Click here to load reader

Vjesnik Matice

  • View
    225

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Vjesnik Matice hrvatskih sindikata, 1/1012 12.11.2012.

Text of Vjesnik Matice

  • Matica hrvatskih sindikata

    Osvrt na Odjeke prOsvjedaAnaliziramo zabrinjavajue izjave vlasti, reakcije medija i dojmove naih lanova i drugih sindikata

    tO nas dalje eka?Pred naim sindikatima je mnogo dogaaja koje

    planiramo, pozivamo vas da im se prikljuite

    Uvodnik

    Broj

    1/2012.Zagreb,

    12. studenoga 2012.

    Teko da e itko u naim djelatnostima ovu godinu pamtiti po dobrome. Smanjivanje plaa uz ponienje zaposlenika, ukidanje materijalnih prava uz ucjene, odmazde i prijetnje, otkazivanje kolektivnih ugovora

    uz prezir prema radnim ljudima i sindikatima, difamiranje sindikalnih elnika uz slizanost vlasti i medija krupnog kapitala protiv interesa radnika, nezapamena bahatost vlasti... Vjerojatno nikada neemo zaboraviti, a i teko emo oprostiti ikaniranje zaposlenika smanjenjem njihovih plaa i prava.

    Sve je to uzrok mranih i tekih emocija, od razoarenja do ogorenja, kao posljedica nezapamene agresivnosti jedne, pokazalo se, demokratski nekultivirane i prijetvorne garniture na vlasti, koja je izdala mnoge vrijednosti i mnoge ljude, a najvie sebe i svoj identitet socijaldemokratske stranke (itaj: stranke rada i radnika). Nezadovoljstvo devet od deset naih lanova iskazano je na referendumu, a eskaliralo u velikom prosvjedu 10 tisua naih ljudi na Trgu bana Jelaia.

    Tamo smo poslali poruke kojima rasvjetljavamo pravu pozadinu spora s Vladom. Prepoznajemo jednu proturadniku, antisocijalnu politiku, ne samo prema nama, ve i prema socijalnoj pravdi i socijalnoj dravi. Govori naih elnika bili su meusobno usklaeni tako da predstavljaju jedan smiljeni slijed i de facto ine mali program naih sindikata. U sredinjem prilogu ovog Vjesnika moete ih paljivo iitati.

    Prema opem sudu sjajno organizirani prosvjed naiao je na pohvale svih objektivnih, pa i neobjektivnih promatraa, osim, naravno, Vlade RH. Kod nje je naiao

    na jedva skrivenu paninu zbunjenost, to razotkriva niz kontradiktornih i ishitrenih izjava premijera i ministara. U ovom Vjesniku dajemo kratak osvrt na zbivanja s prosvjeda, te na reakcije javnosti, medija, drugih sindikata, naih lanova i, naravno, analiziramo (be)smisao izjava Vladinih dunosnika. Bavimo se i dijelom medija, koji truju drutveni ivot nae zemlje. Saznajte

    zato se uope njima bavimo.Neki e se nai lanovi pitati to nam je prosvjed donio?

    to je njegov smisao? Doista, je li nam prosvjedovanje uope vano valja proitati u zasebnom tekstu koji smo vam pripremili. Pogotovo je vano to razumjeti jer nas eka godina prosvjednih akcija u ambijentu socijalnog nepovjerenja u kojem je socijalno partnerstvo Vlada RH pretvorila u socijalno neprijateljstvo. To je pravo umijee za koje morate biti posebno netalentirani za politiku.

    Vlada je mo, ali nismo ni mi bez moi. O naravi naeg djelovanja i naim planovima u ovoj i sljedeoj godini piemo takoer.

    Piemo i o drugim korisnim informacijama koje smo uspjeli ubaciti u ovaj broj.

    eka nas godina prosvjednih akcija

    Oko deset tisua ljudi iz sustava obrazovanja i zdravstva u Za-grebu je 11. listopada 2012. pro-svjedovalo protiv vladine politike

    tednje koja se prelama preko njihovih lea. Odlunost za javnim izricanjem ne-zadovoljstva bila je vidljiva ve od ranog jutra, od poetka skupljanja na Trgu dr. Franje Tumana, kada su lanovi uredno pristizali, autobus po autobus, preuzimali rekvizite i strpljivo se poredali u formaciju kojom e se kasnije zaputiti prema Trgu bana Jelaia. Odaziv ljudi iz Zagreba bio je izuzetno dobar, a velik broj prosvjednika stigao je i iz drugih krajeva drave. Im-presivno je da je svaki deseti za-poslenik prisustvovao prosvjedu i to tijekom radnog vremena, ne dovodei pritom u pitanje redoviti tijek radnog procesa. Prosvjed je dodatno uveliao solidarni dola-zak stotinjak radnika iz SSSH-a, HUS-a te Udruge sindikata voza-a, to nas je posebno razveselilo. Nakon pozdravnih govora elnika sindikata, povorka je uz jaku po-licijsku pratnju krenula Ilicom u tri paralelne kolone, crvenoj, bi-jeloj i plavoj, privlaei radoznale poglede prolaznika na prozorima kua i na ulici, od kojih su se neki i pridruili povorci. Simbolika je bila vidljiva. Iza transparenta Izdali ste, ulicom se kree Hr-vatska.

    Najefektniji trenutak bio je sam dolazak povorke na glavni zagrebaki trg, kada se trgom razlila glazbena tema iz filma 2001: Odiseje u svemiru.

    Na glavnom trgu su se sindikalni elnici ponovno obratili prosvjednicima i poslali poruke o pogrenoj ekonomskoj politici ove Vlade i smislu daljnjeg odricanja, o izbjegavanju socijalnog dijaloga, o medijskim podmetanjima, o ikaniranju ljudi (vidi govore). Uoljiva je bila mjeavina razliitih emocija u mnotvu: ljutnje, ushienja, ogorenja, odobravanja, ali i zabrinutosti, kao reakcija na izreene poruke. Za veseli dio prosvjeda pobrinuo se voditelj Denis Bai sjajnim imitacijama Slavka Linia (posluajte na

    naim web stranicama). Potom se manja povorka od 1500 ljudi odvojila i zaputila prema zgradi Vlade na Markovu trgu. Tamo su, zahvaljujui rigoroznim diktatima saborske strae, bili prisiljeni prosvjedovati bez tehnike podrke (struje, bine, razglasa), koristei samo

    megafone. Svejedno je zvuk naih poruka odletio daleko dalje od prozora Banskih dvora. Cijeli prosvjed odvio se prema planu, bez ijednog incidenta, pri emu smo pokazali da na nasilje Vlade ne odgovaramo na isti nain. Odgovorili smo dostojanstvom.

    Na nasilje politike nismo odgovorili nasiljem

    pretvorili su socijalno partnerstvo u socijalno neprijateljstvo

    Foto: Pixsell

  • Osvrt na odjeke prosvjeda i izjave vlade

    Odrani prosvjed naih sindikata potaknuo je brojne reakcije u javnosti, medijima i politici, u rasponu od kritikih do iskreno pozitivnih, meutim kroz cijeli taj spektar razliitih dojmova protezala se jedna osnovna misao: prosvjed je bio besprijekorno organiziran, a poslana poruka bila je jasno i civilizirano artikulirana! To je neto to nitko nije mogao

    osporiti, neovisno o tome na koji nain doivljava motive i pozadinu sindikalnog bunta. Potvrdili su to novinari-komentatori u dnevnom tisku i na portalima, potvrdili su to nezavisni strunjaci i promatrai dnevne politike, potvrdio je to i predsjednik Josipovi. Jedino je za Vladu prosvjed bio nepotrebna galama.

    ZaBrInjavajUe IZjave vlastI - rUenje eUrOpskIH standarda I vrIjednOstIPREMIJEROVA POSRTANJA. Izjave Vlade sa-drajem nisu iznenadile, poevi s premijerom Milanoviem. Njegove nove misaone eskapade sasvim su u skladu s prijanjim stavovima kako mu dogovor sa sindikatima nije potreban, jer o tim temama on ima dogovor s njihovim la-novima. Taj antologijski biser kao posljedica narcisoidnog sljepila razotkriva da je on vjero-vao kako nai lanovi podravaju njega, a ne svoje sindikate. Vjeruje li u to i nakon provede-nog referenduma? Oito bi on rado preskoio sindikate kada bi mogao. Uvjereni demokrat.

    Ba kao to se otvoreno suprot-stavio ublaava-nju uvjeta za pro-vedbu referendu-ma graana, iako je na sindikalni referendum iza-ao bez skrupula samo zato kako bi doao na vlast. Njegova obeanja

    da e prosvjetarima on vratiti oteto, bez da se o tome sporazumije sa sindikatima, ne samo da su nepouzdana, ve su na istom nedemokratskom tragu. Ako on sindikatima oduzima legitimitet predstavljanja lanova, istom logikom mogli bismo i mi otvarati pitanje legitimiteta vlasti za koju je glasovao tek svaki etvrti bira. Ve na sjednici Vlade komentirao je prosvjed kao galamu i velike rijei koje nas nee dove-sti nigdje, a u slinom tonu je nastavio i iduih dana. Teko e se zaboraviti niz izjava u inter-vjuu danom nacionalnoj televiziji; od paualnih objeda o izmanipuliranim lanovima sindikata

    (i to nakon referenduma i nakon prosvjeda), do dugovjenosti sindikalnih prvaka (neki su ve 20 godina na tim mjestima, to je znakovita injenica). Takvim nepromiljenim ocjenama gospodin Milanovi pokazao je da mora puno jo uiti, misliti i raditi. Umjesto da kao dravnik gradi mostove prema dogovoru i kompromisnom rjeenju, premijer Milanovi svojim izjavama raspiruje sukob. On socijalni spor vidi kao sukob volja pojedi-naca na elnim funkcijama (njegovih ministara sa sindikalnim elnicima), a ne kao sukob nje-govih graana, biraa i zaposlenika s nepraved-nom politikom njegove vlasti.

    SLONOVSKI STIL. Znatno banalniji i direktniji bio je, u svom slonovski prepoznatljivom stilu, ministar Mrsi, nazvavi sindikalne voe de-magozima koji ne razumiju situaciju u kojoj se drava nalazi. Mrsievski nepromiljeno, jer ne mogu biti i demagozi i bedasti istovremeno. Jer ako su voe demagozi, onda razumiju ali svjesno lau, ali ako ne razumiju, onda nisu de-magozi ve im kroz dijalog treba objasniti. Oti-ao je i korak dalje, optuivi prosvjednike da zapravo pokuavaju sruiti Vladu. Pritom je po-novio kako su dosadanja odricanja zaposlenih u sustavu u iznosu od 7 milijarda kuna flosku-la, jer se nije mogue odrei neeg to se nikad nije ni imalo. Sve na tragu njegove, sada ve legendarne, izjave o vjenosti kolektivnih ugo-vora i raka. Sasvim u rangu onih nedavnih Li-

    BIjes ZBOG sUprOtnOG MIljenjaKonstruktivan razgovor na ravnopravnim pozicijama s tim je ljudima gotovo nemogu. Naj-zanimljiviji je Lini. To je ovjek koji se esto razbjesni kada uje suprotno miljenje. Deficiti s kojima on i ai imaju stvarni problem su puno vea opasnost za ovu zemlju od proraun-skog deficita. Umjesto strpljivog dijaloga i uvaavanja sugovornika, u Vladi njeguju kulturu nametanja vlastitih stavova i provoenja zamiljenog pod svaku cijenu, milom ili silom. Ul-timatum su koristili tijekom pregovora o TKU-u, zastraivanjem su se posluili tijekom pro-voenja sindikalnog referenduma, nametanje stavova su proveli tijekom usuglaavanja teksta Zakona o reprezentativnosti. Oigledno je jezik pritiska i sile jedino to razumiju. Pa kad je tomu tako, onda emo tim jezikom i mi govoriti, makar bili David u odnosu na Golijata.

    Umjesto da gradi mostove, premijer raspiru-je sukob. Sasvim nedravniki

    sIndIkalI