• l i t .

P o l U r l u plaćana « ( oIo t o i

Sveuč i l i šn i b i c l i ; t « k f r JC „ " c z u r p j j l o o T - t r f e 2

Ciena 3 K a n BILOGORA POLITIČKO-PROSVJETNI TJEDNIK

Broj 69 . Bjelovar 26. rujna 1942. Godina II.

Po Hrvatskoj U nedijelju 13. rujna održana

ic u Mašiću na sjeveroistočnom podnožju Kozare velika svečanost hrvatsko-pravoslavne crkve. Sela Mašići. Berek, Cerovljani, Rogolji, Turjas i Vilusi slavila otvorenje svoje crkve pošlo sli očišćena od odmetnika. Službu Božju služio je lajnik hrvalsko-pravoslavne mitro-polije iz Zagreba loca Cvijanović.

U ponedjeljak 14. rujna slu-žene su u crkvi "sv. Katarine sve-čane zadužnice za pokojnog hr-vatskog književnika i iilozofa Pra-nju Markovića.

*

Početkom tjedna zagrebački su listovi stajali još uvlek pod ve-likim utiskom prvog bombardira-nja, koje je doživio Zagreb. R a d * nici i mali ljudi, kojima su kuće stradale, preseljeni su po nalogu Poglavnika u radničko naselje An-te Starčevića. U Zagrebu se stro-go održavaju propisi o zamrači-vanju.

Medju najboljim slikopisima, koji su odlikovani na medjunarod-noj slikopisnoj izložbi u Mlelcima, nalazi se i hrvatski slikopis .Stra-ža na Drini*.

Kako je poznato, za vrieme te izložbe prikazivana su tri hr-vatska slikopisa: .S traža na Dri-ni", „Hrvatski barok" i „Hrvatska u rieči i slici". Nagrada Hrvatskom slikopisu znači veliko priznanje medjunarodnih stručnjaka našoj mladoj slikopisnoj umjetnosti.

*

Poglavnik je ministra pred-sjednika i ministra vanjskih poslo-va slovačke vlade dra Vojt jeha Tuku odlikovao veleredom Zvo-nimirove krune.

U četvrtak 17. rujna Poglav-nik je primio u svečanu audienci-ju njemačkog generala pješačtva Nj. Preuzv. Alfreda Strecciusa, za-povjednika korpusa i njegova gla-vara stožera general-bojnika Emi-la Zellnera. Visoki njemački ča -stnici došli su u pratnji našeg voj-nog izaslanika u Berlinu admira-la Iakčina i glavno stožernog pod-pukovnika grafa von Spee.

Prigodom dolazka i odlazka njemačkom su gostu odane vojni-čke počasti. C

na Poglavnik Iztočnom bojištu

Zagreb, 23. rujna. Poglavnik Nezavi-visne Države Hrvatske dr. Ante Pavelić stigao je danas na Istočno bojište u Glav-ni stan Vodje Reicha, gdje je primljen od Adolfa Hitlera. — (HDU)

Smotra Ustaške mladeži u Koprivnici

U nedjelju 27. rujna o. g. održaje se u Koprivnici velika smotra Ustaške mladeži iz ciele Podravine.

Raspored smotre: U jutro doček gostiju; U 10 sati zajednička Sv. misa; U 11 sati ZBOROVANJE, na kojem govore: TOMO BETLEHEM, doglavnik. ANTUN ŠTITIĆ, uprav. Upravnog Zapovjedničtva. MARIJAN ŠN1DARŠ1Ć, pročelnik Ureda za zaštitu rad-

ničke mladeži. U 15 sati rasna športska natjecanja, a na večer aka-

demija s biranim razporedom. Pripadnici Ustaške mladeži, koji sudjeluju na smotri,

imaju na željeznici 75°/0 popusta. I ovaj puta će mladež Podravine pokazati, da je u-

viek samo za POGLAVNIKA I DOM SPREMNA!

Španjolci o hrvatskim dobrovoljcima

Glasilo falange o junačtvu hrvatskih dobrovoljaca Madridski dnevnik » A r r i b a « ,

glasilo španjolske falange, donosi pod naslovom »Drugovi u borbi protiv boljševizma« prikaz dobro-voljačkih legija europskih naroda, koji sudjeluju u borbi, pa izmedju ostalog piše i o hrvatskoj legiji. »U Hrvatima, stanovnicima svih hrvatskih pokrajina, vide Nijemci staru braću u oružju iz prvog svjetskog rata. Očevi i predci nji-hovi brojili su se medju najbolje vojnike stare austrougarske vojske. Njihov borbeni duh označen re-čenicom njihovog zapovjednika:

»Vrlo malo od mojih vojnika znaju njemački, ali ima jedna rieč, koju svi razumiju, a to je »Vowarts« (napried). Hrvatska legija — nastav-lja španjolski dnevnik — istakla se na Iztoku naročito u borbama pr-sa o. prsa i u šumi, u kojoj glavnu rieč ima ručna bomba 1 bodež. S v a k a šuma, koju su Hrvati preu-zeli očistiti posve je sigurno čista od jednog boljševika. Imaju' »or-love oči« rekao je jedan njemački častnik, koji se borio zajedno s hrvatskom legijom — završava madridski »Arriba«. . . -

Po svietu INDIJSKA BORBA ZA

SLOBODU (E, S.) Prošlo je već preko

mjesec dana odkad su Englezi uhićenjem Gandhla pokušali silom slomiti indijski pokret za slobodu, a Chitrchill pokušava uvjerili Do-nji Dom, da sc prilike poboljšaju dok dnevne viesti medjutim, koje stižu iz Bombava, New Delhija i Kalkute odaju, da sc položaj sve više pogoršava. Prema tome viesti, koje propušta stroga englezka cen-zura priznaju, da se borba proši-ruje I da zahvaća redoin nove gradove i sela te nove pokrajine.

K O M U N I S T I U E N 6 L E Z -K O I izdaju svoj list „Dailv V o r -ker", kojemu je na pritisak Moskve opet dozvoljeno izlaženje. Kako je englezka javnost boljševizirana, svjedoči i to, da za tim listom vlada prava jagma, pa je lako prvi broj „Dailv VVorkera" raz-grabljen i ne niože se više dobiti.

(eos)

OBRUČ ŠUTNJE OKO IRAKA

Irak je država na blizkom Iztoku, koji su Britanci posve odre-zali c d vanjskog svieta i radi to-ga obruč šutnje obavi ja ovu zem-lju, u kojoj sve vrije, gdje su ne-miri na dnevnom redu i gdje su napadaji na britansku sigurnost i britanski položaj češći nego bilo gdje drugdje. Vodeći elementi iračkog naroda stoje u oštroj pro-tivštini prema engleskom režimu i vladi Nuri es Saida, koja je za-visna od Engleske. Jedva prodje koji tjedan, a da se ne j a v l j a o izvršenim smaknućima ili o mno-gim zatočenjima u koncetracionim logorima.

Bolovi pri rastu Lord Cramborne je ustanovio

u gornjoj kući sliedeće: „Empire nije mrtav niti leži u

samrtnim trzajima, on se ne nalazi niti 'na silazećem putu. Empire tr-pi od bolova rasta. A k o se njih ispravno lieči izaći ć e Empire iz sadašnje borbe ojačan."

Mnogo ovakovih optimista u Englezkoj doduše više nema- En-glezko novinstvo pjeva jednu sasvim drugu -plesmu.

Strana 2 „ B l L O G O R A "

Bitka na sedam mora "United States News" ie na-

pisala obširan izvještaj o rastućem broju potopljenih brodova:

.Ml Jebamo I Jebamo uzalud. Poslie svako« optimističkog raz-matranja slledi samo polačano potapljanje, boje se odigrava još k tome najvećim dielom pred našom obalom. Za gradjanina USA ta potapljanja Imadu, gotovo ni godinu dana nakon naSeg stupa-nja u rat, za posljedicu nepred-vidiva ograničenja u posebničkom životu. Ali i ratni veleobrt ćuti ovu opasnost kada na pr. tran-sporti radnika na mjesto njihova zaposlenja bivaju iz dana- u dan uslied pomanjkanja benzina sve lezi, dok neposredno pred našom obalom njemačke podmornice uništavaju prave rijeke benzina. Podmornica ostaje naš najstrasniji neprijatelj."

Mrtva ruba Na svim odlukama britanske

i američke vlade leži mrtva ruka birokratizma. ("People" London).

Izložba o zločinima partizana u Londonu

Kako javlja njemačka novin-ska služba .Europa Sondcrdienst" u Londonu je ovih dana otvorena izložba slika sabotaže i sabotera iz raznih dielova zapadnih zema-lja zaposjednutima po njemačkim četama. Engleski ministar zrako-plovstva Sinclair održao je govor europskim narodima, u kojem po-ziva „hrabre partizane" na unište-nje dobara njihovih naroda. O v o ciničbo priznanje dokazuje, da iza svih zločina partizana i sabotera nesamo u zapadnoj Europi, nego i u našoj domovini stoje London i Moskva.

UZORNA SELA U BUGARSKOJ

Bugarski ministarski savjet za-ključio je podizanje uzornih sela u Bugarskoj Traciji. Osnova pred-vidja za sada uzorna sela za ne-hih 15.000 ljudi.

Imenovanje nadstojnika HĐU » C r o a t i a «

Zagreb, dne 22. rujna. Odredbom Poglavnika Nezavis-ne Države Hrvatske od 19. rujna 1942. raznesen je dužnosti nad-stojnika Hrvatskog dojavnog ureda -Croatia- {osip Mrmić, bojnik Poglavnikove tjelesne bojne.

Odredbom Poglavnika Ne-zavisne Države Hrvatske od. 19. rujna 1942. imenovan je Ivan De-Srel, urednik »Nove Hrvatske« iz Zagreba nadstojnikom Hrvat-skog dojavnog ureda »Croatia«

„Dugu" hrastovu, suhu, zdravu, piljenu, debelu l3', cola, za badanj ili bačvu od 11 hekti, prodajem.

M e g l a Istarska 13/a

Pregled ratnih djelatnosti

Ulične borbe u Stalingradu '(Od našeg vojničkog stručnjaka)

Na iztočnoj fronti njemačke su čete na viie mjesta prodrle u Slalingrad. Borba u samom gradu još uviek traje.

Ovo nikoga ne treba nimalo začudili. Od sviti vrsti ratnih dje-latnosti ulična je borba za napa-dača najteža i najdugotrajnija, s razloga što njegovo topničtvo i zrakoplovstvo ne može djelotvorno podupirali svoje pjeSačtvo i obko-pare, iz bojazni da njih pogodi, pogotovo kad su oni duboko već prodrli u grad i bore se tu i lamo medju blokovima kuća. Zrakoplov-ci i posmatrači topničlva ne mogu točno raspoznati, gdje se u gomi-lama ruSevina, zastrtim dimom od požara nalaze svoji, a gdje pro-tivnički borci, te zrakoplovstvo i težko topničtvo riedko kada može za vrieme ulične borbe stupiti u akciju. Stoga napadač raipolaže samo s oružjem koje ima uza se i koje je preko gomile ruSevina mo-gao dovući sa sobom, a medjutim svaka kuća u gradu, pripremljenom za obranu, predstavlja bunker ili čak malu utvrdu, koju mogu po-rušili samo zrna težkog topničlva ili zrakoplovne bombe. Onda je ra-zumljivo da osvajanje svake kuće a kamo li cielog velikog grada, mora dugo trajati: pješačtvo i ob-kopari moraju se oprezno — ko-rak po korak — približavati sva-koj pojedinoj kući, da zauzmu u neposrednoj njezinoj blizini po-ložaj, s kojega bi mogli upotriebili ručne granate, bacače mina i ba-cače plamena; pa onda, kad su nanieli braniteljima izvjestne gu-bitke i oslabili su njihov odpor, da jurišaju na samu zgradu kroz stubišta i prozore prizemlja. U ne-kim, pak, slučajevima, kad se radi

0 naročito čvrsto sagradjenim i dobro pripremljenim za obranu ku-ćama, treba kopati podzemne min-ske galerije, da bi čitavu zgradu digli u zrak pomoću mine.

Sve je to, dakako, neizmjerno teže i dugotrajnije nego zauzima-nje na juriš uz pomoć topničlva i zrakoplovstva, običniji poljskih po-stava. Kako je ulična borba teška 1 kako dugo može trajati, pokazu-je nam dugotrajna borfia u tako zvanoj „sveučilištnoj četvrti u Ma-dridu za vrieme španjolskog gra-djanskog rata. Stoga se napadač odlučuje na uličnu borbu tek u slučajevima, kad je to neobhodno potrebno i kad od toga ovisi izhod strategijskih djelatnosti.

U ovom ratu vidjeli smo da je njemačko vojno vodstvo, u svim slučajevima kad je to- bilo moguće, izbjegavalo uličnu borbu, štedeći živote svojih vojnika. Ali u slučaju

Stalingrada ovo nije bilo moguće; jer je njegov strategijski značaj na iztočnoj fronti naročito velik, te je on postao središte borbe na čita-vom iztočnom ratištu, Boljševici su ga medjutim dobro pripremili za ' obranu i njihove čete, koje su na-ročito obučene i izvježbane za uličnu borbu, uporno ga brane, ne štedeći svojih života.

Ni sama la činjenica, da su njemačke čete prodrle na više mje-sta kroz čitav grad i dostigle su čak pristaništa na Volgi, jasno do-kazuje da se sada u Stalingradu radi samo o čišćenju pojedinih gniezda odpora, le da je konačno osvojenje grada pitanje samo od par dana. Pa moramo se zapra-vo divili njemačkim četama, koje su u tako kratkom roku postigle tolike uzpjehe u uličnim borbama u Stalingradu.

S druge, pak, strane sve očaj-ničke boljševičke navale sa sjevera, u prostoru izmedju Ilovi je i Volge, radi razterećivanja Stalingrada ostaju bez uzpjeha, Sto pokazuje da Niemci drže čvrsto u svojim ru-kama ovo jedino operativno po-dručje preko kojega bi boljševici mogli pružali neposrednu pomoć braniteljima Stalingrada. Takodjer su i svi pokušaji navale radi od-terećivanja Stalingrada na mnogim drugim mjestima fronte — a na-ročito kod Voronježa — ostali bez uzpjeha i prouzrokovati su kod boljševika ogromne gubitke u ljud-stvu i ratnom tvorivu.

Medjutim, baš kad je boljše-vicima ratno tvorivo naročito po-trebno, njemačko' je zrakoplovstvo u suradnji s podmornicama, uni-štilo u Sjevernom moru čitavu jed-nu brodopratnju s ratnim tvori-vom namienjenim za boljševike.

Kavkaz Na Kavkazu je borba s glav-

ninom boljševičke vojske kod Groz-noga stupila u svoje odlučno raz-doblje: njemačke su čete, slomivši žilavi odpor protivnika na Tereku, počele prelazili na njegovu desnu obalu i sada su već duboko pro-drle u strategijsku pozadinu Groz-

, noga, tako da boljševičkoj glavnini kod Groznoga prieti opasnost da bude obkoljena.

Egipatsko bojište

' Na egipatskoj fronti završava se priprema za Rommelovu navalu i savezno s tim oživjela je djelat-nost obhodnja i manjih izvidničkih postrojbi bojnih kola. Englezi su pokušali• izkrcati nekoliko bojni kod Tobruka, u namjeri da zauz-mu ovu važnu za snabdjevanje Rommelove vojske luku, ali su bili bačeni natrag u more. Tom prili-kom se je ponovno izpoljila pod-puna nesposobnost englezkog voj-nog vodstva, jer je ono lakoumno smatralo da će mu poći za rukom samo s par bojni zauzeti Tobruk za koji je ono moralo znati da je obzirom na svoju važnost dobro zaštićen i utvrđen. A B.

Čitajte 1 predpla t i fe se na »BILOGORU.!

NOVINSKI PREGLED

Prazne vreće Tjednik "Seljačko ognjište"

glavno ustaško glasilo za hrvatsko selo u svom broju od 17. IX. 1942. donosi vrlo zanimljiv članak pod naslovom "Prazne vreće", Ic medju ostalim piše:

.1 danas ima takvih praznih vreća u svim vrstama narodnih postrojbi, pa se s izkaznicama tih postrojbi svugdje prikazuju kao najbolji Hrvati, a u stvari su b:cd-nici, koji se uviek nečega boje, koji uviek pred nečim strepe. Po-slie razgovora s kojim sviestnim ustašom oni na čas postaju i bor-beni, ali odmah, čim prestane u-Ijecaj takvih ljudi, pečimaju sa-svim drujč i je misliti i govoriti, a abo možda na večer poslušaju još i londonski krugova!, onda padaju u pravu zdvojnost, u kojoj ne vi-de izlaza ni za sebe ni za narod-nu zajednicu. U takovom razpo-loženju oni ne će da vide ni naj-većeg narodnog uzpjeha, ne pri-znavajući ni očite pobjede, koju je njihov narod izvojevao. Kad to ne bi bila bolest, gotovo neizlje-čiva bolest, morala bi državna vlast često protiv takvih ljudi naj-oštrije Ustupali, ali ovako ie du-žnost svakoga sviestnog i odlu-čnog ustaše i Hrvata uobće, da s njima postupa kao s bolestni-kom, težkim bolesnikom, kojemu je potrebna stalna pažnja i njega, da iz zdvojnosti ne učine kakvu veću ludost od običnog brbljanja. Za takve se ljude uviek netko mo-ra, žrtvovati, da s njima razgova-ra, da im uviek na novo daje snage, pobijajući u njima strah, koji se neprestano ponavlja. Nu oni nam mogu i dobro poslužili kao zvučnik, koji nam često ne-svjestno javlja, kakve sve laži i podvale puštaju u sviet naši ne-prijatelji, pa je radi toga dobro i poučno s njima češće razgovarat i

Srbi i „partizanska" borba

Tjednik "Spremnost", misao i volja Ustaške Hrvatske u svom 30. broju od 20. t mj. donosi iz pera Ive Balentović dokumentiran članak o tom, kako su Srbi već prije rata pripremali guerillsku i

"partizansku" borbu ustrojstvom „bataljona smrti" u bivšoj jugo-slavenskoj vojsci, odgojem mla-deži u .Sokolu Kraljevine Jugo-slavije". Značajna je uloga u tom pogledu naročito u Priedoru — srbskog političara komuniste Bran-ka Čubrilovića, o kom .Sprem-nost" piše medu ostalim:

,U Priedoru bio je Ćubrilćvić česti gost Mnogi se sjećaju nje-gove robustne figure, krutoga iz-raza lica, njegove slatkorječitosfi. S priedorskim Židovima bio je Čubrilović veliki prijatelj. Žena mu je bila Židovka imenom Kabi l jo . . . Priedor je bio — mala Moskva. Tako danas kažu sami Priedorča-nu Komunisti su bili u Priedoru vrlo jaki i vrlo brojni. Ali se nji-hova djelatnost nije protezala Sa-mo u okviru grada. Odavle su zahvatili pravoslavna sela u pla-ninskom pojasu Kozare i Grmeča".

Broj 69

r ka.

Broj 69 „BILOGORA"

USTAŠKI POKRET Savez Europske

mladeži U dunavskol metropoli sastao

se na poziv vodje mladežl Reicha Baldura von Schlracha kongres mladeži europskih naroda, M l su odlučni zajednički odrediti nove smjernice budućeg razvoja konti-nenta. Petnaest naroda zastupano je na tom kongresu, kojem je svrha osnutak europskog saveza mlade-ži, a medju njima je i hrvatsko izaslanstvo s upravnim zapovjed-nikom Ustaške mladeži prof. Iva-nom Oršanićem na čelu.

Misao Nove Europe ostvare-na je najprije na bojištu. Zajedno s njemačkim divizijama bore se na fronti proliv boljševičke opasnosti saveznici Reieha i dobrovoljačke legije iz svih krajeva Europe, me-dju njima i hrvatske kopnene če-te, zrakoplovci i mornari, da za-štite europsku uljudbu od opasno-sti, koja joj prieti s Iztoka. I kao Sto su se prie 1500 godina kod Ka-talaunuma falange tadašnjih mla-dih naroda Srednje i Zapadne E-urope zajednički suprotstavile di-vljačkom naletu hunskih horda, boie su ugrožavale njihov obsla-nak, tako su se sada našli u za-jedničkoj borbi svi narodi, koji žele obraniti svoju zapadnjačku uljudbu i svoje vlastite narodne osebine. I kao što se na bojnom pol ju stalno povećava broj svih europ-skih naroda, tako se i u njema-čkim tvornicama stalno povećava broj radnika-dobrovoljaca, pripad-nika svih europskih naroda, koji svojim radom doprinose zajedni-čkoj pobjedi.

Prava je to revolucija nasta-la n.t našem kontinentu. Pojedini europski narodi sve više shvaća-ju, koliko su sami slabi, osamljeni i koliko ih sloga jača. Europski narodi počinju se snalaziti u ši-rem europskom okviru, oni osta-ju svoji, ali postaju i sve sviestniji članovi europske zajednice naro-da. Probitci vlastitog naroda, vla-stite domovine zaštićuju se mno-go bolje i sigurnije .u širokom ok-viru europske zajednice, u M o j su povezani svi napredni narodi našega kopna.

Predstražu na ovom putu u novu budućnost europskih naro-da predstavljaju milijuni pripadni-ka europske mladeži, koja se u posljednje vrieme medjusobno sve više približava i koja se u svojoj slozi tek nedavno očitovala na europskoj kulturnoj manifestaciji mladeži u Weimaru i Firenzi. Mla-da pokoljenja iz 14 država, koja će jednom u svoje ruke preuzeti upravljanje sudbinom svojih na-roda, grade sada u Beču temelje, na kojima će se osnivati suradnja raznih nacionalnih organizacija mladeži. Oni tu ne će stvoriti su-

• hoparni sustav paragrafa, nego će drugarski izmieniti savjete i prie-dloge te izložiti svoja izkustva u dosadanjem organizatornom radu, da bi jedni što bolje pomogli dru-gima.

Europski savez mladeži ne će biti nikakva nadnacionalna orga-

Pravni položaj Ustaše i G. U. S-a Z a g r e b , 23. rujna. Izdana je

ova Zakonska odredba o pravnom položaju .Ustaše" hrvatskog oslo-bodilačkog pokreta i Glavnog u-staškog stana:

§ I. .Ustaša" hrvatski oslobodila-

čki pokret pravna je osoba jav-nog i posebničkog prava, "te je kao takav sposoban stjecati i o -tudjivati imovinska prava. U svim posebničko-pravnim poslovima za-stupa ga Postrojnik.

§ 2. Glavni ustaški stan je vrhov-

na ustanova "Ustaše" hrvatskog oslobodilačkog pokreta.

Djelokrug Glavnog ustaškog stana ustanovljuje se odredbom Poglavnika.

Rješenje i razpoložba Glav-nog ustaškog stana, izdane u po-slovima njegova djelokruga, ob-vezatne su za sve državne i sa-moupravne oblasti i ustanove.

Glavni ustaški, slan, sve dr-žavne upravne i samoupravne o -blasti i Ustanove dužni su, svaki u

svom djelokrugu, pružati jedno drugom pravnu pomoć, M a se može tražiti posebnom zamolni-com. Glavni ustaški stan, državne upravne i samoupravne oblasti i ustanove mogu jedna drugom u-pućivati takve zamolnice samo u okviru postojećih propisa.

U pogledu pravne pomoći s inozemnim oblastima i ustanova-ma vriede za Glavni ustaški stan odredbe državnih ugovora i na-godbi, odnosno načelo uzajamnosti.

§ 3. Ova zakonska odredba do-

biva pravnu moć danom progla-šenja u Narodnim Novinama.

Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske

Dr. ANTE PA VELIĆ v. r. Broj : CCLXI-22S4 1942.

Postrojnik-ministar: Dr. L j u d e v i t Š o l c v. r.

Ministar unutarnjih poslova: Dr. A n d r i j a A r t u k o v i ć v. r. Ministar pravosudja i bogoštovlja:

Dr. M i r k o P u k v. r.

rodjenoj grudi, o zajedničkom ii-volu i sudbinskoj povezanosti na-roda siječe se samo žrtvom. Hrvat-ska mladež jasno' je osjetila lu istinu. Naša mladež danas zna, da njezina borba i žrtva ne će bili uzaludna. Ona žrtvujući svoje ži-vote, najbolje jamči najmladjem Hrvatskom pokoljenju za sretnu i blagoslovenu budućnost. U borbi i žrtvi za one, koji će doći, za bu-duće naraštaje Hrvatskog naroda, nalazi se sviellosl ideje Ustaškog Pokreta i njegove mladeži.

U Hrvatskom narodu, po Hr-vatskoj mladeži, obnovljen je duh graničarstva, to jest borbe za rlaSa ognjišta i našu Hrvatsku zemlju i za vrednote europske uljudbe. Ml viSe nismo pasivni posmatrači, koji bi svoju sudbinu predali tudjinu u ruke, da on o njoj odlučuje, nego smo borci i junaci, koji vlastitim mišicama osiguramo sreću sebi i pokoljenjima, koja dolaze iza nas.

Slatko Gujić

Borba i žrtva naše mladeži U danima robstva, u bivšoj

Jugoslaviji, naša mladež je bila glavni nosilac ustaške ideje. Ona je na svoja mladenačka ledja pri-mila sav teret revolucionarne borbe. Na tome putu nisu je mogle po-kolebali niti žrtve niti zatvori. Ona je pripremala u domovini čas oslo--bodjenja čvrsto vjerujući u Poglav-nika_ i ostvarenje Nezavisne Države Hrvatske. Bilo je težkiH časova, ka-da je izgledalo, da će nas nepri-jatelj, podpomognut Židovima iplu-lokratima, podpuno uništili. Mno-gi su očajavati jer su prilike bile izvanredno težke. No u tome času Hrvatska je mladež bila najberbe-nija i najsavjestnija. Štogod je teži bio neprijateljski pritisak, to je snažniji bio odpor Hrvatske mla-deži. Štogod su se više punili za-tvori Hrvatskom mladeži, to se više širila ideja naše samostalnosti i nezavisnosti. Naša snaga bita je u našem junačlvu i žrtvi.

Taj dio naše mladeži, obilje-žen borbom i zatvorom, logorima, žrtvama, nastavio se u nezavisnoj državi radom na izgradnji države Hrvatske na svim područjima ži-vota. Hrvatska Uslaška mladež je

znalo, da državu Hrvatsku može-mo jačali jedino izvanrednim ra-dom i neprestanim žrtvama. .Zbog loga ona nakon ostvarenja naše samostalnosti nije prestala radom, nego Je udvostručenim naporima počela izgradjivali svoju nezavisnu državu. U danima revolucije kao i u prvim danima naše državne sa-mostalnos'i mnogo je mladeži dalo svoj život za slobodu i sreću svoje uzknle domovine. S divljenjem i ponosom sjeća se sva Hrvatska mladež svojiH poginulih drugova, koji su Hrvatskoj ustaškoj mladeži pokazali put, kojim treba poći, ako se Hoće osigurati sreća i blagosta-nje Hrvatskom narodu. Sva Hrvat-ska mladež je sliedila svoje preteče i uzore na tom putu.

Nova Ustaška mladež opet je nakon nekoliko desetljeća u sebi svom snagom osjetila duH i sviest našiH predja. Iz njezina uvjerenja i djelovanja opet su progovorila pokoljenja Hrvatskog naroda. Ona je u svojoj borbi ujedinila sve naj-

bolje značajke našega roda. Mla-dež je svojom borbom i žrtvom nastavila rad ondje, gdje su bili prestali naši Hrabri predji. Sviest0

Kuća broj 4 na Kaptolu

U petak dne 25. rujna biti će u Zagrebu na kući broj 4 Kaptola postavljena Spomen-ploča na go-dišnjicu smrti prvih žrtava iz re-dova pravaške mladeži Marka Hranilovića i Matije Soldina, dok će se svečano odkriće ploče oba-viti u nedjelju 27. rujna.

Ploča je načinjena is mramo-ra, na koju je ukle;an ovaj nadpis:

,,U ovoj kući udareni su prvi temelji Hrvatskom Ustaškom Oslo-bodilačkom Pokretu, te postrojeni prvi ustaški borbeni odjeli cd pri-padnika Saveza Hrvatske Pravaške Revolucionarne Omladine".

Podigoše članovi bivšeg S. H. P. R. O. 35. IX. 1943. godine.

Spomen-ploča ustaškim prvo-borcima za hrvatsku državnost postavljena je na kući broj 4. Kap-tola s razloga, što je u toj neznat-noj i trošnoj kući, u maloj sobi uprave »Hrvatskog prava« bio 12. siečnja 192S. dan zametka rodje-nja nove ustaške revolucionarne omladine. U toj kući postrojile su se prve- ustaške borbene jedinice, kojima bijaše na čelu dr. Ante Pavelić, sadašnji Poglavnik.'

Kuća broj 4. zagrebačkog Kap-tola je gniezdo stvaranja Ustaškog Pokreta.

nizacija, koja će propisivati pra-vila narodnim organizacijama; ne-go će samo njegovati duh europ-ske solidarnosti i suradnje. Koliko god se i razlikovao način rada u pojedinim nacionalnim organiza-cijama prema posebnim potreba-ma i osebujnostima svake' zemlje, u jednom se slažu svi ovi milijuni mladih ljudi, okupljeni u organi-zacijama Niemaca, Talijana, Fina-ca, Norvežana, Danaca, Nizoze-maca, Flamanaca, Valona, Špa-njolaca, Portugalaca, Hrvata, Bu-gara i Rumunja: da žele svim svojim mladenačkim žarom sudje-

lovati u izgradnji Nove Europe. Na kongresu u Beču očitovala je europska mladež u prvom redu nepokolebivu odlučnost i ona je u tom pogledu najvidljivije mani-festirala slogu našeg kontinenta. Nastojanje pak mladeži prelazit će i na njihove očeve, koji se u o-vom ratu bore na fronti i u po-zadini, a ova zajednička borba osigurat će Europi konačno istin-ski mir, u kojemu će biti omogu-ćena složna suradnja za daljnje razvijanje naše drevne, zajedničke europske uljudbe. (E. S.)

Sastanak Ustaške mladeži na križevačkoj gimnaziji.

Križevci, 24. rujna. — Početkom nove školske godine započela je šiva djelatnost križevačkih gimna-zijalaca izvan školskog vremena. Mladež okupljena u ustaškim re-dovima, ponovno je započela svo-ju djelatnost na prosvjetno-uljud-benom polju rada, te medjusobnoj družtvenosti. Muška Ustaška mla-dež na križevačkoj gimnaziji odr-žala je u subotu 19. rujna svoj prvi ovogodišnji prosvjetni sasta-nak, na kojem je izveden obilan i raznolik razpored. Priredbu su po-sjekli i ostali učenici križevačkih škola.

1!

i!

Mf I&1

Strana 3

L t

Strana 4 " B I L O G O R A "

SUVREMENI POGLEDI Protiv biele kuge

Sretna je bila I spasonosna zamisao Ministarstva zdravstva, što je upravo u našem bogatom i o d prirode obdarenom kraju, pri-redilo izložbu protiv biele kuge. I prie te izložbe znali smo, da u našem kraju vrlo loše stojimo u pogledu odnosa p o r o d a i p o m o -ra, no d a tako tragično stojimo, to doista ni jesmo znali.

S j eća te Ii se o n e toliko po-znate Šenoine pjesme »Kugina ku-ć a « ? Mlada sel janka jela u nera-zumnoj ljubavi prema svom jedin-cu sinu Radi pristaje na grožnju strašne kuge, je je ponese u selo, a kuga pomori sve u selu, pa i Ielinog '.sina Radu, koji nije b io kod kuće. Kuga je naime obeća la jeli, a k o je ponese u selo, d a ć e č i tavo selo pomoriti , a poštedjeti s a m o Jelinu kuću, nu, jer R a d e nije bio kod kuće, poginuo je i on.

Mnogo strašnija o d bolesti ku-ge — je t. zv. »biela kuga«, p o d ko jom razumievamo ubijanje mla-d o g čov ječ jeg bića , ko je se razvi-j a u majč inom krilu.

Zašto smo protiv biele k u g e ? Ima zato više razloga naravnih i vrhunaravnih. Naravni su: pogi-belj za zdravlje žene — majke, pogibel j za njen život, narodna smrt, jer u narodu, u kojem se ta bolest razmaše, taj narod strmo-glavom brzinom ide u susret pro-pasti poput kamena b a č e n o g niz kosinu, koji p o v e ć a n o m akcelera-c i jom juri u bezdan. Vrhunara-van j e razlog sadržan u riečima pete zapoviedi B o ž j e : »Ne ubij«. A k o je p o Bož jem vrhunaravnom redu zabranjeno ubiti zdrava, o d -rasla čov jeka , o n d a je tim više zabranjeno ubiti ne jako č o v j e č j e biće, ko je se ne m o ž e braniti. Za -povied B o ž j a »Ne ubij« postala je u svim pravnim sustavima temelj pravnog poredka medu ljudima, nu ipak se u nekim državama k a o na pr. u Sov je t sko j Rusiji nije smatralo kršenjem pravnog reda, a k o se obavl ja lo pometnuće, ma d a za to nijesu postojal i p o ljudr sku sudeći potrebni razlozi.

Druge su opet »demokratske«

države — medu ko je je spadala i bivša Jugoslavija - imale doduše zakonske članke proliv pomelnu-ća , nu ti su članci vrlo r iedko d o -lazili od zakonske prlmjene. Bilo j e t a k o nesamo b a b a v r a č a r a , ne-g o i liečnika, z a p r a v o neliečnika, krvnika, koji su se obrt imice za težke novce bavili tim prljavim poslom.

Osnutkom Nezavisne Države Hrvatske su ' p r o m i c n j e n i o d n o -sni zakonski č lanci i . pooštre-ni, a d a se oni i oš t ro primjenjuju proliv prekršitelja, d o k a z o m je medu ostalim i slučaj M. Ž. iz Pod-suseda, ko ja j e radi obr l imičnog obavl jan ja pometnuća p o pokret-nom priekom sudu osuđena na smrt stricljanjem, a zatim pomilo-v a n a na doživotnu težku tamnicu.

K a k o je strašan zločin ubili diete u materinjoj utrobi, razabi-ramo iz toga, š to embr io (zame-tak) star 14 d a n a ima v e ć srce, ko je živi i kuca (naravno ima i dušu), a embrio o d 6 nedjel ja ima v e ć ljudski izgled. Na stvari ne micnja ništa, Sto m a j k a niti ne sluti d a je zaniela. Zločin j e tu i p o naravnim i p o vrhunaravnim za-konima, jer se pometnućem ubija ne s a m o jednom biću n jegov na-ravni v e ć i vrhunaravni život, za koji je č o v j e k stvoren, jer stvore-ni s m o zato. »da B o g a upoznamo, l jubimo i tako u n e b o dođemo« , k a k o nam d a j e na p r v o pitanie: »zašto s m o na svie lu?« o d g o v o r mali katekizam.

Koliko je bilo uništenih obi-telji, razoremh brakova , preranih smrti i težkih bolesti uslied o b a v -l janja pometnuća, približno nam nije mogla prikazati ni jedna izlo-žba ni broj idba, nu mi s m o pora-zne posljedica tih brojnih pomet-nuća k a o i sustava j ednog djete-ta mogli vidjeti na izložbi protiv biele kuge u našem g r a d u :

H r v a t s k a u m i r e n e n a b o j -n i m p o l j a n a m a , ' g d j e s e h r a b r o b o r e n jez in i s inovi , n e u B o s n i , g d j e su p a r t i z a n s k i o d m e t n i c i p o u b i j a l i s t o t i n e H r v a t a , v e ć u -m i r e u n a j b o g a t i j i m i n a j m i r n i -

j im k r a j e v i m a , j e r h r v a t s k e ž e -n e — i t o b a š u ž u p i B i l o g o r a , a u k o t a r u B j e l o v a r n a p o s e , ne" ć e r a đ a t i d j e c u ili i e z l o č i n a č k i u z a č e t k u u b i j a j u !

Hrvatski muževi i hrvatske

žene! Sjetite se prisege, ko ju s te položili -pred Svevišnjim pr igodom stupanja u b r a k ! Sjetite se, d a v a s vaša d o m o v i n a Hrvatska z o v e vapi jućim g lasom: Da j te mi š to više odanih s inova i kćer i ! C S .

ODREDBE kaznenog zakona o pometnućima

§ 171. Trudna žena ko ja s a m a sebi

prouzrokuje pometnuće ili drugom dopusti d a jo j to učini, kaznit ć e se teškom tamnicom o d 5 — 1 0 godina .

§ 172. T k o trudnoj ženi na njezin

zaht jev ili uz njezin pristanak iza-zove ili učini pometnuće, kaznit ć e se doživotnom tamnicom.

A k o l o učini liečnik, l jekarnik, primalja (babica) ili o s o b a ko ja je v e ć bila osuđena zbog ko jeg d je-la iz § § - 171-183, ili ko ja j e uči-nila p o n o v n o ko je o d lili djela, kaznit ć e se smrću.

§ 173. T k o nagovor i trudnu ženu na

pometnuće ili jo j d a d e k a k o v o sredstvo za pometnuće, kaznit ć e se težkom tamnicom o d 10—20 ' godina.

T k o trudnoj ženi d a d e k a k v o

sredstvo za pometnuće ili g a s a m prema n jo j z a l o upotricbi, a b e z njezine vol je , i o n a plod pomelne, kaznit ć e se smrću.

A k o je počinitel j u s lučajevi-ma § § - a 171.—173. primio ma bi -lo kakovu nagradu ili korist ili o -b e ć a n j e nagrade ili koristi, uz smrt-nu kaznu ima mu se oduzeli s a v imetak, u korist države za p o d u -piranje materinstva.

§ 174. T k o j a v n o ili prikriveno hvali,

izlaže, nudi, proda je ili pribavl ja k a k v o sredslvo ili oruđe za p o -motnuće ili nudi svoje ili tuđe s a -vjete za izvršenje pometnuća, k a -znit ć e se težkom tamnicom o d 10—20 godina i n o v č a n o u na j -manjem iznosu o d 100.000 Kuna.

Novčane kazne iz § § - a 171.— 173. imaju se ovršili bez obzira na pos to jeće propise o ogran iče -nju ovrhe ili o izuzeću o d ovrhe .

Premise narodne sreće i budućnosti Sara jevski "Katolički list" p e d -

puno nepolitički list za katol ičku o b n o v u u svom 3S. bro ju o d 20. t. mj.. donosi u svom uvodniku sl iedeće znača jne misli:

„U silogizmu zovu se premi-sama prve dvije tvrdnje. O njima ovisi val janost i opravdanost za -kl jučka, a k o j e inače silogizam p o formi d o b a r . . . I premise su na-rodnog života domena Crkve. Ima tih premisa dosta. Premisa, za ko-j e se mi svećenici, mi katolici m o -r a m o najviše brinuti.

B o g a m o r a m o održati d u b o -k o u duši naroda, i u sviesti onih, koji njim upravljaju. B o g j e — mi s m o to hiljadu puta rekli — prva

stvarnost, glavni i odlučni faktor u životu. I u narodnom životu . . .

Ljude va l j a odgajat i i darival i domovini . Bož je ljude. Ljude p o -štenjake. Ljude idealiste. Ljude k a -raktere. P o lim ljudima val ja n a -puniti našu zemlju krepošću i d o -brom; milosrđem i plemenitošću; nesebičnošću, č i s toćom i žrtvom.

Premise narodne sreće, n a r o d -ne budućnosti, narodnog b l a g o -stanja. O n e su u našim rukama. Za njih mi nos imo o d g o v o r n o s t " .

Prodaje se gradilište i kuća u dvorištu R a d i ć e v trg 48. Upute da je iz usluge g B'enačić Ivan Špin-č i ć e v a ulica i g đ a Elza Kratki L e -b o v i ć e v o šetalište 24, B je lovar .

P O D L I S T A K

KREŠIMIR VLAHO:

KRUNA SREĆE P O V I E S T V E L I K E L J U B A V I

(Nastavak 11) Visoko sa svemira užarena

sunčana kugla šal je svo je ' tople zrake i l jubav. Ljubi sve redom, pokreće život ljudi, životinja i bilja.

Nju j e sve to uspavalo. G o d i joj put i ul jul javanje v l a k a . ' Pro-

zori su zastrti, d a ;e sunčane zra-ke ne probude. Dvije, časne sestre, ko je j e prate potpuno su tihe i m i r n e G d j e k a d a tu tišinu prekida šapat prat i laca i jednolično uda-ranje vagonskih kotača . Vlak j e ju-r io brzo i j ako , k a o d a ide u n e p o -vrat. Gubile bi se posta je za p o -stajom. Lela j e umorna, te j o j t o

sve godi, te spava k a o č e d o u kolievci , ko jeg j e brižna ma jč i ca pjevuckajući uspavala. Na njezi-nom bliedom, ali s impatičnom licu o d a j e se više duševna, n e g o t j e - ' Iesna boL O n a bol , k o j a para i ništi srce, dušu i ž ivot .

D a v n o su v e ć nestala dalma-tinska krševita b r d a s ialom i kadul jom. Prolaze i nestaju man ja sela i gradovi. Jedan jaki tutanj i udar, potmuli zvižduk lokomotive i v l ak j e stao. O n a se p r e n e Pre-nula se k a o nehotice nerazumno. U prvi mah ne snalazi se gd je se nalazi. Istom kad j e opaz i la svoje pratilice, sjetila se je. Čula j e uz-vik v lakovodje : „Mostar 20 minu-t a " . Tihim, bolesnim g lasom za-molila j e : „Sestro A u r o r a l "

„Izvolite, L e l o ? " ' „Jelde d a sam j a k o i dugo,

a k tomu i dobro" s p a v a l a ? O s j e -ć a m se svježi ja" .

„Da gospodj ice ! Ostavil i smo naše more, ostavili toplu Dalma-ciju, u skoro ć e m o ostaviti i kršnu Hercegovinu, te stupiti u bosanske gorovite šume, gd je će te zaboravit i sve udišući svježinu i l jepotu n o v o g a zdravl ja, g d j e ć e v a m naša ponosna B o s n a d a r o -vati iscieljenje, pa d a opet jed-n o ć zakliktate veselo i z d r a v o na o b a l a m a našega plavog Jadrana. V i ć e te opet biti zdravi i sretni".

„Ah, sretna .1 D a sretna, o n d a kada kroz zrak prohuji zvuk z v o n a , k a d a se o k o l o mene razli-e g a o p lač i kada z loba j ednoga b i ća slavila vrhunac svo je bezgla-v e snage i moći . Tu j e m o j život. O v o putovanje, o v a j izlet, t o j e šetnja u drugo preobražen je — drugi život. Dvije krupne biser kapl j ice spuštahu se niz lice, a du-boki i veliki uzdah, k a o molitva uzdiže se nebu, k svemiru z a k o -

n a č n o smirenje" . „Gospodj ice , to su s a m o č a -

soviti bolesni iziievi srca. Uzda j te se u Njega budite sretni i O n ć e V a m pomoći , d a budete opet o n a stara i vesela Lela puna mladostL S v e j e pro lazno p a j e p r o l a z n a . i V a š a zdvojnost" .

O n a se je tiho i niemo n a -smiešila. U njenom srcu b o r a v i vreva i metež, k a o što tog č a s a bi jaše pred po lazak vlaka i n a stanici u Mostaru, gdje se ž ivot odvi ja brzo, k a o što brzo prot je -č e i odnosi gomile v o d e brza i( hladna Neretva, probi ja jući se kroz pećine i hridine, šapućući l jepotu Mostara i mostarske m l a -dosti, život i bu jno veselje u z p r i -vlačivost i posebni mostarski čar , o n a j č a r što m o ž e d a odgoj i k a -meni i goli krš Hercegovine, n j e -zinu stalnost i otpornost, što b i trebala d a isti č a s u njezino s r c e naći opstanka. T o k a o d a j e o p a -žala. (Nastavit ć e se)

Broj 69

Broj 69 „ B I L O G O R A " Strana 3

KULTURNI PREGLED

VLADIMIR NAZOR

L' Orso Brundo (HIBZ)

O v a l prievod Nazorove plesni »Medvled Brundo« ie novi list europske s lave hrvatske uljudbe. O v o Nazorovo djelo krasno pred-stavlja hrvatsku književnost i duh hrvatske kulture u medjunarpdnom svietu. Z a p r a v o to i nije prievod, nogo je to stvarno n o v o izvorno d je lo na tali janskom jeziku vel ikog hrvatskog pjesnika. O n je „Medvje-d a Brunda" n a n o v o prep jevao na talijanski jezik 1 učinio ga na jpo-godnijim, da upozna strani sviet s hrvatskim pogledom na sviet, jer Nazorov „Medvjed Brundo" je hi-mna hrvatskoj grudi.

O v o d je lo opreml jeno ie uku-sno I .urešeno uspjelim crtežima umjetnika F e d o r a Vaića .

U književnosti na jbol je se zr-cali duša naroda, n jegov znača j i težnje. Kroz književnost upoznati ć e strani svici težnje Hrvata.

T k o ima pri jatel ja stranca na j -bol je ć e rodol jubivo d je lo učiniti, a k o ga daruje jednom knjigom.

Niemca Budakovim prievo-dom, a Tal i jana Nazorovim. Dari-vajući knjige strancima svali d o -prinosi svo j o b o l promicanju p r o -micanju prosvjete naše drage Hr-vatske. ' P.

Izašla je knjiga koriensko pisanje U izdanju Hrvatskog državnog ureda s a jezik

Napokon je izašla o v a v e ć d u g o tražena i potrebna knjižica o novom (ili bol je obnovl jenom) hrvatskom pravopisu. Naša n o v a država nastoji utvrditi temelje na-naše snage i obstanka na svim područj ima života, pa tako naš Poglavnik ne zaboravl ja ni na č i -s t o kulturne vriednosti, k a o što je je kultura našeg pisanla. Zato j e pri je godinu dana izišla poznla zakonska odredba o jeziku i pra-vopisu, k o j a medju ostalim propi-suje i obnovu- i usavršenie korien-skog pisanja, k a o vriednog kultu-rnog d o b r a naših predaka iz pro -š log stol jeća, k o j e ' s e d o b r o bilo

našlo privremeno u zasjenku. K o -riensko pisanje m o r a svuda biti u-vedeno najkasni je d o l . s i ečn ja 1943. (do Nove godine), pa se p r e m a tome v e ć sada školske knjige iz-da ju pisane korienskim pravopi -som. O v o m knj igom d a j e se prili-ka svim javnim radnicima bi lo u školi, bilo izvan nje, da se s l u ž e . novim korienskim pravopisom.

Knjigu je i z d a o Hrvatski dr -žavni ured za jezik i to u reda-kciji svoga č l a n a A . B. Klaića, a uz p o m o ć i ostalih č l a n o v a Ureda . Ciena j o j j e Kn. 14. Dobiva se u svim knj ižarama. (HDU)

Dani hrvatske knjige Dani hrvatske knjige su bili

produženi d o 20. t. m. U našem je gradu postignut dosad neza-pamćen uspjeh u prodaji hrvatskih knjiga. P r o d a n o j e knjiga za 25.100 Kuna. Najviše su bile tražene knji-g e : romani Mile Budaka, putopisi

i ratni doživl ja j i Petra Grgeča , li-rika Gustava Krkleca, Andrićev putopis . Irska, zeleni o t o k " i anto-logija hrvatskih pjesnika . 4 2 " , k o -ju je i z d a o Hrvatski bibliografski zavod.

Pjesma hercegovačkih

seljaka Teški su i dugi naši dani, kratke su i malene naše noći . Nismo ni legli ni pošteno za'rkali a v e ć m o r a m o ostaviti slamu i naše sive gunje, p a na posa ' poći .

Naši su obrazi izborani i neoprani, naše su ruke žul javc I tvrde. P o cili dan dižemo u zrak motike i s nj ima privučemo tvrdu zemlju, a zatim posadimo u nju strukove

s duvana i o b l i ć e m o o k o nj ' p o č i t a v o lito, j er nam je lo sve — t o nam je Irošak i ' rana.

Tvrd je i crn naš kruv. A , brate, i ima g a malo , j er k a d a smo bili na vagi, m a l o j e para za duvan u d ž e p palo.

Nekad su dolazili b n a m a i neki ljudi . . .

R e k a ' bi ' da su bila gospoda , j er l ipo su bili obućeni , a l ipo su i govorili i o b e ć a v a l i nam o v o i o n o , • s a m o da na vrat s tave ministarsko zvono .

S a d više ne d o l a z e . . . A d a i dodju, mi im virovali ne bi. S a d ih više i ne tr ibamo, ta oni su dosta pribavili sebi.

Naši ć e dani i da l j e biti dugi i teški,

a naše noći malene i kratke. Mi ć e m o i da l j e kopat tvrdu

zemlju i 'isti r a d o crni kruv, j er mi znamo da n e k o bi ' ć e k o ć e i n a m a zaradu platit i donit nam m a l o . . . malo sriče.

T O M I C A P E N A V I Ć

Čitajte i prceplatite se na -BILOGORU-!

Po Bilogori Spomenik slobode u

Drnju Ustaški tabor u Drnju j e

odluč io u spomen godišnj ice Ne-zavisne Države -Hrvatske podići spomenik » S l o b o d e « . Spomenik je Izradio mladi nadareni sel jački kipar iz Pe leranca Ivan Sabol i ć , pod nadzorom prol. Augustinčića.

S v e č a n o odkr iće spomenika obavit ć e se 4. l istopada u Drnju.

Mjesfni razglas u Križev-cima

K a k o danas igra v e o m a vidnu ulogu u promičbi mjeslna^ razglasna služba, to j e gradsko poglavarstvo u Križevcima odlu-č i lo urediti javnu razglasnu službu, putem ko je ć e se prenosili krugo-vatna izdanja, dnevne viesti, o b a -viesti gradjanstvu.

Uvadjan jem mjestne razglasi le službe u Križevcima, dob iva grad Križevci suvremeno sredstvo za obav ješ tavan je srad jans lva o svim •dogadjajima, koji se odigrava ju u današnjici .

Križevci je drugi grad na p o d -ručju Velike župe »Bilogora«, koji ć e imati mjestnu razglasnu službu, a u najskori je vrieme dobit ć e ta -kodjer isto uredjenje I grad K o -privnica. '

Otvorenje slikokaza u Ivanićgradu

lvanićgrad, 2 1 . rujna. U nedjelju 20. rujna z a p o č e o j e svojini radom redovito sl ikokaz . I v a n i ć " , koji se nalazi u sastavu »Ustaškog prosvjetnog d o m a « . Sl i -k o k a z ć e -prvenstveno prikazivati promičbene slikopise, te hrvatske i n j emačke zvučne tjednike. Pred-stave u slikokazu o d r ž a v a t ć e se redovito svake nedjelje.

»Dr. Šiiglić« izveden u Koprivnici.

Koprivnica, 23. rujna — Č l a n o -vi kulturno prosvjetne za jednice H. R . S . iz Zagreba odigrali su u ponedjel jak 21. o. mj. u dvorani »Domol juba« igrokaz „Dr. Št igl ić" Predstava ie bila vrlo d o b r o - p o -s jećena, a glumci su izvrstno o d i -grali s v o j e uloge. Cielu priredbu organizirao ie tabor Ust. mladeži u Koprivnici .

P o poznatom i nepoznatom Bjelovaru

Bjelovar pred 60 godina. N a p i s a l a : M a r i j a Š i m u n o v i ć

(Nastavak s )

Z a onih večer i , "kako je vidik b i o otvoren; za mjesečine, d o k bi se sve l iepo o k o l o vidilo, u rib-n jaku za gašenje valre bi ž a b e kreketale , kmukao : . k m u k a č " , a p r e k o u Mlinovcu treperila svietla u prozorima, k a o zviezdice — iza ugla bi pasla u grabi — k o j a kravica .

O p e t krave ; smješno nam je t o . A B o ž e dragi ; zar nije t a k o b i lo i p o Sloveni j i i u Zagor ju , kud s m o se morali u zagušnim kupeima voziti, na l jetovanju i u

- d a n a š n j e d a n e ; a ovd je j e t o bi lo

sve, velim, u obitel j i ; a to je mno-go. Vidim prošle nedjel je, poslie Mise; t a m o p r e k o puta samostana, gd je pasu dvie l iepe krave u gra -bi. E t o ti »stari B je lovar" — p o -mislim. A slika mu je to. M ože mo si ga pogledati . S tare male k u ć i c e ; zelene g r a b e ; ali man je duboke o d starih, uz njih: pločnik o d opeke , p a i — pase k r a v a .

Pločnik o d o p e k e je b io p o gradu i n a g lavnom trgu (tu nešto bolji) d o n e k a k o 1897 godine.

Neki su se . i posvadili z b o g toga, š to im k r a v e ispred p r o z o r a

pasu. A, o v e dvie susjede l juto:

Bile su t o dvi je naobražene gospodje . Jedna učitel j ica, a dru-g a častnička, vr lo oš troumna g o -s p o d j a . Bi lo j e p o z n a t o u gradu, d a svaka molba, ko ju o n a sastavi b u d e u carsko j kancelari j i u Beču p o v o l j n o riešena: d a svatko dobi je š to moli, njenim sastavkom. O v d j e , u o v o m slučaju j e bila druga stvar. — Učitel j ica imala školu, muža, vlastitu d jecu, kuću i g o -spodarstvo. , C h i t r o p p o a b b r a c -c ia , p o c o stringe" (tko previše o -buhvaća , malo uhvati). K a ž u Ta-lijani, pa i o n a nije m o g l a baš na sve stići, k a k o t r e b a ; nije, ali, bilo p r a v o , da, stoga, smeta susjedstvo, k o j e t o ne ć e ; p a k a k o su se sve više svađale ; j e d n o g a ć e o v a d a -na, izpred kapetaničinih otvorenih prozora , tjerati k r a v e kuć i : »Hodi kravica kući, h o d i ; ti moraš biti p a m e t n a ; t i moraš znati, d a je t o

. . . vičina graba ; ti moraš piti p a -metna; ti moraš piti pametni ja , n e -g o je . . . v i c a ! " — E t o ! „Ljube-z n o " . — Izgovor je imala o v a j ; bila j e iz n j emačke obitelji . —

— Riviera ; Alpe, u o b ć e br ie -g o v i ; l je tovanja i sl ično; to j e m o -d a n o v o g vremena. — O n d a bi to b i lo : što i o n a slika B je lovara s a zrakoplovima s a m o v o z i m a i t . d .

Ni u park se nije išlo, tada, v e č e r o m . Park, k o r z o i t o sve — bi s p a d a l o na onu sliku.

Na trg se je p o č e l o tek, m n o -g o kasni je ići. P o č e l o je to vrfo skromno. — U ostalom, z a t o se treba obući , ' i l i biti o b u č e n a . Pred kuću se j e izašlo, k a k o j e tko b i o uz posao , malo na o d m o r i raz-g o v o r ; a na trg na klupu (bilo j e

. s a m o nekol iko starih klupa) b i malo tko dolaz io ; ali d j e v o j k e ni-kad same.

(Nastavit ć e se)

Strana 6 "BILOGORA" Broj 6 9 .

Tečaj tjelovježbe a Kopriv-nici.

Koprivnica, 23 rujna 1941. — U Koprivnici se nalazi učitelj IJelo-vježbe, boji je došao urediti tjelo-vježbu i šport na području logora Koprivnica. U tečaj su se prllavill i mnogi pripadnici Ust. junaka I Starčevićeve mladeži, koji svaki dan vježbaju pod nadzorom ovog učitelja.

Desclgodišlnjica vatro-gasnog društva u

Siščanima. U Siščanima kraj Čazme pro-

slavilo je 13. o. mi. vatrogasno družtvo' desetgodišnjicu obstanka i obavilo blagoslov nove vatro-gasne štrcaljke. Sv. misi i sveča-nostima, boje su zatim sliedile pri-sustvovao je pročelnik Državnog zavoda za narodnu prosvjetu iz Zagreba dr. Mile Starčcvić. tabor-nik Babcc iz Čazme, koji su go-vorili na zborovanju. Iza blago-slova štrcaljke mjestni je župnik održao prigodni govor.

Brzoglasna središtnjica u Sv. Petru Orehovcu

Sv. Petar Orehovcc, 23. rujna. Kod pošle u Sv. Petru Orehovcu otvorena je brzoglasna središnjica, koja ima vezu sa poštom u Kri-ževcima. Kako je Sv. Petar Orc-hovec središte obćine, pod koju spada velik dio Kalničkog kraja, brzoglasna središtnjica će biti od znatne koristi, pa je već najavljen veći broj predplatnika.

Prodaja trgovina Zadruga Hrvatskog Radiše —

Ured za nacionalizaciju prirada, Zagreb Zvonimirova ul. 14 pro-daje sliedeća priradna poduzeća', koja su temeljem zakonskih od-redaba podržavljena odnosno iz-vlaštena u korist Nezavisne Drža-ve Hrvatske:

G r u b i š n o P o l j e ; Kliajić Bo-zo, gostiona; Pejnović Djuro, kro-jačka radiona

S e v c r i n : Vukadinović Stevo, tvornica opeke;

.Nova R a č a — Bjelovar: Hof-man Zdenko, trgovina mješovite robe

V o j n i K r i ž : Benedik [osip, trgovina mješovite robe

PROIZVODNA I NABBAVNA ZA-DRUGA GOSTIONIČARA S . O. I.

U BJELOVARU

traži dvorištne prostorije

za uredjai moderne tvornice soda vode, te skladište i dobar suhi, zračni podrum za svoje smjestište.

Ponude slati' na predsjednika za-druge Rosenberg Stjepana.

Kupujem š iške (lučec)

uz najvišu dnevnu cienu. Povjereničtvo:

tt. Aleksander Beck trgovina kožom

Bfelovar, Supilova ul. 7

Gospodarstvo Značenje Bosne za gospodarski razvitak

Pisati o Bosni u listu, koji je ograničen samo na područje naše župe B i l o g o r a izgleda na prvi pogled bezpotrebno, ali ka-da se uzmu u obzir današnje pre-hrambene prilike, koje danas vla-daju ne će bili na odmet u pri-bližnoj slici iznieli značenje ovo-ga diela naše države s gospodar-ske sirane.

Kada čovjek razgovara s na-šim ljudima iz naših krajeva ne rielko može se čuti prigovore 11 predmetu živežnih namirica i pri-pomoći u obrani: .Pa čemu toli-ke žrtve za tu Bosnu". O v e i o -vakovc primjedbe mogu pasti sa-mo radi nepoznavanja značenja Bosne za cjelovitost naše države, pa ne će, mislim, biti na odme't da o tim prilikama iznesemo par re-daka u lom smjeru. — „ Bosna ima vrlo važno znače-nje za našu državu s nacionalne strane stojeći na» narod u obrani s udarne sirane, te prema tome ne dolječe snage tamošnjeg žitelj-stva zvani smo pripomoć davali, jer braneći Bosnu osiguravamo ovdašnje krajeve i dajemo mo-gućnost obradjivanja naše zemlje u ovim krajevima.

S gospodarske strane sama Bosna premda je danas u pitanju prehrane pasivna, ona je stvarno bogatija od našega diela Hrvatske nalazećega se izmedju Save i Dra-va. Rudno bogatstvo Bosne za nas je od neprocjenjive vriednosti,

jer uz pomanjkanje istoga naš bi go-spodarski razvoj znatno zapinjao. Uzmimo samo jedan od tih pred-meta. Sol, koju uglavnom iz Bo-sne dobivamo, a bez koje niti jedna kuća ne može biti; dru-go po redu jest gvoždje bez ko-jega posao na- polju je nemo-guć; treće je ugljen btz kojega bi naš saobraćajni promet slao na mrtvu točku u današnjim pri-likama, a od kolike je važnosti željeznički saobraćaj o tome mi-slim, da je suvišno govorili; drvni veleobrt 1 ostalo rudno blago, da kraj napred izlaknuta tri rudna bogatstva Bosne i ne spomenemo, a koji su svi od neprocjenjive vriednosti za gospodarski razvi-tak naše države. —

Bosanska bogata polja, ali u načinu same obradbe vrlo siro-mašna, kada bi se kraj svog raz-

.nog rudnog bogatstva privela na-prednijoj obradbi, ona su u sta-nju prehraniti pučanstvo Bosne. Da je Bosna danas na prehrani pasivna nije krivnja tamošnjeg pu-čanstva, a prigovor da je Bosa-nac lienčina je skroz neumjestan. Valja znati da je narod Bosne kroz punih 5 dugih stoljeća bio predmet izrabljivanja raznih veli-kaša, da je taj narod kroz to cic-

10 vrieme podnosio velike žrtve u krvi i naravi, a da u tom narodu 11 pogledu prosvjetnom i gospo-darskom nije ništa učinjeno. Bo-sna je kroz duge viekove bila

pastorče izrabljivanja od svih o -nih koji su Imali vlast nad tim dielom hrvatskog naroda.

Kada čovjek putuje bilo ko-jim dielom te naše zemlje, kao da sama zemlja govori: .Nisam ja pasivna, ja sam bogata i u stanju sam prehraniti svoju djecu, ali tre-ba me osposobiti za prehranu". Da se narod Bosne prosvjetno po-digne, gospodarski osposobi, to svatko kroz ovo vrieme, nešto pre-ko godine dana, može uvidjeli, da je to glavni zadatak hrvatske dr-žavne vlade, a sam narod Bosne dokazao je kroz ovo kratko vri-eme, da je uvidio, da se nalazi u sklopu svoje države i da je pro-šlo doba kad je bio paslorče tu-djinske vlasti. —

Svako sjeme nosi plod svoj pa ove žrtve što Ih mi iz ovoga di-ela države dajemo za održanje Bosne u današnjim težklm prilika-ma. Svaka naša žrlva je sjeme na onu brazdu slobode, koju je naš Poglavnik u Bosni zaorao. Svi smo zvani, da ga u lom sliedimo, da to shvatimo kao svoju svetu dužnost za naš gospodarski ra-zvitak i napredak, a sav taj ulo-ženi trud i žrtve biti će od nepro-cjenjive vriednosti za razvitak na-še države, a prema tome za c je-lokupno potomstvo hrvatskoga naroda. —

U VeL Zdencima, 23. DC. 1942. M i š k o R a č a n seljak i sabornik.

Sve iskaznice za promet stokom stavljene su izvan snage

Z a g r e b , 22. rujna. Zajednica za promet stokom i stočnim pro-izvodima u Zagrebu daje na zna-nje svim upravnim oblastima, na-kupcima i nakupnim kotarskim povjerenicima, da se sve ovla-sti ili bilo kakove druge izka-znice na temelju' kojih bilo tko kupuje, prodaje ili uobće posluje za ovu zajednicu ili u njezino ime, stavljaju izvan snage.

Sve osobe, koje imaju kako-ve izkaznice ili ovlasti, moraju ih u roku od 10 dana nakon ove o-baviesti kod ove Zajednice pro-mieniti te prema tome pristupiti Zajednici, Ulica Petra Milutina Kvatemika br. 2, soba br. S, III. kat. gdje će moći podići nove iz-kaznice ili punomoći.

Tko se zatekne, da posluje na temelju izkaznica ili ovlasti izda-nih 'prije 31. kolovoza 1942. po o-voj Zajednici, bit će uhićen i pre-dan oblastima, koje' će protiv ta-kvoga povesti kazneni postupak, radi krivog predstavljanja_ i zlou-potrebljavanja.

Umoljavaju se sve upravne oblasti i oružničke postaje, da sva-koga, koji se predstavlja na teme-lju gornjih izkaznica ili punovlasti, a koje su izdane po ovoj Zajed-nici prije 31. srpnja .1942., smjesta uhite i predadu vlastima na dalj-nji postupak. Zajednica ujedno u-moljava, da' se je izviesti o svim takovim slučajevima, kako bi se mogla i ona pridružiti kaznenom postupku.

Likvidacija predratnog vlasničtva s kraljevinom

Madjarskom Upozoruju se svi zanimaoci,

koji još to nisu učinili, da u naj-kraćem roku prijave ministarstvu za obrt, veleobrt i trgovinu, odje-lu za vanjsku_ trgovinu, Zagreb, Matičina ul. 3. robu. naručenu prie 10 travnja 1941, te , podpuno ili djelomično izplaćenu. a neprim-ljenu. Gornje upozorenje odnosi se na robu, naručenu na području bivše Jugoslavije, koje se sada nalazi pod upravom kr. Madjar-ske. U tu svrhu potrebno je pri-ložiti izvorna dokazala t.j. izvorne zaključnice, te potvrde o djelomič-noj ili podpunoj izplati robe. Ista dokazala potrebna su gornjem mi-nistarstvu, kako bi u stvari likvi-dacije predratnog vlasničtva mo-glo dotične slučajeve uzeti u pre-tres na sjednicama mješovitog hr-vatsko-madjarskog odbora za li-kvidaciju predratnog vlasničtva.

(Iz odjela za vanjsku trgovinu br. 71420).

Sakrivanje žita, nepropisna meljava i nedopuštena prodaja pšenice

Koprivnica, 22. rujna. - Kotarska oblast u Koprivnici osu- Ustanovl jen je c iena z a dila je seljake iz Gjelekovca Ivana Rašana i Josipa Indira dimnjačarski obrt na području na 20.000 Kuna globe i 15 dana zatvora radi sakrivanja žita. n a 5 e odredjeno je oblastnom mlinara Stjepana Bakanja iz Male Mučne radi nepropisne °d'?°n\od 5' b ° ' ° V ° Z a b r "

,. f , , , ,. , / - j - R K L SS95-42, koja je odluka objavljena meljave na 10.000 Kuna globe, a seljaka Izidora Bebe ka ,z u _ N a r o d n i m n o v i n a n i a " 5. rujna Kunovca na 20.000 Kuna globe i 15 dana zatvora zbog nedo- t g. u broju 200, te je istoga da-puštene prodaje pšenice. na zadobila i pravnu briepost.

Broj 69 "BILOGORA" Strana 7

Gradske viesti

Zabrana kretanja po noći u Bjelovaru B j e l o v a r , 06. rulna. Župska redarstvena oblast u Bjelovaru izdala

je dne 21. t. ml. sliedeću naredbu: Počam o d danas 01. rujna 1942. pa d o opoziva najstrožije se

zabranjuje kretanje na c je lokupnom području grada Bjelovara i njemu pripojenih sela o d 20 sati na večer d o 5 sati u jutro.

Prekršitelji ove naredbe kazniti će se zatvorom o d 30 dana. i globom o d 10.000 Kuna.

U ponovljenom slučaju prekršitelji staviti će se pred Pokretni prieki sud.

Vriednost propustnica Bjelovar, 26. rujna. Župska redarstvena oblast u Bjelovaru izdala

je dne 22. rulna sliedeću odredbu: Danom 22. rujna 1940. gube vriednost sve propustnice, k a k o

stalne tako i privremene izdane p o ovo j župskoj redarstvenoj oblasti ili o d bilo ko je druge vlasti.

Upozoruju se vlastnici i odgovorni upravitelji kuća, da su u roku o d 24. sala dužni prijaviti i odjaviti na propisanom obrazcu svaku osobu odnosno stanara, koji se u kuću useli ili iz n je iz-šeli, bez obzira na vricme stanovanja.

Prekršitelji ove odredbe biti će najstrože kažnjeni.

Osnutak kazalištne dru« žine i p j e v a č k o g z b o r a pri Razglasnoj postaji

IZPOSTAVA D R Ž A V N O G IZVIEŠTAINOG I PROM1ČBE-N O G U R E D A U B J E L O V A R U osniva svoj vlastiti pjevački z b o r i kazalištnu družinu. Umoljavaju se stoga i pozivaju svi oni, koji os jeća ju da imadu smisla za glu-mu ili su glazbeno nadareni, da sc jave u prostori jama ureda u Starčevićevoj ul. 6 prizemno desno. Pri jave sc primaju d o kra ja ovog mjeseca.

Izložba protiv pomctnnća Izložba protiv pometnuća, ko-

ja je bila prirediena u njšem gra-du od 12. do 20. t. mj. je dobro uzpjela. Ukupan broj posjetilaca iznosio 1.400. Promičbenih knjiga i to: .Majka i diete", „Čitanka o zdravlju", „Naša hrana i naše zdravlje" prodano je ili razdielje-no bezplalno oko 1.200 komada. Otvorenju izložbe u subotu dne 12. t. mj. prisustvovao Je izaslanik Ministarstva zdravstva dr- Rasuhin iz Zagreba, veliki župan naše žu-pe Omerović, nadstojnik Doma narodnog zdravlja u Bjelovaru dr. Buntjelić, te veći broj liečnika i predstavnika vlasti. Prigodne go-vore o značenju i svrsi izložbe održali su uz dra Rasuhina, veliki župan Omerović i dr. Buntjelić.

Izložba je u svakom pogledu uzpjela nu bilo je očekivali, da će posjet biti mnogo veći, što bi sva-kako bilo, da nijesu ratne prilike, Jer Je bio vrlo malen broj posjet-nika izvan područja grada Bjelo-vara. ma da je za izložbu vriedi-la povlastna vožnja na željeznici.

F o n d »Bilogore« Za fond našeg lista darovao

j e : G . Mirko Pavlečić, Prgomelje

1000"— Kuna te je tako postao dobrotvorom našega lista, na čemu se uprava

najjuljudniie zahvaljuje.

Novi odbormjestne"Pomoći" izabran je na sjednici od 1S.

I. mj. kako sliedi: Predsjednik Ni-kola Boličević. gradski načelnik; podpredsjednik: Dr. josip Radko-vić, gradski fizik; tajnik: Ivan Še-stak, gradski pristav; blagajnik: Franjo Hrestak, trgovac, dok su još u odbor ušle sliedeće osobe : Agneza Topolčić, Danica Radja. Elza Kralkv, Marija Kroupa, Fran Senlinella. Mijo Hans. Martin Ma-djerek, Ivan Ceranac, Dragutin Pavelić, Josip Frieze, Tomo Fun-tek, Amun Dudašić, Makso Fuks, Oskar Košak, Edo Stožir, Franio Hajduković, Dragutin Družinec, Jo-sip Kovačić. dr. Nikola Galkovski, Franio Šaifran, Franjo Benčić, Fra-njo Kuš'.ek, Malija Navoiec, Kreši-mir Vlaho, Malo Belobrk.

Iz našeg novčarstva. Odlukom Državne Riznice po-

vjerena je likvidacija Bjelovarske štedionice d. d. i Srpskog kredit-nog zavoda d. d. u Bjelovaru na-šoj Gradskoj štedionici.

Likvidacija ovih zavoda pro-vadja se kao neobhodna nužda s razloga, što nijedan od njih nema pravovaljane uprave, jer je velika većina dioničara i članova upra-ve izseljena, a s druge strane ovi zavodi su uslied predaje seljačkih dugova „Privilegovanoj .agrarnoj banci" postali imobilni i nisu se mogli nikako razvijati, već na-protiv padali su u sve veće po-teškoće, što bi konačno moralo uroditi kobnim posljedicama za ulagače. Da se to sprieči provesti će se likvidacija.

Fuzija s Gradskom štedioni-com nije na žalost uspjela, jer bi taj posao bio za Gradsku štedio-nicu prevelik riziko, a ona se u poslove takove vrsti ne će i ne smije upuštati

Za ulagače ovih noyčanih za-voda utješijiva je činjenica, !što je Državna riznica likvidaciju povje-rila Gradskoj štedionici, koja je najbolja garancija, da će se po-duzeti sve mjere, kako bi ulagači došli što 'prije i u cielosti do svo-

jih teško stečenih ušledjevina. So-lldnost poslovanja Gradske štedi-onice i svrha njenog postojanja jamči nam za to, 1 stoga ulagači i dioničari Bjelovarske štedionice i biv. Srpskog kreditnog zavoda mogu s punim povjerenjem čekati razvoj likvidacije.

»Rad i radost-izdanje na mjestnom razglasu

naših bjelovarskih radnika održaje sc svake subote od 6 i pol do 7 i pol sati na večer.

Prodaja trgovina Zadruga Hrvatskog Radiše —

Ured za nacionalizaciju prirada, Zagreb Zvonimirova ul. 14. pro-daje sliedeća priradna poduzeća, koja su temeljem zakonskih od-redaba podržavljena odnosno iz-vlašteria u korist Nezavisne Drža-ve Hrvatske:

B j e l o v a r : »Higyca« proiz-vodnja toaletnog sapuna; Mandl Bernhard, agenlurni i komisioni posao,

i U stručnu produžnu školu

upisano je za školsku godinu 1942.-43. ukupno 1JS učenika. Od loga 103 učenika i 15 učenica.

Osobne vicsti Ing. MilivoJ B u c o n j i ć , viši

rudar, pristav IX./1. činov. razr. iz državnog rudnika u Krčki, kotar

Osobne vicsti. Beatrica M a r i n o v i ć učiteljica

u Kreševu Polju, kolar Omiš, Ve-lika župa Cetina, premještena je na vlastitu molbu bez prava na naknadu putnih i selidbenih troš-kova na pučku školu u Prugovec,

-kotar Gjurgjevac. Luka R a b a d i i j a , manipula-

tivni vježbenik kod Velike župe Bilogora u Bjelovaru, premješten je po potrebi službe na kotarsku oblast u Podravskoj Slatini.

Sofija T r a t n j a k , učiteljica u Velikoj Črešnjevici. kotar Gjurgje-vac na temelju molbe premještena je na pučku školu u Malu Črešnje-vicu, kotar Gjurgjevac.

Zvonimir B a l e n o v i ć , veter. vježbenik X . činov. razr. premje-šten je iz službenih obzira od sto-čarsko-zdravstvene ambulante u Križevcima k obćinskom poglavar-stvu Vrbovec, kotar Križevci.

Stjepan B a s t a l i ć, veter. vje-žbenik X . čin. razr. premješten je iz službenih obzira od stočarsko-zdravstvenog zavoda u Zagrebu k stočarsko-zdravstvenom zavodu u Križevce.

Tuzla, velika župa Usora I Soli b Ravnateljstvu državnih nidnika u Bjelovaru za vršioca dužnosti rav-natelja istog ravnateljstva.

Dr. Josip S1 a v n i ć, sudac ko-tarskog suda u Bjelovaru premje-šten je kotarskom sudu u Krifcvce.

Aleksandar Ž i b r a l , oficial premješten je Iz službenih obzira od tolnice za živčane bolesli u Vrapču k državnoj bolnici u Bje-lovaru.

O p p i I z Adalbcrl, suplent čin vježbenik držav. realne gim-nazije u Dervenli, premješten je po molbi u isltm svojstvu na držav-nu realnu gimnaziju u Bjelovaru.

W a n d e r e r Nada, suplent čin. vježbenik na držav. realnoj gimnaziji u Bjelovaru premještena Je po. molbi na državnu realnu gimnaziju u Varaždin.

M e s i ć dr. Zvonimir, profe-sor državne realne gimnazije u Križevcima premješten je iz slu-žbenih obzira na državnu realnu gimnaziju u Bjelovaru.

S a m a r ž i j a Viktor, suplent čin. vježb. držav. real. gimnazije u Bjelovaru iz služb. obzira premje-šten je na drž. real. gimnaziju u Dervenli.

S t e i b - P a v e š i ć Alojzije,su-plent čin. vježbenik drž. real. gim-nazije u Bjelovaru iz služb. obzira premješten je na državnu realnu gimnaziju u Hrvatskoj Mitrovici.

Slavica D r u g o v i ć , grunto-vničarka premještena je iz službe-nih obzira od kolar, suda u Na-šicama kotarskom sudu u Grubi-šno Polje.

Ivan M a d e r i ć , obćinski bi-lježnik u Delekovcu premješten j e i dodieljen na rad iz službenih ob-zira Velikoj župi u Bjelovaru.

Antun B a l o z o v i ć , obć. bi-lježnik premješten je iz službenih obzira od o b ć poglavarstva u Molvama k obćinskom poglavar-stvu u Ferdinandovac.

Stjepan P e r o š i č , obći bi-lježnik pri Velikoj župi Bilogora premješten je iz službenih obzira k obćinskom poglavarevu u No-vigradu.

Nadalje su iz službenih obzira premješteni sliedeći bilježnici:

Franjo A d e m i ć , od obćine Ferdinandovec u Golu.

4 Ignacije R a c od obćine Dr-nje u Đelekovec.

Stjepan P a š i c a od obćine Gola u Drnie.

Ivan B i š i ć , porezni vježbe-nik premješten je po molbi iz O -točca u Koprivnica

Čitajte i širite tjednik „BILOGORA"

ŽUPSKE VIESTI

S t r a n a 8 . "BILOGORA"

Dogadjaji u slikama

Vlastnik i izdavač: IZPOSTAVA DRŽAVNOG IZVJEŠTAJNOG I PROAlCBENOG UREDA BJELOVAR. — Glavni i odgovorni urednik: IVAN SESTAK, Ulica 8. travnja 1941 br. 8/1 Tisak STJEPKO SKALEC. BJELOVAR, - Z a tiskaru'.odgovara Stjepko Škalec, Poglavnikov trg 17. - CIENA LISTU: Pojedini broj 3 Kn., četvrtgodišnja

predplata 36 Kn., polugodišnja 72 Kn., a godišnja 144 Kn.

OPIS SLIKA: Desno gore: Njemački pješaci prelaze Don i Kuban

na splavima. U sredini: Rumunjsko pješačlvo napreduje na Kav-

kazu. Dolje: Razorena sovjetska oklopljena kola na jednom

od mnogobrojnih bojišta na južnom odsjeku istočne fronte. Lijevo dolje: Beskonačne kolone sovjelskih zaroblje-

nika na Donu (E. S.)

OPIS SLIKA: Lievo gore: Čete njemačkih gor-

skih lovaca prolaze veselo planinskim cestama Kavkaza

Dolje: Voditeljica talijanske mla-deži stigla je u n j e m č k u gdje ju po-zdravlja jedna njemačka djevojka.

(E. S.)

BROJ 69