53
Predavanje 1 Zagreb 2012.

Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Predavanje 1 Zagreb 2012.

Page 2: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Visoke građevine

doc.dr.sc. Goran Puž, dipl.ing.građ. dr.sc. Anđelko Vlašić, dipl.ing.građ.Tomislav Brozović, dipl.ing.građ.

Sveučilište u Zagrebu Građevinski fakultetZavod za konstrukcije

Page 3: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Predavanje 1:1. Teme i cilj predavanja2. Definicije 3. Povijest4. Arhitektura5. Projektiranje

Page 4: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Razlozi za gradnju iznimno visokih zgrada• Suvremeni neboderi grade se zbog visoke cijene zemljišta i naglog rasta gradova, ali najviše zbog prestiža• povijesne visoke građevine: vjera• danas: poslovna ili stambena namjena• poslovne zgrade: odgovor na potrebu poslovnih aktivnosti da budu blizu, u središtu važnog grada

simboli moći korporacija• visoke stambene zgrade

hoteli na lokacijama koncentrirane aktivnostistambene zgrade: na lokacijama gdje postoji

potreba za stanovima a mogućnosti širenja grada su ograničene (Hong Kong, Rio de Janeiro)

The Shard će promijeniti pogled na London i postati simbolom grada koji će biti prepoznatljiv širom svijeta.

(Investitor o neboderu u izgradnji)

Page 5: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Definicije:• bavimo se samo zgradama namijenjenim za rad ili stanovanje• neboder: visoka zgrada, namijenjena radu ili stanovanju, s mnogo katova• građevinski: visoka građevina je ona na čije projektiranje, zbog njezine visine, horizontalna djelovanja od vjetra i potresa imaju presudan utjecaj• arhitektonski: svaka zgrada koja se visinom izdvaja iz svoje okoline i utječe na sliku grada može biti nazvana neboderom

Page 6: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Visoke građevine kroz povijest• Stari Rim:- drvene stambene četverokatnice, konstrukcije sa stupovima i gredama do požara 64. g.po.Kr.- nakon požara: opeka, beton, drvo, bačvasti svod i luk – do 7 (10?) katova - insulae- visinsko ograničenje gradnje:

car August, do 25 m- gradnja višlja od 5 katova:

nedostatna čvrstoća gradiva opasnost od požara

Page 7: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Visoke građevine kroz povijest• Srednji vijek: talijanski stambeni tornjeviOgraničenje širenja grada van zidina: potreba za stambenim građevinama veće visineStambene kule: utočište obitelji, sklonište za imetak i zaliheZidni plašt horizontalno podijeljen grednicima ili svodovima

Bologna: stambeni tornjevi, najpoznatiji: 97 mFirenca: zakonom iz 1251. sve urbane zgrade ograničene na najveću visinu od 26 metaraManji gradovi sjeverne Italije, srednji vijek: tornjevi od 51 m, San Giminiano

Page 8: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Visoke građevine kroz povijest•16. do 19. stoljeće•Zgrade višlje od 6 katova su rijetke: problem vodoopskrbe•Visoke građevine: vjerska namjena (crkveni tornjevi)• Grad unutar zidina: Edinburgh, 17 st. do 14 katova•Grad Shrewsbury, Engleska, 1797.: okvirni sklop od lijevanog željeza

• Tornjevi na istokuEgipat, 11. st.: zgrade do 14 katova visine – Fustat, KairoJemen: grad Shibam, 16. st. stambeni tornjevi –obrambena svrhaZgrade od nepečene opeke do visine 11 katova

Page 9: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Visoke građevine kroz povijestSuvremeni neboderikombinacija čelične konstrukcije i klasične gradnje: SAD, kraj 19. stoljećaNew York: za razliku od drugih gradova nema ograničenje visine zgrada

bitni tehnološki preduvjeti za nebodere -isplativost:

dizalo (lift, moderna izvedba 1852)gradiva veće čvrstoće (otpornosti):

čelik i betonkonstruktivni sustav: čelični okvirsustav opskrbe vodom

Izmjena okolnosti: viši katovi postaju atraktivni korisnicima

Flatiron Building, New York 1901.

Page 10: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Visoke građevine kroz povijest• prvi neboderi: klasična gradnja, beton i opeka• lakše skeletne konstrukcije: željezni okvir s opečnom ispunom• željezni okvir s ovješenom staklenom fasadom: Liverpool 1864.

Liverpool 1866. Oriel Chambers, Liverpool 1864.

Page 11: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Visoke građevine kroz povijest• čelični okvir kao glavna konstrukcija: 1889.• dijagonalni spregovi u vertikalnim rešetkama: 1891.• kraj 19. st.: arhitekti istražuju forme koje odražavaju nove konstrukcije• procvat gradnje, ali i problemi: sigurnost korisnika, ograničenja• čelični okviri: vrhunac u Empire State Building• armirani beton: 1930-ih zgrada od 23 kata• zastoj u rekordnim visinama zbog ekonomske depresije• nakon II svjetskog rata: novi dometi – nove strukture i arhitektura

Page 12: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Visoke građevine kroz povijest• Equitable Life Insurance Building, New York 1870., 8 katova• Home Insurance Building, Chicago, 1883., 11 katova• Park Row Building, New York, 1899., 30 etaža• Woolworth Building, New York, 1913., 60 katova• Empire State Building, 1931., 102 kata, 381 m• World Trade Center, New York, 1973., 110 k, 417 m• Sears Tower, Chicago, 1974, 109 katova, 442 m• Taipei 101, Tajvan, 2004, 448 m, 101 kat• Burj Dubai, Dubai, 2010, 828 m, 162 katova

Woolworth Building 1913.: s visinom 241 m rekord do 1930.

Neo-gotička katedrala trgovine

Page 13: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Prvi neboderi u Europi• razvitak struktura - SAD• Edificio Telefonica, Madrid 1929.• Boerentoren, Antwerpen, Belgija, 1932.: najviša zgrada u Europi 20 godina, 87,5 m

Page 14: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Neboderi u Sovjetskom Savezu • Staljinovi tornjevi – vysotke: osobna želja diktatora da strancima pokaže Moskvu kao velegrad usporediv sa zapadnim metropolama – neboderi?• sovjetski inženjering: ogromne rezerve sigurnosti u čeličnoj konstrukciji, masivne betonske međukatne konstrukcije – skromne visine

Page 15: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

SAD: rekordni neboderi prije ekonomske depresije• New York 1930.:

Chrysler TowerEmpire State Building

• Natjecanje korporacija u prestižu: General Motors i Chrysler• prostorni okviri od čeličnih greda• konstrukcija diktira unutrašnjost: gust raspored stupova• isplativost ovisi o brzini izgradnje, a ona o organizaciji građenja • inovacije u prefabrikaciji elemenata i opremi za izgradnju

Page 16: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Izgradnja nebodera 1930.-ih• zahtjev Investitora: Empire State Building mora biti višlji od Chryslerove zgrade i dovršen istovremeno• pregovori s izvoditeljima: Starrett Bros. and Eken izjavljuju da nemaju opremu za gradnju i da će je projektirati posebno za projekt• fast-track construction (ubrzana gradnja): početak izvedbe prije dovršenja projektne dokumentacije• načelo: svi dijelovi moraju biti maksimalno dovršeni pred ugradnju (80 sati od visoke peći do montaže)• ograničeno gradilište: dostava dijelova točno pred montažu• rezultat: 4,5 katova tjedno• i danas: primjer uzorne organizacije

Page 17: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Povijesni razvitak konstrukcija• Fazlur Khan 1960-ih: kruti čelični okvir nije jedini

konstrukcijski sklop za visoke zgrade• razvitak novih sklopova: cijevni sustavi• prednost: oblikovna i ekonomska efikasnost• veliki otvoreni prostori u nižim etažama• Sears Tower 1974. (danas Willis Tower) – prva

visoka građevina sustava snopa cijevi• konstruktori danas - izbor sustava:

Okviri sa spregovimaOkviri s ispunomPosmični zidoviOkviri sačinjeni od zidovaOkvirne cijeviKonstrukcije sa jezgromProstorne konstrukcijeMješane konstrukcije

Page 18: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Povijesni razvitak konstrukcija• razvitak kompjutorskih mogućnosti za proračun: oslobađanje kreativnih potencijala projektanta• razvitak sklopova s miješanim konstrukcijskim sustavom: nije nužno imati jednostavan model• konstruktor ima realan model cjelovite zgrade umjesto slagalice brojnih stupova i greda• mogućnost optimalizacije sklopa i pojedinih konstruktivnih elemenata• prije ere računala: jednostavan sklop kojeg je moguće sagledati i analizirati ograničenim računskim modelom – jasna konstrukcija• u eri računala: pojava mješovitih sklopova koji nisu uvijek optimalni – računalo daje rezultate, ne usmjerenje prema elegantnom rješenju problema

Page 19: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Povijesni razvitak konstrukcija• gradovi s najviše nebodera – središte razvitka novih struktura:

Hong Kong, New York City, Chicago

Page 20: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Povijesni razvitak konstrukcija Hong Kong: oko 8000 nebodera

Page 21: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Povijesni razvitak konstrukcija New York City, oko 6000 nebodera

Page 22: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Povijesni razvitak konstrukcija Shanghai, oko 1000 nebodera

Page 23: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Povijesni razvitak konstrukcija• najveći poslovni tornjevi današnjice grade se na dalekom istoku:

Petronas Twin Towers, Kuala Lumpur, Malezija, 1998.Taipei 101, Taiwan, 2004.Burj Khalifa, Dubai, Ujedinjeni Emirati, 2011.

Page 24: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Arhitektura visokih zgrada

• nametnuta ograničenja sužavaju mogućnost odabira optimalnog nosivog sklopa:planiranje unutarnjeg prostora odabrani materijalimetoda građenja i rokoviodabir vanjske obloge - fasadaograničenja lokacijepoložaj instalacijskih sustavaveličina horizontalnih opterećenjaproporcije i visina konstrukcijesigurnost

investitor arhitekt konstruktor projektant opreme

NY: One World Trade center, 108 katova, 541 m (1776 ft)

Page 25: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Arhitektura visokih zgrada• početak 20. stoljeća: detalji starijih, nižih zgrada kopirani na visoku građevinu (Art Deco)• veći dio 20 st.: jednostavne geometrijske forme, internacionalni stil (World Trade Center)• kraj 20. stoljeća: povijesni – historicistički elementi zgrade prilagođeni i reinterpretirani• arhitekti nastoje u oblik zgrade unijeti obilježja povijesti kraja u kojem se nalazi (pagoda, islamski geometrijski principi, razni simboli...)

Woolworth Building 1913., detalj

Sjedište UN 1950.

Page 26: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Arhitektura • internacionalni stil: John Hancock Center, Chicago 1969, h=457 m

• historicistički elementi: Tuntex Sky Tower, Kaoshung, Tajvan 1997, h=378 m

arhitekt: Kevin Fields

Page 27: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Arhitektura: trendovi• trend u arhitekturi: kreiranje zgrada nepravilnih oblika • tlocrtna složenost, visinska promjenjivost• konstruktor ih neće moći svrstati u pojedini konstrukcijski sustav

Capital City, Moskva, toranj Moskva, 76 katova, 302 m toranj St. Petersburg, 257 m, dovršeni 2010.

Najviši u Europi do 2012.

Freedom Tower, 1 World Trade

Center,

Page 28: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Perspektiva tranzicijskih zemalja

Varšava 1991. – 2011.

Nova poslovna središta:Capital City Moskva Canary Wharf London La Defanse, Pariz

Arhitektura: trendovi Neboderi i razvitak gradova

Page 29: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Arhitektura: trendovi• stanovanje u neboderu: poželjno ili ne? • ekološki i humani neboderi: novi izazovi konstrukterima

Page 30: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Arhitektura: namjena i konstruktivno oblikovanje• bitna razlika poslovnih i stambenih zgrada• poslovni prostor:

korisnik organizira radne prostorije – traži se sloboda u postavljanju pregradapotreba za velikim predvorjem, restoranima, konferencijskim dvoranama, etažama sa slobodnim prostorom

• stambeni prostor: pojedinačni samostalni stambeni prostoripožarna zaštita i akustičke barijere između stanovaponavljanje rastera kroz etaže

• servisne etaže – prostori koji služe za opremu, ne za korisnika

Page 31: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Arhitektura visokih zgrada• raspored prostora unutar poslovne zgrade:

središnja jezgra, servisni prostorhodnici oko jezgrepojedinačne kancelarije uz fasade uređuje korisnik

Njemačka: Frankfurter Buro Center, 1981., 40 katova

Page 32: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Arhitektura

Tajvan: Taipei 101, 2004., 101 kat

Page 33: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Arhitektura visokih zgrada• raspored prostora u hotelu ili stambenoj zgradi

veći zahtjevi na pregradetraži se manja fleksibilnost prostora

Stambeni toranj: Seatle, 2010.

posmični zidovi i vanjski stupovi

Page 34: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Arhitektura: namjena i konstruktivno oblikovanje

• razlika poslovnih i stambenih zgrada• poslovni prostor:

instalacije se vode horizontalno - u stropovimatipična visina kata poslovne zgrade 3.5 m ili više

• stambeni prostor: instalacije se vode vertikalnovisoke stropne konstrukcije nisu potrebne,

eventualno na hodnicimatipična visina kata za stambene i hotelske zgrade

iznosi od 2.7 m

•Poslovna i stambena zgrada iste katnosti mogu se visinom razlikovati za 20%

Page 35: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Arhitektura – konstrukcija - financije• nedostaci visokih u odnosu na konvencionalne građevine

viša cjena izgradnje po jedinici površinemanje korisnog prostoraviša cijena održavanja

• oblikom i geometrijom konstruktor i arhitekt nastoje opravdati investiciju – što više kvalitetnog prostora za iznajmljivanje• efikasnost: oblikovanje jezgre i racionalnost konstruktivnih elemenata

Burj Khalifa 2010., tlocrt kataJezgra

Posmični zidoviObodni stupovi

Page 36: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Arhitektura – konstrukcija - financije• učinkovitost: omjer netto površine prema ukupnoj površini• netto površina: prostor za iznajmljivanje• gubitak: jezgra + nosivi elementi• učinkovitost znatno ovisi o lokalnim prilikama:

Njemački propisi – ploča do 8 m raspona, učinkovitost do 70%London: ploča od 11 m raspona daje učinkovitost od 80%Daleki istok: rasponi do 15 m

Statistika: četverokatnica – učinkovitost 85%40 i više katova: oko 70%

WTC, NY

Page 37: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Arhitektura – konstrukcija – financije formiranje tlocrtamax 8 – 15m

Jezgra: liftovi, instalacije,

stubišta, požarno stubište

Vanjski nosivi elementi

Stropna konstrukcija

Iskoristivi prostor

JEZGRAPROSTOR ZA

IZNAJMLJIVANJE

VANJSKI NOSIVI ELEMENTI

Page 38: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Arhitektura – konstrukcija – financije formiranje visinskog rasporeda

Sky lobby: prijelazna etaža,

Oprema i instalacije: servisne etaže,

Ekspresni liftovi (do prijelaznih etaža)

Lokalni liftovi – ograničen broj etaža

Servisni liftovi – ograničena uporaba, velika nosivost, sve etaže

Požarni liftovi – posebna izolacija ....

..

......

..

..

.....

..

..

.

.

..

Page 39: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Projektiranje• učinkovitost visokih građevina:

gradivotehničke mogućnosti izvedbemogućnostima servisiranja potrebakorisnika

• brzina izgradnje bitno utječe na isplativost• nepristupačno i skučeno gradilište u središtu grada• gradnja: ponavljanje radnji iz kata u kat, prefabrikacija• posebne oplate, pumpe za beton (ostvarena visina od 606m), toranjske dizalice i velike pokretne dizalice

Page 40: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Projektiranje• glavni čimbenici: sigurnost, funkcionalnost (uporabljivost) i održavanje• zahtjevi su često suprotstavljeni• nosiva struktura podređena arhitekturi• arhitektura: raspored prostora i estetika

Učinkovitost novih sustava:

John Hancock Center:100 katova 344 m visine100 kg čelika/m2 tlocrta

Empire State Building 1931.:102 kata, 381 m visine200 kg čelika/m2 tlocrta

Page 41: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

• početak: koncept primjeren osnovnim zahtjevima• glavni nosivi elementi: stupovi i zidovi• zidovi: odvajaju i zatvaraju prostorije• jezgre: zatvaraju dizala • stupovi: prenose gravitacijsko opterećenje, u nekim slučajevima i horizontalne sile, imaju ulogu u arhitektonskom oblikovanju (fasada)• međukatne konstrukcije: lake i tanke

Projektiranje - koncept

Primjer – Sears Tower

Page 42: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

• namjena diktira tlocrtnu površinu i visinu etaže – promjene po visini: Shard at London Bridge• propisi, pravila i norme koje univerzalno vrijede za visoke građevine ne postoje• građevinska pravila mnogih država ograničavaju visinu ili katnost zgrada• u nekim državama (Rusija) zgrade iznad 75 m (25 katova) ne podliježu normama, već se za svaku razrađuju posebni tehnički uvjeti – specifikacije koje podliježu reviziji državnih organa

Projektiranje - koncept

Page 43: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Projektiranje• stalno + korisno opterećenje po katovima: težina stropne konstrukcije etaže po jedinici površine stalna, neovisno o visini• opterećenje na stup: linearno se povećava s visinom• momenti savijanja uzrokovani poprečnim opterećenjima rastu s kvadratom visine građevine

Page 44: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Projektiranje

• utjecaj opremanja zgrade na nosivi sustav:liftovi: broj, raspored, nosivost opskrba vodom: spremnici, otkazivanje instalacijefasade: prijenos opterećenja na nosivi sklopgrijanje, ventilacija, klimatizacija: otvori, visine, ispuštanje topline (HVAC)sigurnosna oprema (požar)posebna oprema

• strojarnice + pumpe i spremnici za vodu + grijanje:

servisne etaže

investitor arhitekt konstruktor projektant opreme izvoditelj

Page 45: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Institut IGH d.d.

Projektiranje: opremaDizala (liftovi)• vertikalna prometna sredstva – liftovi mogu biti efikasniji od horizontalnih – autobusa ili metroa: nastanak malih gradova u visokim neboderima• ograničenje brzine i akceleracije uzrokovano ograničenjima ljudskog organizma• prometno planiranje: evakuacija

WTC: expresna dizala

kapaciteta 55 putnika,

svaki toranj 72 lifta

rezultat: učinkovitost 75%

Page 46: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Projektiranje: oprema Dizala (liftovi)• u zgradama iznad 80 katova broj dizala znatno smanjuje korisni prostor etaže• sky lobby – prijelazna etaža• tipovi dizala:

• Lokalni lift – neposredno servisira etaže• Ekspresni lift – do prijelazne etaže (sky lobby)• Servisni lift: velika nosivost, samo ovlašteno osoblje• Vatrogasni lift: odijeljeni vodonepropusni šaht,

protupožarni zidovi

• double-decker liftovi: kabine jedna iznad druge• maksimalna brzina: do 64 km/h (18m/s)• nosivost: do 5 tona

Page 47: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Projektiranje: oprema Opskrba vodom • servisiranje potreba korisnika + protupožarna zaštita + klima uređaji + hlađenje• vodovod: važno ograničenje u projektiranju nebodera• prvotno - jednostavne visokotlačne pumpe crpile su vodu u spremnike na vrhu nebodera• međucrpke i spremnici za vodu (mechanical floors)• crpke na svakoj servisnoj etaži snabdjevaju gornji trakt, tankovi drže rezerve vode za normalnu i za hitnu potrošnju

primjer : Burj Khalifa –sustav dovodi prosječno 946,000 l vode na dan

kroz 100 km cijevi+ 213 km cijevi služi sustavu za zaštitu od požara

+ 34 km za rashladnu vodu za sustav klimatizacije.

Page 48: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Projektiranje: oprema HVAC• HVAC: sistem grijanja, ventilacije i klimatizacije• složena i teška oprema: masa, vibracije, šahtovi• problem ugradbe i servisiranja• energetska efikasnost

Page 49: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Projektiranje: oprema posebna oprema• Taipei 101 - prigušivač

Stabilizator - uređaj ugrađen u vitku konstrukciju za smanjenje amplitude

mehaničkih vibracija

Page 50: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Projektiranje: opremaFasade• vanjska djelovanja + sprečavanje ulaza vode i zraka u unutrašnjost zgrade• najčešće: paneli koji se montiraju usporedno s gradnjom• opterećenja:

• Stalno• Vjetar• Potres (usidrenje: relativni pomaci panela 75 mm)• Termalno opterećenje (dilatacije panela omogućuju

skupljanje i širenja, problem brtvljenja, vezano uz skupljanje i puzanje te ostale deformacije)

• Eksplozija (neke zgrade zatvorene su fasadom određene otpornosti na eksploziv)

• Požar (sprečavanje širenja vatre s kata na kat)• Poseban problem: održavanje sljubnica

Dvostruka fasada: dvije površine između kojih cirkulira zrak, razmak 20 cm do 2 m

Page 51: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Održavanje i upravljanje• zasebna disciplina (struka)• Regulativa: Zakon o prostornom uređenju i gradnji • poglavlje: Uporaba i održavanje građevine• ...poslove praćenja stanja građevine, preglede građevine i utvrđivanje potrebe za obavljanje popravaka vlasnik ili upravitelj građevine mora povjeriti osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje tih poslova posebnim zakonom....• održavanje zgrade na godišnjoj razini: do 10% investicije

Page 52: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje

Održivost visokih zgrada• održivi razvoj: iskorištavanje resursa, usmjeravanje ulaganja, orijentacija tehnološkog razvitka i institucijske promjene usmjerene tako da sadašnji i budući potencijali ispune čovjekove potrebe i želje• preduvjet za razvoj nebodera: jeftina energija i materijali• utrošak gradiva i energije za izgradnju i funkcioniranje visokih građevina su veći nego za niske građevine• rasvjeta, klimatizacija, liftovi, energetske etaže...• prednost: ušteda prostora – neboder zauzima manju tlocrtnu površinu u odnosu prema iskoristivom prostoru u zgradi

Page 53: Visoke Gradjevine 1. Predavanje Povijest, Projektiranje