publikacija - Elektroprivreda HZ HB · 2016. 3. 10. · pad m Konstruirani neto pad m Srednji višegodišnji protok m 3 /s Srednja godišnja proizvodnja GWh Faktor snage Instalirana

publikacija

2 3

JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB d.d Mostar

Ulica Mile Budaka 106a 88000 Mostar

Bosna i Hercegovina tel.: +387 36 335 700

faks: +387 36 335 [email protected]

www.ephzhb.ba

4 5

Izdaje:

JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar

Ulica Mile Budaka 106a / 88000 Mostar / BiH

Tel.: +387 36 33 57 00 / Faks: +387 36 33 57 77 / [email protected]

Priprema:Sektor za odnose s javnošću

Naklada:

1.000 primjeraka

Fotografije:

Arhiv JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar

Grafičko oblikovanje i tisak:

Fram Ziral, Mostar

Mostar, 2012. godine

Sadržaj

UVOD ...........................................................................7Karta elektroenergetskoga sektora u Bosni i Hercegovini 9

I. POVIJEST ELEKTROENERGETIKE U BOSNI I HERCEGOVINI ........... 11Hidroelektrane (pregled hidroelektrana u BiH 1954.-1981.) 14

II. JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB d.d. Mostar – poslovna politika ................................................... 19Vizija 20Misija 20Strategija 20Temeljne odrednice poslovne politike 20Politika zaštite okoliša 21Aktivnosti na zaštiti okoliša 22

III.PraVNEOdrEdNICEiUPraVLjaČKaSTrUKTUra ................... 23Pravne odrednice 23Organi upravljanja 25Direkcija Društva 28Ekonomski poslovi 28Pravni poslovi 28Razvoj 28Proizvodnja električne energije 29Distribucija električne energije 50Opskrba električnom energijom 56

IV. LJUDSKI POTENCIJALI .................................................. 61

V. FINANCIJSKI POKAZATELJI ............................................. 65

VI. PLANIRANI PROZVODNI OBJEKTI ..................................... 69Energetsko korištenje vjetra 71Energetsko korištenje vode 72Energetsko korištenje fosilnih goriva 74

6 7

UVOD

Javno poduzeće Elek-troprivreda Hrvatske

zajednice Herceg Bosne dioničko društvo Mostar jedno je od tri javna elek-troenergetska poduzeća u Bosni i Hercegovini.

Od osnutka 17. stude-noga 1992. godine djelu-je u 35 općina Federacije BiH i danas opskrbljuje oko 200.000 kupaca.

Glavna je djelatnost JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar proizvodnja, distribucija, opskrba, trgovanje, zastupanje i posredovanje na domaćemu tržištu električnom energijom, uvoz i izvoz električne energije.

Po osnutku vlasnik Poduzeća bile su općine s većinskim hrvatskim stanovništvom, dok je sadašnji većinski vlasnik, od 2001. godine (90% državnoga kapitala, a ostalo su mali dio-ničari) Vlada Federacije BiH.

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ratnim razaranjima pretrpjela je znatne štete na svim objektima i prvih godina rada dizala se iz ratnoga pepela da bi danas, 20 godina kasnije, bila respektabilno i uspješno javno poduzeće.

Obnova elektroenergetskoga sustava, rekonstrukcija ratom uništenih elektrana, rekonstrukcija prijenosne i distribucijske mreže bila je prioritet poslovanja po osnutku za što je JP Elek-troprivreda HZ HB d.d Mostar uložila stotine milijuna konverti-bilnih maraka, vlastitih i kreditnih sredstava.

Potpuno uništena HE Mostar, oštećene HE Rama, HE Jajce I i HE Jajce II, godine 1992. nisu pokolebale viziju poduzeća da uz obnovu postojećih gradi i nove objekte HE Peć Mlini (2004.) i HE Mostarsko blato (2010.). Time je JP Elektroprivreda HZ HB d.d.

Mostar jedino elektroprivredno poduzeće u regiji koje je u pro-teklih 30 godina izgradilo nove hidroelektrane u svom sustavu.

Sada raspolaže sa sedam hidroelektrana iznimne pogon-ske spremnosti i instalirane snage od 852 MW (HE Rama, HE Mostar, CHE Čapljina, HE Jajce I, HE Jajce II, HE Peć Mlini i HE Mostarsko blato).

U središtu je poslovne politike razvoj i izgradnja novih proizvodnih objekata što je i sastavni dio strateškoga plana energetskoga sektora Federacije BiH. Planovi su za budućnost svakako nastavak realizacije razvojnih projekta, daljnja mo-dernizacija ukupnoga poslovanja i nastavak prilagođavanja zahtjevima otvorenoga tržišta primjenom međunarodnih i eu-ropskih standarda.

Još od 2004. godine intenzivno se radi na projektima iskorištenja vjetroenergije, očekuje se završetak projekta VE Mesihovina čijom bi izgradnjom JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar potvrdila svoj primat u regiji u korištenju obnovljivih izvora.

Uz razvojnu politiku, velika se poslovna pozornost usmjerila na kvalitetnu i sigurnu opskrbu nekvalifiriranih kupaca čiji je godišnji broj u porastu s bruto potrošnjom, u 2011. godini, od 1.363 GWh, a opskrbljuju se i tri kvalificirana kupca s potroš-njom od 1.340 MWh.

Za podmirenje potrošnje na prostorima svoga djelovanja, kako za javnu potrošnju tako i za kvalificirane kupce, nedosta-juća energija kupuje se na tržištu električne energije.

Kvalitetna opskrba kupaca moguća je dobrom distribu-cijskom mrežom u koju JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar redovito ulaže znatna sredstva. Godišnjim kontinuiranim po-većanjem distribucijske zračne i podzemne mreže za 20 godina Poduzeće raspolaže s 11.668 kilometara mreže naponske razi-ne 10, 20 i 0,4 kV; 285 kilometara 35 kV mreže; 3.543 TS-ova ukupne instalirane snage 1.037 MVA.

8 9

Uz sve poteškoće JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ustrajna je i usmjerena na rad koji će pridonositi još većem za-dovoljstvu njezinih kupaca, vlasnika, partnera, društvene za-jednice i svih uposlenika čiju zavidnu razinu ostvarenih prava neprestano održava i poboljšava. U redovitom poslovanju JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar surađuje s državnom i fede-ralnom regulatornom komisijom (Državna regulatorna komi-sija za električnu energiju i Regulatorna komisija za električnu energiju u FBiH), ostalim elektroprivredama u BiH (Elektropri-vreda BiH i Elektroprivreda RS), državnim prijenosnim poduze-ćem (Elektroprijenos a.d. Banja Luka) i Nezavisnim operatorom sustava BiH (NOS BiH).

KARTA ELEKTROENERGETSKOGA SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI*

* Karta preuzeta s mrežne stranice Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) http://www.derk.ba/ba/ees-bih/karta-ees.

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar do 31.12.2011. upo-šljava 1.880 uposlenika od čega je više od 500 uposlenika vi-soke i više stručne spreme.

Sustavno se stipendiraju i sukladno potrebama upošljavaju visokoobrazovani kadrovi različitih profila i struka, što je jam-stvo uspješnoga rada i razvoja.

Ova se publikacija objavljuje u povodu 20 godina postoja-nja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i prikazat će se samo osnovne smjernice rada.

generalni direktor,Nikola Krešić, dipl.ing.el.

10 11

I. POVIJEST ELEKTROENERGETIKE U BOSNI I HERCEGOVINI*

Prijenosna mreža 30 i 35 kV izgrađena do 1940. godine

Ove se godine navršava 124 godine od prve primjene električne energi-

je u Bosni i Hercegovini. Prvo energetsko postrojenje na parni pogon i prvi parni stroj za pogon istosmjerne diname, koja je služila za osvjetljavanje direkcije, monti-rana je u Rudniku mrkoga ugljena u Ze-nici, daleke 1886. godine. Prva električna rasvjeta u BiH bila je dvije godine poslije, također u Zenici, a izgradnjom prve javne termoelektrane 1895. godine u Sarajevu (220 kV) započelo je razdoblje komercijal-ne uporabe električne energije u BiH.

U pogledu vrste napona i struje elek-trana i njihove pripadnosti, u prvim go-dinama elektrifikacije, uglavnom su kori-šteni istosmjerni generatori, koji su poslije zamijenjeni izmjeničnim.

Već 1899. godine u Jajcu je puštena najveća hidroelektrana u pogon, HE Elek-trobosna, dugo najveća hidroelektrana u BiH. Godine 1905. u Jajcu je bilo već šest uličnih električnih svjetiljki, a 1912. dvostruko više. Godine 1922. električnu energiju u Jajcu imaju i kućanstva.

* Za ovo poglavlje korišteni su podatci iz: 100 godina električne energije u Bosni i Hercegovi-ni, Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, štampa Energoinvest-Birotehnika, (1988); Godišnje iz-vješće 2000., JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star, Mostar, 2001.; Pola vijeka Elektroprenosa u Bosni i Hercegovini, Banja Luka:Grafid, 2003.

Prvi kilovatsati električne energije pro-izvedeni u Mostaru bilježe se 1912. iz dizel-agregata snage oko 250 kW. Deset-ljeće kasnije (1922.) u Mostaru je puštena termoelektrana snage 2x1,5 MW.

Postoji dokument iz 1888. godine, o ponudi tt Gaz iz Budimpešte, o elektri-fikaciji Tuzle. Međutim, tek 1906. godi-ne Tuzla je dobila svjetlo iz Rudnika TE Kreka.

12 13

Prijenosna mreža 110, 220, 400 kV izgrađena do 1992. godine

Prijenosna mreža 35 i 110 kV izgrađena do 1954. godine

U razdoblju između dva svjetska rata, teško se realiziraju planovi elektrifikacije, a zanimljivo je da se javljaju privatna lica kao graditelji komunalnih hidroelektra-na (HE Ljuta – Konjic 1936., HE Bugoj-no 1938.), te crkva (HE Kraljeva Sutjeska 1921., HE Čajniče 1928. i HE Široki Brijeg 1935.).

Tijekom Drugoga svjetskog rata, uni-šteni su brojni elektroenergetski objekti

tako da je od dvanaest elektrana instali-rane snage preko 1000 kVA, krajem rata samo njih pet bilo u funkciji.

Već 30. kolovoza 1945. godine, Ured-bom** je formirano poduzeće Elektrobih, a s više ili manje poteškoća gradile su se nove elektrane i dalekovodi.

Prvi DV 110 kV bio je Mostar-Gorica iz-građen 1951. godine, ali u pogonu pod 30 kV. Izgradnjom DV 110 kV Mostar-Gru-de-Kraljevac 1955. godine povezani su elektroenergetski sustavi BiH i Hrvatske.

Stavljanje u pogon dvosustavskoga DV 110 kV HE Jajce 1-Resnik, od 185 km, spojen je 22. prosinca 1957. godine za-padni i istočni dio elektroenergetskoga sustava nekadašnje Jugoslavije u sinkro-nu cjelinu.

Prvi DV 220 kV bio je Mostar-Split iz-građen 1957. godine, ali u pogonu pod 110 kV do 1965. godine (kada ulazi u pogon HE Zakučac).

Prvi DV 400 kV bio je Mostar-Konjsko, pušten u pogon 1976. godine, a prva TS 400 kV bila je TS 400/220/110/35 kV Mo-star 4 (Čule) u pogonu od 1977. godine.U razdoblju od 1945. do 1960. godi-ne, ukupna instalirana snaga elektrana u BiH iznosila je 449 MW i bila je devet puta veća nego 1945. godine. U tom su razdoblju puštene u pogon HE Jajce II, HE Jablanica i HE Jajce I.

** Uredba o osnivanju električnog preduzeća Bosne i Hercegovine od 30. augusta 1945. (u 100 godina električne energije u Bosni i Herce-govini, 1988: 15).

14 15

Hidroelektrana Rijeka

Pušt

ena

u po

gon

Vrst

a el

ektr

ane

Tip

turb

ine

Koris

na z

apre

min

a ak

umul

acije

mil.

m3

Mak

sim

alni

bru

to

pad

m

Kons

trui

rani

net

o pa

d m

Sred

nji v

išeg

odiš

nji

prot

ok m

3 /s

Sred

nja

godi

šnja

pr

oizv

odnj

a GW

h

Fakt

or s

nage

Inst

alira

na s

naga

el

ektr

ane

MW

rasp

olož

iva

snag

ael

ektr

ane

MW

Trebinje I 100% Trebišnjica 1968. PA Frencis 1100 105 86,5 81,2 538 0,92x541x60

180

Dubrovnik (100%) Trebišnjica 1965. DA Francis 9 295 270,0 93,5 1651 0,9 2x105 210

Trebinje II Trebišnjica 1981. F Kaplan 21 20,0 93,5 24 0,8 1x8 8

Čapljina Trebišnjica 1979. RHE Francis 5 227 220,0 28,9 625 0,9 2x215 430

Rama Rama 1968. DA Francis 466 325 285,0 33,1 731 0,9 2x80 160

Jablanica Neretva 1955. DA Francis 288 111 93,7 111,8 792 0,7 6x24 150

Grabovica Neretva 1982. PA Kaplan 5 37 34,0 136,0 342 0,9 2x57 114

Salakovac Neretva 1982. PA Kaplan 16 43 42,0 182,7 593 0,9 3,70 210

Mostar Neretva 1987. PA Kaplan 6 24 21,5 194,0 310 0,8 3x25 75

Jajce I Pliva 1957. DP Francis 2 98 88,4 40,0 247 0,8 2x24 50

Jajce II Vrbas 1954. DP Francis 2 49 42,5 71,7 165 0,57 3x10 28

Bočac Vrbas 1981. PA Francis 43 54 52,0 78,4 307 0,88 2x55 110

UKUPNO HE 1.942 1.144,8 6.325 1.725

HIDROELEKTRANE (PREGLED HIDROELEKTRANA U BIH 1954.-1981.)

U razdoblju od 1960. do 1980. godine izgrađene su HE Rama i HE na Trebišnjici, kao i prva reverzibilna hidroelektrana u ta-dašnjoj državi, CHE Čapljina.

Bruto potrošnja električne energije (potrošnja + gubitci) elek-troenergetskoga sustava Bosne i Hercegovine od 1976. do 1987. godine rasla je po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,5%, dok je u tomu razdoblju proizvodnja električne energije rasla po pro-sječnoj godišnjoj stopi od 4,7%. Kao rezultat takva nerazmjerna rasta potrošnje i proizvodnje električne energije prešlo se iz ener-getski suficitarnoga razdoblja, koji je trajao do 1980. godine, u

energetski deficitarno razdoblje, počevši od 1981. godine. Zbog toga od 1976. do 1980. godine nije bilo pravih energetskih re-dukcija, osim1976. i 1978. godine, kada je dolazilo do kratko-trajnih redukcija snage, najvećim dijelom kod specijalnih potro-šača, a na temelju odredaba međusobnoga ugovora.

Kratki prikaz povijesti električne energije na našim prostori-ma završavamo Radnom organizacijom Elektro-Hercegovina sa sjedištem u Mostaru, koja je poslovala u sastavu SOUR-a za proi-zvodnju, prijenos i distribuciju električne energije Elektroprivrede Bosne i Hercegovine Sarajevo.

16 17

OKOLNOSTI NASTANKA JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB D.D. MOSTARRO Elektro-Hercegovina naj-većim je dijelom Odlukom Vlade Hrvatske zajednice Her-ceg-Bosne (Narodni list HZ Herceg-Bosna, 1992, br.2/rujan, str.33/34.) ušla u sa-stav novoosnovanoga podu-zeća Javnoga poduzeća elek-troprivreda Hrvatske zajednice Herceg- Bosna, poduzeća za proizvodnju, prijenos i dis-tribuciju električne energije. Poduzeće je osnovano radi opskrbe električnom ener-gijom i stvaranja osnovnih uvjeta života i rada građana, te gospodarskih subjekata i organizacija na prostorima Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Sačinjavale su ga, osim s prostora Hercegovine i sve elektroprivredne orga-nizacije iz Središnje Bosne i Posavine, odnosno iz općina u sastavu Hrvatske zajedni-ce Herceg-Bosna. Riječ je o ukupno 35 općina na kojima i danas JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar obavlja svoje djelatnosti.

18 19

II. JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB D.D. MOSTAR – POsLOVnA POLITIKA

U vihoru je rata 1992. godine došlo do prekida funkcioniranja svih razina

vlasti i lokalne zajednice bile su prepu-štene same sebi. U takvim je okolnostima predsjedništvo Hrvatskoga vijeća obrane donijelo Odluku o formiranju Javnoga po-duzeća Elektroprivreda HZ HB Mostar na područjima pod svojom kontrolom.

17. studenoga 1992. godine regi-strirano je Javno poduzeće Elektropri-vreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne s.p.o.Mostar, te se taj dan svake godine obilježava kao Dan poduzeća.

Radnici su istodobno radili na osigu-ranju proizvodnje i isporuke električne energije tamo gdje je to bilo moguće.

U isto vrijeme radna mjesta smjenjivali su s bojišnicama gdje su bili ranjavani i gubili živote.

Treba odati dužno poštovanje i za-hvalnost za više od 40 radnika koji su u ratu, ali obavljajući i radne zadatke u miru utkali svoje živote za ono što se danas s ponosom zove JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Kraj rata dočekan je s potpuno razorenim elektroenergetskim sustavom.

Uz intenzivnu obnovu sustava i ospo-sobljavanje elektroenergetskih objekata Elektroprivreda je rasla i jačala. U ljeto

1996. godine Javno poduzeće Elektro-privreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne s.p.o. Mostar preregistrirano je u d.o.o. Mostar.

Početkom 2004. godine izvršena je privatizacija 10% državnoga kapitala Poduzeća, početkom ožujka iste godine promijenjen je pravni status u dioničko društvo Mostar.

Djelatnost JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar do ožujka 2006. godine bila je i prijenos električne energije, kada for-miranjem prijenosne kompanije na razini države BiH prijenos el. energije izlazi iz sustava Poduzeća.

Uz pomoć sredstava Svjetske banke i Europske investicijske banke do 2006. godine JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star obnovila je prijenosnu mrežu čime se bitno doprinijelo sinkronizaciji europ-skoga elektroenergetskoga sustava. Uz obnovu izgrađene su i nove prijenosne trafostanice i stotine kilometara vodova visokonaponske mreže.

Od svoga osnutka do danas Poduzećem su rukovodila četiri generalna direktora: Mate Jurković (1992.-1999.); Matan Ža-rić (1999.-2003.); Vlado Marić (2003.-2008.); Matan Žarić (2008.-2011.) i Nikola Krešić (2011.- danas).

20 21

VIZIJA JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar želi postati temeljnim pokretačem ukupnoga gospodarskog razvitka na područjima svoje djelatnosti, a u Bosni i Hercegovi želi biti konstruktivni čimbenik ukupnoga razvitka.

Svi programi razvoja moraju otvarati vizije ukupnoga razvoja drugih djelat-nosti, a time i boljitka građana Bosne i Hercegovine i to prvenstveno kroz viđenje svoga napretka razvojem elektroenerget-skoga sustava

MISIJAMisija JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star je kvalitetna, pouzdana i sigurna pro-izvodnja, distribucija i opskrba električ-nom energijom te razvoj novih elektro-energetskih kapaciteta prema razvojnim

potrebama korisnika, a u skladu s plano-vima razvoja Bosne i Hercegovine.

U ostvarenju misije slijedit će se:• opredjeljenja održivosti ukupnoga

razvoja,• opredjeljenja implementacije svjet-

skih iskustava i spoznaja u elektro-energetskim djelatnostima,

• opredjeljenja ekonomičnosti u po-slovanju,

• opredjeljenja razvoja kadrova po-trebnih elektroprivrednim djelat-nostima i

• opredjeljenja pomoći partnerima u sličnim djelatnostima.

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ima posebnu ulogu u procesu integracije Bosne i Hercegovine u europski elektroe-nergetski gospodarski prostor.

STRATEGIJAPrioritetni srednjoročni poslovni cilj JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar odnosi se na iznalaženje rješenja uravnoteže-nja proizvodnje prvenstveno obnovljivim izvorima i rastućih potreba za električnom energijom, uz uvažavanje načela održivo-sti, a time i smanjenja uvoza energije. To će opredjeljenje biti popraćeno uspostav-ljanjem sustava upravljanja kvalitetom, okolišem i rizicima poslovanja u postoje-ćim procesima i investicijskim projektima.

TEMELJNE ODREDNICE POSLOVNE POLITIKE

• osiguranje nedostajuće količine električne energije,

• razvoj distribucijske mreže i opskr-be,

• širenje poslovanja, • povećanje konkurentnost na tržištu

BiH i elektroenergetskome tržištu jugoistočne Europe,

• smanjenja gubitaka,• poboljšanje učinka naplate elek-

trične energije,• pouzdana i kvalitetna opskrba ku-

paca,• kontrola troškova poslovanja,• uspješno upravljanje resursima,• zaključivanje fleksibilnih ugovora o

kupoprodaji električne energije,• restrukturiranje sukladno Akcijsko-

me planu restrukturiranja elektroe-nergetskoga sektora u Federaciji BiH.

POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠAJP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar sve svoje poslovne aktivnosti temelji na nače-lima održivoga razvoja koji podrazumijeva odgovorno upravljanje, pozitivno poslova-nje, zadovoljstvo svih zainteresiranih stra-na kao i dinamičan razvoj koji ne ugrožava okoliš.

Poduzeće teži neprestanom postiza-nju boljih rezultata zaštite okoliša, te će kontinuirano poduzimati sve raspoložive mjere koje će poboljšati zaštitu okoliša u svim svojim organizacijskim dijelovima i aktivnostima. Neprekidno se prate učinci djelatnosti na okoliš i revidiraju postup-ci kako bi se smanjili štetni utjecaji toga djelovanja.

Politika zaštite okoliša temelji se na načelima preventivnoga djelovanja i opreza, a ta su načela:

•poštivanje zakonskih propisa, stan-darda i direktiva Europske unije iz područja zaštite okoliša,

•odgovorno ponašanje prema okolišu kroz djelotvornu provedbu politike zaštite okoliša na načelima održivo-ga razvoja,

•razvijanje svijesti o potrebi odgo-vornoga odnosa prema okolišu kod svih uposlenika,

•primjena najboljih raspoloživih tehnologija (čiste, okolišu prijatelj-ske tehnologije i materijala),

•optimalno odnosno odgovorno i racionalno korištenje prirodnih re-sursa,

•prioritetno i intenzivno korištenje obnovljivih izvora energije,

•stalno smanjenje, kontrola i nadzor emisija u zrak, vodu i tlo, smanje-nje buke i očuvanje biodiverziteta,

•kontinuirana procjena rizika i mo-gućih incidentnih utjecaja na oko-liš, prevencija te eventualna sa-nacija nastalih šteta u cilju zaštite stanovništva i ugroženoga okoliša,

•uključivanje zahtjeva vezanih za zaštitu okoliša u razvojne plano-ve i projekte i uključivanje kriterija

22 23

III.PraVNEOdrEdNICEIUPraVLjaČKaSTrUKTUra

zaštite okoliša u postupke donoše-nja odluka,

•smanjenje štetnosti i količine proi-zvedena otpada te pravilno uprav-ljanje njime kroz odlaganje, po-novnu uporabu i zbrinjavanje,

•smanjenje energetskih gubitaka u proizvodnji i distribucijskoj mreži, te promoviranje energetske učinko-vitosti svojim kupcima,

•informiranje javnost o stanju zaštite okoliša u Poduzeću putem javnih sredstava informiranja i izradom redovitih godišnjih izvješća.

U skladu s promoviranim načelima politike okoliša, vršit će se obrazovanje i osposobljavanje uposlenika kroz program obrazovanja o zaštiti okoliša, te ih poti-cati na rad na ekološki odgovoran način. Postojeći sustav nadzora zaštite okoliša održavati i poboljšavati te postaviti jasne

ciljeve upravljanja zaštitom okoliša. Kroz informiranje i javne rasprave o pojedinač-nim projektima osigurati komunikaciju s udrugama građana koje brinu o zaštiti okoliša i s drugim zainteresiranim stra-nama. Od isporučitelja opreme, konzul-tantskih i projektantskih te ostalih surad-ničkih tvrtki i poslovnih partnera tražit će se primjena odgovarajuće politike zaštite okoliša.

AKTIVNOSTI NA ZAŠTITI OKOLIŠA JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kon-tinuirano kroz sve svoje djelatnosti provo-di mjere zaštite okoliša s posebnim nagla-skom na vode:

• uvođenjem hidrološkoga sustava automatiziranih mjernih postaja kroz razvojne projekte čiji su va-žan dio studije utjecaja na okoliš

s posebnim naglaskom zaštite ka-kvoće i količine voda;

• dobivanjem okolišnih dozvola za novoizgrađene objekte do dobivanja okolišnih dozvola za objekte koji su pušteni u pogon prije stupanja na snagu zakona o zaštiti okoliša,

• redovitim poribljavanjem akumu-lacija.

U JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar provodi se sustavno obrazovanje i os-posobljavanje uposlenika za pripremu i uvođenje sustava zaštite okoliša.

U cilju odgovornoga i okolišno prihvat-ljiva upravljanja otpadom prema usvo-jenome Postupku upravljanja otpadom zbrinjava se elektronički i električni otpad koji vrši odabrana ovlaštena i certificirana tvrtka. Pokrenute su aktivnosti za izradu Projektnoga plana izgradnje privremenih odlagališta opasnoga i neopasnoga otpada.

PRAVNE ODREDNICE

Temeljni kapital sastoji se od privatiziranoga kapitala (dionice) od 10% i državnoga od 90%. Iznos temeljnoga kapitala izno-si 736.166.000 KM od čega je 7.361.660 redovnih (običnih) dionica.Nominalna vrijednost dionice iznosi 100,00 KM.

DJELATNOST DRUŠTVA U UNUTARNJEM PROMETU:proizvodnja i distribucija električne energije, opskrba električ-nom energijom, trgovanje, zastupanje i posredovanje na do-maćem tržištu električne energije, proizvodnja opreme za kon-trolu distribucije električne energije, proizvodnja ostale elek-trične opreme, proizvodnja hidroelektrične, termoelektrične i električne energije iz drugih izvora, prijenos, prodaja i distri-bucija električne energije, izgradnja i održavanje objekata ni-skogradnje, visokogradnje i njihovih dijelova, izgradnja i odr-žavanje hidrograđevinskih objekata, postavljanje električnih instalacija i opreme i drugi instalacijski poslovi, posredništvo za trgovinu određenim proizvodima, trgovina na veliko ostalim strojevima za industriju i druge ostale poslovne djelatnosti.

DJELATNOST DRUŠTVA U VANJSKOTRGOVINSKOM PROMETU

• uvoz električne energije, roba i pružanje usluga iz okvira registrirane djelatnosti,

• izvoz električne energije, roba i pružanje usluga iz okvira registrirane djelatnosti,

• posredovanje i zastupanje u prometu roba i usluga i• uvoz rezervnih dijelova, repromaterijala i opreme za

obavljanje djelatnosti.

STrUKTUradIONIČaradrUšTVaGodine 2002. godini proveden je Javni upis dionica u dru-gi krug i prodano je 10% ukupnoga kapitala u iznosu od 73.616.600 KM.

Vlada Federacije BiH, kao pravna osoba, ima najveći udio 6.626.306 dionica ili 90%, a ostatak je u vlasništvu investi-cijskih fondova, banaka i ostalih pravnih osoba rezidenata i nerezidenata u iznosu od 10 %.

TRGOVANJE NA BURZI – SASEJP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar uvrštena je na SASE (Sa-rajevsku burzu vrijednosnih papira) pod simbolom emitenta JPEMR 15.9.2004. godine. Početkom 2007. godine JPEMR uvršten je na MFTS-raspored trgovanja, tj. kontinuirani način trgovanja samo za dionice koje posjeduju određenu razinu li-kvidnosti, učestalosti i intenziteta trgovanja na burzi. JPEMR je ušao u sastav SAX-10, tj. u red 10 emitenata s najvećom vrijed-nošću tržišne kapitalizacije.

24 25

Godina 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Napočetkugodine(srednjitečajKM) 25,00 27,50 61,00 154,10 180,00 55,00 55,00 59,00

Nakrajugodine(srednjitečajKM) 29,00 61,98 147,74 177,38 55,00 61,00 54,00 48,00

Maksimalnavrijednosttijekomgodine(srednjitečajKM) 50,00 88,02 162,04 299,84 180,00 61,99 59,97 72,51

VRIJEDNOSTI DIONICA 2004.-2011.

UDJELI U POVEZANIM PRAVNIM OSOBAMAJP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar posje-duje udio u temeljnome kapitalu poduzeća Konstruktor-Neretva d.o.o. Čapljina u visini od 859.665 KM.

Godine 2006. došlo je do povećanja te-meljnoga kapitala ulaganjem člana Konstruk-tor- inženjering d.d. Split, što je rezultiralo smanjenjem udjela JP Elektroprivreda HZ HB na 14,00%.

U temeljnome kapitalu poduzeća Elek-trokontrol HZ HB d.o.o. Čapljina koji iznosi 432.500,00 KM JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar posjeduje udio od 247.139 KM ili 57,14%.

ORGANI UPRAVLJANJA

SKUPŠTINAOvlasti Skupštine, koju čine dioničari, propisane su zakonom i Statutom. Skupština se održava najmanje jedanput godišnje radi izvještavanja o radu poduzeća kroz tzv. godišnje izvješće, koji uključuje financijsko izvješće, izvješće revizora, izvješće Nadzornoga odbora i izvješće Odbora za reviziju.

NADZORNI ODBORNadzorni odbor čine predsjednik i 6 članova, koje imenuje i razrješava Skupština sukladno zakonu. Nadzorni odbor nadzire rad i poslovanje i ima druge nadležnosti propisane zakonom i Statutom. Sjednice Nadzornoga odbora održavaju se prema potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.

ODBOR ZA REVIZIJUOdbor za reviziju sastoji se od tri člana uključujući i predsjed-nika. Obveze i odgovornosti Odbora za reviziju propisane su zakonom i Statutom.

UPRAVAUprava, koju čine generalni direktor i izvršni direktori, organi-zira rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja i odgo-vara za zakonitost poslovanja, sukladno važećim propisima i aktima.

0

50

100

150

200

250

300

350

20112010200920082007200620052004

26 27

Organizacijski ustroj JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar prema Pravilniku o unutarnjoj organizaciji, lipanj 2012. godine.

28 29

TEhNIČKEKaraKTErISTIKEPrOIzVOdNIhOBjEKaTa

HE Puštena u pogonraspoloživasnaga Korisni volumen

akumulacije (hm3)Tip

Srednja godišnja proizvodnja (GWh)Generator (MW) Ukupno (MW)

Rama 1968. 2x80 160 466 DA 710

Čapljina 1979. 2x210 440 6,5 CHE 600

Mostar 1987. 3x24 72 6,4 PA 310

Jajce 1 1957. 2x30 60 3,3 DP 233

Jajce 2 1954. 3x10 30 1,3 DP 175

Peć Mlini 2004. 2x15 30 0,8 DP 82

Mostarsko blato 2010. 2x30 60 1 DP 167

Ukupno 852 852 479,45 2.277

DA- derivacijsko-akumulacijskaCHE – reverzibilno-crpna akumulacijska PA – pribransko-akumulacijska DP – derivacijsko - protočna

DIREKCIJA DRUŠTVA Direkcija Društva organizira se u sjedištu radi pružanja podrške i pomoći u organizaciji rada i rukovođenja poslovanjem, zastu-panju i predstavljanju Društva od Uprave Društva, obavljanja poslova za potrebe Društva kao cjeline i pojedinih poslova za potrebe organizacijskih dijelova i stručnoga rukovođenja i ko-ordinacije poslovnih funkcija koji se obavljaju u organizacijskim dijelovima.

EKONOMSKI POSLOVI Organizacijska jedinica za ekonomske poslove rad organizira i koordinira izvršni direktor za ekonomske poslove. Organiziran je kroz četiri sektora: Sektor za računovodstvene poslove i kon-troling, Sektor za financijske poslove, Sektor za nabave, Sektor za implementaciju (PIU).

PRAVNI POSLOVI Organizacijska jedinica za pravne poslove čiji rad organizira i koordinira izvršni direktor, poslove iz svog djelokruga obavlja kroz: Ured izvršnoga direktora, Sektor za imovinsko-pravne po-slove, Sektor za kadrovske i opće poslove, Sektor za odnose s javnošću i Sektor za zaštitu.

RAZVOJ Organizacijska jedinica za razvoj, čiji rad organizira i koordinira izvršni direktor za razvoj, poslove iz svoga djelokruga obavlja kroz Ured izvršnoga direktora za razvoj i Sektor za standarde i zaštitu okoliša u kojem su organizirane Služba za standarde i Služba za zaštitu okoliša.

PROIZVODNJA ELEKTrIČNEENErGIjE

U Proizvodnji električne energije obavljaju se poslovi pripreme, pla-niranja i sjedinjavanja proizvodnje električne energije; poslovi redo-vitoga i investicijskoga održavanja; revitalizacije postojećih i pripreme i izgradnje novih objekata i drugi poslovi.

Cjelokupna proizvodnja ele ktri-čne energije ostvaruje se u sedam hidroelektrana koje imaju ukupnu instaliranu snagu od 852 MW i mo-guću godišnju proizvodnju od 2.277 GWh.

30 31

* Od 1992. do 1995. hidroelektrane nisu u sastavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar** Proizvodnja u razdoblju od 1.1.1992. do 7.5.1992.

HIDROELEKTRANE - SLIV NERETVAUKUPNA PROIZVODNJA U RAZDOBLJU 1991.-2011. (GWh) 1991. 1992.** 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

HE Rama 540,00 291,00 205,00 263,00 478,00 885,00 624,00 622,00 624,00 653,80 722,90CHE Čapljina 482,00 310,00 346,00 225,00 109,00 362,00 177,00 84,00 159,00 121,65 283,18HE Mostar 239,00 5,00 0,00 0,00 0,00 0,00 24,00 191,00 218,00 181,13 197,34HE Jajce I* 251,00 102,00 0,00 0,00 0,00 125,00 198,00 181,00 233,00 197,95 226,81HE Jajce II* 176,00 85,00 0,00 0,00 9,00 112,00 151,00 148,00 162,00 152,63 170,31HE Peć Mlini HE M. blato

Ukupno 1.688,00 793,00 551,00 488,00 596,00 1.484,00 1.174,00 1.226,00 1.396,00 1.307,00 1.600,00

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

455,00 570,00 674,98 729,26 864,64 467,03 557,31 805,82 882,91 712,10117,00 162,00 327,20 317,59 331,68 111,24 115,42 386,28 794,24 163,80199,00 200,00 257,10 239,02 242,47 193,33 250,25 257,33 320,31 182,30229,00 163,00 241,48 240,63 229,07 170,90 209,21 232,64 257,75 133,40173,00 137,00 161,00 173,65 161,70 141,79 152,38 166,72 184,69 127,00

6,89 68,53 55,22 39,79 71,08 91,03 123,72 41,90 41,05 34,70

1.173,00 1.232,00 1.668,65 1.768,68 1.884,78 1.124,00 1.355,65 1.939,82 2.604,67 1.395,20

0

540

1080

1620

2160

2700Ukupno

HE M. blato

HE Jajce II*

HE Jajce I*

HE Mostar

HE Rama20112010200920082007200620052004200320022001200019991998199719961995199419931992.**1991

32 33

TEhNIČKEKaraKTErISTIKEhEraMa

OSNO

VNI P

ODAC

I

Broj agregata 2Instalirana snaga 160 MWInstalirani protok 64 m3/secTehnički minimum 55 MWSrednja godišnja proizvodnja 731 GWhStupanj korisnoga djelovanja agregata (nt X ng X ntr) 89 %Energija od 1 m3 vode 0,7 kWhKoličina vode za 1 kWh 1,43 m3

Biološki minimum 0 m3/secSrednji godišnji dotok 33,1 m3/secEnergetska vrijednost akumulacije 303 GWhVolumen akum. do kote norm. uspora (ukupna) 487 hm3

Korisni volumen akumulacije 466 hm3

Bruto pad - maksimalni 325 mBruto pad - normalni 297,5 mBruto pad - minimalni 266 mKota donje vode 270 m.n.m

GENE

RATO

RI

Tip Trofazni sinkroni S-4758-16Proizvođač KončarGodina stavljanja u pogon 1968Prividna snaga 90 MVAFaktor snage (cos φ) 0,9Maksimalna reaktivna snaga 55 MVArNominalni stupanj iskorištenja 97,9 %Napon statora 15,65 kVNačin hlađenja statora zrakNačin hlađenja rotora zrakBroj polova 16

TURB

INE

Tip FrancisProizvođač LitostrojInstalirana snaga 80 MWTehnički minimum 55 MWInstaliraniprotok 32 m3/secMinimalni protok 29,8 m3/secBroj obrtaja - nominalni 375 obr/minBroj obrtaja (pobjega) 660 obr/minStupanj iskorištenja, nom. 91,6 %Dijametar pokretača 1900 mmMaterijal pokretača Nehrđajući čelik

BRAN

A I A

KUM

ULAC

IJA

Građevinska visina brane 103 mKonstruktivna visina brane 100 mGeodetska visina (visina brane od temelja) 96 mHidraulička visina 89 mDuljina u kruni brane 230 mKota krune brane 598 m.n.mŠirina krune brane 6 mKota maksimalne razineakumulacije 596,8 m.n.mVolumen akumulacije do kote max. uspora 515 hm3

Maksimalna radna kota 595 m.n.mMinimalna radna kota 536 m.n.mKota dna akumulacije 502 m.n.mVolumen brane 1450 m3

Površina ekranabrane 19080 m2

Površina slivnog područja 550 km2

Površina jezera pri koti normalnga uspora 14,74 km2

Maksimalna propusna moć preljeva 400 m3/secMaksimalna propusna moć temeljnoga ispusta 300 m3/secMaksimalni protok svih evakuacijskih organa 700 m3/secZona pljavljenja u slučaju rušenja brane 150 kmMaksimalna širina brane u nožici 305 mUzvodni nagib 1:1 - 1:3Nizvodni nagib 1 : 1.5

HE RAMA

Hidroelektrana Rama je najvažnije po-strojenje u sustavu hidroelektrana na Ne-retvi i u elektroenergetskome sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Smje-štena je u Hercegovačko-neretvanskoj žu-paniji. Njezina izgradnja počela je 1964.godine, a završena je i puštena u pogon 1968. godine.

Postrojenje je akumulacijsko-deriva-cijskoga tipa i koristi vode rijeke Rame na padu 325 m.

Od početka proizvodnje prvih kilovata električne energije, neprestano je radila s kratkim prekidima u vrijeme rata 1993. godine.

Jako je važna ne samo po instaliranoj snazi od 160 MW i prosječnoj godišnjoj proizvodnji električne energije od 650 GWh što čini oko 50% godišnje proizvodnje ovoga poduzeća, nego i po svojoj specifičnoj izgradnji, prirodnim preljevom vode na branu s armirano - betonskim ekranom, koja je u to vrijeme bila najveća u Europi.

Od kada pripada proizvodnom sustavu Elektroprivrede HZ HB u njezinu sanaciju uložena su znatna financijska sredstva. HE Rama je danas na visokoj razini pogonske spremnosti.

SANACIJA I MODERNIZACIJA radovi na strojarnici1994. Remonti agregata 1 i agregata 2. Obrada zvona na

agregatu 2.1995. Zamjena niskonaponskoga postrojenja u objektu stro-

jarnice.1996. Zamjena sekundarne opreme na agregatima 1 i agregata

2 (upravljanje, uzbuda, zaštita i turbinska regulacija).1998. -1999. Kapitalni remont agregata broj 1 i 2.2000. Izgradnja zgrade novoga GIS-postrojenja pred strojarni-

com. Montaža kompletne opreme novoga GIS-postroje-nja u novoizgrađenoj zgradi. Zamjena starih uljnih kabela između blok transformatora i vanjskoga novoga GIS-po-strojenja novim kabelima od umreženoga polietilena.

2001. Zamjena postrojenja 35 kV pred strojarnicom. Prilago-đavanje postojećih ćelija 35 kV novoj opremi.

2002. Radovi na ugradnji transformatora 220/35 kV pred stro-jarnicom. Iskopi kabelski kanala, temelja i uljne jame. Montaža transformatora i puštanje u pogon. Zamjena opreme stabilnoga sustava CO2 za gašenje požara.

2003. Montaža i puštanje u pogon video nadzora na objek-tima HE Rama. Zamjena 35kV kabela na strojarnici od

postrojenja 35 kV do portala 35 kV pred strojarnicom. Nabava i ugradnja novoga dizel-agregata na brani.

2004. AKZ i revitalizacija opreme za pregled i radove u tlačno-me cjevovodu. Kapitalni remont generatora broj 2.

2005. Povezivanje optičkim kabelom objekata strojarnice, brane i upravne zgrade.

2007. Sanacija dalekovoda 35 kV strojarnica- Gračac. Remont generatora broj 2.

2012. Proširenje postojećega GIS-postrojenja s dva nova 220 kV polja. Ugradnja nove sabirničke zaštite. Početak radova na revitalizaciji agregata broj 1. Radovi na re-vitalizaciji agregata broj 1 i blok transformatora broj 1 počeli su početkom mjeseca rujna 2012. godine.

GrađEVINSKIradOVIvodostan - sanacijski radovipadina

1994. Ugradnja tri drenažne bušotine. Dubina drenažnih bu-šotina DB-1=75 m, DB-2= 90 m, DB-3= 80 m.

1996. Konsolidacijsko injektiranje stijene. Izvedeno pet injekcijskih zavjesa. Urađeno je 39 bušotina uku-pne duljine 2.434 m. Konsolidacijsko injektiranje padine. Urađeno 15 bušotina, duljine bušenja od 45-90 m, ukupne duljine bušenja 1.957 m, promje-ra 76 mm. Sidrenje padine: urađeno je 8 bušotina (S6,S7,S8,S9,S10,S11,S12 i S13) za sidra promjera 146 mm. Sidra čini snop čeličnih strukova 18 kom. promjera 0,52”. Duljina 82-112 m.

1998. Urađena 4 pijezometra: P8 na 593,95 dubine 70m, P10 na 552,89m.n.m. dubine 45m, P11-kota 555,20 m.n.m. dubine 55m, i P12-kota 560,00 m.n.m. dubine 55m.

2002. Radi definiranja stanja rada stjenskoga masiva izve-dene 2 istražne bušotine: E1 na koti 573,48 m.n.m. i E2 na 563,18 m.n.m. u koje su ugrađeni dugobazni ekstenzometri s 5 mjernih štapova.

34 35

vertikalno okno1994. Sanacija od dna vodostana do kote 540,90 m.n.m. Uku-

pna visina sanacije 29 m. Bušotine su duljine 60-100 cm, promjera 22mm, ukupan broj bušotina 172. Izvedba bu-šotina za sidra i injektiranje stijene. Urađeno je 590 bušo-tina duljine 6m, promjera 46 mm i 4 kontrolne bušotine duljine 3,5m. Ugrađeno je 390 komada štapnih sidara od RA 400/500, promjera 25mm, duljine 570cm. Predna-pregnuta sidra rađena po čitavoj visini vertikalnog okna (npr. = 70 kN na svim sidrima).

1998. Konsolidacijsko injektiranje sanirane su pukotine od kote 544,0-559,0 mn.m. Izvedeno je 86 bušotina promjera 32mm, dubine 1; 1,5 i 2m, ukupne duljine 107m+ 42 bu-šotine promjera 32mm dubine 3m ukupne duljine 126m.

gornja vodna komora1994. Kontaktno injektiranje bušotina dubine ~ 60cm. Betoni-

ranje ploča dna bazena d=10cm. Brtvljenje sljubnica plo-ča. Kontaktno injektiranje temeljnih stopa kontrafora.

donja vodna komora1994. Kontaktno injektiranje kemijskim smjesama, bušotine su

duljine 80-100cm, promjera 22mm. Ukupan broj bušoti-na 496. Kontaktno injektiranje cementnim smjesama, bu-šotine su duljine 600-100 cm, promjera 22 mm. Ukupan broj bušotina 172. Konsolidacijsko injektiranje, ukupno 66 bušotina, duljine 200 cm, promjera 46 mm. Bušotine min. promjera 16 mm duljine 20 cm za dodatno osigura-nje pukotina injektiranjem. Izbušeno je 750 bušotina.

1995. Reprofiliranje cijele donje vodne komore i injektiranje okolne stijene iz tunela.

dovodni tunel1994. Kontaktno injektiranje, ukupno 160 bušotina, bušotine

su duljine 80-100cm, promjera 22mm. Razmak je prste-nova 200 cm, a duljina zahvata ~ 40m. Konsolidacijsko

injektiranje, ukupno 60 bušotina, duljine 200 cm, pro-mjera 46 mm. Konsolidacijsko injektiranje zaštitne rozete, ukupno 36 bušotina duljine 15m, promjera 56 mm. Uku-pna je duljina bušenja 540 m.

1995. Od st. 0+400 do 1+450 izvedena su mjestimično kontak-tna i konsolidacijska injektiranja, sanacija betonske obloge od koncentričnih prodora vode i sanacija oštećenih be-tonskih površina betonske obloge. Opseg je radova bio u okviru interventnih popravaka.

1996. Od st. 1+085 do1+622,50 kontaktno i konsolidacijsko injektiranje betonske obloge i stijene i sanacija betonske obloge na mjestima koncentriranih prodora vode.

1997. Kontaktno injektiranje od stac. 0+395 do 1+600. Bušo-tine su dubine 1,5m, promjera 46mm i 56mm. Sanacija pukotina izvršena je na 4 profila i uz tlačna vrata. Ukupna je duljina saniranih pukotina u tunelu 63m, a uz tlačna vrata 10m.

1998. Konsolidacijsko injektiranje na stac. 1+085 do 3+875. Bušotine promjera 46mm i 56mm, dubine 3,5,8 i 12m. Ukupna duljina izvedenih bušotina u 1997. i 1998.god. iznosi 1.596m. Kontaktno injektiranje na stac. 1+085 do 3+875. Bušotine su dubine 1,5m, promjera 46 i 56 mm. Ukupna duljina izvedenih bušotina u 1997. i 1998. god. iznosi 2.790m.

koljeno1994. Izbušeno 77 bušotina duljine 80-100 cm, promjera 22

mm, raspoređenih u 9 prstenova.

pristupni tunel1994. Izvedeno 17 bušotina, duljine 80-100 cm, promjera

22mm.

sanacijski radovi1996. Sanacija AB ekrana, pjeskarenjem i reprofiliranjem, sanira-

nje mjesta degradiranog betona.

1998. Sanacija AB ekrana, nastavak sanacije iz 1996. god. II. i III. reda ploča od kote 580,00 – 571,00 m.n.m. Radovi i na zaštiti bokova brane.

1999. Sanacija injekcijske zavjese II. faza, probno polje B161 - B168.

2003. Sanacija AB ekrana, saniranje i obrada pukotina ploča i fuga između njih, obnova folije i zaštitnoga lima na spoju AB ekrana i obodne galerije, te saniranje mjesta degradira-noga betona na rubovima ploča.

2005. Izvođenje radova na sanaciji putova po obodu akumulacije.2006. Sanacija injekcijske zavjese II. faza, štolna, put i lepeza

(B216-B237). 2007. Sanacija seizmološke stanice na brani (GeoSIG instru-

menti); meteorološke stanice na brani (OTT instru-menti) i automatizacija opreme za oskultaciju (PIZZI instrumenti).

2008. Sanacija konstrukcije za prohodnost u drenažnoj galeriji bra-ne; sanacija slapišta I. faza, radovi na izradi zaštite dna korita slapišnog dijela s tri praga i deflektorima na pragovima. Ra-dovi na temeljenju konstrukcije zaštite lijeve obale nasuprot izlaza temeljnoga ispusta, kao i izradi pristupnoga puta

2009. Proširenje 220 kV postrojenja (građevinski radovi, kabelski kanal); uređenje partera ispred strojarnice.

2010. Sanacija slapišta II. faza, radovi na izradi konstrukcije zašti-te lijeve obale nasuprot izlaza temeljnog ispusta; sanacija klizišta po obodu akumulacije.

2011. Zamjena stropne obloge lučnoga svoda strojarnice; zgrada drvenih krovišta na objektima pogonske zgrade i oskulta-cije na brani; izrada metalnih nadstrešnica za parkirališni prostor i objekt vodospreme na brani; održavanje putova i prometnica oko hidrograđevinskih objekata; sanacija injekcijske zavjese II. faza, u obodnoj galeriji, realizirana od ožujka do listopada.

36 37

TEhNIČKEKaraKTErISTIKEChEČaPLjINa

OSNO

VNI P

ODAC

I

Broj agregata 2Instalirana snaga 420 MWInstalirani protok 225 m3/secTehnički minimum po agregatu 140 MWSrednja godišnja proizvodnja 620 GWhStupanj korisnoga djelovanja agregata (nt X ng X ntr) 90,6 %Energija od 1 m3 vode 0,52 kWhKoličina vode za 1 kWh 1,93 m3

Ukupan stupanj korisnog djelovanja (crpka-turbina) 74%Energetska vrijednost akumulacije 3,4 GWhVolumen akum. do kote norm. uspora (ukupna) 7,12 hm3

Korisni volumen akumulacije 6,5 hm3

Bruto pad - maksimalni 229,2 mBruto pad - normalni 227 mBruto pad - minimalni 227,7 m

GENE

RATO

RI

Tip Trofazni sinkroniProizvođač AEGGodina stavljanja u pogon 1979.Prividna snaga 240 MVAFaktor snage (cos φ) 0,85Maksimalna reaktivna snaga-kompenzatorski pogon ±160 MVArNominalni stupanj iskorištenja 98,5 %Napon statora 15,75 kVNapon uzbude 344 VStruja uzbude 1910 ANazivna struja 8738 ANačin hlađenja statora zrak -vodaNačin hlađenja rotora zrak Broj polova 20Broj okretaja 300 o/min

TURB

INE

Tip FrancisProizvođač Riva - CalconiInstalirana snaga 250 MWTehnički minimum 140 MWBroj obrtaja - nominalni 300 obr/minBroj obrtaja (pobjega) 480 obr/minPromjer radnog kola 4500 mmNominalni protok-turbinski rad 112,5 m3/secNominalni protok-crpni rad 85 m3/sec

BRAN

A I A

KUM

ULAC

IJA

Maksimalna radna kota 231,5 m.n.mMinimalna radna kota 224 m.n.mDuljina dovodnoga tunela 8,1 kmPromjer dovodnoga tunela 8 mDuljina tlačne cijevi 310 mPromjer tlačne cijevi 5,25 mDuljina odvodnoga tunela 630 mPromjer odvodnoga tunela 9 mVolumen donjega kompezacijskog bazena - ukupna 44 m3x106Duljina dovodnoga kanala Trebinje - Hutovo 65 kmNominalni protok dovodnoga kanala 50 m3/secMaksimalna razina jezera - turbinski rad 244 m.n.mMinimalna kota donjega kompenzacijskoga bazena 2,3 m.n.mMaksimalna kota donjega kompenzacijskog bazena 5,8 m.n.mDuljina nasipa uz obodni kanal 5650 mDuljina nasipa uz rijeku Krupu 1860 mDuljina pregradnoga nasipa ustava - obodni kanal 1680 m

MOT

OR Nazivna snaga 225 MWFaktorna snaga (cos φ) 0,9Vrsta zaleta izravni asikroni

37

ChEČaPLjINa

Crpna HE Čapljina nalazi se u Hercegovač-ko-neretvanskoj županiji. Puštena je u pogon 25. studenoga 1979. godine i po mnogo čemu je jedinstvena u elektroe-nergetskom sustavu JP Elektroprivreda HZ HB, d.d. Mostar.

U vrijeme kada je izgrađena bila je prva reverzibilna elektrana na prostoru Jugoslavije.

Sa svoja dva motor – generatora je-dinične snage 240 MVA elektrana daje svoj doprinos sigurnosti elektroenerget-skoga sustava kao i pokrivanju vršnih opterećenja.

S dvije vertikalno postavljene crpke - turbine CHE Čapljina u razdobljima malih voda i za vrijeme manjega opterećenja sustava može raditi kao reverzibilna elektrana crpeći vodu iz donjega u gornji kompenzacijski bazen.

Predstavlja hidroenergetski objekt donjega dijela Trebišnjice koristeći uglavnom vode rijeke Trebišnjice kroz Popovo polje i vlastitoga slivnog područja. Rad CHE Čapljina ima utjecaja i na donji dio toka rijeke Neretve, čime se pri planiranju rada elek-trane i samoga upravljanja elektranom treba uzeti u obzir i tok rijeke Trebišnjice i rijeke Neretve.

Donji kompenzacijski bazen Svitava napravljen je na dijelu Deransko-svitavskog blata, izgradnjom nasipa s ciljem osigura-nja akumulacije potrebne za crpni rad postrojenja.

SANACIJA I MODERNIZACIJA Nakon Domovinskoga rata pristupilo se saniranju uglavnom neizravnih ratnih šteta.1998. Zamijenjena je klimatizacija komandne zgrade u

strojarnici.1999. Revitalizacija leptirastoga zatvarača agregata broj 1.2003. Izvršena je:

– zamjena kompresora za odvodnju,– ugradnja novoga KRD-a (kronološki registrator

događaja),– zamjena 220 kV pneumatskih prekidača u vanj-

skom 220 kV postrojenju – zamjena klimatizacije strojarnice,– zamjena dizala u strojarnici,– instalacija novoga sustav video nadzora i

vatrodojave,– sanacija i asfaltiranje pristupnoga puta prema zgra-

di ulazne građevine– ugradnja novih zaštita i upravljanje za 220 kV po-

strojenje (SCADA)

2009. Izvršena je zamjena pneumatskih rastavljača u postro-jenju 220 kV i polaganje optičkoga kabela od ulazne građevine Hutovo do strojarnice u duljini 9 km, a ura-đena je i AKZ-a postrojenja 220 kV;

2010. (tijekom ljeta) Urađeno je više radova na zamjeni stare opreme novom i to:– zamjena 220 kV uljnih kabela, zamjena sustava

uzbude, zamjena 35 kV postrojenja, te zamjena svih mjernih strujnih i naponskih transformatora kao i odvodnika prenapona u vanjskom postroje-nju 220 kV.

2011. Izvršena je zamjena starih električnih zaštita na motor/generatorima i transformatorima u strojarnici, a u ko-lovozu i rujnu mjesecu iste godine saniran je dovodni kanal i gornji kompenzacijski bazen CHE Čapljina.

38 39

TEhNIČKEKaraKTErISTIKEhEMOSTar

OSNO

VNI P

ODAC

I

Broj agregata 3Instalirana snaga 72 MWInstalirani protok 360 m3/secTehnički minimum 12 MWSrednja godišnja proizvodnja 310 GWhStupanj korisnoga djelovanja agregata(nt X ng X ntr) 91 %Energija od 1 m3 vode 0,05 kWhKoličina vode za 1kWh 20 m3

Biološki minimum 50 m3/secSrednji godišnji dotok 197,4 m3/secEnergetska vrijednost akumulacije 0,4 GWhVolumen akum. do kote norm. uspora (ukupna) 10,9 hm3

Korisni volumenakumulacije 6,4 hm3

Bruto pad - maksimalni 24 mBruto pad - normalni 21,7 mBruto pad - minimalni 15 mKota donje vode 57 m.n.m

GENE

RATO

RITip trofazni sinkroni S-6546-40Proizvođač KončarGodina stavljanja u pogon 1987./1988.Prividna snaga 30 MVAFaktor snage (cos φ) 0,8Maximalna reaktivna snaga 18 MVArNominalni stupanj iskorištenja 97,86 %Napon statora 10,5 kVNačin hlađenja statora ZrakNačin hlađenja rotora ZrakBroj polova 40

TURB

INE

Tip Kaplan K - 5Proizvođač LitostrojInstalirana snaga 23,6 MWTehnički minimum 12 MWInstaliraniprotok 120 m3/secMinimalni protok 50 m3/secBroj obrtaja - nominalni 150 obr/minBroj obrtaja - pobjega 405 obr/minStupanj iskorištenja, nom. 93,5 %Dijametar pokretača 4000 mmMaterijal pokretača čelik

BRAN

A I A

KUM

ULAC

IJA

Građevinska visina brane 44 mGeodetska visina (visina brane od temelja) 28 mDuljina u kruni brane 255,6 mKota krune brane 81 m.n.mKota maksimalna razina akumulacije 78 m.n.mVolumen akumulacije do kote max. uspora 10,92 hm3

Kota normalne akumulacije 78 m.n.mKota minimalnog radne razine 72 m.n.mKota dna akumulacije 53 m.n.mVolumen brane bet.256 ; nas. 110 103 x m3

Površina jezera pri koti normalnga uspora 1,908 km2

Maksimalna propusna moć preljeva 3070 m3/secMaksimalna propusna moć temeljnoga ispusta 180 m3/secMaksimalni protok svih evakuacijskih organa 3250 m3/secZona plavljenja u slučaju rušenja brane 75 kmŠirina nasipa u kruni 7 m

HE MOSTAR

Hidroelektrana Mostar je posljednje po-strojenje u nizu elektrana izgrađenih na rijeci Neretvi, a smješteno je 6 km uzvod-no od grada Mostara u Hercegovačko-ne-retvanskoj županiji.

Puštena je u pogon 1987. godine, a tijekom rata postrojenja su bila devasti-rana, najvećim dijelom uništena, jer je kompletna strojarnica bila potopljena, a ostala oprema oštećena. Ponovno je pu-štena u rad 1997. godine.

SANACIJA I MODERNIZACIJA 1992.-1996. − Hidroelektrana Mostar je u zoni ratnih

djelovanja.−Minirana, oštećena, devastirana, strojarnica potpuno

potopljena.1995.-1996. − Pripreme za obnovu i obnova građevinskih

objekata hidroelektrane.1997.-1998. − Ispumpavanje vode, raščišćavanje; obnova

agregata; obnova građevinskih objekata hidroelektrane (obnova krova elektrane, izrada nove aluminijsko-sta-klene fasade na dijelu uredskih prostora i komandne zgrade, obnavljanje kompletne fasade, izgradnja mo-sno-prometnog dijela iznad preljeva); ugradnja rasklo-pnih postrojenja: RP 110 kV SF6, RP 35 kV, RP 10 kV, RP 0,4 kV; ugradnja istosmjernih razvoda: IR 220 VDC, IR 24 VDC; zamjena ormara upravljanja i zaštita agrega-ta i postrojenja; ugradnja uzbuda na svim agregatima; ugradnja SCADA sustava za nadzor i upravljanje (potpuna automatizacija); sanacija svih energetskih transformato-ra; rekonstrukcija, obnova i modernizacija (potpuna au-tomatizacija) turbinske regulacije; sanacija servomotora: ulazne građevine, zatvarača preljevnih polja i temeljnog ispusta; izrada novoga i montaža segmentnoga zatvarača s klapnom na preljevnom polju br. 2; sanacija kranova i segmentnih zatvarača preljevnih polja br. 1 i 3 kao i opreme zajedničkih pogona. − 17.11.1997. puštanje agregata br. 3 u pogon.− Prosinac 1997. puštanje agregata br.2 u pogon.− Početak 1998. puštanje agregata br. 1 u pogon.

1999. −Sanacija desne obale Neretve nizvodno od elektrane (potporni zaštitni obalni zid).−Isporuka, montaža i puštanje u pogon novog dizel-

agregata 440 kVA.2000. −Produbljenje korita rijeke Neretve nizvodno od elek-

trane (1. faza).−Sanacija tlačnoga spremnika PPZ blok transformatora.

−Uređenje obalnog područja akumulacije.2001. −Produbljenje korita rijeke Neretve nizvodno od elek-

trane (2. faza) −Instalacija sustava oskultacija.

2002. −Sanacija jednoga servomotora privodnoga kola i dva servomotora brava agregata br. 1.−Zamjena obloga kape radnoga kola na sva tri agrega-

ta.2003. −Sanacija regulacijskoga zatvarača temeljnoga ispusta.

−Sanacija segmentnoga zatvarača preljevnog polja br. 3.2004. −Sanacija krova strojarnice poslije elementarne nepo-

gode (jako olujno nevrijeme uništilo je krovne svjetlar-nike i natopilo sva tri generatora). −Sanacija sva tri agregata strojarnice poslije elemen-

tarne nepogode. −Povezivanje HE Mostar s CUP-om Mostar u svrhu da-

ljinskoga očitanja parametara i upravljanja snagom. 2005. −Sanacija lijeve obale Neretve nizvodno od elektrane.

−Zaštita objekata u lijevom zaobalju pri koti akumula-cije 78,00 m.n.m.

−Ugradnja usmjerivača ulaza na preljevno polje br. 2 i sanacija revizijske opreme.

−Obrada kliznih koluta na sva tri agregata. 2006. −Obnova krana 2x10/2 t .

−Pokus podizanja akumulacije na maksimalnu kotu 78,00 m.n.m.

2007. −Sanacija štete na agregatu br. 1 poslije požara. −Izgradnja skladišta u krugu elektrane.

2008. −Zamjena baterijskih članaka u postrojenju IR 220 VDC i IR 24 VDC.−AKZ servomotora ulaznih građevina i kranova 2x16 t

i 2x10/2 t.2009. −Izrada i montaža plutajuće i pomoćne plutajuće

brane.−Podizanje maksimalne kote akumulacija na 78,00

m.n.m.

40 41

2010. −Sanacija kanalizacijske mreže i pristupnoga platoa.−Sanacija obrambenoga nasipa.−Revizija servomotora regulacijskoga zatvarača

temeljnoga ispusta.−Revizija RP 35 kV.−Revizija RP 10 kV.−Ugradnja transformatora opće potrošnje 10/0,4 kV

TOP2. 2011. −Dijagnostičko ispitivanje prekidača i kontrola kvalitete

plina u RP 110 kV SF6.−Remont i sanacija kavitacijskih oštećenja na turbini

br. 3.−Revitalizacija i nadogradnja klimatizacije strojarnice.−AKZ dijela opreme sve tri turbine i rashladnoga

sustava.−Sanacija dijafragme na nasutom dijelu brane.−Rekonstrukcija svjetlosnih kupola na krovu strojarnice.−Sanacija oštećenja lijeve i desne obale nizvodno od

elektrane, koja su nastala uslijed pojave velikih voda u zimu 2010. g.

−Modernizacija SCADA sustava za nadzor i upravljanje.

Redovito se obavljaju poslovi preventivnoga i prediktivno-ga održavanja (revizije agregata, mjesečni pregledi agregata, pregledi rasklopnih postrojenja, ispitivanja električnih zaštita, ispitivanja transformatorskih i turbinskih ulja, dubinsko pra-žnjenje aku-baterija, ispitivanje izolacijskih svojstava gene-ratora i blok transformatora itd.) na mjesečnoj, tromjesečnoj, polugodišnjoj, godišnjoj i višegodišnjoj bazi u cilju održavanja visoke pogonske spremnosti elektrane. Budući da je HE Mostar posljednja na slivu, mora konstantno puštati biološki minimum od 50 m3/s i ima planirano godišnje stajanje od samo 6 sati.

Od završetka obnove 1997. do 2011. godine HE Mostar proizvela oko 3.182 GWh, a rekordna godišnja proizvodnja ostvarena je 2010.g. i iznosila je 320 GWh.

42 43

TEhNIČKEKaraKTErISTIKEhEPEĆMLINI

OSNO

VNI P

ODAC

I

Broj agregata 2

Instalirana snaga 30 MW

Instalirani protok 30 m3/sec

Tehnički minimum 4,8 MW

Srednja godišnja proizvodnja 80 GWh

Stupanj korisnoga djelovanja agregata (nt X ng X ntr) %

Energija od 1 m3 vode 0,27 kWh

Količina vode za 1kWh 3,6 m3

Biološki minimum m3/sec

Srednji godišnji dotok 197,4 m3/sec

Energetska vrijednost akumulacije 0,4 GWh


Bruto pad - maksimalni 120 m

Bruto pad - normalni 21,7 m

Bruto pad - minimalni 15 m

Kota donje vode 57 m.n.m

GENE

RATO

RI

Tip trofazni sinkroni

Proizvođač Končar

Godina stavljanja u pogon

Prividna snaga 18 MVA

Faktor snage (cos φ) 0,8

Maksimalna reaktivna snaga MVAr

Nominalni stupanj iskorištenja %

Napon statora 10,5 kV

Način hlađenja statora Zrak

Način hlađenja rotora Zrak

Broj polova

TURB

INE

Tip Francis K - 5

Proizvođač Litostroj

Instalirana snaga 15,88 MW


Instaliraniprotok 120 m3/sec

Minimalni protok m3/sec

Broj obrtaja - nominalni obr/min

Broj obrtaja - pobjega obr/min

Stupanj iskorištenja, nom. %

Dijametar pokretača mm

Materijal pokretača čelik

hEPEĆMLINI

Hidroelektrana Peć Mlini nalazi se u Za-padnohercegovačkoj županiji, u općini Grude i energetski koristi vode rijeke Ti-haljine na prirodnoj visinskoj razlici od 107 metara između Imotsko-grudskoga polja – Nuga i strojarnice u podnožju brda Petnik na lokaciji Peć Mlina. HE Peć Mli-ni koristi vode rijeke Vrlike koja teče ju-gozapadnim dijelom Imotsko-grudskoga polja, te sa sjevera vode Grudskoga vrila koje se dovodnim kanalom Grudsko vrilo

– Vrlika dovode u akumulacijski bazen za jednodnevno izravnavanje voda površine 40 ha i volumena 800.000 m3. Puštena je u pogon 2004. godine.

Kao prva hidroelektrana izgrađena na prostoru bivše Jugoslavije nakon ratnih djelovanja. S oko 500 GWh proizvedene električne energije (70 GWh srednje godiš-nje proizvodnje) ta hidroelektrana oprav-dala je projektna rješenja stara više od pola stoljeća. Izgradnja je počela 2001. godine prema projektu Elektroprojekta Zagreb i trajala je dvije i pol godine. Financirana je iz vlastitih sredstava i kreditom u omjeru 50:50. Godine 2012. otplaćen je kredit za tu investiciju koja je ukupno iznosila 62 milijuna maraka. Osim energetskoga iskorištenja, ona je višenamjenski objekt s mogućnošću korištenja velike obradive površine za poljodjelstvo i pouzdan do-prinos sustavu zaštite od poplava i razvoju turizma.

44 45

TEhNIČKEKaraKTErISTIKEhEMOSTarSKOBLaTO

OSNO

VNI P

ODAC

I

Broj agregata 2 units



Tehnički minimum 10 MW


Stupanj korisnoga djelovanja agregata (nt x ng x ntr) 90,89 %


Količina vode za 1 kWh 2,4 m3

Biološki minimum - m3/sec

Srednji godišnji dotok 14 m3/sec


Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna) 1,0 hm3

Korisni volumen akumulacije 0.96 hm3



Bruto pad - minimalni 173,5 m

Kota donje vode 47 m.n.mGE

NERA

TORI


Proizvođač končar

Godina stavljanja u pogon 2010

Prividna snaga 35,3 MVA


Maksimalna reaktivna snaga 18 MVAr

Nominalni stupanj iskorištenja 98,1 %


Način hlađenja statora voda

Način hlađenja rotora zrak

Broj polova 12

TURB

INE

Tip FvT 1,43/160-15

Proizvođač Litostroj

Instalirana snaga 29,960 MW



Minimalni protok 7,2 m3/sec

Broj obrtaja - nominalni 500 obr/min

Broj obrtaja - pobjega 850 obr/min

Stupanj iskorištenja, nom. 93,5 %

AKUM

ULAC

IJA

Kota maximalne razineakumulacije 224,5 m.n.m

Volumen akumulacije do kote maks. uspora 1,2 hm3

Maksimalna radna kota 231,50 m.n.m

Normalna radna kota 223,50 m.n.m

Minimalna radna kota 221,50 m.n.m

Kota dna akumulacije 219,00 m.n.m

Maksimalna propusna moć preljeva 20 m3/sec

Maksimalni protok svih evakuacijskih organa 60 m3/sec

HIDROELEKTRANE - SLIV VRBASHE MOSTARSKO BLATO

Hidroelektrana Mostarsko blato smještena je jugozapadno od Mostara i energetski koristi prirodnu visinsku razliku od 176 m između Mostarskoga blata i Bišća polja, tj. doline rijeke Neretve. HE Mostarsko blato koristi vode sliva rijeke Lištice. Kao višenamjenski objekt osim energetskoga iskorištenja vode, služi i za povećanje za-štite polja od poplava. Izgradnja je počela 2006. godine, investicija je iznosila 140 milijuna KM, a hidroelektrana se sastoji od 9 građevinsko-energetskih objekata. To su: akumulacijski bazen, ulazna gra-đevina, dovodni tlačni tunel, vodna i za-sunska komora, tlačni cjevovod, strojarni-ca, donji kompenzacijski bazen, odvodni zatvoreni kanal i priključni dalekovod.

46 47

TEhNIČKEKaraKTErISTIKEhEjajCEI

OSNO

VNI P

ODAC

I

Broj agregata 2





Stupanj korisnog djelovanja agregata 90 %



Biološki minimum 3 m3/sec



Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna) 24 hm3


Bruto pad - maksimalni 98,6 m


Bruto pad - minimalni 88,4 m

Kota donje vode 328,5 m.n.mGE

NERA

TORI

Tip trofazni sinkroniProizvođač KončarGodina stavljanja u pogon 1957Prividna snaga 36 MVA


Maximalna reaktivna snaga 20 MVAr

Nominalni stupanj iskorištenja 91,5 %


Način hlađenja statora zrak (hlađen vodom)

Način hlađenja rotora zrak (hlađen vodom)

Broj polova 20

Tip Francis

Proizvođač KMW

TURB

INE




Minimalni protok 12 m3/sec



Stupanj iskorištenja, nom. 94 %

Dijametar pokretača. 2230/ 2190/ 2050 mmMaterijal pokretača Krom - Nikl 13 - 4

BRAN

A I A

KUM

ULAC

IJA Minimalna radna kota jezera 425,8 m.n.m

Maksimalna radna kota jezera 427,1 m.n.m

Duljina dovodnoga tunela 5700 m

Promjer dovodnoga tunela 5,4 m

Maksimalni protok kroz tunel 60,8 m3/sec

Maksimalna brzina kroz dovodni tunel 2,64 m/sec

Srednji neto pad 92,5 m

HE JAJCE I

Hidroelektrana Jajce I nalazi se u Srednjo-bosanskoj županiji na lijevoj strani rijeke Vrbas, na cesti Jajce-Banjaluka. Od grada Jajca udaljena je 7 km. Hidroelektrana je derivacijskoga tipa i koristi vodu prirodne akumulacije Velikoga plivskog jezera čija je nadmorska visina 428 m.n.m.

Puštena je u pogon 1957. godine. Ti-jekom 90-tih bila je oštećena. Postrojenja i oprema bili su u vrlo lošem stanju zbog plavljenja turbinskoga prostora i požara izazvanoga ratnim djelovanjima.

SANACIJA I MODERNIZACIJA 1995.–1996. Sanacija šteta od požara i pripreme za ob-

novu elektrane. 1998. Prva rekonstrukcija agregata kada je izvršena

zamjena sustava turbinske regulacije, zamjena upravljanja, zaštita i mjerenja sa svom opremom i razvodom opće potrošnje 0.4 kV, kao i zamje-na istosmjernoga razvoda sa stacionarnom 220 V baterijom.

1999. Uveden SCADA sustav nadzora upravljanja i mje-renja. Urađena rekonstrukcija krana 100+5 t.

2000. Kompletna zamjena 110 kV i 35 kV rasklopnih postrojenja sa svom pratećom opremom zaštite, upravljanja i mjerenja.

2001. Remonti oba agregata, nabavljen i instaliran di-zel-agregat, zamijenjen sustav CO2 za gašenje po-žara, te instalirana nova vatrodojavna centrala.

2005. Zamjena uzbude na oba agregata s ABB statičnom uzbudom s dva punoupravljiva tiristorska mosna spoja i regulatorom UNITROL 5000; zamijenje-ni transformatori za uzbudu i električno kočenje generatora.

2006. Kapitalni remonti agregata sa sanacijom svih le-žajeva; zamijenjeno 6 jednofaznih transformato-ra s dva trofazna blok transformatora 10,5/110 kV.

2007. Zamjena tlačne naprave vodostanskog zatvarača; napravljen i pušten u rad Centar za upravljanje - Sliv Vrbas.

2009. Zamjena stacionarnih baterija 2x220 V. 2010. Dogradnja i prilagođavanje opreme zatvarača

ulazne građevine za prijenos podataka do uklo-pnice HE Jajce I; izvršena zamjena jednoga regu-lacijskog transformatora 35/110 kV.

2011. Zamijenjen drugi regulacijski transformator 35/110 kV.

48 49

TEhNIČKEKaraKTErISTIKEhEjajCEII

OSNO

VNI P

ODAC

I GEN

ERAT

ORI

Broj agregata 3


Instalirani protok 79,8 m3/sec



Stupanj korisnoga djelovanja agregata(nt X ng X ntr) 81 %



Biološki minimum 0 m3/sec



Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna) 2,1 hm3



Bruto pad - normalni 46 m

Bruto pad - minimalni 39 m

Kota donje vode 279,8 m.n.m


Proizvođač Končar

TURB

INE

Godina stavljanja u pogon 1954

Prividna snaga 12,5 MVA


Maksimalna reaktivna snaga 7,5 MVAr

Nominalni stupanj iskorištenja 97 %


Način hlađenja statora zrak (hlađen vodom)

Način hlađenja rotora zrak

Broj polova 24

Tip Francis

Proizvođač Voith + Litostroj

BRAN

A I A

KUM

ULAC

IJA



Instalirani protok 26,6 m3/sec

Minimalni protok 14,6 m3/sec



Stupanj iskorištenja, nom. 90 %

Dijametar pokretača 1460 mm

Materijal pokretača nehrđajući čelik



Kota katastrofalnih voda 331,1 m.n.m

Duljina dovodnoga tunela 2804 m

Promjer dovodnoga tunela 5,5 m

Srednji pad 42,5 m

Instalirani protok za jedan agregat 26,6 m3/sec

49

HE JAJCE II

Hidroelektrana Jajce II izgrađena je na ri-jeci Vrbas 17 km nizvodno od grada Jajca. U strojarnici su ugrađene tri Francis tur-bine i tri sinkrona vertikalna generatora snage 12,5 MVA, napona 6 kV. Instalirani je protok za turbinu 27 m3/s, a srednja visina pada 46 m. Srednja godišnja pro-izvodnja iznosi 175 GWh. Puštena je u pogon 1954. godine.

SANACIJA I MODERNIZACIJA Elektrana se postupno revitalizira. 2000.-2001. Zamjena staroga sustava električnih zaštita agre-

gata i dalekovoda i ugradnja novoga 35 kV rasklopnoga postrojenja.

2001. Zamjena hidrauličke jedinice vodostana. 2003. Ugradnja nove upravljačke, kontrolne i regulacijske

opreme agregata. 2004. Sanacija 35 kV dalekovoda.2005. Zamjena sustava istosmjernog napajanja. 2006. Zamjena opreme 0,4 kV postrojenja; pražnjenje aku-

mulacijskog jezera; zamjena sustava uzbude sa analo-gnim regulatorima s novim, u tom trenutku, na tržištu najmodernijim sustavom uzbude generatora s digital-nim regulatorom napona.

2005, 2006. i 2010. Kapitalni remonti na sva tri agregata.2007. Ugrađena je hidraulička čistilica na ulaznoj građevini;

automatizacija sustava tehničkoga promatranja brane. 2008. Zamjena sustava klimatizacije i instaliranje sustava za

odvlaživanje.

2009. Sanacija i automatizacija krana; sušenje i filtriranje ulja i sušenje aktivnog dijela blok-transformatora.

2009.-2012. Zamjena kućnih transformatora. 2008.-2010. Remont pomoćnih i glavnoga zatvarača optoč-

noga tunela.2011. Remont zatvarača ulazne građevine; sanacija pristu-

pnoga mosta.

Planira se zamjena sva tri blok-transformatora.U cilju pro-duljenja životna vijeka elektrane, te većega i boljega elektroe-nergetskoga iskorištenja postrojenja izrađena je projektna do-kumentacija za revitalizaciju HE Jajce II. Revitalizacijom je pla-nirana zamjena opreme u hidroelektrani (turbina, generator, rashladni sustav i itd.), n advišenje brane za 3 m te izgradnja male hidroelektrane na optočnom tunelu.

50 51

TEhNIČKIPOdaTCIOELEKTrOENEGETSKIMOBjEKTIMadISTrIBUCIjSKIhMrEža

Distri-bucijsko područje

Podatci o trafostanicama Podatci o elektroenergetskim vodovima

TS X/10(20) kV

TS 35/10(20) kV

TS 35/04 kV10(20)

kVTS 10(20)/0,4 kV SN 35 kV vodovi SN 10(20) kV vodovi NN 0,4 kV vodovi

Ukup

an b

roj T

S

Inst

alira

na sn

aga

Ukup

an b

roj T

S

Inst

alira

na sn

aga

Ukup

an b

roj T

S

Inst

alira

na sn

aga

Rask

lopn

ica

Ukup

an b

roj T

S

Inst

alira

na sn

aga

Duži

na Z

V

Duži

na P

V

Ukup

na d

užin

a

Duži

na Z

V

Duži

na P

V

Ukup

na d

užin

a

Duži

na Z

V

Duži

na P

V

Ukup

na d

užin

a

N [MVA] N [MVA] N [MVA] N N [MVA] [km] [km] [km] [km] [km] [km] [km] [km] [km]

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 9 10 11=9+10 12 13 14=12+13 15 16 17=15+16

DP JUG 0 0 10 31 0 0 5 2.472 724,025 202,172 1,055 203,227 2.333,196 642,888 2.976,084 4.695,920 540,295 5.236,215

DP CENTAR 0 0 3 18,5 3 1,65 0 743 228,350 58,970 2,030 61,000 585,910 115,850 701,760 1.850,740 125,170 1.975,910

DP SJEVER 0 0 3 36 0 0 0 302 84,710 20,000 1,000 21,000 226,500 52,700 279,200 476,000 23,500 499,500

Sveukupno 0 0 16 85,5 3 1,65 5 3.517 1.037,085 281,142 4,085 285,227 3.145,61 811,44 3.957,04 7.022,660 688,965 7.711,625

dISTrIBUCIjaELEKTrIČNEENErGIjE

U Distribuciji električne energije obavljaju se poslovi distri-bucije električne energije do potrošača, poslovi eksploatacije, redovitoga (pregledi, revizije i remonti vodova i postrojenja) i investicijskoga održavanja distribucijskih vodova i postrojenja, pripadajući poslovi telekomunikacija i informacijskoga sustava, te drugi poslovi sukladno Pravilniku o unutarnjoj organizaciji JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Osnovnu unutarnju organizaciju Distribucije električne energije čine organizacijski dijelovi Ured izvršnog direktora

distribucije, Distribucijsko područje Jug, Distribucijsko područje Centar i Distribucijsko područje Sjever.

Distribucija raspolaže s 11.668 kilometara distributivne zračne i podzemne mreže, naponske razine 10, 20 i 0,4 kV, te 285 kilometra 35 kV mreže. Ukupna instalirana snaga dis-tribucijskih trafostanica TS 35/10(20) kV iznosi 85,5 MVA, a TS 10(20)/0,4 kV 1.037 MVA. Ukupan je broj TS-ova 3.543. O kvalitetnoj isporuci električne energije brine se 991 uposlenik Distribucije električne energije.

Cilj je poslovanja toga organizacijskoga dijela distribucijsku mrežu i njezino upravljanje kontinuirano poboljšavati kroz re-konstrukciju i izgradnju novih kapaciteta kao i elektrifikaciju područja u kojima djeluje.

Prve godine svoga djelovanja djelatnost Distribucije elek-trične energije bila je usmjerena na rekonstrukciju i sanaciju ratom porušenih i devastiranih objekata. Sanacija i rekonstruk-cija financirane su vlastitim sredstvima i sredstvima međuna-rodnih organizacija u suradnji s lokalnim općinskim vlastima u cilju osiguranja uvjeta za povratak raseljenih i izbjeglih.

Za osiguranje optimalnih uvjeta rada i poslovanja kontinu-irano su rekonstruirani i izgrađeni distribucijski objekti i mreža, te poslovni objekti i skladišta.

PROJEKT III. ELEKTRIFIKACIJE Kroz projekt III. elektrifikacije, studeni 2004.godine – kolovoz 2006. godine, izvršena je rekonstrukcija distribucijskih objekata

u iznosu oko 12,5 milijuna KM. Projekt je obuhvaćao osam transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV montažno-beton-skoga tipa, dvadeset devet stupnih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV, oko 55 km srednjonaponskih zračnih i kabelskih vodova 10(20) i 35 kV- nenaponske razine i oko 200 km nisko-naponskih mreža 0,4 kV naponske razine s kućnim priključcima.

OBJEKTI IZ SREDSTAVA EBRD-a Kreditnim sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), u razdoblju od prosinca 2006. godine do ožujka 2009. godine, u izgradnju i rekonstrukciju distribucijskih objekata JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar investirala je oko 33 milijuna KM. Tim je sredstvima financirana izgradnja dvije trafostanice 35/x kV i jedan 35 kV dalekovod, rekonstrukcija i izgradnja većega broja daleko-voda 10(20) kV naponske razine s čelično-rešetkastim stupovima, izgradnja i rekonstrukcija većeg broja 10(20) kV zračnih i kabelskih mreža, izgradnja i rekonstrukcija rasklopnica 10(20) kV naponske

52 5353

razine, te rasklopnica koje posjeduju transformaciju, izgradnja i rekonstrukcija većega broja transformatorskih stanica prijeno-snog omjera 10(20)/0,4 kV, bilo da se radi o zidanim objektima ili stupnim trafostanicama. Izgrađen je i rekonstruiran veći broj ki-lometara niskonaponske zračne i kabelske mreže. Ukupno je tim ugovorom bilo obuhvaćeno 212 distribucijskih objekata. Izvršena je ugradnja i montaža 58 komada daljinski upravljivih i nadziranih rastavnih sklopki (SECTOS-a).

Iz istoga je kreditnog aranžmana financirana nabava i im-plementacija AMR centra, kao i nabava oko 3000 komada su-vremenih elektroničkih brojila i prateće opreme u iznosu oko 4 milijuna KM.

OBJEKTI IZ SREDSTAVA EIB-a Kreditnim sredstvima Europske investicijske banke (EIB), u razdoblju od srpanja 2009. godine do ožujka 2011. godine, u izgradnju i rekonstrukciju distribucijskih objekata JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar investirala je oko 21 milijun

KM. Financirana je rekonstrukcija i izgradnja dalekovoda 10(20) kV naponske razine na čelično-rešetkastim stupovi-ma, izgradnja i rekonstrukcija većega broja 10(20) kV zrač-nih i kabelskih mreža, rekonstrukcija nekoliko rasklopnica, izgradnja i rekonstrukcija većega broja transformatorskih stanica prijenosnog omjera 10(20)/0,4 kV, bilo da se radi o zidanim objektima ili stupnim trafostanicama. Izgrađen je i rekonstruiran veći broj kilometara niskonaponske zračne i kabelske mreže. Ukupno je tim ugovorom bilo obuhvaćeno 225 distribucijskih objekata. Također je izvršena ugradnja i montaža 10 komada daljinski upravljivih i nadziranih rastav-nih sklopki (SECTOS-a).

PrOjEKTdaLjINSKOGaOČITaNja- AMR SUSTAVNova tehnološka rješenja elektroničkih brojila električne ener-gije omogućuju primjenu suvremenih načina komunikacije i prihvata parametara kvalitete električne energije, pohranjiva-nje i analizu bez pristupa čovjeka brojilu.

Taj je projekt omogućio: automatsko očitavanje brojila, da-ljinsko isključenje i uključenje, upravljanje prekidima, praćenje kakvoće električne energije, upravljanje kupčevom potroš-njom, lakše praćenje gubitaka, detekcija manipulacije mjernim uređajem, praćenje osobne potrošnje putem Interneta.

Također su smanjeni troškovi očitanja, smanjeni su gubitci i omogućeno je praćenje parametara kvalitete električne energi-je. Postupak je isključenja jednostavniji i učinkovitiji, a ubrzan je i postupak obračuna i ispostave računa.

Nastavljene su aktivnosti na ugradnji brojila s daljinskom komunikacijom i uključivanjem u sustav daljinskoga očitanja (AMR sustav), izvršena je zamjena velikoga broja starih mjernih uređaja novim uređajima kod kupaca kojima se potrošnja elek-trične energije registrira na srednjemu naponu. Jedinstvena se baza daljinski očitavanih mjernih mjesta kupaca kontinuirano

povećava i trenutačno sadrži mjerne podatke za oko 10.000 obračunskih mjernih mjesta.

Osim redovitih aktivnosti na smanjenju distributivnih gu-bitaka kroz različite vrste kontrola provodi se kontinuirano premještanje mjernih mjesta i priključaka te se razvija sustav daljinskoga očitanja u svim kategorijama potrošnje.

PROJEKT- SCADA SUSTAV U cilju osiguranja pouzdanosti isporuke električne energije u elektrodistributivnomu sustavu, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar pristupa automatizaciji elektrodistributivne mreže uvo-đenjem telekomunikacijskih i informatičkih tehnologija u pro-ces nadzora i upravljanja sustavom.

Uložena su znatna sredstva u modernizaciju primarne i se-kundarne opreme, te širenje telekomunikacijske mreže, kako bi se pripremila za uvođenje novijih tehnologija automatskoga vođenja elektrodistributivnoga sustava.

Izgrađena su nova postrojenja i rekonstruiran je veći broj po-stojećih postrojenja na 35 i 10 kV naponskoj razini. Ukupna dulji-na ugrađenih optičkih vodova bitno je povećana, te je postavlje-no 68 daljinski upravljivih i nadziranih rastavnih sklopki (DUNRS). Radi iskorištavanja šire funkcionalnosti DUNRS-a, implementirana su tri sustava daljinskoga vođenja (mini SCADA) u distribucijske dispečerske centre u Pogonima Mostar, Grude i Livno.

Kao dio priprema JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ulazi u nabavu projektne dokumentacije za izradu koncepcijskoga, analitičkoga i tehničkoga rješenja izrade SCADA/DMS/OMS su-stava s komunikacijskom opremom. Projektna dokumentacija dat će detaljan uvid u opseg tehničkih mogućnosti primjene daljinskoga vođenja u elektrodistributivnom sustavu JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar, detaljnu sliku postojećega stanja opreme namijenjene daljinskome vođenju i detaljan opis mo-gućnosti nadogradnje opreme i proširenja postojećih sustava do željene funkcionalnosti sustava daljinskoga vođenja.

Za realizaciju toga projekta pot-pisan je ugovor s KfW bankom, pri čemu su kreditom osigurana sredstva u iznosu oko 12,5 milijuna KM, dok grant sredstva iznose oko 2 milijuna KM. Provedba bi trebala biti u sljede-ćih pet godina.

PROJEKT - GIS/TIS SUSTAV Cijeneći bitnost uspostave jedin-stvene tehničke i prostorne baze podataka neophodne za svakod-nevni rad, analizu i izvještavanje o svim informacijama položaja i stanja elektroenergetske infrastrukture, te svih događaja vezanih za energetsku infrastrukturu na bazi stvarnoga pro-stora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kroz organizacijsku jedinicu Distribucija električne energije krenula je u provedbu tehničkoga/geo-informacijskoga sustava (GIS/TIS).

Provedbom toga sustava omogućit će se: uspostava jedin-stvene tehničke i prostorne baze podataka o elektroenerget-skim objektima, centralizacija i unifikacija podataka za elektro-energetsku infrastrukturu, stvaranje pretpostavki za primjenu sustava u cilju:

• Planiranja i razvoja mreže,• Planiranja i vođenja poslova održavanja mreže,• Analize mreža,• Nadzora i upravljanja mrežom,• Upravljanja dokumentima koji se odnose na stanje i do-

gađaje vezane za elektroenergetske mreže i postrojenja, uvođenje standardizacije procesa, održavanje i unaprje-đenje sustava kvalitete, dostupnost i transparentnost podataka, te smanjenje troškova poslovanja.

54 55

GUBITCINadISTrIBUCIjSKOjMrEžIGodina

PreuzetoMWh

FakturiranoMWh

GubitciMWh

Gubitci%

1995. 771.121 522.848 248.273 32,20

1996. 885.803 604.981 280.822 31,70

1997. 938.448 667.478 270.970 28,87

1998. 1.023.444 742.774 280.670 27,42

1999. 1.084.719 810.187 274.532 25,31

2000. 1.103.685 820.958 282.727 25,62

2001. 1.150.943 843.024 307.919 26,75

2002. 1.152.009 871.189 280.820 24,38

2003. 1.209.827 935.176 274.651 22,70

2004. 1.222.955 962.276 260.679 21,32

2005. 1.232.561 986.557 246.004 19,96

2006. 1.277.918 1.015.530 262.388 20,53

2007. 1.302.239 1.057.824 244.415 18,77

2008. 1.339.851 1.096.773 243.078 18,14

2009. 1.349.972 1.107.783 242.189 17,94

2010. 1.362.930 1.137.670 225.260 16,53

2011. 1.363.060 1.160.624 202.436 14,85

Zbog ratnih okolnosti ne raspolaže se podatcima za razdoblje 1991.-1993. Zbog ratnih okolnosti ne raspolaže se podatcima za razdoblje 1991.-1993.

OSTVARENJE INVESTICIJA 1994. - 2011. GODINE Vlastita sredstva Krediti Donacije

Trećeosobe(općineidr.)

Ukupno

1994. 2.195.813,00

1995. 6.948.648,00

1996. 4.077.547,00 2.038.770,00 119.104,00 6.235.421,00

1997. 9.367.173,00 1.825.173,00 1.296.513,00 12.488.859,00

1998. 8.753.043,00 8.430.757,00 1.458.119,00 18.641.919,00

1999. 9.699.892,00 410.402,00 11.555.009,00 802.900,00 22.468.203,00

2000. 8.972.803,00 955.895,00 9.359.407,00 240.373,00 19.528.478,00

2001. 6.574.993,00 109.301,00 16.085.314,00 31.826,00 22.801.434,00

2002. 4.242.765,00 10.669.275,00 64.083,00 14.976.123,00

2003. 3.742.683,00 2.575.148,00 974.838,00 7.292.669,00

2004. 5.816.042,00 3.849.567,00 428.073,00 10.093.682,00

2005. 19.931.060,00 1.720.494,00 21.651.554,00

2006. 6.202.632,00 4.509.230,00 145.000,00 10.856.862,00

2007. 10.151.476,00 17.039.680,00 57.480,00 27.248.636,00

2008. 10.339.708,00 15.239.228,00 232.243,00 25.811.179,00

2009. 8.190.774,00 11.141.137,00 94.500,00 19.426.411,00

2010. 7.580.289,00 19.625.281,00 27.205.570,00

2011. 24.598.283,00 1.184.190,00 25.782.473,00

Ukupno 148.241.163,00 87.308.334,00 49.294.430,00 7.665.546,00 301.653.934,00

ELEKTROENERGETSKE STUDIJE RAZVOJA dISTrIBUCIjSKIhPOdrUČjaU suradnji s eminentnim institutima iz susjednih država izrađe-ne su ili su u fazi izrade elektroenergetske studije razvoja distri-bucijskih područja općina na kojima djeluje Distribucija elek-trične energije, za razdoblje do 2020. godine, a sve na temelju Integralne studije razvoja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar od 2006. godine do 2010. godine s projekcijom na 2020. go-dinu. Osim navedenoga, u fazi izrade su studije:

• Perspektiva i tehno-ekonomski uvjeti prelaska distribu-cijske mreže na 20 kV-ni pogonski napon i

• Plan prelaska distribucijske mreže s 10 kV na 20 kV po-gonski napon Poslovnice Elektro Grude.

U posljednje je vrijeme sve veći broj zahtjeva za priključe-nje na elektrodistribucijsku mrežu objekata koji će električnu energiju proizvoditi iz obnovljivih izvora energije. Cijeneći oz-biljnost situacije i očekujući ekspanziju u tom području naru-čena je studija Utjecaj distribuirane proizvodnje (elektrana) na distribucijsku mrežu, čiji se završetak očekuje početkom 2013. godine.

OSTALO Distribucija električne energije ispunila je sve obveze preuzete iz Memoranduma o priključenju povratnika i Memoranduma o razumijevanju i suradnji na elektrifikaciji lokacija/objekata realiziranoga povratka, kojega je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar bila potpisnicom.

Distribucija električne energije čini sve da svojim korisnicima pruži kvalitetnu uslugu te omogući nepristran i nediskriminira-jući pristup distribucijskoj mreži, uvažavajući Odredbe europske norme EN 50160 i otvaranje tržišta u 2015. godini.

OSTVARENE INVESTICIJE 1994. - 2011. Po završetku rata obnavljali su se i izgrađivali distribucijski objekti u cilju normalizacije života, kao i stvaranje preduvjeta za gospodarski rast i razvoj. Osim vlastitih sredstava, važan do-prinos u ostvarenju toga cilja dali su razni donatori među koji-ma se ističu vlade: SAD-a, Velike Britanije, Španjolske, Japana, Kanade Austrije i Italije.

Također, korištena su i kreditna sredstva Svjetske banke (WB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

W

0

300000

600000

900000

1200000

1500000

Gubitci MW

Fakturirano M

Preuzeto MW

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002

2001

2000

1999

1998

1997

1996

1995

Gubitci MWh

Fakturirano MWh

Preuzeto MWh

56 57

OPSKrBaELEKTrIČNOMENErGIjOM

ORGANIZACIJSKI USTROJ

Opskrba električnom energijom noviji je organizacijski dio, ute-meljen 2006. godine kao odvojen organizacijski dio u okviru JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Prema prirodi svoga poslovanja, taj je dio najizloženiji široj javnosti, a u njemu su osnovna poslovna načela: timski rad i stalna i nepristrana komunikacija s kupcima električne energi-je. Poštivanje je tih načela preduvjet za ostvarenje dobrih po-slovnih rezultata, odnosno visokoga stupnja naplate.

U Opskrbi električnom energijom obavljaju se: • poslovi vezani za opskrbu električnom energijom tarifnih

kupaca, • poslovi obrade obračunskih elemenata radi isporuke

električne energije, • poslovi obračuna potrošnje električne energije, • poslovi ispostave računa kupcima i • poslovi naplate obračunate električne energije. O kvalitetnom i učinkovitom obavljanju djelatnosti opskrbe

električnom energijom brinu se uposlenici Opskrbe, a kojih je na dan 31. prosinca 2011. godine bilo 373.

Tijekom 2012. godine Opskrba je uspješno pružala svim svojim kupcima kvalitetnu i pouzdanu uslugu opskrbe elek-tričnom energijom.

Osnovnu unutarnju organizaciju Opskrbe električne energije čine organizacijski dijelovi:

• Ured izvršnoga direktora opskrbe, • Služba za odnose s kupcima, • Opskrbno područje Jug, • Opskrbno područje Centar, • Opskrbno područje Sjever.Opskrbna područja obavljaju svoju djelatnost kroz sektore,

pogone, službe i poslovnice.

Svako opskrbno područje ima sljedeće sektore:• Sektor za obračun,• Sektor za naplatu,• Sektor za ekonomske poslove,• Sektor za pravne, kadrovske i opće poslove i • Sektor za poslovno-informacijski sustav.

HEPBILLING SUSTAV

Prilagođavajući se zahtjevima suvremenoga poslovanja i na području informacijskih tehnologija Opskrba električnom ener-gijom u svome radu koristi sustave za obračun i fakturiranje električne energije – Hepbilling, i sustav za poslovno izvješći-vanje - biNs2.

Sustav HEPBilling podržava poslovne procese obračuna, fakturiranje i naplate električne energije, a implementiran je 2006. godine u svim poslovnicama organizacijske jedinice

Opskrbe električnom energijom. Izgrađen je u troslojnoj arhi-tekturi i na Oracle platformi (Oracle Database Server 9 i R2 i Oracle Application Server 10g).

Aplikacija je napisana u Oracle Forms programsko-me jeziku, dok je sigurnost produkcijskih podataka riješe-na kroz standardne sigurnosne funkcionalnosti Oracle baze. HEP Billing se svake godine kontinuirano nadograđuje sukladno potrebama korisnika. Tim sustavom napravljen je važan iskorak

58 59

Godina 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Ostvarena prosječna cijena pf/kWh kupaca na distribucijskim naponskim razinama

14,02 14,52 15,66 15,61 15,41 15,29

OSTVarENaPrOSjEČNaCIjENapf/kWh KUPACA NA DISTRIBUCIJSKIM NAPONSKIM RAZINAMA

u modernizaciji i unapređenju poslovanja u okviru opskrbne djelatnosti. Informatizirani su poslovni procesi, izbjegnuta de-centraliziranost starih sustava, postignuta bolja učinkovitost u radu uposlenika, te osjetno poboljšano praćenje strukture po-traživanja i naplate dugovanja.

BINS2 SUSTAVSustav za poslovno izvješćivanje biNs2 sustav uveden je počet-kom 2008. godine i predstavlja nadogradnju Hepbilling su-stava sa izvještajnim modulom. Podloga mu je Oracle BI Stan-dard Edition platforma. Njegova fleksibilnost omogućava brzo i učinkovito korištenje podataka, dok svojim performansama pridonosi ekonomičnosti i efikasnosti poslovanja navedenih opskrbnih aktivnosti.

AKTIVNOSTI ODNOSA S KUPCIMAZa Opskrbu električnom energijom, a u skladu s poslovnom politikom kupci su u središtu poslovnoga interesa, a čime se i cijela strategija poslovanja prilagođava tome segmentu. U po-sljednje se vrijeme kontinuirano radi na intenziviranju i po-boljšanju cjelokupne komunikacije s kupcima kroz razvoj svih vidova podrške, a prije svega kroz poboljšanje poslova infor-miranja kupaca te poboljšanja kvalitete pisane, elektroničke i telefonske korespondencije.

MrEžNaUSLUGa -PrOVjEraSTaNjaraČUNaUzimajući u obzir važnost kvalitetnoga vođenja brige o kupci-ma JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar uvela je 2010. godine mrežnu uslugu pod nazivom Provjera stanja računa koja kup-cima omogućava brz i jednostavan pregled informacija.

Ta je mrežna usluga besplatna i namijenjena je fizičkim oso-bama, odnosno kupcima JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar iz kategorije potrošnje - kućanstvo.

Putem internetskoga pristupa kupcima dostupan je pregled njihove ostvarene potrošnje električne energije, očitanja broji-la, stanja računa i uplata u posljednjih 12 mjeseci kao i pregled trenutačnoga stanja duga.

Uvođenje provjere stanja računa putem mrežne stranice ostvarilo je brojne pozitivne reakcije kupaca, posebice onih koji žive u inozemstvu, koji su od uvođenja te usluge u mogućnosti brže i jednostavnije doći do traženih informacija.

INFORMATIVNI CENTAR ZA KUPCEInformativni centar za kupce u funkciji je od 1. srpnja 2011. godine kojim se želi održati kontinuirani kontakt i unaprijediti odnose s kupcima i njihovo pravodobno informiranje.

Rad Informativnoga centra temelji se na pružanju točnih i jasnih informacija, pomoći i usmjeravanju kupaca, te brzom i stručnom reagiranju na njihove specifične potrebe, pri čemu se registriraju svi kontakti, prikupljaju i analiziraju podatci o podnesenim i riješenim zahtjevima kupaca. Putem besplat-noga telefonskog broja 080 080 001 kupci su u mogućnosti

stupiti u izravni kontakt s našim agentima svakim radnim danom od 7.00 do 15.30 sati i tako dobiti sve potrebne in-formacije i objašnjenja. Osim toga, 24 sata dnevno kupcima je dostupna i opcija ostavljanja poruka u glasovnom pretin-cu, koji se potom obrađuju u najkraćim mogućim rokovima. Kupci mogu i putem e-maila: [email protected] uputiti primjedbu, prijedlog, sugestiju, ideju ili pohvalu, izraziti mi-šljenje o načinu rada i pružanja usluga, prijaviti neovlaštenu potrošnju i sl.

Ostvarena prosječna cijena pf/kWh kupaca na distribucijskim naponskim razinama

10

12

14

16

18

20

201120102009200820072006

60 61

Zbog ratnih okolnosti ne raspolaže se podatcima za razdoblje 1991.-1993.

BROJ KUPACA PREMA KATEGORIJAMA POTROŠNJE 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. % 2011.

35 kV 3 3 3 3 3 3 0,00

10 kV 100 111 119 125 140 151 0,08

Kućanstva 166.518 165.777 167.101 168.736 169.851 171.156 91,21

Ostala potrošnja 14.920 14.636 14.870 14.847 14.689 14.683 7,83

Javna rasvjeta 1.232 1.323 1.474 1.484 1.611 1.649 0,88

Ukupno 182.773 181.850 183.567 185.195 186.294 187.642 100,00

BrOjKUPaCaPrEMaOPSKrBNIMPOdrUČjIMa 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. % 2011.

OP Jug 120.159 118.406 119.371 120.387 121.063 122.010 65,02

OP Centar 45.974 46.609 47.190 47.542 47.937 48.242 25,71

OP Sjever 16.640 16.835 17.006 17.266 17.294 17.390 9,27

Ukupno 182.773 181.850 183.567 185.195 186.294 187.642 100

GodinaBroj uposlenih na

dan 31.12.

1994. 9751995. 1.1541996. 1.3481997. 1.4621998. 1.5011999. 1.6182000. 1.6982001. 1.7442002. 1.7812003. 1.7392004. 1.7262005. 1.7992006. 1.5582007. 1.6152008. 1.7292009. 1.7522010. 1.8152011. 1.880

IV. LJUDSKI POTENCIJALI

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar na 31.12.1011. upošlja-va 1.880 uposlenika od čega ih je više od 500 visoke i više stručne spreme.

Nastavljena je praksa prijama određenoga broja pripravni-ka radi stjecanja iskustava u struci kao i stipendiranja studenata različitih zanimanja i edukacije uposlenih kroz različite oblike stručnoga usavršavanja.

Takav način upravljanja ljudskim potencijalom omogućuje bolje usklađivanje rada s modernijim i profitabilnijim poslo-vanjem, a čiji je krajnji rezultat uspješnije izvršavanje radnih zadataka.

Broj uposlenih na dan 31.12.

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002

2001

2000

1999

1998

1997

1996

1995

1994

62 6362

PREGLED UPOSLENIKA PREMA STAROSNOJ STRUKTURI U 2011.

Starosna struktura

Proizvodnja el.energije

Distribucija el.energije

Opskrba el.energijom

Direkcija Društva i ost.org. jedinice

UKUPNO

Stru

ktur

a u

%

31.12.2011.

31.12.2011.

31.12.2011.

31.12.2011.

31.12.2011.

ispod 30 godina 55 116 60 52 283 15

od 30-39 godina 89 222 102 40 453 24

od 40-49 godina 107 300 109 29 545 29

od 50-59 godina 149 240 93 33 515 27

preko 60 godina 40 33 9 2 84 5

Ukupno 440 911 373 156 1880 100

PrEGLEdUPOSLENIKaPrEMaradNOMESTažUU2011.

Starosna struktura



Opskrba el.energijomDirekcija Društva i ost.

org. jediniceUKUPNO

Stru

ktur

a u

%

31.12.2011.

31.12.2011.

31.12.2011.

31.12.2011.

31.12.2011.

ispod 10 godina 98 234 114 88 534 29

od 10-19 godina 126 298 127 34 585 31

od 20-29 godina 98 229 86 24 437 23

od 30-35 godina 73 99 28 7 207 11

preko 35 godina 45 51 18 3 117 6

Ukupno 440 911 373 156 1880 100

KVALIFIKACIJSKA STRUKTURA UPOSLENIH U 2011.

Stupanj obrazovanja



Opskrba el.energijom

Direkcija Društva i ost.organ.jedinice

UKUPNOStruktura u %

31.12.2011.

31.12.2011.

31.12.2011.

31.12.2011.

31.12.2011.

NK 31 37 4 1 73 3,9

PK 2 14 3 0 19 1,0

KV 65 160 38 4 267 14,2

SSS 132 242 178 18 570 30,3

VK 74 267 52 1 394 21,0

VŠ 30 53 21 12 116 6,2

VSS 102 134 76 117 429 22,8

Mr 3 4 1 2 10 0,5

Dr 1 0 0 1 2 0,1

Ukupno 440 911 373 156 1.880 100

0

5

10

15

20

25

30

35

DrMrVSSVŠVKSSSKVPKNK

3,9

1,0

14,2

30,3

21,0

6,2

22,8

0,5 0,1

64 65

V. FINANCIJSKI POKAZATELJI

U nastavku je prikaz financijskih pokazatelja za razdoblje 1994.-2011.

* Gubitak nastao nakon provedene revalorizacije (31.12.2004.)


GodinaUkupan prihod

(KM)Ukupan rashod

(KM)

Bruto dobit (+) /gubitak (-)

(KM)

1994. 41.822.577 47.472.325 -5.649.748

1995. 73.840.192 68.388.846 5.451.346

1996. 112.015.639 111.319.730 695.909

1997. 148.277.000 147.975.000 302.000

1998. 129.691.000 123.818.000 5.873.000

1999. 139.112.321 138.314.522 797.799

2000. 145.411.621 144.873.886 537.735

2001. 197.778.869 196.775.737 1.003.132

2002. 171.245.078 170.551.115 693.963

2003. 198.460.305 233.707.792 -35.247.487

2004. 279.180.918 299.446.696 -20.265.778*

2005. 304.906.244 299.690.519 5.215.725

2006. 370.258.137 369.255.918 1.002.219

2007. 345.499.374 404.770.467 -59.271.093

2008. 339.296.892 331.963.761 7.333.131

2009. 311.864.900 288.520.999 23.343.901

2010. 382.991.119 342.244.604 40.746.515

2011. 364.983.193 379.977.868 -14.994.675

SAP SUSTAV - PROJEKT FMIS JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar je prvo elektroprivredno poduzeće u regiji koje je uvelo SAP sustav kao informatičku po-dršku poslovnim procesima.

SAP sustav je pušten u produktivni rad 2009. godine, uspješnom provedbom Projekta FMIS.

Postignut je osnovni cilj uvođenja ERP sustava, a to je inte-griranosti poslovnih procesa nabave, upravljanja materijalima, financija, vođenja stalne imovine, kontrolinga itd.

Poduzeće već četvrtu godinu posluje na transparentnome sustavu (postignuta je bolja vidljivosti i usklađenost poslovnih procesa) na zadovoljstvo svih korisnika informacija osobito re-vizorskih kuća.

INSTALIRANI SAP R/3 MODULI Središnji sustav temelji se na SAP R/3 sustavu.

Sustav obuhvaća sljedeće SAP R/3 module, koji pokrivaju pojedine segmente poslovanja:

• FI - Financijsko računovodstvo: glavna knjiga (GL), sal-dakonti kupaca (AR), saldakonti dobavljača (AP), uprav-ljanje kreditima (kroz AP);

• FA - Računovodstvo stalnih sredstava (FA);• CO - Upravljačko računovodstvo;• MM - Upravljanje materijalima: nabava (PC), planiranje

potreba materijala (MRP); upravljanje zalihama i logi-stička verifikaciju računa;

• SD - Prodaja i Distribucija, pokriva samo prodajne aktiv-nosti usluga.

SAP ima razvijena sučelja za učitavanje elektroničkih izvoda za obračun plaća (KEP), za obračun i naplatu električne energije (Bi-ling) i za elektroničku razmjenu podataka (dnevnih izvoda i platnih naloga) putem internet bankarstava s komercijalnim bankama.

66 67


OSTVARENE INVESTICIJE I VRIJEDNOST IMOVINE 1994.- 2011.

GodinaUkupno ostvarene

investicijeVrijednost imovine

1994. 12.279.225 558.684.864

1995. 21.372.290 577.714.000

1996. 27.216.066 663.473.000

1997. 70.641.365 704.703.000

1998. 52.541.365 880.663.000

1999. 53.290.637 928.669.760

2000. 61.634.391 936.242.963

2001. 40.007.103 959.942.308

2002. 46.264.764 1.000.084.725

2003. 67.450.871 973.447.718

2004. 62.215.032 996.292.275

2005. 45.268.648 1.357.248.605

2006. 40.058.630 1.170.161.795

2007. 63.605.180 1.152.140.047

2008. 72.591.576 1.181.281.837

2009. 73.841.158 1.203.081.912

2010. 59.390.013 1.250.572.538

2011. 48.099.453 1.234.808.706

-60000000

-50000000

-40000000

-30000000

-20000000

-10000000

0

10000000

20000000

30000000

40000000

50000000

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002

2001

2000

1999

1998

1997

1996

1995

1994

Pregled bruto dobiti i gubitka po godinama(KM)

Ukupan prihod, rashod i bruto dobit/gubitak po godinama(KM)

-100000000

0

100000000

200000000

300000000

400000000

500000000

Bruto dobit (+) /gubitak (-) (KM)Ukupan rashod (KM)Ukupan prihod (KM)

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002

2001

2000

1999

1998

1997

1996

1995

1994

10000000

20000000

30000000

40000000

50000000

60000000

70000000

80000000

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002

2001

2000

1999

1998

1997

1996

1995

1994

Ukupno ostvarene investicije 1994.-2011.

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002

2001

2000

1999

1998

1997

1996

1995

1994

Vrijednost imovine 1994.-2011.

0

300000000

600000000

900000000

1200000000

1500000000

68 69

PrOSjEČNaCIjENaEL.ENErGIjEzaUKUPNUPOTrOšNjU(pf/kWh) 1994.-2011.

UKUPNA NAPLATA EL.ENERGIJE (%) 1994.-2011.


Naziv Instalirana snaga ProizvodnjaVrijeme realizacije

projekataInvesticija

angažiraniradnicitijekom izgradnje

Nova radna mjesta

MW GWh god. Mil. € čovjek/godina radno mjesto

TERMOELEKTRANE 550,00 3.000,00 1.100,00 6.000 790

RiTE Kongora 550,00 3.000,00 5 1.100,00 6.000 790

HIDROELEKTRANE 162,60 445,70 203,76 2.050 81

CHE vrilo 64,00 242,96 4,5 89,11 400 25

CHE Kablić 52,00 73,13 3 58,42 400 25

HE Han Skela 12,00 52,00 2 29,50 300 10

HE Ugar ušće 11,60 33,19 2 12,87 350 7

HE Vrletna kosa 11,20 22,54 2 6,93 300 7

HE Ivik 11,20 21,88 2 6,93 300 7

VJETROELEKTRANE 200,00 626,11 316,72 1.270 62

VE Borova Glava 52,00 149,62 3 78,00 350 16

VE Mesihovina 44 - 66 128,53 - 146 3 78,00 300 14

VE Velika Vlajna 32,00 89,36 3 52,72 220 10

VE Poklečani 72,00 258,60 3 108,00 400 22

UKUPNO 912,6 4.071,81 1.620,48 9.320 933

Nisu uvrštene male hidroelektrane (MHE)

VI. PLANIRANI PROZVODNI OBJEKTI Za osiguranje vlastitoga razvoja i napretka kao i potreba kupa-ca, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar dulji niz godina radi na projektima energetskoga korištenja obnovljivih izvora: vjetra, vodnih resursa i fosilnih goriva.

Vrše se pripreme i za korištenje potencijala solarne ener-gije kao i moguće plinofikacije područja na kojem djeluje Poduzeće.

Strateškim planom i programom za energetiku BiH razvojni projekti JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar uvršteni su u priori-tetne projekte BiH. Prema Odluci Vlade FBiH od 15. veljače 2010. godine o proglašenju javnoga interesa i pristupanju pripremi i izgradnji 28 prioritetnih elektroenergetskih objekata u FBiH, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar nositelj je aktivnosti pripreme izgradnje i izgradnje 11 prioritetnih elektroenergetskih objekata.

Godina 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.Ukupna naplata el.energije (%)

38,60 47,37 69,10 72,00 68,6 83,99 90,20 63,55 90,18 94,62 95,09 96,40 97,34 99,95 97,83 100,66 96,83 102,88

0

20

40

60

80

100

120

201120102009200820072006200520042003200220012000199919981997199619951994

0

2

4

6

8

10

12

14

201120102009200820072006200520042003200220012000199919981997199619951994

Godina 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.Prosječna cijena el.en. za ukupnu potrošnju (pf/kWh)

5,80 7,50 10,55 10,95 7,94 7,59 7,39 10,30 8,29 10,20 8,13 8,22 9,00 10,91 13,12 12,23 10,65 11,93

70 7170

ENERGETSKO KORIŠTENJE VJETRA

VE MESIHOVINA – POGON U IZGRADNJI

Vjetroelektrana Mesihovina, kod Tomislavgrada, kao prva vje-troelektrana u BiH, imat će 22 vjetroturbine, pojedinačne in-stalirane snage od 2 do 3 MW, što će činiti ukupnu instaliranu snagu od 44 do 66 MW ovisno o izboru odnosno snazi pojedine vjetroturbine. Očekivana godišnja proizvodnja bit će od 128 do 146 GWh električne energije.

Investicija je vrijedna 78 milijuna eura, a financijska sred-stva su osigurana potpisanim Ugovorom o projektu i kreditu, te Ugovorom o financiranju projekta između Njemačke razvojne banke KfW, Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar. Kreditna su sredstva: 71 milijuna eura, 1 milijun eura grant sredstava (za konzultantske usluge) i vlastita sredstva poduzeća su 6 milijuna eura.

Na međunarodnome natječaju od 13 europskih ponudi-telja, odabrana je njemačka tvrtka Fichtner GmbH &CO KG za konzultanta.

U postupku je izbor isporučitelja opreme, a 2014. godine planirano je njezino puštanje u pogon.

VE VELIKA VLAJNAInstalirana snaga vjetroelektrane iznosit će 32 MW, godišnje će proizvoditi 89,36 GWh, a investicija iznosi 52,72 milijuna eura.

VEPOKLEČaNIInstalirana snaga vjetroelektrane iznosit će 72 MW, godišnje će proizvoditi 258,6 GWh, a investicija iznosi 110,6 milijuna eura.

Sukladno Poslovnom planu za 2010. god. i Odlukama Vla-de FBiH intenzivirane su aktivnosti na realizaciji projekta VE Poklečani.

VE BOROVA GLAVAInstalirana snaga vjetroelektrane iznosit će 52 MW, godišnje će proizvoditi 149,62 GWh, a investicija iznosi 78 milijuna eura.

VE Borova glava prostire se na području dvije općine, Livno (16 vjetroturbina) i Tomislavgrad (10 vjetroturbina) i smještena je najvećim dijelom na zemljištu u privatnome vlasništvu. 26 lokacija vjetroturbina VE Borova glava predviđene su postoje-ćim rješenjem Studije izvodljivosti koju je izradila NYPSA Madrid 2006. god.

72 7373

ENERGETSKO KORIŠTENJE VODE

CHE VRILO

Crpna reverzibilna hidroelektrana Vrilo razvojni je projekt na području općine Tomislavgrad, koristit će vodne potencijale Duvanjskoga polja odnosno rijeke Šuice, a za vrijeme smanje-noga dotoka u Duvanjskome polju crpit će vodu iz Buškoga bla-ta u akumulacijski prostor gornjaga bazena, kako bi je mogla koristiti u vrijeme kada nedostaje energije u sustavu.

Ta će hidroelektrana elektroenergetskome sustavu ponuditi novu dodatnu proizvodnju vršne energije i pridonijet će sma-njenju zagađenja štetnim plinovima.

Energetsko postrojenje Vrilo koristit će bruto pad od oko 155 m od Duvanjskoga polja do Buškoga jezera.

Instalirana snaga iznosit će 64 MW (dvije turbine-crpke snage po 32 MW) s instaliranim protokom 2x25 m3/s.

Ukupna godišnja proizvodnja električne energije ovisit će o mogućem broju sati crpnoga rada tijekom dana, te bi za 6 sati crpljenja iznosila oko 170,58 GWh, a za 12 sati oko 242,96 GWh.

Ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na oko 89,11 milijuna eura.

Njemačka razvojna banka KfW odobrila je kreditna sredstva za izgradnju elektrane u visini od 70 milijuna eura.

MHE MOKRONOGEMala hidroelektrana Mokronoge smještena je u kanjonskome dijelu Tomislavgrada i koristila bi vodne potencijale sliva Cetine, tj. rijeke Šuica.

Prema Predstudiji energetskoga iskorištenja sliva rijeke Šu-ice na profilu Mokronoge izrađenoj 2010. u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar potvrđena je isplativost izgradnje toga proi-zvodnoga objekta te njezina višenamjenskoga doprinosa.

ChEKaBLIĆReverzibilna hidroelektrana Kablić smještena je u Glamočko-me polju i Livanjskome polju. Planirana je instalirana snaga 56 (2x26) MW, ukupna godišnja proizvodnja 73,44 GWh, a investicija iznosi 58,42 milijuna eura.

hEUGarUšĆEHE Ugar nalazi se 1,9 km uzvodno od ušća rijeke Ugar u rijeku Vrbas. Elektrana je akumulacijsko-protočnoga tipa, instalirane

snage 11,6 (2x5,8) MW, godišnje će proizvoditi 33,188 GWh, a investicija iznosi 12,87 milijuna eura.

Predstudiju izvodljivosti izradio je Elektroprojekt d.d. Zagreb 2007. godine.

HE IVIK HE Ivik nalazi se na području općine Dobretići i koristi vodne potencijale rijeke Ugar. Pregradni profil smješten je 13,3 km uzvodno od ušća Ugra u rijeku Vrbas. Elektrana je akumulacij-sko-protočnoga tipa, instalirane snage 11,2 MW, godišnje će proizvoditi 22,88 GWh, a investicija iznosi 6,75 milijuna eura.

Predstudiju izvodljivosti izradio je Elektroprojekt d.d. Zagreb 2007. godine

HE VRLETNA KOSA (MILAŠEVCI)HE Vrletna Kosa nalazi se uzvodno 9,2 km od ušća rijeke Ugar. Elektrana je akumulacijsko-protočnoga tipa, instalirane sna-ge 11,2 (2x5,6) MW, godišnje će proizvoditi 22,538 GWh, a investicija iznosi 6,93 milijuna eura. Predstudiju izvodljivosti izradio je Elektroprojekt d.d. Zagreb 2007. godine.

HE HAN SKELA (BRAVNICE) HE Han Skela nalazi se na području općine Jajce i koristi vodne potencijale rijeke Vrbas. Elektrana je akumulacijsko-protočno-ga tipa, instalirane snage 12 MW, očekivana je godišnja proi-zvodnja oko 52 GWh, a investicija iznosi 57,70 milijuna KM. Predstudiju izvodljivosti izradio je Elektroprojekt d.d. Zagreb 2007. godine.

Objekti od javnoga interesa JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar (HE Han Skela, HE Ivik, HE Vrletna Kosa, HE Ugar Ušće) na rijeci Vrbas bit će dodatno procijenjeni u studiji Svjetske banke Water Resources Study for the Vrbas River čiji se završetak očekuje u veljači 2013.

7474

ENERGETSKO KORIŠTENJE FOSILNIH GORIVA

RiTE KONGORA

Integralni projekt RiTE Kongora je tip termoelektrane koja bi se gradila na Duvanjskome polju kod Tomislavgrada. Instalirana je snaga na pragu 2x275 MW, ukupna godišnja proizvodnja 3.000,00 GWh i ukupni troškovi iznosili bi 1.100,00 milijuna eura.

Nakon što je 1998. godine Rheinbraun Enginering und Wa-sser GmbH Köln iz Njemačke izradio studiju predizvodljivosti, JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar u razdoblju od 2006. do 2009. izvršila je sveobuhvatna istraživanja na lokalitetu u

cilju preciznoga utvrđivanja kvantitete i kakvoće ugljenoga po-tencijala, provela je istraživanja i izradila elaborate nužne za priznavanje rezervi ležišta lignita Kongora, te pokrenula druga istraživanja za njezinu realizaciju.

Ishođeno je Rješenje o priznavanju rezervi ugljena na leži-štu lignita Kongora.

Budući da bi za sljedeće faze istraživanja i izrade projektne i studijske dokumentacije Projekta RiTE Kongora bilo potrebno investirati znatna sredstva, odlučeno je da se u sljedećoj fazi razvoja Projekta pristupi izradi Strateške procjene utjecaja na okoliš sa sveobuhvatnom multikriterijalnom analizom uva-žavajući okolišni, tehnološki, socijalni, energetski i financijski aspekt moguće realizacije.

Studiju strateške procjene utjecaja na okoliš RiTE Kongora izradio je konzorcij Ecoplan Mostar – Ekonerg Zagreb – Rudar-ski institut Tuzla.

Documents

publikacija - Elektroprivreda HZ HB · 2016. 3. 10. · pad m Konstruirani neto pad m Srednji višegodišnji protok m 3 /s Srednja godišnja proizvodnja GWh Faktor snage Instalirana