dalibor Bukić, Ivan Čuljak, Martina Čuljak, Zdravko Čuljak, Vi-tomir Dodig, Mirna Džidić, Franjo Đolo, Dražen Glavaš, Ivica Glavota, Mate Gudelj, Dalibor Jarak, Marijan Jelčić, bruno Jovanović, Nikola Jović, Bosiljko Karamatić, Mario Kljajo, Jozo Knezović, Marko Krezić, Ervin Kvesić, Oliver Ladan, Josip Lasta, Oliver Manda-rić, Mijo Mar-janović, Branka Merdžan, Ivan Miletić, Vidak Mrvelj, Kristi-jan Musić, Mi-roslav Pavlović, Gojko Pinjuh, Željko Planinić, Pavle Pranjić, Ivan Prskalo, Martina Prska-lo, Marko Pu-ljić, Marija Raguž, Darko Raspudić, Marijana Rašić, Goran Rozić, Marko Rozić, Pero Soldo, Josip Spajić, Boris Šunjić, Bruno Šunjić, Damir Tadić, Ivano Topić, Zoran Uložnik, Dario Vekić, Dragan Zadro, Ivan Zovko, Ivo Zovko, Zlatko Zubac.

U ČAMCIMA DO KVAROVA Veliki vodotoci i izlijevanje rijeka stvaraju nemale probleme u opskr-bi električnom energijom. Tako je u nedjelju ujutro 7. travnja 2013. nastao kvar na 10 kV dalekovo-du Vitorog u mjestu Isakovici koji prelazi preko potpuno poplavljena Glamočkoga polja. Pad faznoga vo-diča na dalekovodu izazvao je pre-kid napajanja trafo područja Raičke i Hasanbegovaca.

Velike napore uložila je interven-tna ekipa Poslovnice Elektro Glamoč koja je učinila sve da 13 kupaca, po-vratnika bude što kraće bez električne energije. Mjestu kvara moglo pristu-piti samo čamcima zbog dubine vode koja doseže oko 2 metra.

Zahvaljujući izvrsnoj suradnji Odjela specijalne policije, Policijske uprave Livno, koji su ustupili čamac i tako sudjelujući omogućili pristup kva-ru, mještani su dobili električnu energiju

sutra tijekom jutarnjih sati. Još se jed-nom zahvaljujemo specijalnoj policiji na svesrdnoj pomoći i pružanju potpo-re u radu naše poslovnice, istaknuo je rukovoditelj Poslovnice Elektro Gla-moč Mijo Perković.

Iako „električarski“ posao nije ni-malo lak, dodatno ga otežavaju pri-stupačnost terena, vremenski uvjeti i težina kvarova, radnici JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar posebice Distribucije el. energije u takvim ne-pogodnim uvjetima čine sve kako bi isporuka električne energije kupcima bila sigurna i kvaliteta bez obzira na vremenske (ne)pogodnosti.

UPOSELNICI HE RAMA U TRADICONALOJ HUMANITARNOJ AKCIJI Veliko srce i ljudsku solidarnost u

dane darivanja pokazali su i uposel-nici HE Rama.

Svi uposelnici, njih 81, odazvali su se tradicionalnoj božićnoj akciji za pomoć i darivanje najugorženijih ramskih obitelji. Skupivši 2400 KM darovane su tri obitelji bez jednoga roditelja s većim brojem malodobne djece. Inače, svake godine za novo-godišnje i božićne blagdane uposle-nici se naše najvažnije hidroelektrane sami organiziraju i uz malo odricanje uspiju razveselite i one najpotrebitije sugrađane.

To nije prva takva akcija koju su u prosincu organizirali naši uposelni-ci. Potaknuti dobrim djelom imajući svijesti o općem kriznom stanju u društvu i siromaštvu pojedinih obi-telji, samoinicijativne akcije naših uposlenika vrijedne su svake riječi hvale.


USKRSNI OBIČAJI U RAMI KORIZMA I USKRSNI OBIČAJIKorizma započinje na Čistu srijedu. To je vrijeme posta. Sam naziv Či-sta srijeda označavao je dan kada bi se mrsno posuđe, ono u kojem bi se kuhala čorba s mesom, u lukšiji do-bro opralo i u nekim se obiteljima do Uskrsa ne bi jelo meso. Na Čistu sri-jedu bio je strogi post i nemrs. Mnogi bi žežinjali (postili) na Čistu srijedu i na sve petke u korizmi tako što bi uzimali samo kruh i vodu. Rijetki su bili oni koji bi žežinjali čitavu koriz-mu pa bi se o njima pričalo po čitavoj Rami kao o velikim pokornicima.

Momci iz dobrostojećih kuća, kada bi u korizmi išli na sijelo, morali bi ponijeti veliku cjepanicu i prebaciti je preko ograde nekog siromaha koji nema svojih volova pa sam ne može pribaviti drva za ogrjev.

U korizmi bi prestala svaka pje-sma. Jedino što bi se pjevalo po ku-ćama, ili u rašćini, ili kod napajanja blaga (ovaca i goveda), ili na prelima bio je Gospin plač.

Petkom bi se molile Isusove kruni-ce, a malo je bilo onih koji su imali molitvenik i mogli moliti pobožnosti križnoga puta. Samo bi ponetko imao krunicu (očenaše) pa su mnogi molili na rabož, koji bi napravili od tankog drvenoga štapa, u koji bi urezali de-setke krunice.

Običavalo se u dugim zimskim noćima na prelima, uz slabi plamičak svijeće, učiti nauk, kako bi jednostav-no nazivali vjeronauk. Pratar bi dje-cu i mlade, a poneki i odraslije, pred korizmenu ispovijed ispitivao nauk i pripuštao bi ispovijedi samo one koji bi ga dobro znali. Tom prigodom bi dobivali ceduljice za korizmenu ispovi-jed (manja cedulja s rednim brojem i pečatom župe). Za starije bi cedulji-ce uzeo starišina kuće, prigodom čega

TRADICIJAbi davao i godižbinu (dar za uzdrža-vanje župnika). Ove ceduljice bi se vraćale kod ispovijedanja, tako su bile vrlo praktičan način saznavanja broja ispovjeđenih iz obitelji i cijele župe.

U korizmi bi se misari odijevali jednostavno: ne bi se nosila šarena košulja i šarena krpa. Djevojke bi či-tavo korizmeno vrijeme tkale i šarale nove košulje i ćurdije za Uskrs. U ko-rizmi se ne bi ašikovalo nedjeljom od crkve do kuće, niti bi se pendžeralo.

Cvjetnica je nedjelja prije Uskrsa. Subotom uoči Cvjetnice, djeca bi na-brala prvo proljetno cvijeće, najčešće ljubičice, i stavila ga u posudu s vo-dom do jutra. Sutradan, na Cvjetnicu ujutro svi bi se ukućani umivali tom vodom. Stari je običaj da momci na Cvjetnicu donesu u crkvu desetak metara dugačku mladu jelku, okićenu rupcima, jabukama i cvijećem. Još bo-lje bi bilo kada bi netko umjesto jelke donio tisovinu. Poslije mise, na kojoj bi se ove grane blagoslovile, momci bi ih vraćali kućama i dijelili ih onima koji nisu imali. Kada su fratri zabra-nili ovaj običaj, vjerojatno iz praktič-nih razloga, onda su misari na Cvjet-nicu donosili manje grančice od jelke ili tisovine. Blagoslovljene grančice nosili su kućama, zadijevali ih u zid od brvana ili za križ na zidu, nosili su ih u štale i pojate, na njive, u voćnja-ke i vinograde i na druga mjesta koja su bila važna za čeljad i mal. Ove bi grančice čuvali kao najveću svetinju. Kada bi zaprijetila opasnost od grada i nevremena, onda bi palili ove blago-slovljene grančice moleći Vjerovanje ili neke druge molitve.

Veliki četvrtak je dan Posljednje večere i svećeničkog reda. U čitavoj je Rami bila prisutna Molitva križića. Držalo se da je izuzetno vrijedno pred Bo-gom do podne izmoliti sto puta ovu molitvicu:

Dušice grišna, Bud u viri kripna. Kada poješ putovat, uskim putem, tisnim klancem srišće tebe duh nemili, duh nečisti; Pitat će te: Dušo grišna, “Il si moja il Božja?” “Nisam tvoja, već Božja. Ja sam rekla na blag danak na Veliki četvrtak, sto križića, sto Jezusa, sto Amena, sto se puta prikrstila: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.”

Veliki petak je dan zapovjednog posta i nemrsa. Mnogi su i na ovaj dan že-žinjali. U Donjoj Rami dulje se saču-vala tradicija da je izuzetno kreposno i dobro na Veliki petak, kada ljudi ustanu, popiti crnoga vina koliko se može, jer se ono odmah u krv pre-tvara. Poslije toga, smatralo se pred Bogom izuzetno vrijednim moliti Isusove krunice, koliko se stigne iz-moliti. Najbolji je zavjet ako se izmo-le do podne 33 Isusove krunice (jed-na se sastoji od molitve Vjerovanja, tri desetka Očenaša, a nakon svakog desetka se izmoli Zdravomarija i Sla-va Ocu), što bi rijetkima uspijevalo. Na Veliki petak bi, više nego u druge dane u korizmi, pjevali Gospin plač. Bio je običaj da na Veliki petak, kao i na Markovdan, nitko ne radi na svojoj njivi, nego je bilo po-željno taj dan pomoći siromašni-ma, posebno u sijanju i oranju. Čak bi se običavalo ponijeti i sjetveno sjeme kojim bi se zasijalo njivu. Za razliku od Molitve križića na Veliki četvrtak, molitva Poje Gospe tužnim putom, što se molila na Veliki petak, kudikamo je ranije nestala iz molitvene prakse ramskoga puka:

Poje Gospe tužnim putom,zagrni se crnim skutom. Ona ugleda drven križ. Isus s križa progovara: “Oj Marijo, mati moja, ne velim ti da si moja, već ti velim: budi Božja. Teže su mi suze tvoje, neg po meni rane moje. Teže mi je tvoje uzdisanje, neg na križu moje umiranje.” Ko moju molitvicu molio na blag danak, na Veliki petak, pedeset i pet puta, Bog će mu dati svitli raj na umrli sat.

Na Veliki petak, vjerojatno i u Velikom tjednu, pa možda i tijekom čitave korizme, mogla se čuti brojka-vica Pivčići pivaše:

Pivčići pivaše, Mariju buđaše. Ustaj, Divo Marijo, Sin ti se rodio i po polju hodio, zlatnu krunu nosio. Džudije ga sritoše, zlatnu krunu skidoše, a trnovu staviše. Dokle trnci dopiraše, tuda kapi kapijaše, tuda ruže cvatijaše. Bog posla tri anđela

da tu ružu berijaše, u ktice kitijaše, u vinčiće vinijaše i prid Boga donosiše.

Velika subota je dan posta u Rami, iako nije prema crkvenoj odredbi. Posebnih tradicijskih obreda oko Isusova groba ovdje nema, kao u nekim bosanskim varošima i gra-dovima. Na Veliku subotu donosilo se u crkvu posvetališće, jelo za bla-goslov koje se blagovalo na uskrsno jutro. Svaka kuća bi morala donije-ti posvetališće. Za posvetališće bi donosili pogaču ukrašenu križem ili nekim drugim šarama s križići-ma, mladih plodova, mesa, sira i jaja. Posvećeno jelo bi se blagovalo na uskrsno jutro, odmah kada če-ljad ustanu na jutarnju molitvu. Prije blagovanja posvetališća morali bi svi oprati ruke, jer se blagoslovljeno jelo nije smjelo uzimati neopranih ruku. Prije blagovanja, uz redovitu jutarnju molitvu, molile bi se i neke poseb-ne molitvice koje se samo na Uskrs mole.

Jedna, koje se sjećam iz svoga dje-tinjstva, se molila ovako:

Aleluj, aleluj, Gospe pomiluj! Faljen Isus slavna Divo! Daj ti meni dobar dar, ja ću tebi bolji glas od Isusa Sina tvoga.

Jutros ti je usrksno. Na nebesa uzašo. Daj mi ga, Gospe daj, na umrli dan, ko što je tebi na jutarnji dan!

Na Uskrs je svaka kuća imala bojena jaja. Jaja su se kuhala i bojila dan ranije, naj-češće u kuhanoj čađi, ljuski od crvenoga luka i korijenu nekih biljaka. U novije vrijeme jaja se boje kupovnim bojama. U Rami je poznato i šaranje jaja s moti-vima grančica, cvjetića i sličnih ukrasa. Slični motivi su i drugdje prepoznatlji-vi, stoga se zaključuje da je to šaranje bez određenih posebnosti ovoga kraja. Posebna čar je bila tucanje uskrsnim ja-jima. To je znalo biti pravo nadmetanje u kojem su uživali i djeca i stariji, po-sebno muškarci. Znalo se danima po-slije Uskrsa pričati o nečijem jajetu koje je razbilo drugih pedesetak jaja. Baš zato su i pripreme tvrdih jaja trajale za neke i kroz čitavu godinu. Neki su tra-gali za jajima od posebnih kokoša kojih nema u Rami pa se takvo jaje naziva-lo vražje jaje. Govorili su kako su tvrđa jaja za tucanje od kokoši koje nemaju u blizini dovoljno vode. Neki bi traži-li pronosak, prvo jaje koje kokoš snese. Neki su po čitavu godinu sušili jaje za tucanje koje su zvali osušak, a neki su raznim tehnikama na neprimjetan način punili jaje katranom, pečatom ili nekim drugim sadržajima. Takvo se jaje nazivalo nalivak. Onaj tko razbije svojim jajetom drugo jaje, dobije ga i može ga odnijeti, pa bi se prije tucanja obično naglasilo da se tuca u nosivo. Na Uskrs se posebno burečilo kada bi se išlo kmisi. Djevojke bi oblačile košulje koje bi tkale i spremale preko čitave ko-rizme. Poslije mise bi bilo kolo, pjesma kraj kola, ašikovanje. Na Uskrs su bile užine kraj crkve koje bi, kao i u drugim prigodama, okupile širu rodbinu, uz blagovanje onoga što bi tko donio.

http://www.rama.co.ba/novost/143/ramski-obicaji-od-cvjetnice-do-uskrsa#sthash.DRdGwcVk.dpufPreuzeto iz knjige fra Mate Topića, Ramske starine, Svjetlo riječi – Franjevački samostan Rama-Šćit, Sarajevo-Rama 2005.


KAKO BITI USPJEŠAN ŠEF? Iako ne postoji jedan univerzalni recept za uspješnost šefa među uposlenicima, postoje određeni savjeti koji mogu pridonijeti tome. Ključ je u držanju emocija, frustracija i ega pod kontrolom te građenju vlastitoga karaktera kao vođe i čovjeka.

Držite emocije pod kontrolomČak i kad ste ljuti, razdraženi ili neraspoloženi vaši upo-slenici to ne smiju i ne trebaju znati. Držite svoje privatne stvari dalje od posla jer u suprotnom gubite kredibilitet. Ono što tražite od svojih uposlenih (da svoje privatne pro-bleme ostave kući) primjenjujte i na sebe.

Odnosite se prema ljudima kao prema ljudimaPonašajte se prema uposlenima kao šef kojeg biste i sami željeli imati. Vaši će podređeni biti zahvalni ukoliko poka-žete poštivanje prema njima. Ono što mnogi šefovi gube iz vida jeste da su oni glavni primjer drugima u ponašanju i odnosu prema tvrtki i poslu.

Pazite na poslovne zadatkeNikada nemojte dati uposlenom zadatak koji i sami ne biste željeli uraditi. Kada date zadatak nemojte uhoditi uposle-noga i ispitivati ga što i kako radi. Provjerite kako ide, ali uradite to s entuzijazmom i znatiželjom, a ne kao inspektor.

ZANIMLJIVO I KORISNO

Ne smijete imati miljenike

Osobno možete cijeniti neke uposlenike više nego druge, ali to nikada nemojte pokazati pred drugima. Ne zabora-vite da ste vi primjer drugima pa ako ne želite da stvorite “klanove” unutar tvrtke, onda se suzdržavajte.

Imajte vremena za uposleneNe ponašajte se tako zaposleno da nikada nemate vreme-na za uposlene i njihove probleme. Neki problemi, iako privatni, mogu utjecati na efikasnost radnika stoga obra-tite pažnju. Ukoliko neki od podređenih doživi smrtni slučaj u obitelji ili doživi neku drugu tešku i problema-tičnu situaciju, obavezno imajte razumijevanja. Budite čovjek.

Učite od uposlenih i obrazujte seMnogi šefovi smatraju da sjedeći u fotelji i s titulom ispred imena automatski postaju sveznalice i nesagledivim inte-lektom obdarene osobe. Shvatite da čovjek uči dok je živ, a pametan šef uči od svojih uposlenika. Vi ste jedan/na od tih koji/a vodi tvrtku pa se tako i ponašajte, ali ne budite uvjereni da sve znate – to će naškoditi samo vama.

Nagrađujte svoje radnikeSvi znamo da se radi za novac i vlastito zadovoljstvo pa stoga nagradite unaprjeđenjem ili novcem uposlenike koji su to zaslužili. Iako novac ne mora biti primarna motiva-cija za bolji rad, vaša namjera će biti itekako dobrodošla.

Ne govorite loše o konkurentskim tvrtkamaTime pokazujete svoj (loš) karakter i umanjujete se u očima uposlenika. Konkurencija jeste na neki način vaš protivnik, ali njihovo poslovanje, koliko god bilo protu-zakonito ili loše, nema veze s vašom tvrtkom. Tračanjem drugih (uspješnijih) tvrtki pokazujete zavist i slabosti, a podređenima pokazujete da možete nisko pasti.

KORISNI SAVJETI ZA MENADŽEREDefinicija menadžera

Menadžer je svaka osoba koja za postizanje željenih ci-ljeva u svojem životu (osobnom i profesionalnom) treba koristiti barem jednu od upravljačkih funkcija: planiranje, organiziranje, vođenje, upravljanje ljudskim potencijalima, kontrola i unapređenja.

Riječ je o funkcijama menadžera, a ne o kvaliteti nji-hova rada.Napomena: Menadžeri nisu samo osobe koje imaju me-nadžerske ugovore, nego sve one osobe koje upravljaju lju-dima (i sobom) i ostalim resursima.

Savjeti za učinkovitost1. Radite prioritetno poslove više organizacijske razine, a rutinske poslove poslije toga. Cjelina je uvijek važnija od dijelova. Ključna riječ: cjelovita slika2. Stalno postavljajte pitanje: “Može li se radni zadatak napraviti učinkovitije, brže, lakše, ...?” Uvijek ima prostora za unapređenja. Ključna riječ: inovativnost3. Što više problematika, zadataka, aktivnosti, ... uz odgo-varajuća ovlaštenja delegirajte osobama iz svog okruženja: podređeni, suradnici i nadređeni. Da, i nadređenima mo-žemo delegirati poslove. Bez delegiranja nećete se moći baviti važnijim poslovima, a nećete vjerojatni ni napredo-vati. Ključna riječ: delegiranje4. Zastanite i utvrdite s kojim aktivnostima kasni-te. Nije ključno radite li, nego što i kako radite. Ključna riječ: kašnjenja5. Uvijek imajte pripremljena pitanja za osobe iz vašeg okruženja koja će pojedince, skupine i organizaciju usmje-ravati k izvrsnosti.Postavljanje pravih pitanja, na pravom mjestu, u pravo vri-jeme i pravim osobama često “samo od sebe” daje rješenja. Ključna riječ: poticajna pitanja 6. Analizirajte stanje i utvrdite koja vam negativna stanja zamjeraju:C nadređeni,C suradnici,C podređeni.

Napravite planove uklanjanja uočenih negativnih stanja

s definiranim rokovima provedbe na koje vam ukazuju osobe iz vašega okruženja. Ključna riječ: negativna stanja7. Započnite dan sa saznanjem što su vam današnji priori-teti. Bez dnevnog cilja najčešće ćete otići u prošlost, a ona je gotovo uvijek opterećenje i vodi nazadovanju. Ključna riječ: dnevni prioriteti

Praktikum1. Odaberite odmah jedan savjet koji je za vas najprivlač-niji i iskoristite ga za vaše učinkovitije djelovanje u bilo kojem području života.2. Kada ste savjet pretvorili u trajno ponašanje, nastavite s primjenom preostalih savjeta.

ZaključakPrihvaćanjem ovih savjeta, vaša učinkovitost će biti

drastično poboljšana, što će biti vrlo uočljivo i vama i oso-bama iz vašega okruženja. (preuzeto: www.portalalfa.com)

MANJE POZNATE ČINJENICE O OPĆEPOZNATIM IZUMIMA I OTKRIĆIMAKoji je najneobičniji izum Isaaca Newtona? Znate li čije su gajde? Zašto se na telefon javljamo s ‘halo’ i kada je nastao prvi touch-screen smartphone? Tko je i zašto izmi-slio lutku na napuhavanje? Donosimo vam manje poznate podatke o općepoznatim izumima i otkrićima.

Rubikova kocka nije zamišljena kao igračka

Iako je široko rasprostranjeno mišljenje da je kocka slu-žila Ernu Rubiku da svojim studentima bolje objasni 3D objekte, istina je zapravo nešto drugačija. Svrha Rubikove kocke bila je u shvaćanju rješavanja strukturalnih proble-ma, tj. pomagala je u shvaćanju kako pomaknuti određene dijelove cjeline, a da se cjelina ne raspadne. Sam Rubik nije niti shvatio da je stvorio igračku dok nije prvi put pomiješao boje i pokušao je nanovo složiti, piše BuzzFeed.

Pozdrav ‘halo’ izmišljen je jer nitko nije znao započeti telefonski razgovorTelefon je izumio Alexandar Graham Bell, no ‘hello’ (halo


je prilagođen pozdrav na hrvatskom) izum je njegovog ri-vala Thomasa Alve Edisona, koji je razvio telefonski su-stav u SAD-u. Bell je inače inzistirao da je ispravan način javljanja na telefon pozdrav ‘Ahoy’!

Pušku na vodu izumio je nuklearni inženjerLonnie Johnson pušku na vodu napravio je od PVC cijevi i boce Coca-Cole. Proizvod je uzela tvrtka Hasbro i usko-ro na tržište izašla s jednom od najpoznatijih igračaka za djecu, koju je nazvala Super Soaker.

Pseća vratašca izumio je Isaac NewtonSir Isaac Newton imao je mačke i navodno je na vratima svoje kuće napravio dva otvora, manji i veći, za mačku i njezine mačiće, iako su mačići jednostavno pratili majku kroz veći otvor. Ta je priča ipak osporavana, pa tako neki tvrde da Newton uopće nije imao mačke.

Gajde su izumili Perzijanci, a ne ŠkotiU početku je to vjerojatno bio prilično neugledan instru-ment sastavljen od cijevi napravljenih od trske, zabijenih u vreću od kozje kože. Kako se civilizacija širila s Bliskog Istoka na Sredozemlje, tako su ljudi sa sobom donosili i glazbu i instrumente, piše BuzzFeed.

Umjetno srce izumio je trbuhozboracPaul Winchell bio je poznati američki trbuhozborac. Po-sudio je glas brojnim animiranim likovima, među kojima su i Gargamel iz Štrumfova i Tigar iz Winnieja Pooha. Manje je poznato da je patentirao prototip umjetnoga srca uz pomoć liječnika Henry J. Heimlicha, koji je, pak, slavan po Heimlichovom zahvatu.

Košarku je izmislio kanadski liječnikPrva košarkaška utakmica u kojoj su dvije ekipe igrale s po devet igrača održana je 21. prosinca 1891. godine. Konač-ni je rezultat bio 1-0.

Daj pet nije postojao prije 1977. godine”Ruka mu je bila u zraku i u trenutku veselja ja sam po-segnuo prema njegovoj ruci i pljesnuo”, prepričao je bivši

igrač bejzbola Dusty Baker povijesni trenutak koji se do-godio na jednoj utakmici 2. rujna 1977. godine.

Kukuruznim žitaricama protiv „apetita“Amerikanac John Harvey Kellog 1898. po prvi puta je jav-nosti predstavio novu vrstu zdrave hrane koju je nazvao Corn Flakes. Kukuruzne žitarice od tada su preplavile svi-jet, a malo je poznato da su prvi put bile predstavljene kao sredstvo čiji je cilj bio suzbijanje seksualnoga apetita.

I Graham krekeri za borbu protiv seksaBaš kao i kod kukuruznih žitarica, i Graham krekeri na-stali su kao ‘oružje’ protiv seksualnog apetita. Prvi put predstavio ih je jedan prezbiterijanski svećenik.

Aparat za šećernu vunu izumio – stomatologJedna od slastica u kojoj uživaju djeca te koja istovreme-no uvelike pomaže stvaranju karijesa na zubima nastala je upravo zbog čovjeka čiji je posao bilo ‘spašavanje’ zubiju. Naime, upravo je zubar početkom 20. stoljeća izumio apa-rat za šećernu vunu.

Bejzbol se prvi puta zaigrao u Velikoj BritanijiIako je riječ o jednom od najpopularnijih sportova u SAD-u, stručnjaci su u pojedinim zapisima iz 18. stolje-ća pronašli podatke da se bejzbol u Velikoj Britaniji igrao puno prije nego su Amerikanci postali neovisni.

Prvi bumerang pronađen je u PoljskojBumerang je tradicionalni suvenir, oružje, ali i simbol Au-stralije, no arheolozi su u Poljskoj otkrili bumerang koji je

star oko 30.000 godina, dok najstariji australski bumeran-zi imaju ‘samo’ 10.000 godina.

Heroin kao lijek za prehladuPoznata farmaceutska kompanija proslavila se diljem svijeta nakon izuma Aspirina, no malo je poznato da je ta tvrtka izumila i heroin koji se predstavljao kao lijek za prehladu.

Piñata je izmišljena u KiniTijekom svojih putovanja u Kinu Marko Polo otkrio je papirnate figure životinja koje su Kinezi ukrašavali i po-tom spaljivali kako bi imali sreće u sljedećoj godini.

‘Moonwalk’ nije izmislio Michael JacksonJedan od najpopularnijih plesnih pokreta, koji se gotovo u 99 posto slučajeva povezuje s pokojnim kraljem popa Michaelom Jacksonom, prvi je otplesao Bill Bailey.

Teoriju Velikoga praska prvi je predstavio svećenikKatolički svećenik iz Belgije Georges Lemaitre tvorac je teorije da je cjelokupna materija prvenstveno bila koncen-trirana na jednom mjestu nakon čega se proširila. To je ujedno teorija Velikoga praska.

Nacisti osmislili lutku na napuhavanjeTijekom Drugog svjetskog rata nacisti su osmislili lutke na napuhavanje kako bi se zadovoljile seksualne potrebe njemačkih vojnika. Cijeli projekt bio je označen kao naj-stroža tajna, a lutka je nazvana Borghild.

Plastelin je sredstvo za čišćenje tapetaU namjeri da se obogati, izumitelj Joe McVicker napravio je plastelin kao sredstvo za čišćenje tapeta. No, ubrzo je otkrio da plastelin može poslužiti i kao igračka za djecu te je odlučio krenuti u tom smjeru.

Touch-screen smartphone izmišljen je još 1993.Prvi touch-screen smartphone napravljen je u Americi, a ure-đaj koji se zvao ‘Simon’ izmislio je IBM 1993. godine. Radilo se o dlanovniku, mobitelu, pageru i faks uređaju u jednom. (preuzeto: http://znanosttehnologija.blogger.ba)

NUKLEARNA ENEGIJA U SVIJETU Na osnovu podataka dobivenih iz informacijskoga sustava Međunarodne agencije za atomsku energiju (PRIS), tije-kom 2005. godine u pogonu ili izgradnji bilo je 467 nu-klearnih reaktora u cijelome svijetu. Četiri nuklearna re-aktora kapaciteta 3821 MW prošle su godine priključena na električnu mrežu u Južnoj Koreji, Japanu (dva) i Indiji, čime je ukupni broj nuklearnih reaktora u pogonu iznosio 443 u 31 zemlji svijeta. Uz to, u 2005. godini 24 nuklearna reaktora bila su u izgradnji u 11 zemalja svijeta.

Udio je električne energije proizvedene u nuklearnim elektranama, u ukupnoj proizvodnji električne energije po-sebice visok u deset zemalja: Francuskoj (79%), Litvi (70%), Slovačkoj (56%), Belgiji (56%), Ukrajini (49%), Švedskoj (47%), Južnoj Koreji (45%), Bugarskoj (44%), Armeniji (43%) i Sloveniji (42%). Dakle, u 16 zemalja svijeta više od četvrtine ukupnih potreba za električnom energijom zado-voljeno je proizvodnjom u nuklearnim elektranama. Udio nuklearne energije u ukupnoj svjetskoj proizvodnji električ-ne energije iznosio je u 2005. godini 16%.

Nuklearni reaktori u pogonu i izgradnji te nuklearni udio u ukupnoj proizvodnji električne energije u pojedi-noj zemlji:

zemljabroj reaktora

nuklearni udio, % u pogonu u izgradnji

Argentina 2 1 6,9

Armenija 1 0 42,7

Belgija 7 0 55,6

Brazil 2 0 2,5

Bugarska 4 0 44,1

Češka 6 0 30,5

Finska 4 1 32,9

Francuska 59 0 78,5

Indija 15 8 2,8

Iran 0 1 0

Japan 56 1 29,3

JAR 2 0 5,5

Kanada 18 0 14,6

Kina 9 2 2,0

Koreja 20 0 44,7

Litva 1 0 69,6

Mađarska 4 0 37,2

Meksiko 2 0 5,0

Nizozemska 1 0 3,9

Njemačka 17 0 31,0

Pakistan 2 1 2,8

Rumunjska 1 1 8,6

Rusija 31 4 15,8

SAD 104 0 19,3

Slovačka 6 0 56,1


Slovenija 1 0 42,4

Španjolska 9 0 19,6

Švedska 10 0 46,7

Švicarska 5 0 32,1

Tajvan 6 2 21,5

Ukrajina 15 2 48,5

Velika Britanija 23 0 19,9

UKUPNO: 443 24 -

(preuzeto: www.wikipedia.org)

SUNCE NAM DNEVNO PONUDI ENERGIJU ZA CIJELU GODINUPreuzeto iz Slobodne Dalmacije 10. veljače 2012. godine

Piše: MARIJAN DŽAMBO Era fosilnih goriva neumitno istječe. Budućnost je u ob-novljivim izvorima, a prije svega u solarnoj energiji. Na-žalost, u Hrvatskoj ni središnja vlast pa ni pučanstvo toga nisu dovoljno svjesni. I dalje, pod pritiskom moćnih naf-tnih, nuklearnih i drugih lobija, nismo spremni pogledati u nebo, odakle nam sunce samo u jednom danu pošalje energije dostatne za cjelogodišnju potrošnju na zemlji. I što je osobito važno, ona je na krovu svake naše kuće i potpuno je besplatna.

Zvuči patetično, pa čak i otrcano: ljudi moji, osvijestimo se! Kameno doba nije prošlo zato što je nestalo kamena, već zato što su otkriveni bronca, bakar i željezo. Tako je, eto i s fosilnim gorivima. Ilustrativno rečeno, ugljen će biti potro-šen u tri generacije, plin u dvije, a nafta u jednoj. Pred nama je solarizacija. Trebamo li se boriti do posljednje kapi nafte? Što prije sami načinimo tranziciju iz fosilne u postfosilnu eru, izbjeći ćemo neminovnu kolonizaciju koju nam spre-maju multinacionalne kompanije koje će nam nametnuti da našim novcem skupo plaćamo našu energiju proizvedenu u vlastitoj zemlji i na vlastitim krovovima od “našeg” sunca kojeg imamo besplatno i u izobilju. Baš kao što nam je to već nametnuo vjetroenergetski lobi koji koristi naša brda, naš vjetar da bi nam za naš novac prodavao našu struju.

Imamo dvije tvorniceA za početak, makar pročitajte ovaj tekst. Bit ćemo nemi-losrdni. Gađat ćemo vas “ravno u glavu” činjenicama od kojih boli glava, koje tjeraju na razmišljanje i pomažu da progledamo. U tome nam je nesebično pomogao Vjeran Piršić, prvi čovjek Eko-Kvarnera koji je s tom problema-tikom na “ti”.

Ključno je pitanje: možemo li mi u Hrvatskoj iskora-čiti iz fosilnog u postfosilno društvo, točnije upustiti se u solarnu žetvu?

Možemo, tvrdi Piršić – jer imamo vlastitu tehnologiju. U Hrvatskoj postoje dvije tvornice fotonaponskih panela i opreme. Jedna je “Solaris” u istarskom Novigradu i dru-ga “Solvis” u Varaždinu. Bio je i “Končar” u Splitu koji je

stradao u pretvorbi. Što da se radi?! Logično je da Hrvatska radikalno krene k većem ko-

rištenju obnovljivih izvora energije. Pri tome je svakome jasno da je solarizacija Dalmacije u biti test inteligencije bilo koje vlade u Hrvatskoj. Ukazao bih na činjenicu da je najlošije osunčani dio Hrvatske, recimo, Međimurje, izdašniji od najbolje osunčanog dijela Njemačke – Ba-varske. Neka naša mjesta, poput Komiže, imaju sunca kao i Dubai. Manje poznat podatak je da i Udbina ima puno sunčanih dana, zbog čega je tamo vojska izgradila aerodrom. Zbog svega toga upravo je nevjerojatan au-tizam hrvatskih vlasti prema solarizaciji Hrvatske. U svim “normalnim” zemljama svijeta to je i snažna poluga gospodarskog razvoja. Obama više puta govori o green new dealu, a u Njemačkoj su česti slučajevi da radnici iz automobilske industrije prelaze u industriju obnovljivih izvora energije, pri čemu već sada tu radi više radnika nego u automobilskoj industriji.

Loša strategijaPravo pitanje je gdje je tu Hrvatska?Naša energetska strategija iz 2009. godine ima jasno pre-poznatljiv otisak prstiju svih energetskih lobija, prvenstve-no ugljena, ali i plina, nafte i nuklearnog lobija. Zanimljivo je koliko je jak utjecaj lobija vjetroelektrana. Dopušteno im je instaliranje agregata snage čak 1200 MW nasuprot minornih 50 MW solarnih elektrana, pri čemu im je pra-vilnikom dopušten kumulativno samo jedan MW, dakle 24 puta manje nego vjetroelektranama. Možda tako ne-što ima smisla u Škotskoj kojoj manjka sunca, a obiluje vjetrom. Mnogi izvori tvrde da je pravi razlog svojevrsna kolonizacija Hrvatske koja se već dogodila u domeni vje-troelektrana. Svakom je vidljivo da se na našim brdima ne vrte turbine s potpisom našeg “Končara,” već GMBH. U biti, na naša brda dolaze strani investitori sa svojom teh-nologijom za koju su već ubrali EU poticaje, zaposlili svoje radnike i sada nam za neku sitnu koncesiju prodaju naš vlastiti vjetar za naš vlastiti novac. Uz to, njima se tako proizvedena zelena energija plaća iz fonda koji pune svi građani Hrvatske tako što na svaki potrošeni kilovat upla-ćuju 0,5 lipa. Pri tome se u ta postrojenja ugrađuje strana oprema, čak i stupovi, a samo je naš beton.

Ako se to dogodi i sa suncem, očekivano povećanje kvota sa 1 MW na 30 MW, što je sramotno malo, “posisat” će strani investitori, pa će nam pri ovakvom nebuloznom stavu države, ponovno stranci naše sunce prodavati za naš novac.

Da bi se to spriječilo, nužno je “probuditi” slobodno-misleće pučanstvo, pri čemu mi je jasno da je lobotomija nad građanima pod najezdom sapunica, reality-showa vi-še-manje učinila svoje.

Kakve su nam šanse?Trebamo se ugledati na Dance. Većina vjetroelektrana u vlasništvu je zadruga. Većina nas zna za prekrasne vjetroe-lektrane ispred Kopenhagena, preko puta Malmoa, ali ve-ćina nas ne zna da su vlasnici tih energetskih postrojenja

4300 građana Kopenhagena koji su osnovali zadruge i fi-nancirali investiciju. To sada treba napraviti i u Hrvatskoj. Prva zadruga uskoro će biti osnovana na Krku. Preko nje građani zajednički mogu dobiti povoljne uvjete pri nabavi opreme i brže ishođenje potrebnih papira.

Izračun za elektranu na krovuPoslije svega, odlučite li se da na svoj krov instalirate mini solarnu elektranu, i tako postanete mali proizvođač elek-trične energije, evo vam izračuna Rolanda Čuline iz tvrtke Worldnewenergy koja među prvim vlasnicima krovova u Hrvatskoj, prije svega u Dalmaciji, nudi instaliranje mini elektrana. – Ako želite na krovu svoje kuće instalirati mini elektranu od 10 kW, potrebno vam je između 20 i 30 tisu-ća eura. Za taj novac prikupit ćemo sve papire i najdalje za četiri mjeseca instalirati elektranu – kaže Čudina. Prema sadašnjem tarifnom sustavu, 12 godina proizvedenu struju HEP će vam plaćati po kilovatu 3,393 kune.

NAJVEĆA KOPNENA VJETROELEKTRANA NA SVIJETU

Vjetroelektrana Roscoe bila je u 2011. najveća kopne-na vjetroelektrana u svijetu. Nalazi se u blizini mjesta Roscoe, u Teksasu (SAD). Vjetroelektrana Roscoe ima 627 vjetroagregata i ukupnu instaliranu snagu od 781,5 MW, čime je prestigla obližnju vjetroelektranu Horse Hollow, koja ima instaliranu snagu od 735,5 MW.

Vjetroelektrana Roscoe gradila se u 4 koraka. Prvi je korak izgrađen 2008., i sastoji se od 209 vjetroagregata (Mitsubishi), od kojih svaki ima snagu od 1 MW. Drugi je korak, koji se naziva i Champion, isto završio gradnju 2008., a sastoji se od 55 vjetroagregata (Siemens), od kojih svaki ima snagu od 2,3 MW. Treći je korak gradnje, koji se naziva i Pyron, sagrađen sredinom 2009., a sastoji se od 166 vjetroagregata (GE), od kojih svaki ima snagu od 1,5 MW. Četvrti je korak, koji se naziva i Inadale, sagrađen krajem 2009., a sastoji se od 197 vjetroagregata (Mitsu-bishi), od kojih svaki ima snagu od 1 MW.

Sam je projekt iznosio nešto više od milijardu američ-kih dolara, a proizvedena električna energija dovoljna je za oko 250.000 kućanstava. Vjetroelektrana je smještena oko 320 kilometara zapadno od Fort Wortha, a rašire-na je na oko 400 km2 zemljišta. Interesantno je da dio vlasništva vjetroelektrane pripada velikom broju lokalnih farmera, na čijem se zemljištu nalaze vjetroagregati, tako da dio zarade pripada i njima, pomažući nešto nerazvije-nim dijelovima Teksasa.

Glavna elektroenergetska mreža u Teksasu ili ERCOT (engl. Electric Reliability Council of Texas) zabilježila je 7. listopada 2011. najveću trenutačnu proizvodnju energije iz energije vjetra. Riječ je o 15,2%, odnosno 7 400 MW, izvjestilo je Američko udruženje za energiju vjetra ili AWEA (engl. American Wind Energy Association). Teksas je vodeća država unutar Sjedinjenih Američkih Država, a stalan rast novih vjetroagregata i vjetroelektrana u Teksasu i drugim državama, pokazuje uspješnu i stabilnu saveznu poreznu politiku.(preuzeto: www.wikipedia.org)

VJETROTURBINE I VJETROELEKTRANERotori vjetroturbina, mogu se podijeliti prema nekoliko osnovnih načela:C prema aerodinamičkom djelovanju,C prema položaju vratila, odnosno osi vrtnje i C prema brzini vrtnje.

Prema aerodinamičkom djelovanju, rotori vjetroturbina mogu biti:1. Rotori s otpornim djelovanjem osnivaju se na dje-

lovanju sila otpora na lopatice rotora pri čemu se one okreću sporije od vjetra, što čak smanjuje ukupnu iskoristivost. Brzine su vrtnje pri tome male, a mo-menti na vratilu rotora razmjerno veliki. Najčešće se koriste u vjetrenjačama, za pogon mlinova ili crpki za vodu.

2. Rotori s uzgonskim djelovanjem osnivaju se na djelo-vanju sila uzgona na lopatice rotora, pri čemu je njiho-va linearna brzina nekoliko puta veća od brzine vjetra. Brzine vrtnje pri tome su velike, a momenti na vratilu rotora mali. Zbog većih brzina vrtnje (1.000 do 1.500 min-1) i veće aerodinamičke učinkovitosti u pravilu se koriste u suvremenim vjetroelektranama.

Prema položaju vratila, odnosno osi vrtnje, rotori vje-troturbina mogu biti:1. Rotori su s vodoravnom osi (npr. kao kod propelera)

danas mnogo češći u primjeni i u pravilu se koriste u suvremenim vjetroelektranama.

2. Rotori su se s okomitom osi, zapravo, počeli koristi-ti prvi, ali su do danas pomalo napušteni. Ipak, ima-ju brojne prednosti: ne ovise o smjeru vjetra, a teški dijelovi postrojenja mogu se smjestiti na samom tlu, no imaju i nekih, osobito pogonskih, nedostataka pa je njihova primjena za sada još ograničena (npr. na tom


načelu rade anemometri).Prema brzini vrtnje, rotori vjetroturbina mogu biti:

1. Rotori s promjenjivom brzinom vrtnje najčešće se ko-riste za pogon crpki za vodu i vjetroelektrana za po-trebe punjenja baterija, dok su za primjenu u VE koje se spajaju na električnu mrežu zahtijevaju pretvornik frekvencije.

2. Rotori s konstantnom brzinom vrtnje vrlo su prikladni za primjenu u vjetroelektranama za potrebe elektro-energetskog sustava (mreže) jer se time omogućava primjena jednostavnih generatora čija je brzina vrtnje polova određena frekvencijom mreže.

Osnovni dijelovi vjetroturbine: C rotor vjetroturbine, C vratila s prijenosnikom, C električni generator i ostali dijelovi električnog sustava (spoj na mrežu, nužno napajanje i sl.),

C regulacijski sustavi (aerodinamičko i zračno kočenje, zakretanje kućišta, nadzor i komunikacije itd.),

C stup i C temelj.

Shema postrojenja za iskorištavanje energije vjetra s vodoravnom osi vrtnje

Rotor vjetroturbine sastoji se od odgovarajućeg broja lopatica spojenih na vratilo preko jedne ili više glavina (posebice kod rotora s okomitom osi). Za primjenu se u vjetroelektranama danas najčešće (u gotovo 90% sluča-jeva) koriste tzv. propelerski rotori s tri lopatice (‘kraka’) na čijim se vrhovima postižu brzine od 50 do 70 m/s. Osim trokrakih, koji su se pokazali najučinkovitijima, postoje i dvokraki (čiji je stupanj djelovanja tek za 2 do 3% manji), a i jednokraki rotori (koji se moraju dodatno uravnotežavati).

Lopatica je dio na kojemu dolazi do pretvorbe kinetičke energije vjetra u kinetičku energiju vrtnje rotora. Broj i izvedba lopatica uvjetovani su ponajprije samom izved-bom rotora, odnosno turbine (s vodoravnom ili okomi-tom osi i sl.) te brojnim drugim tehničkim i netehničkim čimbenicima. Primjerice, manji broj lopatica znači manje troškove proizvodnje, ali uzrokuje veće brzine vrtnje, a time i veću buku i eroziju ležajeva. Za primjenu se kod vjetroturbina s vodoravnom osi, zbog tehničkih, ali i estet-skih razloga, najčešće koriste rotori s tri lopatice.

Glavina je dio rotora preko kojeg su lopatice kruto ili fleksibilno povezane s vratilom. Kod rotora s vodoravnom osi glavina je samo jedna, dok ih kod rotora s okomitom osi može biti više. U glavini se nalaze ležajevi zakretnih lopatica i sustav za zakretanje lopatica te priključci na in-stalacije (npr. za električne grijače na vrhu lopatice ili za hidraulički pogon zakretanja vrha lopatica i sl).

Dva su osnovna načina smještaja rotora (s vodoravnom osi) u odnosu na smjer strujanja zraka:

C sa zavjetrinske strane C s privjetrinske strane.

Vratilo služi za prijenos okretnoga momenta od glavine do električnoga generatora. Na položaju njegove osi osni-va se jedna od najvažnijih podjela vjetroturbina, odnosno njihovih rotora pri čemu vratila mogu biti s okomitom ili s vodoravnom osi. Pri tome se, zapravo, radi o dva vratila: sporohodnom i brzohodnom koja su međusobno poveza-na prijenosnikom (multiplikatorom).

Sporohodno vratilo je spojeno izravno na glavinu te pre-uzima okretni moment i cjelokupno radijalno i aksijalno opterećenje koje se preko ležajeva prenosi na nosivu kon-strukciju: stup i temelj. Brzina vrtnje sporohodnoga vratila uobičajeno je manja od 100 min-1.

Prijenosnik ili multiplikator se u pravilu izvodi kao zup-čanički i služi za dovođenje brzine vrtnje rotora na vrijed-nost koju zahtijeva električni generator (> 1500 min-1), pri čemu su najčešći prijenosni omjeri od 1 : 30 do 1 : 50. Za prijenosnik je vrlo važno smanjiti vibracije od ležajeva i zupčanika na najmanju moguću mjeru. Uz njega se može nalaziti i spojka, kojom se prema potrebi prekida prijenos okretnoga momenta.

Brzohodno vratilo služi za pogon električnog generatora i u pravilu ne prenosi opterećenje. Električni generator služi za pretvaranje kinetičke energije vrtnje brzohodnog vratila u električnu energiju i predstavlja krajnji element pretvorbe energije u vjetroelektrani. Gene-ratori koji se koriste u VE moraju imati posebnu konstruk-ciju jer se okretni momenti zbog promjene snage vjetra če-sto mijenjaju. Za vjetroelektrane sa snagama većim od 150 kW u pravilu se koriste generatori izmjeničnog napona.

Osnove pretvorbe energije u vjetroturbiniPretvorba kinetičke energije vjetra u kinetičku energiju vrtnje vratila odvija se pomoću lopatica rotora vjetrene turbine ili vjetroturbine. Pri tome se rotor i električni generator nalaze na zajedničkom vratilu nalaze (točnije, između njih postoji odgovarajući prijenosnik). U gene-ratoru dolazi do pretvorbe kinetičke energije vrtnje vra-tila u konačnu, električnu energiju pa se cijelo postroje-nje često naziva i vjetrogeneratorom.

Jedna ili više vjetroturbina s pripadajućom opre-mom (generator, prijenosnik, kućište, stup, temelji, ku-ćište, regulacija, trafostanica itd) čini vjetroelektranu. Pri tome se pod nazivom vjetroelekrana podrazumijevaju postrojenja za dobivanje električne energije, dok se pod nazivom vjetrenjača podrazumijevaju postrojenja za do-bivanje mehaničkog rada (npr. za mlinove, crpke za vodu).

(preuzeto: www.solarserdar.blogspot.com)

O VODI Prema podacima UNESCO-a, najčistija voda nalazi se u Finskoj. U istraživanju svježe prirodne vode sudjelovale su 122 zemlje. Milijarda ljudi širom svijeta uopće nema pri-stup pitkoj vodi.

Iako je voda jedna od jednostavnijih tvari na Zemlji, istodobno taji mnoštvo zagonetki. Znanstvenici ju još uvijek temeljito istražuju i dolaze do novih, nevjerojatnih podataka, piše Novi standard.


VODA JE BLAGO ZBOG KOJEG SE RATUJEDanas je 70 posto teritorija Zemlje pokriveno vodom. Me-đutim, od te vode se može piti tek jedan posto. Iz godine u godinu problem pristupa vodenim resursima postaje sve zaoštreniji. U posljednjih 50 godina u svijetu se dogodilo čak 507 sukoba zbog vode, od kojih je 21 prerastao u rat.

VRUĆA SE VODA ZALEDI BRŽE NEGO HLADNAKoja će se voda brže zalediti – topla ili hladna? Ako raz-mišljamo logički, pretpostavit ćemo da će se prije zalediti hladna. Međutim, istraživanja su pokazala da se upravo vruća voda zaledi prije od hladne. Preciznoga odgovora na pitanje zašto je to tako, za sada nema. Moguće je da je stvar u razlici u ponovnom hlađenju, isparavanju, formi-ranju leda, konvekciji, ili je razlog u utjecaju razrijeđenih plinova na toplu i hladnu vodu.

EKSTRAHLAĐENJE VODESvi se dobro sjećamo fizike, kada smo učili da se voda smr-zava na 0 stupnjeva, a vrije na 100 stupnjeva. Međutim, postoji i takozvano ekstrahlađenje vode.Takvo svojstvo ima veoma čista voda, bez dodataka. Čak i kada se ohladi ispod 0 stupnjeva, ostaje u tekućem stanju. Ali i u jednom i u drugom slučaju postoje temperature, pri kojima će voda postati ili led ili para.

VODA IMA 19 STANJAJoš iz škole svi znaju da voda ima tri agregatna stanja – te-kuće, čvrsto i plinovito. Međutim, stručnjaci izdvajaju pet različitih stanja vode u tekućem i čak 14 stanja u zaleđe-nom obliku.

VODA KAO STAKLOPrilikom smrzavanja voda će doživjeti čudne transfor-macije. Pri temperaturi od minus 120 stupnjeva postaje rastezljiva, a pri temperaturi od minus 135 pretvara se u „staklenu“ vodu. „Staklena“ je voda čvrsta tvar u kojoj nema kristalne strukture kao u staklu.

VODA JE OSNOVA ŽIVOTAVoda je osnova života. Sve životinje i biljke sastoje se od vode: životinje od 75 % vode, ribe također 75, meduze od 99 %, krumpir od 76 %, jabuke od 85, rajčice od 90%, kra-stavci od 95, lubenice od 96 %. Čovjek se također sastoji od vode – 86 % vode u tijelu novorođene bebe i do 50 % kod starijih ljudi.

VODA JE IZVOR ŽIVOTA, ALI I BOLESTIVoda ne samo da daruje život nego ga može i uzeti. Čak 85 posto svih oboljenja u svijetu prenosi se putem vode. Svake godine 25 milijuna ljudi umire od tih bolesti.

ČOVJEK BEZ VODE UMIREUkoliko čovjek izgubi dva posto vode od cjelokupne mase svog tijela, kod njega se javlja snažna žeđ. Ako se postotak gubitka vode poveća do 10, čovjek počinje halucinirati. A pri gubitku 12 posto ne može se oporaviti bez hitne po-moći liječnika. Pri gubitku 20 posto vode čovjek umire. Zanimljivo je da je potreba za vodom na drugom mjestu, poslije kisika. Bez jela čovjek može živjeti šest tjedana, a bez vode tek od 5 do 7 dana. Stoga ne čudi podatak da tijekom života čovjek popije otprilike 35 tona vode.

NAJSKUPLJA VODAVoda može biti besplatna, a može biti vrlo skupa. Naj-skuplja voda na svijetu prodaje se u Los Angelesu. Tamo neki proizvođači pakiraju dragocjenu tekućinu u boce s lažnim dijamantima „Swarovski“. Litra takve vode stoji 90 dolara.

POSTOJI I VODA KOJA GORIJeste li znali da postoji i opasna voda? Primjerice, u Azer-bejdžanu postoji voda u kojoj ima mnogo metana i zato može gorjeti. A na Siciliji u jednom od jezera postoje pod-vodni izvori kiseline koji truju svu vodu u tom jezeru.

(preuzeto: www.hrsvijet.net)

FOTO SAFARI PORAMSKOME JEZERU

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za novinare i medijske djelatnike organizirala je 28. lip-

nja 2013. godine foto safari i druženje na Ramskome jezeru, a sve u povodu 45. godina rada najvažnije hidroelek-trane u elektroenergetskome sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star. Novinari i fotografi iz različitih medijskih kuća uživali su u ljepotama živopisnoga ramskoga kraja.

Nakon obilaska strojarnice HE Rama u Marinoj pećini, novinari su se okupili na brani HE Rama odakle su čamcima krenuli na foto safari po hidroakumulacijskome jezeru, a na-kon uživanja u raznolikim prirodnim bojama i ljepotama ramskoga okoliša, naši su se gosti zasluženo okrijepili i nastavili druženje u motelu na brani.


Damir Leko, izvršni direktor za Dis-tribuciju električne energije JP Elek-troprivrede HZ HB d.d. Mostar, pre-minuo je u Zagrebu, 2. srpnja 2013. godine nakon kratke i neizlječive bo-lesti u svojoj 42. godini života.

Rođen je 20. prosinca 1971. go-dine u Grudama. Nakon pučkoškol-skoga i srednjoškolskoga obrazova-nja u rodnim Grudama, poslovnu školu završava na Ekonomskome fakultetu u Mostaru, a Ekonomski fakultet, smjer: financije, računo-vodstvo i revizija završava na Uni-verzitetu u Tuzli.

Svoj profesionalni put počinje 1997. godine u privatnome poduze-ću Lijanovići d.o.o. Široki Brijeg na poslovima referenta do poslova čla-na uprave u Društvu Lijanovići, a od 2007. godine obavlja poslove direk-tora u Pili sh.p.k, Tirana, Albanija.

Od 28. lipnja 2011. do 14. svibnja

in memoriam

DAMIR LEKO, izvršni direktor za Distribuciju el. energije

broj radnih kolega. Svečanoj i dosto-janstvenoj atmosferi dala je doprino-si i klapa Trebižat iz HKUD Seljačka sloga Trebižat kao i prigodni pjesnički stihovi.

Kao prijatelj i radni kolega u biv-šem zajedničkom poduzeću Lijano-vići d.d. i danas u Elektroprivredi HZ HB, oprostio se i rukovoditelj Sektora za nabave, Daniel Grbešić naglasivši Nemoguće je nabrojati sve one kvalitete, vrijednosti i dobra djela koja je Damir uradio tijekom svoga života. Ono što sigurno kao njegov prije svega dugo-godišnji prijatelj i radni kolega mogu reći da je Damir bio čovjek, kako mi ti

2012. obnašao je dužnost predsjedni-ka Nadzornoga odbora JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar.

Od 18. svibnja 2012. izabran je za izvršnoga direktora za Distribuciju električne energije.

KomemoracijaKomemoracija u povodu smrti iz-vršnoga direktora za Distribuciju el. energije, Damira Leke održana je 5. srpnja 2013. u Elektroprivredi HZ HB u 11.00 sati.

Uz nazočnost najuže obitelji i pri-jatelja, na komemoraciji je bio veliki

Ramsko jezero smješteno je u gornjoramskoj kotlini na sjeveru Hercegovine, na području današnje općine Pro-zor-Rama. Područje rijeke Rame, od vrela pa do ulaza u kanjon ispod Kovačeva Polja, predstavlja prirodnu uvalu koja je danas ispunjena vodama Ramskoga jezera. Du-bina jezera je od 70 do 100 metara. Duljina od brane do Varvare je 8 km, a širina 4,6 km. Obujam obale je 29 km. Površina je jezera različita, a ovisi o visini uspora. Tako na maksimalnoj koti uspora 595 metara, površina iznosi 1.550 ha, na koti 581 metar, ona je 1.160 ha, a na minimalnoj koti uspora 536 metara, površina je 245 ha. Količina voda na maksimalnoj koti iznosi 487.000.000 m3. Jezero je polukružnoga oblika s mnogo zaljeva.

Blagi pad obala jezero čini pristupačnim gotovo sa svih strana. Jezero se nalazi na nekadašnjim obradivim

površinama, njivama i livadama s dosta ilovače i zato su mu obale blatnjave zbog oscilacije površine jezera.

Takvo tlo ponekad zamuti jezersku vodu, posebice u popodnevnim satima kada vjetar pravi valove koji uda-raju u zemljane obale i tako vrše zamućenje vode. Inače, jezero je ispunjeno čistom i bistrom svijetlozelenom bo-jom s velikom prozirnošću. U proljeće kada se otapaju velike količine snijega obično se jezero napuni, a stalni dotok vode dolazi s izvora

Rame, Buka i Krupića i nekoliko manjih potočića i izvora. Rama je na izvoru dosta hladna, svega 7,5 °C, a zimi se ponekad neki dijelovi jezera zalede. Jezero je bo-gato raznovrsnom florom i faunom (posebice pastrvom), a za poribljavanje se prema obvezi brine i JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar.


AUTOR: MARIOFIL

SOLDO

ODUSTA-JANJE

SPOJITI, ZDRUŽITI

POKOJNIK KOJI SE OBJESIO

GALSKI KNEZ I VOJSKO-

VOĐA

ONAJ KOJI UNOSI NO-VOTARIJE

ORNELA VIŠTICA

LOVITI RIBU RADI PRO-

DAJE

GLUMICA VILENICA

NAVLAKA NA GOLOJ NOZI,

BJEČVAURUGVAJ NEIZBJEŽAN,

SIGURANZEMLJIŠNA

MJERA

RANG NA-TJECANJA (SPORT)

PRIKRI-VENOST,

MUTNOĆA

KOMPJUTOR ZA OSOBNU UPORABU

DABROVO KRZNO

SKLADATELJ SATIE

EBONITA ODMILJA

ONO ŠTO JE POSIJANO I IZNIKLO (ŽITARICE)

MAKAR GEORGE ORWELL

ZARONJA-VANJA

MASNE NASLAGE (ČOVJEK)

SUŽENJE KANALA I KRVNIH

ŽILA

ŽIVA BIĆA U DUBINAMA

MORA

GRČKI JU-NAK, AJAKS

TURSKI KA-MEN

TURSKA KOVNICA NOVCA

“IZNOS”

VRSTA KAVE MUŠKI RO-DITELJ

ZVONJENJE U ČAST MARIJI

BAGRA, ŠLJAM

TO BI BILO …

TALIJANSKI SKLADATELJ

IZNOS NOV-CA, SUMA

IRIDIJ

RIMSKI NAKLADNIK …TIT POM-

PONIJE

DREVNI GRAD NA TIGRISU

ARANKA NJIRIĆ

“ŠKOLA” ITALIJA

ONI KOJI NOSE KIKU ILI PERČIN

NAPRAVA ZA RIBANJE, RIBEŽ (MN.)

LANE U STROJARNICI HE RAMANije neuobičajeno da se naši uposlenici na tere-nu svakodnevno susreću s različitim poslovnim izazovima i problemima koje uglavnom uspješ-no rješavaju, naravno ukoliko su oni u njihovim mogućnostima i djelokrugu rada.

Ali s vremena na vrijeme događaju se i ne-svakidašnje situacije kakva je bila nedavno na-domak općine Prozor-Rama na lokalitetu Ma-rine pećine u kojoj je smještena strojarnica HE Rama.

Na iznenađenje djelatnika osiguranja i upo-slenika Elektroprivrede HZ HB, ravno u po-strojenje ušetalo je lane.

Izgubljeno, iscrpljeno srnino mladunče uhva-tili su uposlenici našega poduzeća i smjestili ga na sigurno gdje će ostati do oporavka i dok do-voljno poraste i ojača kako bi moglo samostalno preživjeti u prirodi.

to na ovim prostorima znamo reći, bio je ljudina. Čovjek koji je bio spreman sebe žrtvovati za drugoga, čovjek koji je nesebično dijelio optimizam, pozitivnu energiju i ljubav prema drugima. Pri-jatelj na kojeg si se mogao osloniti.

Generalni direktor JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar Nikola Kre-šić zahvalivši na osobnom doprinosu i ljudskim vrlinama koje je preminuli utkao u Poduzeće istaknuo je Iako Da-mira nisam dugo poznavao, kroz zajed-nički rad i vrlo profesionalnu suradnju puno toga nas je zbližilo, brzo smo uspo-stavili korektan, ali i prijateljski odnos. A s njim to uistinu nije bilo teško.

U ime Vlade FBiH kao najvećega dioničara JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, od suradnika i vrsnoga prijatelja oprostio se i ministar po-ljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH i dopremijer Vlade FBiH Jer-ko Ivanković Lijanović koji je vidno ganut istaknuo Damirovu izuzetnu radnu angažiranost i ljudsku kvalitetu kakvih je malo susretao.

Posljednji se ožalošćenom sku-pu obratio predsjednik FBiH Živko Budimir koji se osvrnuo na težak ži-votni put pokojnoga od djetinjstva do danas, ali s kršćanskom nadom da je njegov put tek počeo. Predsjednik je posebice istaknuo Damirovo sudjelo-vanje u ratnim 90-ima.


Documents

Vjesnik - Elektroprivreda HZ HB