Rab, HR

Projekt: MADD / art & science / Rab

Tema: Opis i Strateški plan projekta

Lokacije:Prostorne instalacije

Rab, 30. rujna 2014.

1. Opis projekta

MADD / Art & Science / Rab je jedinstveni multidisciplinarni projekt u svjetskim okvirima. Ideja jest uspostaviti krovni projekt vezan uz život, djelo i misao Markantuna De Dominisa koji bi dugoročno – nizom višekanalnih aktivnosti u raznim segmentima – trajno revalorizirao generalnu percepciju tog «kontroverznog» znanstvenika, teologa i mislioca globalnog značaja. Na tragu novih ideja u koncipiranju suvremenih kulturnih programa te modernog kulturnog i event turizma, zadatak projekta jest identifikacija Raba kao destinacije i Hrvatske kao šireg prostora s MADD-om. Utemeljenje novog identitetskog sustava grada Raba kroz repoziciju i suvremenu percepciju MADD-a je važan cilj inicijative. Dugoročni cilj jest svakako i trajni utjecaj projekta na cjelokupni proizvod hrvatskog kulturnog turizma.

Projekt je u prvoj fazi zamišljen kao desetogodišnji ciklus, a utemeljen je na sinergiji privatne inicijative i resursa lokalne zajednice. Osnivač projekta jest agencija Duga MADD oko koje su okupljeni stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom i ekspertizom u komunikacijama i event managementu. U pripremnoj istraživačkoj fazi i razradi projekta već dvije godine sudjeluju ugledni domaći i inozemni znanstvenici,

umjetnici i teoretičari. U utemeljenju projekta sudjelovao je i dr. sc. Fedja Vukic.

Kreativni nositelj projekta jest skupina LABIRINT koju čine: arhitekt svjetla Dean Skira, umjetnici Robert Pauletta i Bojan Šumonja te arhitekti Dino Krizmanic, Leonid Zuban i Bruno Juričic (životopisi s referencama i ekspertizom članova kreativne skupine Labirint nalaze se u prilogu). Projekt MADD/ Art & Science po svom je polazištu suštinski drugačiji od ustaljenih koncepcija kulturnih sadržaja. Utemeljen je na sasvim inovativnom međuodnosu ciljane publike - prvenstveno lokalne zajednice, a potom i njihovih gostiju - s istaknutim umjetnicima, arhitektima, dizajnerima i znanstvenicima. Projekt od samoga začetka podupire Grad Rab, a u rad njegova Savjeta uključeni su eminenti stručnjaci poput prof. Miljenka Domijana ili dr. sc. Saše Potočnjak. Tako kompleksan projekt izvediv je isključivo na razini dugoročnog dogovora o suradnji, a u sprezi javnog, korporativnog, odnosno sponzorskog te turističkog sektora. Kao što je navedeno, dugoročni cilj projekta jest radikalna i globalna repozicija znanstvene i teološke misli Markantuna De Dominisa kao i njihova ovovjeka, suvremena ili još hrabrije i avangardna «artistička» interpretacija te - putem

svega navedenog - trajno upisivanje Raba i Hrvatske na svjetsku mapu kulturnog i event turizma.

MADD / art & science / Rab – inicijativa

Inicijativni odbor projekta na sastanku 16. srpnja 2014. godine u Maloj vijećnici Grada Raba podržava projekt i jednoglasno ocjenjuje kako Rab zaslužuje biti platformom revalorizacije i reinterpretacije MADD-ovih djela i misli u kontekstu suvremene umjetnosti i

znanosti novog milenija Inicijativni odbor projekta; Rosanda Krstinić Gušćić

(gradonačelnica), Željko Peran (predsjednik Gradskog vijeća), Nedjeljko Mikelić (direktor TZ Rab), Saša Potočnjak (FF Rijeka), Sven Semenčić (MADD), Vanja Seršić (Grad Rab), Leonardo Beg (PUO i Starokatolička crkva), Miljenko Domijan (Ministarstvo kulture RH), Anton Depikolozvane (župnik Rab), Elisabetta de Dominis (novinarka, Italija), Katarina Ribarić (PUO Rab), Robert Pauletta i Bojan Šumonja (Labirint), Silvano Kurelić (MADD); (svi navedeni nazočni na satanku 16. srpnja 2014.); ispričani članovi IO: Vlado Miš (direktor Imperial Rab), Inoslav Bešker (dopisnik JL iz Rima), Fedja Vukić (AF Zagreb), Martina Vidas Butorac (FF Zadar), Zdenko Antešić (zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture u Vladi RH), Ivo Barić (Udruga antifašista Rab)

zaključeno je kako Inicijativni odbor s datumom 16. srpnja 2014. postaje Savjet projekta (Statut projekta je u izradi)

MADD / art & science / Rab – utemeljenje

utemeljitelj projekta jest agencija Duga MADD iz Raba kreativni nositelj projekta jest skupina LABiRinT

(Robert Pauletta, Dean Skira, Bojan Šumonja, Bruno Juričić, Dino Krizmanić i Leonid Zuban)

projekt je u prvoj fazi zamišljen kao desetogodišnji ciklus; kreativni nositelj u «nultoj» 2015. godini utemeljuje kreativnu strategiju te predlaže obrasce odnosno konkretne primjere radova za daljnu realizaciju projekta (u nastavku / javno prezentirani 30. rujna 2014. u Rabu)

projekt u inicijalnoj fazi podupire Grad Rab, TZ Grada Raba, Ministarstvo kulture RH, Ministarstvo turizma RH, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, te HTZ

MADD / art & science / Rab –polazišta

pozicioniranje Raba i Hrvatske na svjetskoj mapi suvremenog kulturnog, znanstvenog i event turizma

revalorizacija i reinterpretacija djela i misli Markantuna De Dominisa u novom mileniju / svojevrsni hommage pok. prof. Anti Maletiću

umjetnost i znanost kao snažna kreativna i promotivna platforma

područja djelatnosti / dugoročno; umjetnost, arhitektura, dizajn, filmska umjetnost, televizijske serije, znanost, knjige, religija, ceremonijalno memorijalna djelatnost, muzej, obrazovanje....

projekt u prvoj fazi djeluje u segmentima umjetnosti, arhitekture, dizajna, dizajna i arhitekture svjetla, znanosti i religije

radikalna reinterpretacija MADD-a u perspektivi osigurava Rabu novu percepciju i temelj je nekog budućeg brandinga (primjeri sličnog brandinga u rasponu od Zadra ili Pule do Novog Zelanda)

snažna edukativna razina interakcije s novom generacijom u lokalnoj zajednici (suradnja sa srednjom školim «Markantun de Dominis» u prvoj fazi projekta; kasnije aktivno uključivanje domaćih i inozemnih akademskih institucija)

dugoročno ostvarivanje sprege javnog, korporativnog, odnosno sponzorskog te turističkog sektora s ciljem ostvarenja kompleksnog multidisciplinarnog projekta

projekt zadovoljava predispozicije natječaja šireg spektra EU fondova / pregovori s inozemnim partnerima u tijeku

2. Strateški plan / skica

a) polazišta

razvijanje kulturnog identiteta lokalne zajednice a osobito turističkih destinacija već je prepoznato kao snažan alat unaprijeđenje postojeće kulturne i gospodarske slike zajednice same, kako na razini interne javnosti tako i u komunikaciji prema eksternim javnostima

nulti stupanj svijesti – potaknuti i satelitske programe koji nisu nužno tematski vezani, no zajedno stvaraju pretpostavku za identitetski sustav ("brend") Raba; svaki od tih projekata / događanja komunicira neku

vrijednost grada i otoka, a svi zajedno - s MADD projektom u središtu - kompleksnu i logično povezanu sliku/ideju

na razini interne javnosti (ključnih dionika, građana, sudionika zajednice) iznimno je važno uspostaviti elemente za održivost projekta, kako na metaforičkoj tako i ekonomsko-financijskoj razini, u svrhu osiguravanja neometanog protoka svakodnevnog života kao i pojačane identifikacije građana s idejom o zajednici i naposljetku, u svrhu identifikacije s projektom samim, koji tako treba zaživjeti kao svojina svih navedenih dionika

na razini eksterne javnosti potrebno je osigurati vidljivost projekta kao temelja novog kulturnog identiteta i to na svim razinama

uspostava novih interpretacijskih horizonata baštine, a kao osnova za ostvarivanje točke 3., treba funkcionirati kao intelektualni okvir organizatora / utemeljitelja, ali i kao resurs cijele zajednice; nova tumačenja vlastite kulturne prošlosti temelj su kulturi inovacije

kako bi se točku 3. uspostavilo na organizacijskoj razini organizator / utemeljitelj projekta će napustiti tradicionalni triple-helix model upravljanja

događajima/projektima (u kojem javni i privatni sektor vode nepovezanu upravljačku politiku) i zamijeniti ga quad-helix modelom u kojem svaki sektor društva (javni, privatni, civilno društvo, obrazovni sektor) zajedno radi na razvoju sadržaja i projekata

iznimno je važna pozicioniranost projekta u godini, jer projekti ovakvog tipa povoljno djeluju na produljenje sezone (navedene izložbe i manifestacije izvan Raba...)

angažman kreativne zajednice u ovoj inicijativi treba biti sveobuhvatan - upravo kako ističe koncept projekta, pa će se stvarati strateški savezi s akademskim i umjetničkim platformama u Hrvatskoj i svijetu; intelektualni trendsetteri su najbolji ambasadori novih vrijednosti kulture i turizma

b) strategija 2015. – 2017.

U 2015. godini, tzv. "nultoj" godini projekta, desetogodišnji projekt se, uz obiman istraživački dio koji traje već dvije godine, odmah i konkretno fokusira na umjetnički odnosno arhitektonski aspekt, da bi se u kasnijim godinama, počevši od 2016. širio na znanost i ostala navedena područja (u kasnijoj fazi dokumentarni film, igrani film, tv serija, književnost, muzej...). Plan akcije već 2015. godine predviđa pretvaranje dijela starogradske jezgre Raba u fluidni ljetni "MADD muzej na otvorenom". Nakon pretpremijernog predstavljanja u gradu Rabu krajem rujna 2014. godine, projekt se inicijalno javnosti predstavlja tijekom tematske Noći muzeja 2015. (tema je inovativnost, uz Nikolu Teslu, Markantun De Dominis će, u dogovoru s organizatorom, biti predstavljen kao jedan od najznačajnijih odnosno najinovativnijih znanstvenika našeg prostora), paralelno u Rabu i u Zagrebu. Načelna polazišta za umjetničko «otvaranje» projekta jesu MADD-ovi dosezi u tumačenju pojava duge te pojava morskih mijena, plime i oseke. Jednako tako polazište za umjetnički promišljaj jest i kreativna ekspresija njegovih filozofskih odnosno svjetonazorskih stajališta. Skupina Labirint već sada aktivno priprema obrasce

navedenih izvedbenih oblika projekta putem konkretnih prijedloga koji su prezentirani u Galeriji Kneževog dvora u Rabu 30. rujna 2014. godine. U lipnju 2015. godine članovi skupine Labirint rezidencijalno će boraviti u gradu Rabu, te na unaprijed dogovorenim lokacijama ostvariti radove (instalacije, performase i sl.) koji su već pripremljeni. Isti su okvirno smješteni u tri vremenske kategorije, «trenutačnoj» i «privremenoj», dok će kreativna skupina Labirint za «trajnu» kategoriju projekata – čija će se izvedba početi realizirati nakon dvogodišnjeg ciklusa - predložiti konkretne projektne prezentacije s odgovarajućim vizualizacijama (navedeno je također već spremno, javno će biti predstavljeno u Rabu krajem rujna 2014., a po potrebi će biti dostavljeno na uvid). «Trenutačni» radovi se izvode na licu mjesta tijekom lipnja u Rabu; «privremeni» traju određeni vremenski period (obje kategorije bivaju fotodokumentirane za kasniju izložbenu uporabu). Tijekom jeseni i zime 2015. godine predviđene su izložbe u Rabu, Rijeci i Puli. Posebno je značajan navedeni, treci dio tzv. «trajnih» radova odnosno instalacija; umjetnici / arhitekti / dizajneri iz skupine Labirint postavljaju obrasce projekta kroz konkretne radove koje su pripremili te predlažu razrađenu projektnu dokumentaciju za izvedbu nekoliko "trajnih" projekta koji su idejno i ideološki,

posredno ili neposredno vezani uz MADD-a. Isti će u budućnosti postati ultimativnim simbolom odnosno simbolima grada Raba i šire. Navedena se dokumentacija prikuplja iduće dvije godine, nakon čega o pobjedničkom radu ili radovima koji će biti izvedeni, odlučuje stručna komisija, odnosno prošireni Savjet projekta, sastavljen od predstavnika struke, lokalne zajednice državnih institucija te partnerskih struktura. Osim navedenih izvođača s «pozivnicom», prigodu natjecanja za izvedbu navedenih kategorija od 2016. godine imat će i svi zainteresirani, što će biti komunicirano putem javnog natječaja, a u suradnji s medijskim partnerom. Uz utemeljitelje kreativne politike projekta, skupinu Labirint, priliku za aktivno sudjelovanje u projektu na taj će način dobiti i najšira zainteresirana domaća i inozemna javnost.

Važno je istaknuti kako projekt posjeduje i snažnu ekološku komponentu; u izradi jest znanstvena studija vezana uz visoku svijest o zaštiti okoliša, upravo na temelju morskih mijena. U kasnijoj se fazi stoga, uz navedena ministarstva prirodno vezana uz projekt, aktivno uključuje i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

U 2016. godini, nakon kreativnih paradigmi odnosno konkretnih primjera koje u "nultoj" godini postavlja skupina Labirint, projekt ulazi u svoju interaktivnu fazu pa u suradnji s generalnim medijskim partnerima (dnevni list i televizijska kuća) ostvaruje interakciju sa širom publikom. Projekt time dobiva nacionalno, a kasnije i internacionalno medijsko pokriće. Precizna evaluacija medijskog pokrića (AVE izvještaj) sa svim relevantnim financijskim pokazateljima bit će izrađivana na kraju svake godine, a prema uključenim subjektima, odnosno ključnim pojmovima vezanim uz projekt.

Osobito je bitan edukativni karatker projekta, u početku putem suradnje s lokalnom srednjom školom Markantuna De Dominisa, a kasnije uključivanjem niza akademskih institucija prirodno vezanih uz projekt. Naglašena jest primarna komponenta projekta koja se odnosi na sezibiliziranje mladih u lokalnoj zajednici koji bi se – aktivnim uključivanjem u projekt – kasnije educirali u nekom od smjerova naznačenih MADD-ovim znanstvenim, filozofskim ili teološkim dosezima.

Uz "art" dio u lipnju, 2016. godine aktivira se i "science" dio projekta i to organizacijom, za početak jednog «light»

panela, odnosno protočnog skupa «lakšeg» karaktera u mjesecu rujnu s temom MADD-a. Bio bi to svojevrsni neformalni nastavak znanstvenog skupa održanog 2010. godine na Rabu, a u sklopu UNESCO-ve godine Markantuna De Dominisa. Zadaća znanstvenog dijela projekta jest i dovršavanje odnosno eventualna dopuna te konačno izdavanje zasad neobjavljenog zbornika s navedenog skupa. Prijedlog je da se sva znanstvena djelatnost vezana uz MADD projekt održava pod egidom i kao hommage pok. dr. sc. Anti Maletiću, dobitniku životne nagrade Slobodne Dalmacije za rad na prijevodu svih MADD-ovih djela te općenito na revitalizaciji i rehabilitaciji cjelokupne ideje Markantuna de Dominisa. U tome smislu valja aktivno u projekt uključiti i Grad Split te svakako i Grad Senj, gdje je MADD djelovao kao biskup.

Uz izložbe u Rabu, MSU u Rijeci i MSUI u Puli, 2016. godine organizirala bi se i izložba u MSU u Zagrebu. Kao nositelju avangardnih i avangardističkih ideja u svome dobu, utemeljitelji i kreativni nositelji projekta definitivno smatraju kako je MADD-u u dvadeset i prvom stoljeću mjesto upravo u muzejskim institucijama koje nose oznaku suvremenosti.

2017. godine bi se, jednako kao i godine ranije, u lipnju odvio "art" dio projekta, a u rujnu, sada jedan veći nego protekle godine, prošireni međunarodni znanstveni skup kao i workshopovi za svu zainteresiranu javnost (poput izložbi koje bi se tijekom trajanja projekta u lipnju simbolično naplaćivale i ovaj se dio u kasnijoj razradi može konkretno monetizirati) sa svim dotadašnjim saznanjima koje je skup prikupio o MADD-u. U dogovoru i u suorganizaciji s Katoličkom, kao i ostalim zainteresiranim crkvama, može se u sklopu središnjeg skupa održati i teološki podskup s temom ekumenizma, čiji je MADD bio zagovaratelj odnosno priznati začetnik. Jednako tako, uz suradnju s partnerima te s veleposlanstvima Velike Britanije i Italije, ali i Njemačke, moguća je tema o generalnom nastanku ideje europeizma, čiji je MADD također bio začinjavac.

Početkom 2017. godine stručno tijelo odlučuje o izvedbi tzv. "trajnog" projekta koji bi ubuduće trebao postati suvremenim, izvanvremenskim simbolom i zaštitnim znakom destinacije baš kao što su to, primjerice, "Morske orgulje» u gradu Zadru. Tim koji je inicijalno okupljen oko skupine Labirint, svojim dosadašnjim referencama i ekspertizom apsolutno jamči najviše dosege, kojima će i ostalim budućim sudionicima u projektu postaviti visoke

kreativne kriterije. Tim okupljen oko utemeljitelja jamči pak vrhunsku komunikacijsku razinu projekta prema svim ciljanim skupinama.

Kao i prethodnih godina i treće se godine postavljaju izložbe s kompletnom fotodokumentacijom i radovima u Rabu, Rijeci, Puli i Zagrebu. Mogući su i dogovori s partnerima odnosno veleposlanstvima navedenih zemalja o postavljanju izložbi izvan granica Hrvatske

c) strategija 2017. – 2024.

Projekt je u prvoj fazi osmišljen kao desetogodišnji ciklus. Detaljan plan drugog, sedmogodišnjeg ciklusa bit će izrađen naknadno. Ako su konkretni izvedbeni ciljevi prve, trogodišnje faze izvedba jednog ili više radova koji će u budućnosti predstavljati simbol grada Raba te globalno rapozicionirati «misao i djelo» kontroverznog Rabljanina - koji je u predkomunikacijskom i predinternetskom dobu fascinantno uspio povezati Europu – onda je zadaća ovog drugog dijela utemeljenje destinacije kao ultimativnog referalnog centra apsolutno svega što se veže uz MADD-a. Središnji cilj ove faze jest osnivanje modernog multimedijalnog MADD Muzeja. Kako je MADD svojim životnim putem povezao Englesku, Italiju i Hrvatsku te se godine očekuje i aktivna financijska potpora Europe te partnera iz navedenih zemalja.

d) plan akcije 2015. / «nulte godine projekta» - skica

2015. godine, u svojoj «nultoj» godini projekt se fokusira na umjetnički, arhitektonski aspekt, kasnije

se širi na ostala navedena područja nastavljaju se aktivne istraživačke djelatnosti u svim

područjima MADD-ovih dosega pretvaranje dijela starogradske jezgre Raba u fluidni

ljetni «MADD muzej na otvorenom» načelna polazišta za umjetničko «otvaranje» projekta

jesu MADD-ovi dosezi u tumačenju pojava duge te pojava morskih mijena, plime i oseke

metodologija projekta jest; na unaprijed dogovorenim lokacijama ostvaruju se odnosno predlažu tri vremenske kategorije radova, projekata, instalacija odnosno performansa; trenutačne, privremene i trajne

trenutačne se izvode na licu mjesta; privremene traju određeni vremenski period, «nulte» godine

članovi skupine Labirint osmišljavaju kreative za plakate, razglednice, majice i sl. , kao svojevrsni artistički merchandising, te i u toj kategoriji postavljaju visoke kreativne kriterije

sve navedeno 2015. godine isključivo izvode članovi skupine Labirint (obje kategorije se fotodokumentiraju za kasniju izložbenu uporabu)

za treći dio, tzv. «trajnih instalacija»; umjetnici / arhitekti / dizajneri iz skupine Labirint predlažu

projektnu dokumentaciju za postavljanje stalnog rada koji bi u budućnosti postao novovjekim simbolom grada Raba

navedena se dokumentacija prikuplja u iduće dvije godine, nakon čega o pobjedničkom radu početkom 2017. godine odlučuje stručno tijelo onosno prošireni Savjet projekta, sastavljeni od eminentnih predstavnika struke, lokalne zajednice, državnih institucija i partnerskih struktura

uz ljetnu izložbu u lipnju u samom gradu Rabu, «nulte godine» postavljaju se jesenska izložba u Rabu, izložba u MSU u Rijeci te MSUI u Puli

e) interakcija sa zajednicom i partnerima projekta

jednostavnim egzistencijalnim izjednačavanjem i uspostavom djelatnog kreativnog okruženja po individualnoj metodi svakog od umjetnika, arhitekta ili dizajnera ostvareni su osnovni uvjeti interakcije s publikom (lokalnom zajednicom i gostima) koja premošćuje sve socijalne, nacionalne pa i kulturološke razlike te pridaje novu dimenziju, kako samom MADD-u tako i cijeloj destinaciji

partner projekta hotelska kuća Imperial Rab / prema

dogovoru mogući su pregovori o ulasku iste u ime projekta

glavni medijski partneri projekta; izdavačka kuća Styria (Večernji list itd.) i HRT, na lokalnoj razini projekt prati Novi list

uz postojeće manifestacije / projekte cilj jest sofisticirana razina pozicioniranja Raba, kao kreativno / edukativna platforma za buduće usmjeravanje nove generaciju u lokalnoj zajednici, a kroz to automatski i njihovih gostiju te posjetitelja grada i otoka Raba

f) komunikacijska strategija / okvirno

u prvoj fazi (do Noći muzeja 2015. godine) komunicirati prednosti MADD projekta prema 'decision makers'-ima koji donose odluku o podržavanju projekta te sponzoriranje istog kao iznimno pozitivan projekt za lokalnu javnost jer nosi dugoročnu korist cijeloj zajednici

u drugoj fazi (nakon Noći muzeja 2015. godine) kroz najširu javnost doprijeti do svih ciljanih skupina / precizni AVE izvještaji po svim zainteresiranim subjektima i ključnim pojmovima / redovna godišnja

izvješća i precizne financijske evaluacije medijskog pokrića na kraju svake izvedbene godine projekta

detaljan komunikacijski plan u izradi

treći dio, tzv. «trajnih instalacija»; umjetnici / arhitekti / dizajneri iz skupine Labirint predlažu projekte/mogućnosti za

postavljanje stalnog rada koji bi u budućnosti postao novovjekim simbolom grada Raba

„Može li radikalna reinterpretacija MADD-a u perspektivi Rabu osigurati novu percepciju i biti temeljem nekog budućeg brandinga?“

Polazišta / teza / koncept

Marko Antun de Dominis(Rab 1560 – Rim 1624)

Široki duh

-----------------------------------------------I I

Teolog - Ekumenist / (heretik) Znanstvenik

- De Republika Ecclesiastica

- istraživao disperziju bijele svjetlosti

- Promiče dijalog unutar Crkava i njihovo ujedinjenje

i oseke

- istraživao pojavu plime i oseke

Grad RabOpis paradigme Grada Raba

Srednjovjekovni grad sa 4zvonika

ProjektProjekt u 4 faze koje se nadovezuju na lik i dijelo M.A. de Dominisa u današnjem kontekstu grada Raba

Lokacije i faze projekta

1. Atriji i apsida Sv. Ivana Evanđeliste „Knjiznica spaljenih knjiga / Library of the burned books“

2. Zvonik Sv. Ivana Evanđeliste „Široki duh / Spiritus movens“

3. Školjić na ulazu u luku Rab

„MADD vrt / MADD garden“

4. Povezivanje šetnjice i rive„Plima i oseka / Fluxus Refluxus Maris“

1. Knjižnica spaljenih knjiga (Atriji i apsida Sv. Ivana Evanđeliste)

Središnja instalacija “Biskupov štap/ Crosier” locirana je iznad kružnog zrcala koje je smješteno u srcu apside nekdašnje bazilike.

To je posvećeno mjesto par excellance, u deambulatoriju, točno ponad nekadašnjeg oltara.

U mnoštvu štapova, varijabilnih dimenzija, koji svojom bazom izranjaju iz zrcala ističe se 9 svijetlećih štapova. Oni svjetle u duginim bojama. Štapovi su postavljeni ex-centrično u odnosu na zrcalnu bazu, kao blagi otklon od pravovjerja; ideja hereze.Kružni oblik zrcala simbolička je slika mora, a zrcaljenje gornjh i donjih sfera Biblijska je premisa. Možemo to zvati vidljivim i nevidljivim svijetom, plimom i osekom.

Kupola apside zaokružuje se gotovo bestežinskom tensegrity konstrukcijom, koja ujedno služi i kao rasvjetno tijelo.

MADDovo pastoralno poslanje očituje se liturgijskim (biskupovim) štapom. Njegovo znanstveno (i pionirski- ekumensko) poslanje predočeno je duginom svjetlošću pojedinih štapova.(9x)

Diljem atrija i apside sv.Ivana, kao trenutak iznenađenja, nalazimo niz citata, bilježaka i biografskih podataka koji se tiču MADDove, na koncu tragične, svjetovno/sakralne misije.

Unutar apside citati iz MADD-ovih misli ostvaruju se foldanim papirom duž zid apside

U nekom drugom mediju (elektronskom i fluidnom) jednom već izgorijele MADDove misli, i MADDove riječi, nanovo su uskrsnute.

Barem na simboličkoj razini “Burning Book’s Bibllioteca” djelo je katarzičke naravi; naš veliki dug.

Postavljanjem navedenih instalacija prostor sv.Ivana biva preobražen u doživljajno jedinstven i ovovremeni ambijentalni hommage MADDu.

Predviđeno trajanje postava 1-3 mjeseca.

Nameće se ideja za jednim stalnijim interaktivnim spomenikom.

2. Široki duh (nestajanje zvonika Sv. Ivana Evanđeliste)

Obilježavanje „širokog duha“ M.A. de Dominisa, ekumenista, znanstvenikaBez takvog duha kao „spiritus movens-a“ ne bi nastala sva naknadna dijela na polju teologije i znanostiDuha koji nije bio u korak sa svojim vremenom pa biva proglašen heretikomNestajanjem zvonika nastoji se ukazati na duh M.A De Dominisa odmicanjem Raba od svoje paradigme srednjovjekovnog grada sa 4 zvonikaNestajanjem zvonika sv. Ivana stvaramo paralelnu stvarnost i disrupciju prostornovremenskog kontinuuma kršeći nasljeđenu uvjetovanu memoriju prostoraStvarajući takvu paralelnu stvarnost također uvodimo tenziju/napetost između sadašnjosti i prošlosti „Iskustvo daydreaming-a“ – paralelna nepostojeća stvarnost koja se opire promatračevoj potrebi za logikičnim i vjerodostojnim (čista hereza!)

3 MADD vrt(osvjetljavanje Školjića / ulaz u luku Rab)

- Obilježavanje istraživanja na polju svijetlosti Marka Antuna de Dominisa

- Rasvjetni sustav predvidja dinamičnu instalaciju korištenjem RGB LED reflektora I integriranog sustava upravljanja koji bi se programirao prema zadanim uvjetima.

- Otok bi u donjem dijelu (tlo) bio rasvjetljen u boji dok bi krošnje postojećih stabala bile osvjetljene u bijeloj boji.

- Koncept predvidja djelomično rasvjetu i unutarnjeg dijela otoka kako bi postigao osjećaj dubine prostora noću.

- Programirane scenografije omogućuju dinamičan kromatski vizualni doživljaj sa svih strana otoka te doslovno predstavljaju kontinuitet priče o DUGI  kao osnove u kontekstu predstavljenih umjetničkih instalacija.

- Čitav sustav koristi minimalnu količinu el.energije i zamišljen je na način da su troškovi održavanja svedeni na minimum ili ih ne bi trebalo biti barem u prvih desetak godina rada.

4 Plima/oseka( povremeno povezivanje šetnice i rive plutajućom intervencijom)

- Obilježavanje istraživanja na znanstveonom polju plime i oseke i teološkom polju povezivanja

- Provokativnom temom pridonijeti debati povezivanja i produljenja šetnjice

- Projekt povremenog povezivanja šetnjice i rive plutajućom efemernom instalacijom

Životopisi Labirint

Dean Skira jest jedan od najvažnijih dizajnera odnosno arhitekata svjetla u svjetskim razmjerima. Rođen je 1962. godine u Puli, u Americi studira dizajn rasvjete i interijera, 1990. godine osniva Lumenart, a 2009. godine Skira d.o.o., tvrtke koje zajednički pokrivaju sve aspekte komercijalne, urbane i rezidencijalne arhitekture svjetla. Autor je nekih od

najznamenitijih svjetskih svjetlosnih rješenja za rezidencijalne, hotelske, sakralne i komercijalne prostore. Među najpoznatijima u nas su Arena Zagreb, Memorijalni centar Dražen Petrović, osvjetljenje grada Buzeta, Kempinski Hotel Adriatic u Savudriji kao i Kuća svjetla u Puli, izgrađena od recikliranog stakla, koja je ujedno i korporativno središte tvrtki Skira i Lumenart. Njegova recentna instalacija Svjetleći divovi / Lighting Giants kojom je ingeniozno osvijetlio Uljanikove dizalice u Puli, zauvijek je promijenila vizuru grada Pule. Štoviše, višeznačnost ove jedinstvene umjetničko industrijske sprege, označava potpuno novu razinu u pristupu percepciji identitetskog sustava grada / destinacije. Kroz sve navedeno jasno je kako će putem projekta MADD, art & science, Dean upečatljivo doprinijeti snaženju identiteta grada i otoka Raba.

Dino Krizmanić jedan je od najinovativnijih arhitekata mlađe generacije na ovim prostorima. Rođen 1974. godine u Puli, još tijekom studija ostvaruje suradnju s profesorima Tihomirom Jukićem i Jasenkom Horvatom, na poslovima urbanističkog projektiranja i planiranja. Ovlašteni je Green Building Proffesional, a od 2000. radi u renomiranoj tvrtki Urbis 72 u Puli, gdje je danas voditelj arhitektonskog projektiranja. Radi na nizu nagrađivanih arhitektonskih

projekata od kojih se osobito ističu; prostorno programska studija poslovnog centra Gruž u Dubrovniku, poslovno stambeni kompleks u Poreču te crkva sv. Ane i Hrvatskog Doma na Vežici u Rijeci. Među publiciranim recentnim realizacijama valja izdvojiti: vinski podrum-enoteku u podrumu Istarske sabornice u Poreču, gospodarsko - poslovni kompleks Valor u Poreču, društveni centar Zajednice Talijana u Višnjanu, zgradu POS-a u Umagu te Društveni dom u Pješčanoj Uvali kraj Pule. Istinsko razumijevanje šireg konteksta prožimanja umjetnosti, znanosti i arhitekture kaoi želja za implementacijom navedenog u urbani prostor grada, bio je temeljni Dinov motiv za sudjelovanje u projektu MADD, art & science.

Leonid Zuban, aktualni predsjednik društva arhitekata Istre, spada u najkreativnije mlade arhitekte u zemlji. Rođen je u Puli 1976. godine, a diplomirao je na Sveučilišnom institutu arhitekture u Veneciji (IUAV) 2000.godine, kada upisuje i Građevinski fakultet u Rijeci te surađuje s prof. Sivierom u Padovi na projektima mostogradnje. Od 2002.

godine radi u Puli kao projektant. Sa timom projektanata iz biroa Urbis 72, sudjeluje na više nagrađivanih arhitektonskih natječaja i projekata od kojih je dio realiziran i publiciran u stručnoj literaturi. Među ostalim nagradama dobitnik je prvih nagrada za sljedeće radove: dvije zgrade PS u Puli, poslovno stambeni kompleks u Poreču te crkvu sv. Ane i Hrvatskog Doma na Vežici u Rijeci (projekt u realizaciji). Publicirane recentne realizacije: vinski podrum-enoteka u podrumu Istarske sabornice u Poreču, gospodarsko - poslovni kompleks Valor u Poreču, društveni centar Zajednice Talijana u Višnjanu, zgrada POS-a u Umagu te društveni dom u Pješčanoj uvali kraj Pule. Upravo njegova profesionalna preciznost uz neiscrpan entuzijazam prirodno ga postavljaju kao kreativnog voditelja projekata u MADD, art & science okvirima. Za navedeno ga neosporno kvalificira i suradnja s nizom umjetnika s kojima izrađuje prostorne instalacije kao što su, primjerice, Is exodus at home ili WateRigo Arterija, postavljene u Novigradu u Istri.

Robert Pauletta jedan je od najznačajnijih hrvatskih umjetnika «srednje» generacije. Rođen je 1961. godine u Premanturi, pitoresknom selu smještenom na blagom uzvišenju samog juga Istre, ponad rta Kamenjak. Maturira u

kultnoj srednjoj školi umjetničkog usmjerenja u Puli, a diplomira na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Početkom osamdesetih surađuje u ateljeu slikara Ede Murtića u Zagrebu. Bavi se slikarstvom, grafikom, skulpturom, scenografijom, instalacijom, ambijentom, muralima i likovnom teorijom. Gotovo petnaest godina radi kao profesor u Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna u Puli. Od 2004. Godine vodi Multimedijalni centar (MMC – LUKA) HDLU Istre u Puli. Dosad je priredio više od pedeset samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu, te sudjelovao na brojnim relevantnim skupnim izložbama. Član je HDLU Istre i HDLU Zagreba. U sklopu umjetničke organizacije ROBOT trenutačno vodi galeriju POOLA temeljenu na ideji suvremenog, interaktivnog pristupa galerijskoj praksi poznatoj kao «Artist run Galleries». Galerije POOLA djeluju u pulskoj starogradskoj jezgri i u turističkom naselju Verudela. Ustrajno zalaganje za relevantnu i visokokvalitetnu umjetničku scenu, veliko iskustvo u edukativnim programima kao i obiteljska povezanost s Rabom, prirodno pozicioniraju Roberta kao kreativnog ideologa projekta MADD, art & science, kojemu cilj jest trajno pozicionirati Rab na mapu elitnih europskih i svjetskih kulturnih destinacija.

Bojan Šumonja je jedan od najosebujnijih slikara i najintrigantnijih likovnjaka u nas. Rođen je u Puli 1960. godine gdje završava srednju umjetničku školu, a potom odlazi u Veneciju gdje diplomira na tamošnjoj glasovitoj likovnoj akademiji, odjel skulpture. Dosad je izlagao na više od dvije tisuce skupnih te devedeset i dvije samostalne izložbe u zemlji i inozemstvu. Bojan danas, u sklopu umjetničke organizacije ROBOT-a s Robertom Paulettom vodi inovativne programe galerija POOLA. Dok osamdesetih i devedesetih uznemirava domaci kulturni establishment snagom svog neoekspresionizma, ali i snažnom reakcijom na društvenu stvarnost, kasnijih godina kulturološku temperaturu podiže njegova karikaturalna politička dosjetka, kojom lucidno portretira aktualne političke garniture. Godinama se ovce pojavljuju kao light motiv njegovih slika, a sam autor to objašnjava činjenicom što se upravo motiv ovce često pojavljuje u recentnom hrvatskom kulturološkom kompleksu. Motivi «superheroja», Disneyevih ili drugih strip junaka, tih svojevrsnih «čuvara stada», predstavljaju, prema njegovim riječima, arhetipove pop kulture minulog stoljeca i svjetske baštine opcenito. Upravo njegovo duboko razumijevanje prodiranja raznorodnih aktualnih, povijesnih i popkulturnih elemenata u suvremeno kulturološko tkivo, kvalificira ga kao ideologa MADD, art &

science projekta. Njegova fasciniranost pojavom duge, gotovo je ravna Markantunovoj opčinjenosti tim fascinantnim, prirodnim art fenomenom.

Bruno Juričić je arhitekta, kustos i teoretičar na području umjetnosti i arhitekture. Magistrirao je arhitekturu na Sveučilištu u Beču,  a trenutačno je doktorski kandidat na UCLA sveučilištu u Los Angelesu. Od 2013 Bruno Juričic  je gostujci profesor na  SCI-Arc (Southern California Institute of Architecture) u Los Angelesu,  Urban Strategies Angewandte, Vienna u Becu i Mitchell Institute | A&M University u Texasu. Godine 2011 godine osniva medjunarodni simpoziji arhitekture Proto/Eco/Logics koji je u zadnja tri izdanja ugostio neka od najpoznatijih imena arhitekture današnjice: Patricka Schumachera od Zaha Hadid Architects, Sanford Kwintera s Harvarda, Michael Mereditha s Princetona, Eyal Weizman s Goldsmith.  Godine 2014 je osnovao arhitektonski studio Atelier Bruno Juričic, koji je trenutno angažiran na izradi projekta prvog IT Kampusa u Hrvatskoj. Intenzivo se bavi korelacijama umjetnosti, arhitekture i kapitalizma, osobito je fokusiran na odnos arhitekture i umjetničke instalacije te njezine korespondencije s okruženjem. Minuciozna predanost teoriji, istraživanju te razvoju u području arhitekture i

urbanog planiranja kao i ustrajno promoviranje ekonomskih aktivnosti koja vežu javnost i privatni sektor logično ga vodi prema radikalnim rješenjima u sklopu projekta MADD, art & science.

Životopisi Duga MADD

Sven Semenčić rođen je 1959. u Zagrebu, gdje pohađa Petu gimnaziju te potom studira sociologiju. Kao urednik kulture dio je užeg tima koji utemeljuje kultni Polet, novinu koja hrabro uspostavlja popkulturnu paradigmu medijsko / kulturološke scene ovih prostora. Promotivne aktivnosti vezane uz iznalaženje novih komunikacijskih i prodajnih kanala novina, rezultiraju formiranjem zaokružene scene koja ultimativno utječe na svjetonazor cijele generacije, a koju danas romantično opisuju autori niza dokumentarnih filmova i publicističkih zapisa. Tijekom osamdesetih objavljuje stotine priloga u svim vodećim medijima bivše države. Devedesetih se zapošljava na HR-u te potom na

HTV-u u Puli, gdje sudjeluje u uspostavljanju «novog istarskog kulturno / turističkog modela». Potom radi u marketinškoj agenciji BBDO, a paralelno se specijalizira u komunikacijskom i event managementu. Posljednjih desetak godina, kao direktor marketinških i korporativnih komunikacija Europapress holdinga, upravlja brandovima vodećih hrvatskih tiskovina poput Jutarnjeg lista ili Glorije. Postavlja niz višekanalnih projekata kao što je to primjerice Like Croatia. Obožava Rab te je uz njega obiteljski vezan od djetinjstva. Za Markantuna de Dominisa fanatizira ga dr. Ante Maletić kojem je, igrom slučaja, 2009. u Splitu predao «životnu» nagradu Slobodne Dalmacije. Zametak je to ideje projekta MADD, art & science.

Silvano Kurelić, svoje veliko iskustvo u turističkom i ugostiteljskom sektoru ugrađuje u niz organizacijskih aktivnosti vezanih uz projekt MADD, art & science. Rođen je 1968. godine u Rabu, kao član ugledne ugostiteljske obitelji Kurelić, obitelji koja još davnih sedamdesetih hrabro napušta «državni» sektor i upušta se u neizvjesnost «privatnog» restoraterstva. Zarana stječe ugostiteljska, ali i organizacijska iskustva, pa osamdesetih vodi kultni caffe bar Tropica koji, zahvaljujući atmosferi i nepogrešivom

prepoznavanju aktualnih glazbenih trendova, instantno postaje najvažnije «generacijsko mjesto susreta» u gradu Rabu. Isprva kao managing partner, a danas kao vlasnik, već dvadesetak godina vezan je uz turističku agenciju Numero Uno. Sustavno radi na modernizaciji agencijskog poslovanja. U suradnji sa svojom užom obitelji, pod imenom Pio, devedesetih utemeljuje obiteljski hotel, jedan od prvih objekata te vrste na otoku te jedan rijetkih malih hotela koji posluje tijekom cijele godine. Osnivač je i direktor agencije Duga MADD, utemeljitelja projekta MADD, art & science.

MADD, art & scienceideje i polazišta projektaMADDcitati / izdvojeno

«Da se Marku Antunu de Dominisu vrati dostojanstvo, treba ga najprije temeljito procitati, i prouciti. Poslije ovakvog bi se postupka, siguran sam, de Dominis pokazao u punom sjaju. Nije moguce da licnost s tako humanim i jasnim mislima i porukama može biti u bilo kakvoj vezi sa svojstvima koje mu falsifikatori kroz stoljeca pripisuju. Poslije temeljite analize njegova djela, stajao bi, siguran sam, uz bok najvećiim humanistima».(dr. Ante Maletić).

«Što je on snovao, nije bilo ništa manje nego ujedinjena i pacifizirana Evropa na principima uzajamne tolerancije i poštivanja tradicionalnih razlika..». (Ivan Supek)

«On je zapravo prvi ekumenist, preteča Drugog vatikanskog koncila, zalagao se za pomirenje i jedinstvo Europe kroz demokraciju i toleranciju - ukratko, za ono što danas nazivamo ljudskim pravima... Markantun de Dominis, potvrđuje koliko smo tijekom minulih stoljeća bili prisutni u europskoj kulturi, znanosti i umjetnosti». (dr. Ante Maletić)

«Dr. Maletić je u Dominisu prepoznao svjetlost koja spaja ne samo obale Jadrana, Rab i Split, Senj i Veneciju, Hrvate i Talijane, nego i sve ljude što i dan-danas traže izlaz iz ludila vjerskih i etničkih ratova, sve ljude što ih i današnje monokromne dogme primoravaju da prestanu vjerovati vlastitim očima koje, čim ih pustiš da slobodno gledaju, vide sve boje svijeta i sve boje svjetlosti». (Predrag Lucić, Novi list)

Markantuna de Dominisa, Isaac Newton drži gotovo pa ocem moderne optike. Goethe je pak napisao da je de Dominisu sinulo rješenje o nastanku duge dok je držao propovijed u splitskoj katedrali.

Prije gotovo četiri stoljeća propovijedao je o ekumenizmu, a paralelo je došao do značajnih otkrića s područja prirodnih znanosti.

Vjerojatno je nekima ostao u sjećanju kao negativac iz Šenoine pripovijesti «Čuvaj se senjske ruke». Šenoa ga je doduše nazvao veleumom, ali i izdajicom senjskih uskoka kojima je bio biskupom.

Je li de Dominis doista izdao sve vladare za koje je radio i s kojima je prijateljevao radi vlastite slave i koristi ? Ili jednostavno nije mogao izdati svoje revolucionarne spoznaje i svoje čvrste principe ? Očigledno jest kako se Markantun de Dominis nije uklopao u norme vremenskog okvira, kojega je njegova misao na svim razinama apsolutno nadilazila.

MADDživotopis / ukratko

Markantun de Dominis (Rab, 1560. - Rim, 1624.), velikan crkvene, filozofske i znanstvene misli. Rodom iz plemićke obitelji Dominis s otoka Raba. Nakon školovanja u isusovačkim kolegijima u Italiji, predavao je retoriku, logiku, filozofiju, matematiku i prirodopis u Bresci i Padovi. Teolog i znanstvenik, senjski i splitski nadbiskup, dolazi u sukob s domaćim plemstvom, ali i s papom jer podupire Mletačku Republiku u sukobu s Rimom. Odrekavši se nadbiskupije, odlazi u London gdje objavljuje svoje glavno djelo, De republica ecclesiastica libri X (Deset knjiga o crkvenoj državi). Njegova se nada da će doći do zbližavanja Anglikanske i Katoličke crkve nije ispunila. De Dominis postaje nepoželjnim u Engleskoj. Kada je za papu izabran de Dominisu blizak Grgur XV., vraća se u Rim gdje potpisuje opoziv svojih ideja te ponovno prihvaća katoličko vjerovanje.Grgur XV. ubrzo umire, a novi papa Urban VIII. otvara istragu pa de Dominis dospijeva u tamnicu u kojoj umire. Njegovo tijelo i spisi bili su javno spaljeni na rimskom Cvjetnome trgu (Campo di Fiori). U novije doba njegovo se cjelokupno djelo revalorizira i repozicionizira te doživljava pozitivne ocjene crkvenih povjesničara. Posebice njegovo zauzimanje za nemiješanje crkve u svjetovne poslove i politiku. Njegov poziv na izvorno kršćanstvo danas je teolozima neupitan. Zauzimao se za sjedinjenje svih

kršćana. Napisao je mnogobrojne knjige iz filozofije i prirodnih znanosti. Dr. sci. Ante Maletić (1933. – 2011.), prihvatio se zamašna posla da uredi i izda sabrana djela hrvatskog renesansnog genija. Maletić je bio glavni inicijator i jedan od organizatora najvećega znanstveno-stručnoga skupa u povijesti o De Dominisu (Rab, 1.-3. listopada 2010.)., te jedan od najzaslužnijih za to što je 2010., pod pokroviteljstvom UNESCO-a i predsjednika RH dr. Ive Josipovića, proglašena De Dominisovom godinom. Godišnja nagrada Slobodne Dalmacije za znanost 2009. godine pripala je dr. Maletiću najvećim dijelom upravo za pregnuća u rehabilitaciji velikog znanstvenika “optičara”, ekumenista i sanjara koji je mislio da će promijeniti svijet.

MADDživotopis / šire

Markantun de Dominis (hrv. Marko Antun Domnianić) hrvatski isusovac, matematičar, fizičar i filozof. Bio je senjski biskup (1600.-1602.), splitski nadbiskup i primas Dalmacije i cijele Hrvatske (1602.-1616.). Godine 1596. istupio je iz isusovačkog reda i postao upravitelj senjske biskupije, da bi četiri godine kasnije bio imenovan njezinim biskupom. U Senju se zadržao dvije godine, da bi ga 15. studenog 1602. godine papa Klement VIII. imenovao splitskim nadbiskupom. U Splitu je počeo pisati životno djelo De republica ecclesiastica u kojem se zalaže za dijalog unutar Crkava i njihovo ujedinjenje, što ga čini pretečom ekumenizma. U razdoblju 1604.-1607. boravio je u Rimu i Veneciji, a potom se vraća u Split gdje piše traktat De radiis visus et lucis in vitris, perspectivis et iride, objavljen u Veneciji 1611. godine. Godine 1615. sukobio se s klerom i drugim biskupima, nakon čega je otišao u Veneciju i odrekao se titule splitskog nadbiskupa (1616.). U Heidelbergu objavljuje žestoku kritiku Katoličke Crkve. Iz Njemačke odlazi u Englesku, gdje mu je u Cambridgeu dodijeljen

doktorat teologije čime je postao prvi Hrvat koji je na nekom engleskom sveučilištu dobio tu titulu. U Londonu je 1617. godine objavio prvi svezak knjige De republica ecclesiastica koja uskoro potom dolazi na Index Librorum Prohibitorum. Iste godine držao je predavanja u Oxfordu i Cambridgeu. Godine 1622., nakon izbora njemu bliskog pape Grgura XV. napustio je London i preko Bruxellesa vratio se u Rim. Dvije godine kasnije pod novim papom Urbanom VIII došao je u sukob sa Inkvizicijom, proglašen je heretikom, te biva zatočen u dvorac Sant Angelo, gdje je umro prirodnom smrću. Nakon smrti, 20. prosinca 1624. je nad njegovim tijelom proglašena osuda u crkvi Santa Maria iznad Minerve. Inkvizicijskom je odredbom njegovo je tijelo izvađeno iz lijesa, provučeno ulicama Rima, i javno spaljeno na trgu Campo di Fiore, te bačeno u Tiber skupa sa njegovim pisanim djelima. Bilo je to 21. prosinca 1624. godine.U 16. stoljeću pokusima je istraživao disperziju bijele svjetlosti i na taj način tumačio pojavu duge. U djelu Euripus seu de fluxu et reflexu maris sententia (1624.) objašnjava da je uzrok plimi i oseki mora utjecaj Sunca i Mjeseca na morske vode. Početkom 18. stoljeća, Newton u svom djelu Optics (1704.) odaje priznanje Dominisu za objašnjenje duge pomoću dvaju lomova i jednog odbijanja svjetlosti na kapljicama kiše. Zanimljivost jest da je Dominis uveo riječ "puritanski" u engleski jezik u modernom značenju te riječi, budući da se ranije rabila samo u teološkoj literaturi i da je imala vrlo usko značenje. „Zbornik radova“ sa znanstvenog skupa održanog 2002. godine u Splitu, (naklada Književnog kruga, Split 2006. godine) zaključuje kako je de Dominis bio reformator, a ne heretik, glasoviti teolog, fizičar najvišeg ranga i diplomat europskih dimenzija.

MADD

citati

«Među graditelje novog vijeka, čiju je uspomenu hirovita evropska historiografija pokopala, pada i Marcus Antonius de Dominis... A ipak, u sukobu papinstva i reformacije nije bilo lucidnijeg djela od desetosveščane "De Republica Ecclesiastica" niti je na hrvatskim ostacima ostataka izrasla sintetičnija ličnost od ovog nadarenog fizičara i kršćanskog moraliste, splitskog nadbiskupa i vindzorskog dekana. Njegova je veličina bila evropska u punom smislu te riječi. Što je on snovao, nije bilo ništa manje nego ujedinjena i pacifizirana Evropa na principima uzajamne tolerancije i poštivanja tradicionalnih razlika... Ivan SupekM. A. de Dominis - Poruka miraEncyclopedia moderna 2 (1967.)

 «Ja sam bio više zaokupljen s drugom Dominisovom stranom, a to je njegov utjecaj na religiju, crkvu i društvo, a manje na fiziku. Međutim, treba reći da mu je možda upravo ta fizika pomogla da kritički misli ... Ali ni u fizici nije malen. On je tu učinio vrlo važna otkrića. Nedavno je poznati njemački fizičar Friedrich Hunt objavio u svojoj povijesti da je Marko Antonije pronašao da se u sjeni sunčeve zrake vide više boja ... Dominis je bio preteča ne samo u teoriji plime i oseke nego i spektralne analize. ... Svakako mislim da još nije posve istraženo značenje Dominisa u fizici. U svakom slučaju, on je jedan od najvećih naših genija. Kad bi me netko pitao koja su tri najveća iz naših krajeva, ja bih rekao: Bošković, Tesla i Dominis.» Ivan Supek, u govoru prilikom predstavljanja knjige Opera physica / Radovi iz fizike (8. lipnja 2006. u NSK u Zagrebu).

«Usprkos tome što su Dominisova djela u svom temelju peripatetička, u njima nalazimo bitno nov stav renesansne fizike: pokus. U njegovim djelima nalazimo i matematička zaključivanja i jasne geometrijske izvode, osobito u odnosu na geometrijsku

optiku i dokazivanje da Zemlja ima sferni oblik. Dominisova tumačenja, osobito u optici, potpuno se oslanjaju na pokuse; on pokuse obavlja i na njima temelji svoja tumačenja. U problemu plime i oseke mora promatra pojavu i iz toga izvlači zaključke.» Žarko Dadić, Dominisov rad na problemima fizike. Predgovor u knjizi Opera physica / Radovi iz fizike (Split, 2005.)

«Obnavljanje uspomene na Markantuna de Dominisa izuzetno je u više vidova. Možda je ovo prvi put u 350 godina da se želimo sresti s njim zbog njega samog i njegove misli ne podižući više njegovo ime kao zastavu ni napada ni obrane u nekoj borbi koja nije njegova. Zato se možemo koncentrirati na Dominisovo središnje djelo "De Republica ecclesiastica" svjesni da taj golemi teološki spis, ma kako mu pristupili, nosi neosporno ljudsko i vjerničko svjedočanstvo čovjeka iz naše sredine koji se prije nas probijao iskrižanim putovima ove zapadnjačke povijesti i o njima mislio...» Josip TurčinovićMarkantun de Dominis iz teološke perspektiveEncyklopedia moderna 2 (1967.)

«Stoga sada postoji suglasnost da ovaj luk (duga) nastaje lomom sunčane svjetlosti u kapima kiše koja pada. Ovo su razumjeli neki od starih, a od novijih to je potpunije otkrio i protumačio glasoviti Antun de Dominis, nadbiskup splitski, u svojoj knjizi De radiis visus et lucis..., koju je objavio njegov prijatelj Bartoli u Veneciji 1611. godine, a bila je napisana prije više od dvadeset godina. On ondje uči kako unutrašnji luk nastaje u okruglim kišnim kapima dvama lomovima sunčane svjetlosti i jednim odbijanjem između njih, a vanjski luk dvama lomovima i dvjema vrstama odbijanja između njih u svakoj vodenoj kapi, te svoja tumačenja dokazuje pokusima koje je izvodio sa staklenom posudom ispunjenom vodom i sa staklenim kuglama ispunjenim vodom i postavljenim na Sunce da bi postigao da se boje dvaju lukova pojave na njima. Isto je tumačenje slijedio Descartes u svojim Meteorima te ga poboljšao za vanjski luk». Isaac Newton, Opticks (1704.)

«Ovim je djelom nevelika opsega (raspravom De radiis visus et lucis ... ) Antun de Dominis postao čuvenim među istraživačima prirode, i to s pravom: tu se prepoznaje rad obaviještena čovjeka, dobro upućena u matematiku i fiziku, štoviše, izvornog motritelja...» Johann Wolfgang von Goethe, Zur Farbenlehre (1810.)

 «Ako je Galileiev javni nastup s dalekozorom 25. kolovoza 1609. i bio povodom za konačno priređivanje i objavljivanje de Dominisove rasprave, ona je očuvala strukturu de Dominisova pristupa optičkim pitanjima iz njegovih profesorskih dana (1588-1595): temelji geometrijske i fi zikalne optike, sažeta teorija optičkih leća, tumačenje duge. Najkasnije početkom 1610. izlaganju o lećama pridodan je kratak, a dragocjen prinos teoriji dalekozora, prvi koji je sastavljen nakon 25. kolovoza 1609.» Ivica Martinović, Optička rasprava Marka Antuna de Dominisa (2002.)

MADD dani Markantuna de Dominisa na Rabu, listopad 2010. godine

U povodu 450. obljetnice rođenja hrvatskog filozofa, znanstvenika, pisca, nadbiskupa i primasa Dalmacije i Hrvatske, UNESCO je 2010. godinu proglasio godinom Markantuna de Dominisa. U čast jednog od najpoznatijih Rabljana svih vremena od 1. do 3. listopada 2010. godine svečano je obilježena 450. obljetnica njegova rođenja. Tim povodom održan je trodnevni znanstveni skup pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića te UNESCO-a, koji je cijelu 2010. godinu, proglasio godinom Markantuna de Dominisa. U radu skupa sudjelovao je i dr. sc. Maletić, definitivno najzaslužnija osoba za cjelovitu rehabilitaciju MADD-a. Projekt MADD, art & science, Rab, nalazi

svoju inspiraciju i polazišta upravo u životnom djelu dr. Ante Maletića

MADDin Memoriam Ante Maletić (1933.-2011.),

« Svjetlost mu je bila poziv. Počeo je kao električar u splitskom škveru, iz dana u dan davao svjetlost brodovima, nakon posla palio unutarnje svjetiljke, napajao ih strujom induciranom iz znatiželje, školujući se uz rad završio gimnaziju, pa Elektrotehnički fakultet, pa magistrirao, doktorirao... Svjetlost mu je bila poziv. Javila mu se i kad se razbolio, kad je izmučen kemoterapijama imao snage da čita samo ono što je već čitao. Javila mu se za ponovnog susreta s Newtonovom biografijom i fokusirala se na onom mjestu gdje veliki Isaac piše o prvom čovjeku koji je pokusom našao spektar, objasnio nastanak duge i čije su zasluge za razvoj optike ogromne. I gdje Newton, kao da mu je na glavu osim jabuke pala i kruška, tvrdi da je taj otkrivač tajni obojene svjetlosti, taj Antonio de Dominis da je – znameniti Talijan. Svjetlost mu je bila poziv. Stoga Antu Maletića nije zanimalo da Dominisovu često zatajivanu znamenitost otkida od jednog mraka i zatvara je u drugi. On je u Dominisu prepoznao svjetlost koja spaja ne samo obale Jadrana, Rab i Split, Senj i Veneciju, Hrvate i Talijane, nego i sve ljude što i dan-danas traže izlaz iz ludila vjerskih i etničkih ratova, sve ljude što ih i današnje monokromne dogme primoravaju da prestanu vjerovati vlastitim očima koje, čim ih pustiš da slobodno gledaju, vide sve boje svijeta i sve boje svjetlosti. Svjetlost mu je bila poziv. I zato se nije mogao pomiriti sa zatamnjenim pogledima na Dominisa kakvi su prevladavali u zemlji njegova rođenja. Zato je htio rasvijetliti taj mrak što ga je

potpalila lomača Svete Inkvizicije na koju je u prosincu 1624. bačeno već stotinu dana mrtvo tijelo splitskoga nadbiskupa, posthumno osuđenoga zbog krivovjerja i spaljenoga sa svim svojim knjigama i spisima. Htio je zato rasvijetliti i onu šenoističku nacionalnu svijest, nadahnutu tim istim inkvizicijskim mrakom i cijepljenu protiv savjesti, tu domotrubnu svijest koja je raspuhivala i još uvijek raspuhuje pepeo Markantuna de Dominisa, zbog koje djeca i dan-danas štrebaju da je jedan od najvećih umova rođenih s ove strane Jadrana po nacionalnosti, vjeroispovijesti, zvanju i učenju bio – izdajnik. Svjetlost mu je bila poziv. Pa se Ante Maletić upustio u otkrivanje stvarnoga Dominisa, u objavljivanje njegovih sabranih djela, čija je rijetka izdanja kupovao po svijetu. Pa se izborio i za Dominisove dane i za Dominisovu godinu. Pa se boreći za Dominisa borio i protiv svoje teške bolesti, da ga ne sputava, da ga pusti da dovrši što je naumio. Takav je bio i kad sam ga, ne sluteći da je to posljednji put, vidio u bolničkom hodniku. Čekajući na kemoterapiju iznio mi je svoju želju da feljton o Dominisu objavi u Novom listu. I onako usput spomenuo što je sve prebolio i što tek ima preboljeti. Svjetlost mu je bila poziv. Neka je pronađe i tamo gdje mi, još ovdašnji, možemo samo slutiti da je ima.

Predrag Lucić, Novi list, 2011.

MADDizbor linkova za daljnji uvid u raznolikosti tumačenja De Dominisova života i djela

Neizgorena legenda budućnosti.Starokatolički generalni vikarijat Sv Metoda, priredio D.Tomac http://sveti-metod-rab.blogspot.com/p/marko-antun.html

Srednja škola Markantuna De Dominisa, Rab, Uvodna riječ ravnateljice, prof. Anka Bišićhttp://ss-mddominisa-rab.skole.hr/skola

2010. UNESCO-va godina Markantuna De Dominisa, Kristina Maškarinhttp://www.kristofor.hr/hr-dominis.html

Fizika Wiki, Markantun de Dominis,kratka biografijahttp://hr.fizika.wikia.com/wiki/Markantun_de_Dominis

You Tube, kratki spot u povodu UNESCO-ve godine Markantuna De Dominisa, 2010.https://www.youtube.com/watch?v=EJVYydgFKbo

Hrvatski teolog i fizičar kojem su se divili Newton i Goethe pao je od ‘senjske’ i Selemove ruke, Denis Kuljiš, Jutarnji list, 22.08.2009.http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=307052

Prisutnost Marka Antuna de Dominisa u digitalnom svijetu, Hrvatska znanstvena bibliografijahttps://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=566728

Intervju Gorana Pandže s dr. Maletićem, Večernji listhttp://www.lamaro.hr/vjesnik.htm

Kontakt:info@duga-madd.hr