SVEUČILIŠTE U ZAGREBU RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET

PROJEKTIRANJE U RUDARSTVU (interna skripta)

Autor: Mišo Blažević dipl. ing. rud.

Zagreb, 2007.

1

Upute za izradu programa iz Projektiranja u rudarstvu biti će prikazane na primjeru u Microstation-u V8. 1. PRIPREMA • Dobivenu situaciju smjestiti u željeni direktorij

...\Program\situacija.dgn Za moj primjer ja sam odabrao D:\RGN\Projektiranje u rudarstvu\Program\sit-glavice.dgn

• Prije početka izrade programa, da ne bi nešto izbrisali na situaciji, postaviti datoteku od situacije na Read-only. desni klik mišem na ikonu od situacije → Properties → Attributes → Read-only → OK

2. POSTAVKE MICROSTATION-a • Pokrenite Microstation • Da bi počeli crtati na novom programu File → New • Odaberite particiju (drive), te direktorij u kojem želimo raditi (odabiremo isti direktorij u kojem

se nalazi naša situacija). • Naš novi 'file' ćemo nazvati Raspored • OK

2

• Nakon što smo se ponovno vratiti u Microstation manager odabrati Raspored i kliknuti OK. • Za olakšani rad, poželjno je u Microstationu imati 3 'prozora' postavljena u ovakav raspored: View 2

View 1

View 3 • Uključivanje dodatnih prozora vrši se pomoću Window → Views → 1, 2, 3, .... • Nakon što smo uključili željeni broj prozora, te ih približno postavili na svoja mjesta, možemo

ih malo bolje urediti pomoću Window → Arrange • Sada nam ostaje samo podešavanje pozadine, te namještanje spremanja programa pri izlasku iz

Microstation-a. • Workspace → Preferences → Operation: uključiti 'Automatically save design changes', te 'Save

settings on exit' • Workspace → Preferences → View Options: uključiti 'Black background → White' • Glavne alatne trake (toolbars) koje će nam trebati pri crtanju su:

Tools → Attributes, Primary, Standard i Main • Da bi mogli početi crtati treba nam u pozadini situacija

File → Reference → Tools → Attach • Pronaći direktorij sa našom situacijom te ju odabrati → OK → OK.

3

• Prozor od Reference-a možemo ugasiti jer nam trenutno ne treba. • Da bi vidjeli situaciju koju smo ubacili u naš novi program kliknuti 'Fit View'.

3. RASPORED ISTRAŽNIH RADOVA • Da bi počeli crtati potrebno je znati osnovnu razinu naših istražnih radova. U mojem slučaju to

je 78 m.n.m. • Također nam trebaju vrijednosti A, B i C1 kategorija. Za ovaj primjer A=40m, B=80m,

C1=160m. • Kod crtanja u Microstation-u koristimo Level-e. Različite dijelove crtamo u različitim Level-

ima koje možemo isključivati po potrebi, te si time olakšavamo preglednost. • Otvoriti Level Manager

Settings → Level → Manager, te postaviti Levele (Levels → New)

4

• Kod početka crtanja trebamo naći slojnicu vrijednosti osnovne razine istražnih radova (u primjeru 78 m.n.m.), te naći otprilike ravni dio ravni dio slojnice.

• Pošto ćemo početi crtati A kategoriju, namjestiti Level 1, punu liniju, boju zelenu, te debljinu crte 2.

• Odaberemo Place Line

• Pošto znamo vrijednost A kategorije u prozoru 'Place Line' uključimo vrijednost Length, te upišemo željenu duljinu (40 m za ovaj primjer)

PAŽNJA: kod upisivanja decimalnih mjesta u Microstation-u koristiti TOČKU, a ne ZAREZ. Za olakšan rad, na toolbaru 'Snap mode' uključiti 'Keypoint snap', te 'Toggle Accusnap' (prvi gumb na slici, žuti X). Sa uključenim Accusnap-om nije više potreban 'istovremeni klik lijevim i desnim gumbom miša' za odabir vrha linije, već je dovoljan lijevi klik mišem nakon što nam se željena linija označi.

• Odaberemo na našoj slojnici početnu točku, te postavimo drugu točku tako da nam se linija poklapa sa slojnicom.

• Pošto smo označili osnovnu stranicu A kategorije preostaje nam da nacrtamo ostale 3. • Nasuprotnu stranicu ćemo napraviti pomoću naredbe 'Move/Copy Parallel'.

5

• Vrijednost A kategorije je zadana, pa pod Distance upisujemo željenu vrijednost, a uključujemo 'Make Copy' jer želimo da orginalna linija ostane.

• Kliknemo na liniju, te na onu stranu na koju ju želimo kopirati. Desnim klikom prekidamo funkciju/naredbu.

• Lijevu i desnu stranu A kategorije ćemo napraviti pomoću naredbe 'Place Line', ali BEZ

uključene opcije Length i Angle.

• Isto napraviti i sa drugom stranicom. • Nakon što smo dobili ucrtanu A kategoriju, ostaje nam samo 'uređivanje' linije na osnovnoj

razini istražnih radova, ali to ćemo napraviti nakon što ucrtamo B i C1 kategorije. • Ucrtavanje bušotina i raskopa može se i sada napraviti, ali mi ćemo to napraviti također nakon

crtanja B i C1 kategorija.

6

• B kategoriju ćemo dobiti ekstrapolirajući od A kategorije. Udaljenost do koje možemo ekstrapolirati je 25 % vrijednosti kategorije.

• Pošto je u našem slučaju B kategorija 80 metara, mi ćemo ekstrapolirati od A kategorije 20 metara na svaku stranu.

• Prije početka crtanja namještamo Level B kategorije, te ostale postavke 'By Level'. • Ponovno odabiremo 'Move/Copy Parallel'.

• Uključujemo i 'Use Active Attributes' tako da nam automatski dok kopiramo linije on njihove

postavke prebacuje u aktivne postavke (boja, debljina....). Zato smo maloprije i namjestili postavke na B kategoriju.

• Kopiramo bočne i gornju stranicu A kategorije.

• Nakon toga preostaje na spojiti ostatak s 'Place Line' naredbom.

7

• Prije nego što počnemo crtati C1 namjestiti sve postavke za tu kategoriju. • Ekstrapolacija C1 kategorije je ponovno 25 % vrijednosti C1, ali ne od B, već od A. Što znači

da ćemo mi mjeriti 25 % C1 od A prema van. Za naš slučaj 25 % C1 je 40 metara. Ako nam je ekstrapolacija za B bila 20 metara znači da trebamo za C1 ekstrapolirati 20 metara od B (umanjeno za vrijednost B).

• 'Rupe' ćemo zatvoriti pomoću naredbe 'Extend 2 Elements to Intersection'.

• Pri korištenju ove naredbe prvo kliknemo na jednu liniju, a onda na drugu. Ova funkcija će ih

spojiti do njihovog sjecišta.

• Napraviti isto sa svim ostalim rubovima C1 kategorije.

8

• Sada ćemo urediti donji rub našeg istražnog polja. • Treba produljiti linije kategorija do slojnice osnovne razine istražnih radova. • To ćemo napraviti pomoću naredbe 'Extend Element to Intersection'

• Naredba se koristi tako da prvo odaberemo liniju koju želimo produžiti/skratiti, te onda liniju do koje ju želimo produžiti/skratiti (u našem slučaju slojnicu).

• Napraviti isto sa svim ostalim linijama A, B i C1 kategorije, te izbrisati liniju A kategorije koju smo prvu nacrtali preko osnovne slojnice.

• Sada ćemo nacrtati granice kategorija koje prave osnovnu razinu istražnih radova. Naredba koju ćemo koristiti je 'Place Point or Streame Curve'

9

• Podrazumijeva se da se prije crtanja određene kategorije namjeste njezine postavke (level, boja, debljina...).

• Kod crtanja ovih linija početna i krajnja točka su na linijama kategorija, a ostale međutočke prate slojnicu.

• U slučaju da imamo više linija koje se nalaze na istom mjestu 'jedna u drugoj', Microstation prikazuje onu koja je zadnja crtana/korištena. U ovom primjeru ja sam crtao A, B, a onda C1, te se C1 linija zadnja vidi.

• Pošto smo ucrtali kategorije, sada ćemo crtati bušotine i raskope. • Bušotine se nalaze na gornjim vrhovima A kategorije, a raskopi na donjim vrhovima uz

osnovnu razinu istražnih radova. • Ponovno namjestiti sve postavke za crtanje bušotina i raskopa.

10

• Bušotine ćemo crtati pomoću naredbe 'Place Circle'.

• Za radijus ćemo uzeti 1.5, te smjestiti krug na oba vrha A kategorije.

• Raskope ucrtati na donjim rubovima A kategorije veličine otprilike 7×5 metara (dovoljno da bager može ući u njega i kopati).

• Preostaje nam da označimo sve kategorije, bušotine i raskope. • Naredba za pisanje je 'Place Text'.

11

• Za veličinu i širinu slova ćemo odabrati 3, vrstu teksta proizvoljno (u primjeru Ariel), ostale postavke kao za kategorije OSIM debljine linije koja će biti 0.

• Pošto nam trenutno ne trebaju A kategorija, B kategorija, te bušotine i raskopi, njihove levele možemo privremeno isključiti.

• Settings → Level → Manager, te pod 'Global display' maknuti kvačicu kod onoga što ne želimo trenutno vidjeti.

• Sada ćemo krenuti crtati završnu kosinu našega iskopa. • Za to nam je potrebno znati vrijednost kuta završne etaže. Za ovaj primjer uzeti ćemo da je

αz=55°. • Iz vrijednosti kuta završne etaže mi ćemo izračunati x za odabrane slojnice, tj. horizontalnu

vrijednost kosine za određenu visinu terena.

12

1tan 0,700tan tan 55

h hxx

αα

= → = = =°

• Prema tome za svakih 1 metar visinske razlike x se poveća za 0,7 metara. Nakon što smo

izračunali x možemo početi crtati pomoćne linije za iscrtavanje donjeg ruba završne kosine. • Ponovno namjestiti sve postavke (level, boja,.....) • Pomoćne linije će se nalaziti na sjecištima slojnica i linija C1 kategorije. • Kao primjer nacrtati ćemo pomoću liniju na sjecištu slojnice 84 m.n.m. i linije C1 kategorije. • Razlika visine osnovne razine i odabrane slojnice je 6 metara (84-78). Za tih 6 metara x nam

iznosi 4,2 metara (6×0,7). • Pomoćnu liniju ćemo crtati pomoću naredbe 'Construct Line at Active Angle'.

• Pošto je pomoćna linija okomita na liniju C1 pod 'Active angle' upisujemo 90°, a dužina linije je 4,2 metara koju smo izračunali. Kursorom kliknemo na sjecište tih dviju linija, te drugi klik je na onoj strani na kojoj želimo crtu.

• Isto napraviti za ostala sjecišta. Na mjestima 'gustih' slojnica napraviti pomoćnu liniju za svaku od tih slojnica jer je tu velika promjena terena, a to će se izraziti na donjem rubu završne kosine.

Pošto u ovom slučaju slojnice su relativno jednakog razmaka ja sam računao x za svakih 6 metara visine. 6 m → 4,2 m 12 m → 8,4 m 18 m → 12,6 m 24 m → 16,8 m 30 m → 21,0 m 36 m → 25,2 m 40 m → 28,0 m 42 m → 29,4 m

13

• Nakon što su pomoćne linije ucrtane treba spojiti vrhove linija koje su paralelne koristeći 'Place Line'.

• Te linije predstavljaju donji rub završne etaže. Spojiti ćemo ih pomoću 'Extend 2 Elements to Intersection', a pomoćne linije izbrisati.

• Nakon što smo pobrisali pomoćne linije, sa naredbom 'Place Line' spojiti ćemo vrhove C1 kategorije sa vrhovima donjeg ruba završne kosine.

14

• Time smo završili crtanje kategorija, bušotina, raskopa i završnih kosina. Na ovom 'file-u' nam preostaje samo da ucrtamo gdje će se nalaziti presjeci.

• Kod crtanja linija presjeka trebat će nam sve dosad nacrtano osim bušotina i raskopa, pa možemo u 'Level Manager-u' uključiti te levele.

• Linije presjeka se postavljaju kroz katakteristične točke tj. na onim mjestima gdje dolazi do promjene poprečnog presjeka ili kategorija.

15

• Prije početka crtanja namještamo postavke za presjeke (level, boja,...). • Prvu liniju postavljamo na lijevi ili desni rub C1 kategorije proizvoljne duljine. • Za crtanje prve linije odaberemo 'Construct Line at Active Angle'

• Length isključimo, a pod kut upisujemo 0°. Za početnu točku kliknemo na lijevu ili desnu stranicu C1 kategorije, a druga točka neka nam bude izvan našeg iskopa.

• Nakon što smo nacrtali tu liniju trebamo je produljiti na drugu stranu. Za to ćemo koristiti naredbu 'Extend Line'.

• Kliknemo na liniju te ju produžimo do željene duljine tj. dovoljno da se obuhvati cijela C1 kategorija.

16

• Ostale linije presjeka ćemo dobiti kopirajući ovu liniju. • Odabirom naredbe 'Move/Copy Parallel' iskopirat ćemo ovu liniju na karakteristične točke. Na

prozoru naredbe isključiti opciju 'Distance', a ostaviti 'Make Copy' i 'Use active attributes'.

• Ukoliko su nam dvije linije presjeka relativno blizu jedna drugoj možemo jednu izbrisati, ali isključivo onu koja prolazi kroz vrh donjeg ruba završne kosine.

• Sada nam preostaje samo označiti brojevima presjeke. S jedne strane 1, 2, 3..., a s druge 1', 2',... • Time smo završili crtanje na 'file-u' Raspored.dgn.

17

4. PRESJECI • Presjeke crtamo na novoj datoteci, pa trebamo napraviti novu (pogledati pod poglavlje 2.). • Datoteka će se zvati Presjeci.dgn. • Pomoću naredbe 'Reference' ubacujemo u ovu datoteku situaciju i istražne radove. • U 'Level Manager-u' napraviti ponovno level-e za ovu datoteku prema slici.

• Prvo ćemo nacrtati osi presjeka koje su identične za svaki presjek. Za to moramo znati duljinu linije presjeka koju smo nacrtali u Raspored.dgn-u, te razliku visina najniže i najviše slojnice koje sijeku linije presjeka.

• Dužinu linije presjeka ćemo saznati tako da odaberemo 'Element Selection' , kliknemo na

liniju presjeka, te kliknemo na 'Element Information' . • U Element Information prozoru pod 'Details' možemo pročitati dužinu linije (Length) koja u

ovom primjeru iznosi 110,28 metara. • Za visinsku razliku pogledati vrijednosti najniže i najviše slojnice koje sjeku linije presjeka. U

ovom primjeru to su slojnice 70 i 132. Visinska razlika je 62 metra. • Na temelju ovih brojeva uzimamo vrijednost x osi 120 metara, a y osi 80 metara. • 'Šablonu' za ostale presjeke ćemo crtati izvan slike situacije. • Pomoću 'Place Line' nacrtati ćemo x os dužine 120 metara pod kutem od 0°.

• Y os ćemo napraviti pomoću iste naredbe dužine 80 metara pod kutem od 90°, a početna točka će nam biti lijevi rub x osi.

• Označavanje oznaka duljina ćemo napraviti istom naredbom, dužine 2, pod kutem od 270°, a početna točka je ponovno lijevi rub x osi.

• Ostale oznake ćemo dobiti pomoću 'Move/Copy Parallel' naredbe, s uključenom opcijom 'Make Copy', a za udaljenost ćemo uzeti 10 metara.

18

• Isto napraviti s y osi (kut 180°). • Na vrhu y osi povući horizontalnu crtu (kut 0°) duljine 25. Na vrhovima osi, te na desnom rubu

nacrtane linije napraviti strelice. • Pošto znamo visinske vrijednosti presjeka, na y osi označiti visine (počevši od vrijednosti manje

od one koju linija presjeka siječe – nama siječe 70, pa ćemo početi od 60), a na x osi duljine počevši od 0. Na horizontalnoj vrijednosti na vrhu y osi će pisati odstupanje presjeka od azimuta (kut između sjevera i presjeka).

• Za očitanje tog kuta u vrhu linije presjeka gdje je puni broj (bez apostrofa) nacrtati vertikalnu liniju (od vrha linije presjeka prema gore). Pomoću naredbe 'Measure Angle', klikom na jednu i drugu liniju očitamo vrijednost kuta.

• U ovom primjeru kut iznosi 40,3°. Pomoćnu liniju možemo izbrisati. Iznad crteža još upisati o kojem se presjeku radi.

19

• Svi ostali presjeci će imati posve iste osi sa istim vrijednostima, pa ćemo sada ovo nacrtano iskopirati onoliko puta koliko imamo presjeka.

• Za kopiranje više linija odjednom koristiti ćemo 'Fence' naredbu.

• Sa Fence-om zahvatimo našu nactanu šablonu.

• Nakon što smo je obuhvatili odaberemo naredbu 'Copy Element'.

• Pošto ćemo kopirati linije obuhvaćene Fence naredbom označimo u prozoru 'Use Fence' i 'Inside'. Kliknemo nutar Fence pravokutnika te kopiramo orginal u našem slučaju 10 puta.

• Fence isključujemo ponovnim odabirom naredbe Fence. • Preostaje nam samo da promjenimo nazive presjeka iznad svake slike. To ćemo napraviti

pomoću naredbe 'Edit Text'.

20

• Nakon što smo nacrtali osi za sve presjeke možemo početi crtati teren. Da bi mogli nacrtati

presjek terena trebamo znati vrijednosti karakterističnih točaka na svakoj liniji presjeka. Kao primjer pokazati ćemo crtanje terena za presjek 1-1'.

• Za početak ćemo povući pomoćnu crtu od vrha linije 1 do vrha linije 11 pomoću koje ćemo računati udaljenosti.

• Da bi mogli nacrtati presjek trebamo znati karakteristične točke linije terena tj. sjecišta slojnica i linije presjeka. Za svaku tu točku trebamo znati visinu, te udaljenost od početka linije presjeka (puni broj – bez apostrofa).

• Za to ćemo koristiti naredbu 'Measure Distance'.

• Odaberemo opciju 'Perpendicular' jer ćemo mjeriti udaljenost okomitu na pomoću liniju koju smo si nacrtali.

• Kao početnu točku mjerenja ćemo odabrati pomoćnu liniju, a ostale točke će biti sjecišta slojnica i linije presjeka 1-1'.

• Za svaku tu karakterističnu točku potrebno je i očitati visinsku vrijednost tj. vrijednost slojnice. • Ponovno, ukoliko su razmaci između slojnica jednoliki ne treba mjeriti udaljenost za svaku

slojnicu. U ovom primjeru ja sam mjerio za otprilike svakih 6 metara visinske razlike.

21

x [m] h [m.n.m] 0 120,8

14,33 116,0 30,99 112,0 41,66 108,0 50,12 102,0 60,18 96,0 69,40 90,0 81,93 84,0 95,06 78,0 110,28 71,0

• Prva točka ima vrijednost x-a 0, a visinu interpoliramo na temelju slike. Zadnja točka ima

vrijednost x-a jednaku duljini linije presjeka, a visinu ponovno interpoliramo na temelju slike. • Sada možemo početi crtati presjek terena 1-1'. • Iako postoje drugačiji načini za postavljanje izmjerenih točaka na presjek mi ćemo ih postaviti

pomoću naredbe 'Move/Copy Parallel'. • Pomoću te naredbe kopirati liniju y osi za vrijednost x-a udesno (uključiti 'Make copy', a za

Length koristiti izmjerene x udaljenosti). Paziti kod pisanja decimalnih mjesta da se koristi točka, a ne zarez.

• Isto ćemo napraviti i sa vrijednostima visina, ali prije upisivanja u Length ćemo ih umanjiti za vrijednost najmanje visine na grafu što je u našem slučaju 60.

• Kopirati ćemo os x pomoću iste naredbe prema gore. • Nakon što smo to napravili dobiti ćemo karakteristične točke koje se nalaze na sjecištima ovih

linija.

22

• Liniju terena ćemo crtati pomoću 'Place point or stream curve' naredbe. Postaviti sve postavke za crtanje terena (level, boja,...), uključiti Toggle Accusnap, te odabrati na Snap toolbaru Intersect Snap.

• Pri crtanju, nakon klika na svako sjecište, ponovno odabrati 'Intersect Snap' jer se naredba gasi. • Nakon što smo nacrtali krivulju terena pomoćne linije možemo izbrisati.

23

• Isto napraviti sa ostalim presjecima. • Sada na red dolazi ucrtavanje završne kosine, te kategorija. Da bi ih mogli ucrtati moramo

izmjeriti njihove karakteristične točke, a to su sjecišta linije presjeka i kosine, tj. kategorija. Kao primjer tu ćemo napraviti presjek 1-1', te 3-3'.

1 – 1'

x h Opis 46,12 - C1

- 78,0 osn. raz.

3 – 3' x h Opis

26,52 - C1 54,67 - B 56,49 - završ. kos.

- 78,0 osn. raz. • Kod ovih karakterističnih točaka nam je potreban samo x, dok kod osnovne razine istražnih

radova nam je potrebna samo vrijednost h.

• Za uređenje ovih linija ćemo koristiti 'Extend 2 Elements to Intersection' i 'Extend Element to Intersection'.

• Preostaje nam samo da tim linijama promjenimo postavke (Attributes). To ćemo napraviti pomoću naredbe 'Change Element Attributes'.

24

• Pošto su ovo izvanbilančne rezerve, njih ćemo označiti crtkanom linijom, dok će ostale postavke biti od C1 kategorije.

• Preostaje nam da izračunamo površinu tog poprečnog presjeka te ga označimo. • Mjerenje površine ćemo napraviti pomoću 'Measure Area'.

• Nakon što odaberemo naredbu kliknemo unutar prostora kojeg želimo izmjeriti. Ukoliko nam je željeni prostor označen, kliknemo još jednom da nam ga izračuna. U ovom primjeru površina presjeka je 601,74 m2. Taj broj ćemo pomoću naredbe 'Place Text' upisati u presjek.

• Sada ćemo isto napraviti na primjeru presjeka 3-3'.

• Nakon što smo nacrtali sve linije možemo izračunati površine C1, C1-izvanbilančne i B, B-

izvanbilančne rezerve na presjeku, te ih upisati na presjek.

25

• Ucrtavanje bušotina i raskopa raditi NAKON računanja površina jer će vrijednost površina kategorija biti umanjena za veličinu raskopa i bušotina na slici.

• Time smo završili crtanje presjeka, te možemo krenuti na računanje rezervi ili crtanje završnih etaža iskopa. Mi ćemo ovdje prvo krenuti računati rezerve.

5. PRORAČUN BILANČNIH I IZVANBILANČNIH REZERVI

26

• U Microstation-u nam preostaje samo crtanje etaža, a proračun rezervi ćemo raditi u Excel-u. • Formula za izračunavanje volumena je:

1 2 1 2 3

3sr

P P P PO P l l m

+ + ⋅⎡ ⎤= ⋅ = ⋅ ⎣ ⎦

Gdje je: O – obujam [m3]

Psr – srednja površina [m2] P1 – površina prvog presjeka [m2] P2 – površina drugog presjeka [m2] l – udaljenost između dva presjeka [m] • Paziti kod računanja volumena na presjecima koji dodiruju A kategoriju. U ovom primjeru to su

5-5' i 7-7'. • Volumen B kategorije između presjeka 4-4' i 5-5' iznosi:

( ) ( )4 4' 5 5' 5 5' 4 4' 5 5' 5 5' 3

3sr

B B A B B AO B l l m− − − − − −+ + + ⋅ +

⎡ ⎤= ⋅ = ⋅ ⎣ ⎦

• Isti je slučaj sa volumenom B kategorije između presjeka 7-7' i 8-8'.

( ) ( )7 7 ' 7 7 ' 8 8' 7 7 ' 7 7 ' 8 8' 3

3sr

B A B B A BO B l l m− − − − − −+ + + + ⋅

⎡ ⎤= ⋅ = ⋅ ⎣ ⎦

• Udaljenost između presjeka dobijemo pomoću naredbe 'Measure Distance' korištenjem opcije

'Perpendicular'. • Izračunati posebno volumen za svaku kategoriju, te za svaku izvanbilančnu kategoriju.

Napraviti sumu svake kategorije, te ukupnu sumu bilančnih i izvanbilančih rezervi. 6. IZRADA ZAVRŠNIH ETAŽA ISKOPA • Etaže crtamo na novoj datoteci, pa trebamo napraviti novu (pogledati pod poglavlje 2.). • Datoteka će se zvati Etaže.dgn. • Pomoću naredbe 'Reference' ubacujemo u ovu datoteku situaciju, istražne radove i presjeke. • U 'Level Manager-u' napraviti ponovno level-e za ovu datoteku prema slici.

27

• Također dok smo u Level Manager-u možemo isključiti level-e na datoteci Raspored.dgn od Bušotina i raskopa, Presjeka, A i B kategorije.

• Da bi počeli crtati etaže potrebno je znati širinu berma, te horizontalnu vrijednost etaže.

H

X

• Za početak trebamo odrediti najveću visinsku razliku na našem iskopu, te izmjeriti njezinu horizontalnu dužinu. To ćemo napraviti pomoću 'Measure Distance' sa opcijom 'Perpendicular'. Na našem primjeru, najveća visinska razlika je između gornjeg brida C1 kategorije i donjeg brida završne kosine. Očitati visine na tim točkama, te njihovu udaljenost.

1

2

. .

12078

29,41z k

H mH mX m

===

• H2 je visina osnovne razine istražnih radova, tj. dubina kopanja, a Xz.k. je horizontalna duljina

završne kosine koju smo izmjerili. • Razlika u visini u ovom primjeru iznosi Hk = 42 m. • Maksimalna visina etaže nam je zadana, a u ovom slučaju iznosi He =10 m.

28

• Da bi dobili broj etaža na završnoj kosini trebamo visinsku razliku podijeliti sa maksimalnom visinom etaže.

42 4, 2 410

k

e

Hn eH

= = = ⇒ taže

• Ako nam je zadnja etaža do 30 % (autorova aproksimacija) maks. visine etaže onda ćemo tu

zadnju etažu spojiti sa predzadnjom, te imati jednu malo veću zadnju etažu. n = 3,15 → 3; n = 5,28 → 5; n = 4,09 → 4

• U slučaju da nam je zadnja etaža veća od 30 % maks. visine etaže, onda ćemo ostaviti tu etažu

te će ona biti nešto kraća. n = 3,41 → 4; n = 5,82 → 6; n = 4,55 → 5

• Sada ćemo izračunati Xe od etaže, a za to nam treba αe koji nam je zadan, a ovdje iznosi 70°.

10 3,64tan tan 70

ee

HX mα

= = =°

• Također moramo izračunati Xz od zadnje etaže koja u našem slučaju:

1, 2 1,2 3,64 4,37z eX X m= ⋅ = ⋅ = (da smo n zaokružili na veći broj npr. n = 3,41 → 4, Xe bi množili sa 0,41, jer je zadnja etaža kraća)

• Sada možemo izračunati vrijednost berme.

( )

( )

. . 11

29,41 4,37 4 1 3,644,71

4 15

z k z eX X n XB

n

B

B m

− − − ⋅=

−− − − ⋅

= =−

=

• B uvijek zaokružujemo na veći broj. • Sada trebamo izračunati Xz.k. na temelju svih poznatih vrijednosti.

( ) ( ). .

. .

. .

1 15 3 3,64 3 4,3730,29

z k e z

z k

z k

X B n X n XXX m

= ⋅ − + ⋅ − +

= ⋅ + ⋅ + =

=

• U slučaju da nam n na početku ispadne okrugli broj (2,0; 4,0;...) formula za bermu glasi:

. .

1z k eX n XB

n− ⋅

=−

, a za Xz.k.: ( ). . 1z k eX B n X n= ⋅ − + ⋅

• Time smo završili računanje svih potrebnih podataka za crtanje etaža.

29

• Kod početka crtanja etaža donji rub završne kosine (crtkana linija) će nam biti i donji rub naše prve etažne kosine.

• U Microstation-u pomoću naredbe 'Copy/Move Parallel' donji rub završne kosine ćemo iskopirati prema van. Ako znamo da nam je ona donji rub prve etažne kosine onda ćemo prvo kopirati Xe. Praznine između linija spojiti sa naredbom 'Extend 2 Elements to Intersection'.

• Sada ovu novodobivenu liniju iskopirati prema van za vrijednost radne etaže (berme), koja u ovom slučaju iznosi 5 metara.

30

• Crtanje zadnje etaže ćemo ostaviti za kraj jer njezina visina se mijenja ovisno o terenu. Sada ćemo crtati izlaze berme na teren. Berma će izaći na slojnicu iste visine. Ako znamo da nam je osnovna razina istražnih radova na 78 metara, a etaže su visine 10 metera, prva berma će nam izaći na slojnicu 88.

• Linije berma ćemo produljivati do slojnica naredbom 'Extend Element to Intersection'.

• Izlaze berma na teren spojiti sa 'Place Point or Stream Curve' krivuljom koja će pratiti slojnicu.

• Sada ćemo iskopirati prema van liniju berme za vrijednost Xe, pa B, pa Xe, itd., a moramo

završiti sa B. Broj bermi će biti n-1! Zadnja etažna kosina ima promjenjivu visinu jer prati teren, te nju nećemo crtati na ovakav način. Izlaze bermi na teren napraviti tako da svaka berma izađe na slojnicu jednake nadmorske visine, kao što smo napravili sa prvom bermom.

31

• Preostaje nam nacrtati završnu promjenjivu etažu, ali također i dio kosina na svakoj etaži koje spajaju berme, a također su promjenjive visine.

• Raspored.dgn u Reference prozoru možemo isključiti jer nam trenutno ne treba. Sada nam preostaje da nacrtamo završnu etažu. Pošto je naša zadnja berma na visini od 108 metara, koristiti ćemo to kao referentnu ravninu.

• Naredba koju ćemo koristiti za postavljanje točaka linije gornjeg ruba završne etaže je 'Construct Line At Active Angle' sa opcijama 'To Point', Angle 90°, a Length ćemo morati prvo izračunati.

• Pri kutu etaže od 70° svakih 1 metar visine, X se poveća za 0,364 metara. • Pod Length ćemo upisati 0,728 i kliknuti na željenu liniju (na ovom primjeru krajnje lijeva

linija). Klizit ćemo po toj liniji dok nam vrh pomoćne linije ne dotakne slojnicu 2 metra višu od visine naše berme, tj. slojnicu 110. U našem slučaju za 4 metra razlike X = 1,456, za 6 metara X = 2,184 metara itd.

32

• Tako ćemo obići cijelu zadnju bermu (radnu etažu), te nakon što dobijemo pomoćne linije, spojiti njihove vrhove.

• Istim načinom nacrtati pomoćne linije kod spajanja bermi te njihove vrhove spojiti.

33

• Nakon završetka crtanja etaža preostaje nam da označimo brojkom visinu svake etaže, označimo kosine na etažama, te ucrtamo cestu do svake etaže. Poželjno je još i obojati pozadinu na crtežu etaža.

• Potrebno je još u datoteci Raspored.dgn ucrtati granice istražnog polja (linija crta-točka), označiti rubne točke (1, 2, 3, 4), te njihove koordinate upisati u odgovarajuću tablicu.

PAŽNJA! U koordinatnom sustavu Y je na apscisi, a X na ordinati.

Y m' X m' D m' 1 6.463.900 4.761.550 200,0 2 6.464.100 4.761.550

190,0 3 6.464.100 4.761.740

200,0 4 6.463.900 4.761.740

1 6.463.900 4.761.550 190,0

Površina istražnog prostora 38,0 ha

34

• Time smo završili crtanje programa iz predmeta Projektiranje u rudarstvu.