Petar Lubina, OFM

UZORU NA©E NADE

Petar Lubina, OFM

UZORU NA©E NADEKNJIÆNICA ”MARIJE” - KNJIGA 55

Nakladnik:FranjevaËka provincija Presv. Otkupitelja, Split

Odgovara:Petar Lubina,urednik lista ”Marija”, Trg G. Bulata 3, 21000 Split

Slog i obrada:Kamenko JoliÊ

Naslovnica:s. Zdravka MiliÊ

Tisak:”Dalmacija-papir” - Split

Naklada:1000 primjeraka

CIP - Katalogizacija u publikacijiSveuËiliπna knjiænica u Splitu

UDK 243 : 232 . 931

LUBINA, PetarUzoru naπe nade : izabrane marijanskemolitve naπeg doba / Petar Lubina. - Split : FranjevaËka provincija Presv. Otkupitelja, 2009. - (Knjiænica Marije; knj. 55)Bibliografske biljeπke uz tekst

ISBN 978- 953-6012-43-5

130424079

Petar Lubina, OFM

UZORU NA©E NADEIZABRANE MARIJANSKE MOLITVE

NA©EG DOBA

Split, 2009.

2

Predgovor

Otkako sam g. 1982. preuzeo ureivanje katoliËkogmjeseËnika ”Marija” dao sam se na prikupljanjemolitava Gospi i prouËavanju marijanskih molitve-nih sadræaja u æivotu Crkve. Plodove toga objaviosam u trima zbirkama marijanskih molitava naslo-vljenih Bogorodici Djevici (2005.), Majci milosra(2006.) i PomoÊnici krπÊana (2008.). Oni koji su ihlistali, hrabrili su me i poticali da nastavim zapoËe-to djelo i dovedem ga do kraja. To me potaknulo nasabiranje i objavljivanje i ovoga, Ëetvrtog sveskaizabranih molitava Gospi, nastalih u razdoblju odII. vatikanskog sabora do danas (1962.-2009.). Zamolitve u ovoj zbirci moæe se reÊi da su suvremenemarijanske molitve, dakle, molitve æena i muπkara-ca naπeg doba. SliËno kao i za prijaπnja izdanja, injih sam pabirËio po inozemnim zbirkama i vjer-skim Ëasopisima. Za razliku od dosadaπnjih zbirki,naπao sam brojne molitve veÊ prevedene i dostup-ne na hrvatskom jeziku. Mnoge od njih djela su hr-vatskih auktora. Neke su sastavljene za vaæneprigode, druge pak izgovorene kao dijelovi propo-vijedi za pojedina slavlja, a treÊe jednostavno uskrovitosti napisane i objelodanjene u tisku. Sabra-ni i dijelom prvi put prevedeni tekstovi prelaze okvi-re ove knjige, pa sam izmeu njih izabrao one zna-Ëajnije, kako bi doπle do izraæaja manje poznatemarijanske molitve. Dok sam ih redao po dobnojstarosti njihovih tvoraca, trudio sam se uravnoteæi-ti prisutnost pojedinih auktora i zastupljenost kra-jeva u kojima su nastale.Nit koja se provlaËi kroz suvremenu marijanskumolitvenu baπtinu obraenu u ovoj zbirci mogla bise saæeti u zazivu Gospi kao ”znaku pouzdane na-

5

de”, pa sam, zbog toga, ovu zbirku i naslovio ”Uzo-ru naπe nade”. I ovdje moram priznati da nisam niprevoditelj niti jezikoslovac, nego jednostavan pri-kupljaË marijanskog blaga iz bogate crkveneriznice. Pri prevoenju sam uvijek nastojao pronaÊiodgovarajuÊu rijeË i ostati vjeran izvorniku, a kolikosam u tome uspio, prosudit Êe najbolje sam Ëitatelji molitelj. Pri preuzimanju na hrvatski jezik veÊ pre-vedenih molitava, ponegdje sam prepravio odree-ne izriËaje za koje sam imao dojam da nisu baπnajsretnije izabrani kako bi tekst jeziËno bio teËniji.I ovoga puta u radu me vodila æelja pruæiti Gospi-nim poboænicima meu Hrvatima dio marijanskogblaga opÊe i domaÊe Crkve, da i njima posluæi kaouzorak i nadahnuÊe za molitvu srca.Nadam se da Êe i ova zbirka molitava doprinijeti dahrvatska marijanska baπtina raste i razvija se uduhu crkvene predaje, koja, promatrajuÊi ulogu bl.Djevice Marije u povijesti ljudskog spasenja, nju ra-do naziva ”nadom spasa”, odnosno ”ufanjem”, ka-ko molimo u drevnoj marijanskoj antifoni ZdravoKraljice i pjevamo u naπoj poznatoj pjesmi »uj nas,Majko, nado naπa. Ove molitve upuÊene ”Uzoru na-πe nade” jednako tako upravljene su ”Bogu nade”kako bi i nas, osobito u trenucima kad nam se Ëinida se “nadamo protiv svake nade” (Rim 4, 18), ”na-punio svakom radoπÊu i mirom u vjeri da izobiluje-mo u nadi snagom Duha Svetoga” (Rim 15, 13).

Fra Petar Lubina

U Splitu, na blagdan Gospe od Krunice, 7. listopada 2009.

Uvod

Kao i svako drugo, i moderno je doba utisnulo svojpeËat nazoËnosti Majke Gospodinove na podruËjuvjere, kulure i poboænosti. Razdoblje od II. vati-kanskog sabora (1962.-1965.) do danas relativnoje kratko, ali su se u njemu zbili toliki dogaaji ipromjene na svim podruËjima ljudskog æivota i ra-da da je to nemoguÊe i zamisliti u usporedbi s pre-thodnim povijesnim razdobljima. To doba oznaËe-no je brzim razvojem na tehnoloπkom polju kao ibrzinom æivljenja, πto se odrazilo i na vjerskompodruËju, pa i na odnos prema Majci Gospodi-novoj. Sve to utjecalo je i na oblikovanje puËke po-boænosti i na stvaranje molitvenih izriËaja bl. Dje-vici Mariji. Tako je zapravo i suvremena marijans-ka stvarnost na neki naËin dio druπtvenih i vjer-skih kretanja i zbivanja te je usko navezana nabogoslovska strujanja u Crkvi naπeg vremena. Za-to Êu ovdje u kratkim crtama pokuπati iznijetidruπtvene, vjerske i kulturne prilike u kojima jenastajalo πtovanje Majke Gospodinove i kojima seono prilagoivalo. To Êe nam pomoÊi shvatiti i vre-dnovati marijansku poboænost naπeg doba te upo-znati πto je sve uvjetovalo nastanak i razvoj moli-tvenih izriËaja ”Uzoru naπe nade”.

Druπtvene prilikeVelike svjetske sile podijelile su po zavrπetku II.svjetskog rata europski kontinent na istoËni i za-padni blok, koji, praktiËno, jedan s drugim nisuimali nikakve veze. U slobodi i demokraciji na Za-padu je cvao ”truli” kapitalizam a puËanstvo seguπilo u obilju materijalnih dobara, dok je Istokbez ikakvih sloboda stenjao pod bezboænom totali-tarnom komunistiËkom Ëizmom i davao dojam

6 7

preostalom dijelu svijeta da u njegovim dræavamavlada materijalno blagostanje te da je sve drugo unajboljem redu. Stalna napetost i hladni rat iz-meu dvaju suprotstavljenih blokova, koji su g.1949. stvorili dvije njemaËke dræave, meu kojimasu postavljene i graniËne ograde, doveli su napo-kon g. 1961. do dijeljenja grada Berlina doslovnozidom.PoËetkom 60-ih godina 20. stoljeÊa na svjetskojpozornici stanje se poËinje mijenjati. Na kormiloPetrove lae dolazi papa bl. Ivan XXIII. (†1963.),nazvan ”dobri”, na Ëelo Sjedinjenih AmeriËkihDraæava stupa mladi katolik - u povijesti i jedini -irskog podrijetla John Kennedy (†1963.), a u Sov-jetskom Savezu vlast obnaπa Nikita HruπËov(†1971.). Nastojanjima te trojice u odnosima izme-u istoËnoga i zapadnog dijela svijeta dolazi do po-puπtanja. Papa Pavao VI. (†1978.) pravi zaokret uodnosu prema istoËnoeuropskim dræavama. Mje-sto dotadaπnje politike Ëvrste ruke i stalnih nape-tosti, sa zemljama iza ”æeljezne zavjese” malo-po-malo uspostavlja diplomatske odnose i time kato-licima u njima omoguÊuje barem donekle slobod-no ispovijedanje vjere. Dolaskom pape Ivana PavlaII. (†2005.) ”iz jedne daleke zemlje” g. 1978. na ko-rmilo Petrove lae, osobito njegovim posjetom rod-noj Poljskoj g. 1982., naziru se prvi znakovi slobo-de i demokracije u istoËnom dijelu starog kontine-nta. Ostavπi rano bez roditeljâ, cijelim svojim bi-Êem predan je Majci Gospodinovoj i æivi pod ges-lom ”Totus tuus - Sav tvoj”, sav Marijin. Njezinuposebnu zaπtitu osjeÊa osobito 13. svibnja 1981.kad mu je, kako vjeruje, oËuvala æivot pred aten-tatom TurËina Ali Agce. OsluπkujuÊi zov iz Fatime,sam i u zajedniπtvu sa svim biskupima, u viπenavrata posveÊuje svijet Srcu Marijinu. Govori oeuropskom kontinentu kao o jedinstvenu tijelu s”dvama pluÊnim krilima”, istoËnim i zapadnim. Umeuvremenu 9. studenoga 1989. pada Berlinskizid, Ëime je oznaËen poËetak velikih promjena na

europskom kontinentu, ali i u Ëitavu svijetu. Sov-jetski Savez raspada se na viπe dræava, razilaze se»eπka i SlovaËka, komada se viπenacionalna um-jetna tvorevina Jugoslavija, a europski kontinentprerasta u novi savez veÊih i manjih dræava suv-remene Europe. U tijeku osamostaljivanja, u ne-kim zemljama juæne Europe izbijaju ratni sukobikoji dovode tolike na rub siromaπtva. Pri usposta-vi novoga druπtvenog poretka u dræavama u prije-laznom razdoblju puËanstvo se joπ uvijek ne sna-lazi, a proces globalizacije dovodi do opÊe gospo-darske i novËarske krize.

Sekularizirano druπtvoSredstva druπtvenog priopÊivanja pripomaæustvaranje novog mentaliteta. U ozraËju potroπaË-kog druπtva svatko vrijedi onoliko koliko ima iliposjeduje. MaterijalistiËki nazor na svijet i æivot,kao i svagdanja trka za zaradom potiskuju znako-ve vjerniËkog æivota iz javnosti i promiËu stvaran-je sekularizirana druπtva. Kultura smrti zauzimasve viπe maha. U tolikim zemljama viπe ih umirenegoli se raa, a zakon o smrtnoj kazni i dalje jena snazi. Ljudski æivot svakog dana sve je ugroæe-niji, bilo zbog zakonâ o slobodi pobaËaja, bilo dase ozakonjuje eutanazija. Iste politiËke skupinepodræavaju ubojstvo neroenih i zalaæu se za um-jetnu oplodnju, a sablaænjavaju se ako se djecupouËava da je pobaËaj ”ubojstvo neroena djete-ta”. Terorizam poprima svjetske razmjere, osobitonakon ruπenja newyorπkih nebodera 11. rujna2001., kad se u svijetu gubi osjeÊaj sigurnosti. Za-mjeÊuje se nasilje nad æenama i meu djecom.Usprkos nevjerojatnu uspjehu u razvoju sredsta-va druπtvenog saobraÊanja, Ëovjek je sve osaml-jeniji. Gleda samo sebe i svoje probitke. Nedosta-je smisla za ærtvu pa sve manje mladih stupa ubraËnu zajednicu, a samostani i sjemeniπta sve suoskudniji novim zvanjima. Sebeljublje i osobniprobitci uzrok su razilaæenjâ sve viπe supruænika i

8 9

sve manje raanja. Raspadi obitelji svakim danomsve su uËestaliji, ozakonjuju se nenaravne ljudskezajednice i dopuπta im se posvajanje djece. I sve tou ime slobode, demokracije i ljudskih prava!Koliko god je tolikima sinulo svjetlo dugo æueneslobode, brojni upadaju u nove oblike ropstva.Droga se bez prestanka sve viπe πiri, razliËiti obli-ci kriminala poprimaju nove razmjere, alkohol se-bi uzima danak, broj svakovrsnih ovisnika nepre-stano raste…No, svijet u kojemu æivimo ima i drugo lice. Diljemnjega nastaju male zajednice koje se trude pro-vesti u djelo svoje krπÊansko opredjeljenje. Zauzi-maju se za slabe, osamljene i bolesne. Pojedinci idruπtva nadahnuta krπÊanskim duhom promiËupravdu, mir i slogu. Buja crkveno djelovanje nasocijalom podruËju, a pruæa se i pomoÊ zemljamau razvoju. Izlaze na vidjelo nepravde, prijevare,korumpiranost, jednom rijeËju reËeno: ”grijehstruktura”. Sve to ohrabruje velikoduπne krπÊaneda svoj æivot i rad posvete nezbrinutoj djeci i osta-vljenim starcima, da se bore protiv gladi i nei-maπtine u kojima æive milijuni ljudi u takozvanimnerazvijenim zemljama. Krist je svoj kriæ iznio dovrha, na njemu umro i treÊi dan slavno uskrsnuo.Time je i svojim sljedbenicima pokazao da jesvakome proÊi put patnje i boli do sreÊe, da nakonmuke i smrti dolazi uskrsnuÊe. Majka Isusova, s duπom i tijelom u nebeskoj slavi,i u naπe je doba dobra majka, majka Isusa æivota(usp. Iv 14, 6) i majka æivih (usp. Post 3, 20). Za-brinuta je za svoju djecu, za ”braÊu svoga Sina” iprati ih na njihovu putu dok ne doe dan Gospod-nji (Svjetlo narodâ, 68). I prije potresâ koji su sezbili u svijetu padom Berlinskog zida, g. 1981.odjekuju vijesti o Gospinim ukazanjima krajemlipnja u hercegovaËkoj æupi Meugorje i krajemstudenoga u ruandskom mjestu Kibeho u Africi. Ijedna i druga ukazanja nagovjeπtaj su prolijevanjakrvi koje se nekoliko godina kasnije i zbilo.

Koliko god je vjera u javnosti bila zatirana, tinjalaje duboko u srcima tolikih da se, s demokratskimpromjenama, pravo rasplamsala. Ivan Pavao II. je-dan je od ponajboljih primjera tome, a Majka Isu-sova bila mu je ”putevoditeljica”. Ona je okupljalai privodila Isusu. Rijeke hodoËasnika bez prestan-ka teku u Gospina svetiπta diljem svijeta. Gdje jeMarija, tamo je i njezin Sin. Svjesni da je ”Gospo-din s njom”, toliki æele susresti Boga u njezinojblizini. A Majka im ondje iskazuje svoju ljubav,vodi ih svome Sinu, svome i njihovu Spasitelju. IvraÊaju se iz tih mjesta ohrabreni i ojaËani.

I na druπtvenom podruËju pojavljuju se pojedincii druπtva koji se zalaæu za pravdu i mir, za vlada-vinu naravnog zakona, πto ga je Bog usadio u srcesvakog Ëovjeka prilikom njegova stvaranja. I da-nas, dok zlo dopire do svih, osobito preko sredsta-va druπtvenog priopÊivanja, tinja vjera u srcimatolikih, da se dobra moæe susresti u svakom kut-ku ove zemlje.

Presudan dogaaj za CrkvuZa naπe, moderno doba od presudne je vaænosti zaæivot Crkve i svijeta bio II. vatikanski sabor. Nje-gov rad odvijao se od g. 1962. do 1965., a imao jenakanu obnoviti Crkvu ”in capite et in membris -u glavi i udovima” i tako provesti sveopÊu obnovunjezinih sveÊenikâ, redovnikâ i vjernikâ, sveganaroda Boæjega. Sazivatelj Sabora bl. Ivan XXIII.æelio je da Crkva otvori svoje prozore kako bi u njuuπao svjeæ dah Duha Svetoga. Iako nije kanio defi-nirati nikakvih dogmi, Sabor je ostavio vrijednihprouka i uputa o Svetom pismu, bogosluæju i Cr-kvi, na poseban pak naËin o Crkvi u suvremenomsvijetu. Bio je to jedini sabor u dvijetisuÊljetnojpovijesti Crkve koji je donio vrijedan tekst o Gospiu kojem je saæeo sve πto Crkva vjeruje i uËi o Isu-sovoj Majci i njezinoj ulozi u otajstvu Krista i uotajstvu Crkve.

10 11

Povijesno-spasenjski pristupVeÊ u prvom saborskom dokumentu, proglaπenu4. prosinca 1963., Sabor postavlja smjernice svojemariologije istiËuÊi da ”sveta Crkva u svetkovanjugodiπnjeg kruga Kristovih otajstava posebnom lju-bavlju Ëasti blaæenu Bogorodicu Mariju koja jenerazrjeπivim vezom svezana sa spasenjskim dje-lom svoga Sina; u njoj ona s udivljenjem promatrai uzvisuje preodliËan plod Otkupljenja, te, kao unajËiπÊoj slici, s radoπÊu promatra ono πto ona sa-ma, cijela, æeli biti i Ëemu se nada” (Uredba o sve-toj liturgiji, 103). U viπe dokumenata spominje Ma-jku Gospodinovu i njezinu ulogu u otajstvu Kristai Crkve (AG 4 i 42; AA 4; UR 14 i 15... ). Glavni jetekst o Mariji VIII. poglavlje Dogmatske uredbe oCrkvi (52-69), πto je ”vrhunac i kruna” (Pavao VI.)Ëitave uredbe. IzlaæuÊi nauk o Crkvi, u njoj je Sa-bor osvijetlio ”ulogu bl. Djevice u otajstvu Utjelov-ljene RijeËi i Otajstvenog Tijela, i duænosti otku-pljenih ljudi prema Bogorodici” (br. 54). Poglavlje oMajci Isusovoj zapoËinje izriËitim govorom o njez-inu odnosu na Boæji plan spasenja koji je zamiπljeni ostvaren otkupiteljskim utjelovljenjem ”po DuhuSvetom od Marije Djevice” (br. 52). Njemu slijedi dioo ”ulozi bl. Djevice Marije u ekonomiji spasenja”(br. 55-59) koja se oËituje kroz svetopisamskespise, a u treÊem dijelu o ”bl. Djevici i Crkvi” (br.60-65) podsjeÊa se da Marija ”po svom tijesnu sud-jelovanju u povijesti spasenja, u sebi na neki naËinsjedinjuje i odraæava najveÊe istine vjere”. Unutartoga je i otaËko uËenje o Mariji kao ”tipu Crkve”kojoj je ona... ”iπla naprijed predstavljajuÊi se naodliËan i jedinstven naËin kao djevica i kao majka”.»etvrti odsjek ocrtava ”πtovanje bl. Djevice u Crkvi”(br. 66-67), njegovo znaËnje i temelj kao pastoralnesmjernice za marijansko πtovanje. U posljednjemodsjeku (br. 68-69) predstavljena je Marija kaoeshatoloπka slika Crkve i od krπÊana se traæi da seutjeËu njezinu zagovoru za jedinstvo naroda Boæje-ga ”na slavu presvetoga i nerazdijeljenog Trojstva”.

Osim toga, Sabor traæi da se preuredi svaka bogo-slovna prouka, pa i mariologija. Nareuje nek senajprije usredotoËi na izlaganje svetopisamskihdatosti, zatim na otaËka razlaganja, spekulativnoprodubljivanje, bogosluæje i æivot Crkve te se takopriopÊuje suvremenom Ëovjeku na njemu prilago-en naËin (Dekret o odgoju i obrazovanju sveÊe-nika, 16). Tim pothvatom nastaje velik zaokret upogledu marioloπkog nauka i πtovanja bl. DjeviceMarije.

Nadahnut Svetim pismomNa podruËju marioloπke znanosti i marijanske po-boænosti II. vatikanski sabor donio je odluËujuÊepromjene. S njime se dogodio prijelaz s udæbeni-Ëkog na eklezioloπki pogled na Mariju. Marioloπkaznanost postala je viπe bogoslovska. Prevagnulo jemiπljenje da se govor o njoj uvrsti u dogmatskuuredbu o Crkvi, unutar govora o otajstvu Krista iotajstvu Crkve, a marijanska poboænost smjesti uzajedniπtvo svetih. Marija dariva Crkvi Utemeljite-lja i ZaËetnika novoga æivota te surauje na obno-vi duπa, a sada iz nebeske slave nastavlja svojuduhovnu majËinsku ulogu. Ona je ”preodliËan isasvim osobit Ëlan Crkve i njezin pralik i naj-izvrsniji uzor u vjeri i ljubavi” (Uredba o Crkvi, 53),kao i u majËinstvu i djeviËanstvu. Od najstarijihvremena Crkva joj iskazuje posebno πtovanje, πtoje zapravo Ëin ”ËaπÊenja, ljubavi, molitve i naslje-dovanja”, koje se ”bitno razlikuje od poklonstve-nog πtovanja koje se iskazuje utjelovljenoj RijeËijednako kao Ocu i Duhu Svetom, koje marijanskapoboænost podupire” (Uredba o Crkvi, 66).Na izradu saborske uredbe o Crkvi utjecali su idotadaπnji marioloπki kongresi kao i djelovanjehrvatskog franjevca, mariologa svjetskog glasa fraKarla BaliÊa (†1977.). Odatle i njegova zamisao dase posaborski menarodni marioloπki kongresipozabave prouËavanjem πtovanja bl. Djevice Mari-jie i njezine nazoËnosti u æivotu Crkve tijekom sto-

12 13

ljeÊâ. Takva odluka znatno utjeËe na nove mario-loπke prouke u kojima se lik i djelo Majke Gospo-dinove prikazuje viπe svetopisamskim, ekleziolo-πkim i ekumenskim. Nadasve je vaæna povijesno-spasenjska usmjerenost, koja proæima Ëitavu ra-spravu i nju ujedinjuje. Bilo je dragocjeno da Sa-bor prihvaÊa nauk crkvenih otaca o Mariji, ”uzoruCrkve”, prema kojemu je ona ”otajstvu Crkve... iπ-la naprijed, predstavljajuÊi se na uzoran i jedinst-ven naËin, kao djevica i kao majka” (Uredba o Cr-kvi, 63). UsvajajuÊi povijesno-spasenjsku usmje-renost rada, Sabor usredotoËuje govor o Mariji,izvlaËeÊi ga od odijeljenosti od ostalih dogmatskihprouka, smjeπtajuÊi ga u otajstvo Krista i otajstvoCrkve.Svi ti pomaci koje proizvodi II. vatikanski sabor od-raæavaju se i na molitve u ovoj zbirci. Ti izrazi po-boænosti naroda Boæjega osloboeni su nezdravapretjerivanja i neopravdane uskogrudnosti. U nji-ma dolazi do izraæaja Marija æena i majka, osoba odkrvi i mesa, ali opet osoba kojoj je Bog povjerio po-sebnu ulogu u svom djelu spasenja. Æena jaka uvjeri, nepokolebljive nade, pa i onda kad se crni ob-laci nadvijaju nad njezinu sudbinu. Iako je iskusi-la patnju i bol, nikad nije oËajavala. Pa i onda kadse Ëini da od ”velikih obeÊanja” i ”silnih djela” neÊebiti niπta, Marija vjeruje u Boga æivota, zna da smrtnije zadnja rijeË u poslanju njezina Sina i u ulozikoju joj je Gospodin povjerio. Upravo te ljudskeosobine dolaze do izraæaja u molitvama na strani-cama ove zbirke. U njima nam Isusova i naπa Maj-ka postaje bliæa, pripadnica naπe krvi i naπega ro-da, æena svagdaπnjice, primjer kako se pati i nada,pada i ustaje te uvijek u Boga vjeruje.U ovoj zbirci sabranim molitvama do izraæaja do-laze bogoslovske osobine Marijine uloge i poslan-ja. Majka Gospodinova zauvijek je zdruæena s Kri-stom u djelu spasenja i otkupljenja ljudskog roda.Ona pripravlja Kristov dolazak na svijet, sudjelujeu otajstvima njegova zemaljskog æivota i prebiva u

nebeskoj slavi. U Kristovu djelu sudjeluje svojom”posluπnoπÊu, vjerom, ufanjem i æarkom ljubavlju,da obnovi vrhunaravni æivot duπa. Radi toga namje postala majkom u redu milosti” (Uredba o Crkvi,61). I to njezino materinstvo traje od trenutka pri-stanka za navjeπtenja do trajne proslave svih iza-branih (Uredba o Crkvi, 62). VjerniËki puk vidi unjoj ”preodliËna i sasvim osobita Ëlana Crkve” (U-redba o Crkvi, 53). Marija je ”tip Crkve... u reduvjere, ljubavi i savrπenog sjedinjenja s Kristom” (U-redba o Crkvi, 63), kao i njezin model u maj-Ëinstvu, djeviËanstvu, Êudorednoj savrπenosti iapostolatu. Napokon je pridruæena Kristovu spa-siteljskom djelu kao njegova prva suradnica, anjezino se djelovanje temelji na Kristovu ”posred-niπtvu, potpuno zavisi od njega i iz njega crpe svusnagu te nikako ne prijeËi neposredno sjedinjenjevjernika s Kristom, nego ga olakπava” (Uredba oCrkvi, 60).

Posaborsko doba i obnova Pavla VI.Ono πto na podruËju mariologije nije uËinio II. vati-kanski sabor VIII. poglavljem Uredbe o Crkvi, za tose zauzima posaborska mariologija. Na obnovumarijanskog πtovanja prvi se daje Pavao VI., kojipodupire pripremanje saborskih marijanskih tek-stova, njih predstavlja i tumaËi. Mariju 21. stude-noga 1964. proglaπava Majkom Crkve, tj. ”ËitavogakrπÊanskog naroda, i vjernika i pastira koji je na-zivaju preljubaznom Majkom”. U apostolskoj po-budnici Veliki znak 13. svibnja 1967. izlaæe mari-oloπki nauk u skladu sa saborskim uËenjem, kao imarijanskim uËenjem svojih prethodnika, posebnoLeona XIII. i Pija XII. O πtovanju bl. Djevice Marijeobjavljuje 2. veljaËe 1974. apostolsku pobudnicu©tovanje Marije. To je temeljni marioloπki doku-ment naπeg vremena koji, nakon posaborskogzatiπja i krize na podruËju marijanske stvarnosti uCrkvi, daje ponovni ushit marijanskom svijetu iodreuje smjernice zdrava marijanskog πtovanja.

14 15

Pobudnica ©tovanje Marije utemeljena je na ota-Ëkoj predaji, a nadahnjuje se na svetopisamskoj iliturgijskoj baπtini. U njoj su i dogmatski temeljiza πtovanje bl. Djevice Marije (br. 56): BuduÊi daMarija posjeduje jedinstveno dostojanstvo majkeSina Boæjega, preljubljena je kÊerka OËeva i povla-πteni hram Duha Svetoga pa ima prednost predostalim stvorenjima (usp. Uredba o Crkvi, 66). Su-djeluje u presudnim dogaajima djela spasenja,koje ostvaruje njezin Sin, pa ima jedinstvenu ulo-gu koja nadilazi djelo svih ostalih stvorenja (usp.Uredba o Crkvi, 66). Sva je sveta i bez grijeha isko-nskoga zaËeta. U svojoj svetosti raste prianjajuÊitijekom æivota uz volju OËevu i tako napreduje uvjeri, nadi i ljubavi. Najizvrsniji je Ëlan Crkve i uje-dno nedostiæiv uzor i ljubezna majka. I iz nebeskeslave vrπi svoju majËinsku ulogu te je narodu Boæ-jemu na putu prema nebeskoj domovini znak po-uzdane nade i utjehe (usp. Uredba o Crkvi, 69).Pripadnica je Adamova roda kao i ostali ljudi, pri-pada naπoj rasi i dijeli naπu sudbinu te opleme-njuje Ëitav ljudski rod. Njezino πtovanje ima svojetemelje u nedokuËivoj volji Boæjoj. Bog ju je iza-brao i nama darovao. Osim toga, ista pobudnica veli da bi valjano πtova-nje Majke Gospodinove trebalo biti: trojstveno, kri-stoloπko, pneumatoloπko i eklezioloπko. O Ëemu seradi?BuduÊi da je πtovanje bl. Djevice sastavni dio je-dinstvenoga krπÊanskog πtovanja, koje je ”po svo-joj naravi πtovanje koje se iskazuje ... Ocu po Kris-tu u Duhu” (©tovanje Marije, 25), ËaπÊenje bl. Dje-vice Marije mora se pretvarati u hvalu i slavu Tro-jedinoga Boga, koji ju je izabrao i uresio tolikomsvetoπÊu. Marija je uklopljena u Boæji plan spa-senja, kojemu je u srediπtu Isus Krist, pa i razliËitioblici poboænosti Gospi ”Ëine to da se, dok se Ma-jka Ëasti, Sin, radi kojega je sve (usp. Kol 1, 15-16) i u kojemu je vjeËni Otac ‘htio da stanuje svapunina’ (Kol 1,19), pravo upoznaje, ljubi, slavi i da

se vrπe njegove zapovijedi” (Uredba o Crkvi, 66).Posvetiteljski zahvat Duha Svetoga kod bl. Djevicejedan je od vrhunskih trenutaka njegova djelo-vanja u povijesti spasenja (©tovanje Marije, 26).Duh je vrelo punine milosti i bogatstva darova kojiMariju rese, pa je u njezinu πtovanju vaæno i prik-ladno istaknuti osobu i djelo Duha Svetoga. Bl.Djevici u ”Crkvi pripada, poslije Krista, najuzviπe-nije mjesto i nama najbliæe” (Uredba o Crkvi, 54).BuduÊi da smo svi mi sinovi i kÊeri bl. Djevice iCrkve, ljubav prema Crkvi treba poprimiti ljubavprema Mariji i obrnuto.Da bi vjerniËko πtovanje Majke Gospodinove bilotakvo, pobudnica ©tovanje Marije veli da ga trebausmjeriti: biblijski, liturgijski, ekumenski i antropo-loπki. To znaËi: BuduÊi da Biblija ulazi u sve porekrπÊanskog æivota, bogoslovlja i poboænosti, posta-je ”temeljna knjiga molitve” (br. 30), a proæeta jeotajstvom Spasitelja i upuÊuje ujedno na Sluæbe-nicu Gospodnju, i marijanska poboænost moralabi se ”posebno nadahnjivati na Bibliji kako bi ste-kla novu snagu i sigurnu pomoÊ” (br. 30) te bilaproæeta velikim temama krπÊanske poruke.U molitvenom æivotu Crkve Sabor daje prednostliturgijskoj molitvi, jer ”liturgija, po svojoj istaknu-toj kultnoj vrijednosti, tvori zlatno pravilo za krπ-Êansku poboænost” (br. 23), pa Crkva preporuËujeda i ona bude usklaena s liturgijskim Ëinima.Crkvi na srcu leæi ponovna uspostava jedinstva,pa je to jedan od razloga da marijanska poboænostbude ”osjetljiva za brigu i ciljeve ekumenskog gi-banja” (br. 32). Zato bi katolici morali biti pozornii otvoreni za prihvaÊanje onoga πto je dobro u uËe-nju i πtovanju Marije od drugih Crkava i crkvenihzajednica. Bl. Djevica Crkvi je uzor za nasljedova-nje ne po naËinu æivota, nego po ”prianjanju uz vo-lju Boæju” (br. 35), pa poboæne vjeæbe moraju bitiprilagoene vremenu i kulturi Maijinih poboænika.Osim toga, treba se Ëuvati ”pretjerivanja u sadræa-ju ili u oblicima, koja vode u krivotvorenje nauka,

16 17

tako i duhovnu tjesnogrudnost koja zatamnjujelik i poslanje Marijino” (br. 38). Mudra ujednaËe-nost tih krajnosti uËinit Êe da πtovanje Majke Go-spodinove bude istinsko i temeljito, a svrha Êe mubiti ”proslavljivanje Boga i postizavanje da krπÊaniæive æivotom koji Êe u svemu biti u skladu s voljomBoæjom” (br. 39) i na hvalu slave njegove.Pubudnica ©tovanje Marije upozorava, uz to, i na”raskorak izmeu nekih sastojaka” marijanskogπtovanja ”i suvremenih antropoloπkih poimanja teduboko izmijenjene psiho-socioloπke stvarnosti ukojoj æive i djeluju ljudi naπeg vremena” (br. 34). Uupravljanju u obitelji zakoni i razvitak u nekimkrajevima æeni priznaju jednakost i suodgovornosts muæem. Na politiËkom podruËju, u brojnim ze-mljama ona je nazoËna u javnim poslovima kao imuπkarac. U druπtvenim odnosima, æena razvijasvoje djelatnosti u najrazliËitijim smjerovima isvakog dana izlazi sve viπe iz uskoga okvira obi-teljskog ognjiπta. Na kulturnom podruËju, pruæa-ju joj se nove moguÊnosti za znanstveno istraæi-vanje i intelektualne uspjehe. U taj svijet teπko jeuklopiti sliku Majke Gospodinove ”kakva se uka-zuje iz nekih poboænih knjiga i knjiæica, u æivotneuvjete danaπnjeg druπtva, a posebno one suvre-mene æene” (br. 34), koja je u nekim krajevima umnogoËemu izjednaËena s muπkarcem.Marijin lik, kakav je prikazan u pobudnici ©tovan-je Marije, Ëesto se susreÊe i u molitvama na stra-nicama ove knjige. Ponekad se dobiva dojam dasu mnogi izljevi srca i duπe sroËeni i pretoËeni umolitvu upravo nadahnuti tom pobudnicom. Unjima je Marija svetopisamska, sveta Marija crk-venih otaca, Djevica i Majka, slika i pralik Crkve,uzor evaneoske sljedbe svakog Isusova uËenika.I za nju su veze duha jaËe od veza tijela i krvi. Iona je blaæena ne zato πto je rodila, nego πto je po-vjerovala. Poput nje onaj koji sluπa i provodi u dje-lo Boæju RijeË, postaje Isusov brat i sestra, njego-va majka.

Novi pokuπaji prikazâ Marijine stvarnostiUz put obnove, koji Mariju uvrπÊuje u nove prikazeotajstva Krista i otajstva Crkve, razvija se i sveto-duhovska dimenzija marijanske stvarnosti. PuËkapoboænost u posaborsko doba u tom suzvuËju po-znaje i put suËeljavanja, koji se sastoji u bogatstvususreta s razliËitim kulturama u koje se nastoji u-cijepiti suvremeni govor o Mariji. U tom pokuπajuvrednuje se kulturna i vjerska baπtina pojedinihnaroda, kao i njihov naËin pristupa otajstvu Boæ-jem i Marijinu. Majka Gospodinova jedna je te is-ta, ali biva viena na razliËite naËine u raznim kra-jevima i u raznovrsnim kulturama. Sve to oboga-Êuje mnogostruki pristup Marijinu liku, kojega sedoista vidi, kako bi rekao pjesnik, u tisuÊa boja…

Latinska Amerika polazi tako od raπËlanjivanjavlastita druπtveno-crkvenog stanja i u MarijinuVeliËa nalazi program osloboenja. Zaustavlja sezatim na povijesti navjeπtaja Evanelja kontinen-tu nade i na uroeniËkom izgledu lica Gospe kojase g. 1531. u Guadalupeu ukazala Juan Diegu vi-di znak koji Bog dariva tom narodu da bi prepoz-nao njegovu blizinu i stvorio od njega zajednicu.

I Afrika u svome bogoslovlju daje prostora Mariji iu vlastitoj kulturi nalazi jasne veze s Majkom Isu-sovom. Tako u zajedniËkom matrijarhatu nekoli-cine plemena, u ulozi æene u klanu kao darovate-ljice æivota te simbola hrabrosti i vjernosti, u vjeriu nazoËnost predaka... Za Afriku Marija je majkapuna djetinje ljubavi i povjerenja te ”æivuÊi-pre-dak” koji je u stanju zajednicu pomagati i ujedi-njavati.

Osim na prouËavanje povijesti i puËke poboænostis antropoloπkim zamecima, na Zapadu se usredo-toËuju na najdubljoj antropologiji, onoj koja pret-hodi razliËitim kulturalnim ostvarenjima. U tompogledu vide Mariju iz Nazareta kao ”savrπeno ost-varenje Ëovjeka” prema izvornom Boæjem naumu,ukoliko se u nj uklapa ”s punom slobodom i odgo-

18 19

vornoπÊu”. U njoj se ostvaruje model ljudske oso-be koja se otvara suradnji s Bogom, ali i æene kojapostaje zapravo ”sakrament”, otajstvo preko koje-ga se Bog priopÊava Ëovjeku.Nakon πto feministkinje odbacuju Marijin lik, pro-nalazi se put izgradnje marioloπkog nauka natemelju æenstvenosti. »injenica da je Majka Isuso-va æena, pruæa moguÊnost da se æenstvenost naneki naËin proglasi ”temeljnom kategorijom” spo-sobnom da ”na sustavan naËin prikaæe sve onoπto vjera svjedoËi o Mariji”.Tragove novih prikaza Marijine stvarnosti nalazi-mo i u molitvama na stranicama ove zbirke. Gla-sovi duπe dopiru sa svih strana svijeta i slijevajusu u molitvu najpoznatijoj meu æenama, jedinoj ineponovljivoj u ljudskoj i Boæjoj povijesti. Posaborsko bogoslovlje produbljuje odnos Marijes Duhom Svetim. Pozabavlja se vaænim poglavlji-ma marioloπkog nauka, kao πto su Marijino boæa-nsko i djeviËansko materinstvo, neoskvrnjeno za-ËeÊe, Marijina suradnja u djelu spasenja, njezinoslavno uznesenje s nakanom da ih joπ viπ produ-bi u pogledu primjernosti za Boæji narod. ProuËa-va ulogu bl. Djevice Marije u povijesti navjeπtajaEvanelja i njezino mjesto u bogoslovlju osloboe-nja. Vrednuje puËku marijansku poboænost i po-tanko odreuje njezine odnose prema liturgiji.Marijin lik Ëita estetskim bogoslovskim kljuËem.Osvjetljuje naπiroko Marijinu djelatnost u ”æivotupo Duhu”, vlastitu Kristovu uËeniku. RazmatraspecifiËne vrednote feministiËkog vida za sveobu-hvatnije razumijevanje ”æene Marije iz Nazareta”.PromiËe ekumenski dijalog o Majci Gospodinovoj,neophodan u hodu Crkve prema jedinstvu svih o-nih koji vjeruju u Krista. Poduzima naporno i πi-roko razmatranje o odnosima izmeu æidovstva ikrπÊanstva, pri Ëemu je utvren neprekinuti slijedi jedinstvo Saveza, zbog Ëega zapravo i ne postojipotpun prekid izmeu staroga i novog Zavjeta.Uvodi u suËeljavanje s islamom i velikim povijes-

nim religijama azijskog kontinenta, budizmom,hinduizmom, taoizmom, konfucijevstvom, πintoiz-mom... Iz vjernosti novozavjetnoj objavi, u njimakatoliËki bogoslovci ponovno potvruju s jednestrane jedinstveno i nuæno spasenjsko posredni-πtvo Kristovo, a s druge se pitaju o spasenjskimmoguÊnostima drugih religija. SusreÊu se da, usuglasju sveopÊega djelovanja Duha Kristova,ispitaju spasenjsku vrijednost religija kao takvih.U drugoj polovici XX. st. opaæa se ponovno zani-manje za inkulturaciju vjere i bogoslovlja, njihovoucjepljenje u dotiËni kraj i narod. Sabor istiËe nu-ænost inkulturacije i za to predlaæe neke smjerni-ce. I biskupska sinoda g. 1974., posveÊena navje-πtaju Evanelja, i ona g. 1977. posveÊena kate-hetskoj formaciji, veoma su plodne razmiπljanjimao inkulturaciji vjere. Iz njihovih radova proizlazeapostolske pobudnice Pavla VI. Evangelii nuntian-di (1975.) i Ivana Pavla II. Catechesi tradendae(1979.). Izvanredna sinoda g. 1985. podsjeÊa nadvostruki vid inkulturacije - pretvaranje istinskihkulturalnih vrednota u krπÊanstvo i ukorjenjenjekrπÊanstva u razliËitim kulturama.

Ivan Pavao II. ”sav Marijin”U promicanju marijanske poboænosti vaænu uloguima i djelovanje Ivana Pavla II. OslanjajuÊi se naSabor i vjerno ga slijedeÊi, on nastavlja marijan-sko usmjerenje Pavla VI. i tako utvruje ono πto jenajvaænije u marijanskom uËenju. PrihvaÊa stari ijoπ uvijek valjan prinos crkvene predaje, koju Sa-bor prisvaja i razvija te je pridruæuje novim sadr-æajima. Objavljuje okruænicu Otkupiteljeva Majka(25. oæujka 1987.), pravu bogoslovsku prouku i je-dinu svoju okruænicu posveÊenu prouËavanju ulo-ge bl. Djevice Marije u ekonomiji spasenja i kaotakvu vrijedan znanstveni dokument. Ususret tre-Êem tisuÊljeÊu proglaπava Marijansku godinu, sla-vljenu po mjesnim Crkvama od 7. lipnja 1987. do15. kolovoza 1988., s nakanom da poraste πtova-

20 21

nje Gospe i njezine nazoËnosti nadomak slavljuVelikoga krπÊanskog jubileja. Apostolskim puto-vanjima po svijetu udahnjuje novi æivot bujnoj iobnovljenoj marijanskoj poboænosti meu kato-licima u Ëitavom svijetu. Svjestan vaænosti ulogepuËke poboænosti u æivotu obiËnih vjernika, stal-no se trudi oæivljavati i te oblike vjerniËkog doæiv-ljavanja, posebno istiËuÊi vrijednosti i vaænostimarijanskih poboænosti i uloge njezinih svetiπta.U okruænici Otkupiteljeva Majka Ivan Pavao II. go-vori i o marijanskoj duhovnosti, koju bogoslovci ra-dije nazivaju marijanskom protegom krπÊanske du-hovnosti. Taj izraz istiËe jedinstvo krπÊanske duho-vnosti, πto znaËi da svoje poËetke vuËe od Krista,na Kristu se temelji i na Krista se stalno i odnosi, au sebi samoj sadræi marijansku protegu. Ivan Pa-vao II. zahtijeva od mariologa da je skladno uklopeu jedinstvenu krπÊansku duhovnost, jer se ona u-korjenjuje u Kristovoj volji. BuduÊi da je Nazarets-ka Djevica opÊi uzor krπÊanskoga, uËeniËkog æivo-ta, marijanska duhovnost po svojoj naravi tiËe sesvakog Isusova uËenika. S povijesnog zrenika, onaje njegovana u ustanovama posveÊenog æivota. Vre-dnovanje Majke Gospodinove kao uzora krπÊan-skog æivljenja povijesno je zapoËelo meu æenskimudrugama pokorniËkog æivota, gdje su je, za uzorposveÊenim djevicama, predlagali veÊ prvi oci.Noviji crkveni dokumenti æivot bl. Djevice Marijeprikazuju kao hodoËaπÊe na putu vjere. Vjera jezapravo Marijin æivotni stav. Ona jedino po njojsudjeluje u otajstvu svoga Sina i odgovara na Bo-æji poziv, i to Ëitavim svojim biÊem posluπnoπÊuvjere, koja za nju znaËi potpuno povjerenje, posve-maπnje predanje. Sadræaj Marijine vjere jest otaj-stvo njezina Sina, a sastoji se u postupnu pribli-æavanju nedokuËivosti Boæje tajne u sve veÊemprianjanju uz Boæju volju. Marija vjeruje u svakojprigodi i u svakom trenutku. I onda kad se Ëini dasu potonule sve nade (Lk 2, 35), kad se kriæ i smrtËine kao nijekanje dogaaja navjeπtenja.

Marijina vjera usporeuje se s Abrahamovom.Njegova vjera bila je poËetak Starog Saveza, pa jepostao naπim praocem po vjeri. Marijina vjera oz-naËuje poËetak Novog Saveza. Ona je polagan put,naporno hodoËaπÊe, postupno pribliæavanje nesh-vatljivoj Boæjoj misli.

Isusova Majka, koju smo u Ivanu pod kriæem i midobili za majku, svoje djece ne zaboravlja ni iznebeske slave. Taj motiv Ëesto susreÊemo u posa-borskim marijanskim molitvama. Bl. Djevica bdijenad uËenicima svoga Sina i ne æeli da ijedan sljed-benik Evanelja propadne. Bliska im je u svimæivotnim prilikama, u nadi i radosti, u æalosti itjeskobi.

Uzoru naπe nadeOvaj prikaz druπtevnih, kulturnih i vjerskih kreta-nja modernog doba kojega smo veÊina nas dionicii svjedoci, iako je viπe-manje svima poznat Ëiniomi se nuænim da bismo πto bolje shvatili smisao isadræaj marijanskih molitava u ovoj zbirci. Sve sute okolnosti, naime, utjecale na njihov nastanak,one su im uglavnom bile i povod i poticaj. Spon-tan su izraz molbe upravljene Majci Gospodinovoju sasvim konkretnoj æivotnoj situaciji.

Zbirka izabranih marijanskih molitava naπega do-ba zapravo je izraz povjerenja vjerniËkoga puka uMajku Gospodinovu koji k njoj hrli u svojim potre-bama, u njoj vidi onu koja Êe ga prihvatiti, saslu-πati, razumjeti i gledati mu pomoÊi. Hvale je zatokao sluæbenicu koja se na Anelovu ponudu u Na-zaretu stavlja na raspolaganje Gospodinu, osjeÊa-ju da ih ona k Njemu moæe joπ viπe pribliæiti, imajupovjerenja u njezin majËinski zagovor i u njezinuzauzetost za sljedbenike njezina Sina. Viπe negoliπto su hvale za Marijinu majËinsku zaπtitu tije-kom proπlosti, ove molitve zapravo su iskre vjerni-Ëke duπe koja joj u vremenu iskazuje zabrinutostza svoje stanje, da se ne bi od Boga izgubila usred

22 23

vrtloga suvremenog svijeta i trke svagdanjeg æivo-ta. NajËeπÊe su to vapaji predvodnika naroda Boæ-jega, papa i biskupa, te izrazi njihove zabrinutostii zauzetosti za Crkvu na putu, da se ne bi smelapred zamamnostima Zloga, da ostane Ëvrsta u vje-ri, ustrajna u nadi i nepokolebljiva u ljubavi pre-ma Bogu. Meu njima znaËajne su Ëetiri poznateposvetnice Majci Gospodinovoj Ivana Pavla II., a knjima uz bok mogu se svrstati povijesna solinskamolitva Gospi Velikoga hrvatskoga krsnog zavjeta,posvetnice kardinala Franje KuhariÊa (†2002.), teona na Srednjoeuropskome katoliËkom danu uMariazellu...

Stotinu imena i naziva iste MajkeU ovim molitvama naÊi Êemo divne izraze za Maj-ku Gospodinovu. Nevjerojatno kakvim je sve ime-nima zazivaju njezini molitelji! Kao da se natjeËutko Êe pronaÊi ljepπe ime koje odgovara njezinojulozi! U pronalasku novih imena i osobina mode-ran je i neuobiËajen mladi talijanski biskup sl. Bo-æji Antonio Bello koji u Mariji prepoznaje ”æenunaπih dana” koja s nama æivi i radi na ovoj zemlji,”æenu svagdaπnjice”, ”æenu odvaænu” i ”æenu od-mora”, ”æenu posluπnu” i ”æenu sluæenja”, ”naπusuputnicu”, koju Isus, kad ju je odredio za naπumajku, nije ”uËinio samo suzemljakinjom nego isuvremenicom svih nas”. Ona je ”sudionica naπesvakodnevice”, ”sustolnica, sugovornica, supatni-ca i posluæiteljica”, ”majka i sestra naπa”, ”Kralji-ca Hrvata” (S. Lice). Za kardinala Eduarda Piro-nia ona je ”Gospa od NoÊi i Jutra”, ”Gospa ©utnjei svih odlazaka, ljubavi i darivanja same sebe ”,”Gospa od Kriæa i Velikoga petka ”, ”Gospa mira,nade i pouzdanja”, a nadasve ”Gospa od uskrsnu-Êa”, ”Gospa primljene RijeËi, slika i vrelo Crkve”.Za Ivana Pavla II. Marija je ”Majka Otkupiteljeva”i ”Majka Crkve”, ”Majka æivih, Majka jedinstva iMajka dobrog savjeta”, ”Majka ljudi i narodâ”,”Sluæbenica Gospodnja” i ”ZaruËnica Duha Sveto-

ga”, ”Sluæbenica jedinstva Tijela Kristova”, ”Zvijez-da novog svijeta”... Solinska molitva Gospi Veliko-ga zavjeta Majku Isusovu imenuje ”Presvetom Bo-gorodicom”, ”Djevicom Nevinom”, ”Milosti pu-nom”, ”Utjehom æalosnih”, ”Majkom naπega Spa-sitelja”, ”Majkom Milosti i Majkom Divnom”, ”Dje-vicom Mudrom i Djevicom Vjernom ”, ”UtoËiπtemgreπnika”, ”Najvjernijom Odvjetnicom Hrvatske”,”Majkom naπe proπlosti, sadaπnjosti i budu-Ênosti”. U ovoj zbirci molitava Marija je predstav-ljena i kao ”Majka sluπanja i majka vjere” (A.Ballestrero), ”UËiteljica i Kraljica Apostola”, ”naj-veÊa nada” od koje se molitelj ”svemu nada” (bl. J.Alberione), ”svemoguÊa zagovornica” koja daje”snagu da æivimo istinski iz nade i iz ljubavi” (sv.J. M. Escriva de Belaguer). Osim toga, ona je ”bla-ga majka Slavenskih naroda, velika Gospa Ma-ara i velika Majka Austrije” (A. Sodano), ”Majkanade” (K. M. Martini), ”Zvijezda nade” i ”ZaπtitnicaAfrike” (Benedikt XVI.), ”PomoÊnica Kneza mira” i”Majka nezaπtiÊenih” (G. von Le Fort), ”naπa Nada”(A. PetriËeviÊ), ”Majka sretnog puta” i ”Majka Cr-kve” (Pavao VI.), ”Majka i Prijateljica” (T. IvanËiÊ),”Utjeha æalosnih, UtoËiπte greπnika, pomoÊnicakrπÊana” (A. Tamarut), ”majka Mudrosti, zora vje-Ënoga u tminama vremena” (G. La Pira)...Majka Gospodinova u ovoj zbirci predstavljena jekao ”Sluæbenica Gospodinova, koja mu se predaladuπom i tijelom, te uπla u njegov rod kao obiteljs-ka suradnica u njegovu djelu spasenja”, æena ”ko-ju je milost uvela u trojstvenu prisnost i uËinilaπkrinjom boæanskih povjerenja”, ”domaÊica Kra-ljevstva, koja je sluæenje protumaËila ne kao liπe-nje slobode nego kao nepovratno pripadanje naro-du Boæjem”. Ona je ”uzor u vjeri, u molitvi i u slu-πanju Boæjega poziva”, ”Majka naπega Ëovjekolju-blja” i ”Majka naπe kulture i umjetnosti”. Njezinoje srce ”tako lijepo, tako Ëisto, tako bezgreπno, ta-ko puno ljubavi i poniznosti” (bl. Majka Terezija).”Nijedna æena ovoga svijeta nije ljepπa” od nje.

24 25

”Najljepπa je meu djevicama”, ”najdostojnija me-u majkama”, ”blagoslovljena meu æenama”,”navjeπtaj, preludij, zora i neposredna priprava,koja kruni i okonËava svjetovna zbivanja boæan-skog plana otkupljenja”, ”smjerokaz proroËanst-va”, ”kljuË mudrosti otajstvenih mesijanskih po-ruka”, ”susretiπte Boæje namisli”, ”odreeni ciljvjeËnog savjeta”, ”savrπena slika Boæja, potpuna»istoÊa, potpuna Ljubav”....

Molitva u svakoj prigodiKao ”æeni svagdaπnjice” molitelj se obraÊa MajciGospodinovoj da ga ”nauËi kako svagdanji æivotsliËi radiliπtu na kome se gradi povijest spasenja”,da ”utjeπi bol majki zbog njihovih sinova koji jed-nog dana odoπe od kuÊe da se nikad viπe ne vra-te”, da nam ”podari budan duh”; da nam ”pozajmimalo od svoje snage”; da ”ublaæi muke svih ærtavanasilja”; da ”smiri skriveni plaË tolikih æena koje ukuÊnom skroviπtu muπka silovitost sustavno tla-Ëi”; da nam pomogne ”nositi breme svagdaπnjihnevolja”; da nam ”ponavlja rijeËi nade”; da ”staneuz nas kad, usprkos tabletama, ne uspijevamostisnuti oka, a i najmekπa postelja nam postanemuËiliπte”; da ”nadzire poËinak onoga tko æivisam”; da ”ojaËa polusan svih koji u bolnicama kr-vavo plaËu”; da ”smiri noÊni nemir onoga tko sena postelji okreÊe plaËuÊi od grizoduπja”; da ”stiπatjeskobu onome tko ne poËiva, jer se boji dana kojidolazi”; da ”uËini da ponovno otkrijemo staro ve-selje zaustaviti se pred crkvom (nakon svete mise)i razgovarati s prijateljima, ne gledajuÊi na sat”;da ”nas uvijek, i kad kasnimo, naveËer, Ëeka navratima kuÊe na svrπetku naπega bezumnog luta-nja” (A. Bello).”Kao æena naπega roda” Marija je za nas ”primila isvojim krilom i svojom ljubavlju zakrilila onoga uËijem je imenu jedino spasenje na nebu i na zem-lji”. Svoj moÊan zagovor ”ne uskraÊuje Ëak ni oni-ma koji je ne poznaju”. Moli ”za nas milost da

budemo zaista krπÊani: otkupljeni i posveÊeni”,”sve viπe uobliËeni æivotu i smrti naπega Gospodi-na”. ”Kao πto nismo sagraeni samo na ugaonomkamenu, Isusu Kristu, nego i na temelju apostolai proroka, tako su naπ æivot i naπe spasenje trajnoovisni” o Marijinu DA, o njezinoj ”vjeri i plodu” nje-zine utrobe. Pa kad stoga kaæemo da joj se ”æelimoposvetiti, onda priznajemo da æelimo biti i prih-vatiti duhom i srcem, svom nutarnjoπÊu i vanjπti-nom ono πto jesmo” (K. Rahner). ”Æena odvaæna”,kroz ”tri samotna sata pod kriæem kao spuæva upi-la” je ”tugu svih majki na zemlji” (A. Bello). Stoji”uz uzglavlje onih koji su napustili svaku nadu uozdravljenje” (F. Lelotte), a svoj moÊan zagovor ”neuskraÊuje Ëak ni onima koji je ne poznaju” (K.Rahner). Kroz duga je ”stoljeÊa sa svojim narodomdijelila svaku sreÊu i nesreÊu, svaki poraz i pobje-du” (A. Tamarut). U njezino ”nevino srce, koje jebilo probodeno maËem bola”, toliki u poniznoj mo-litvi polaæu ”svoju tjeskobu i nadu, svoju æalost iradost”, ”osobnu sudbinu, povijest svoga naroda,sadaπnjost i buduÊnost ovoga naπeg svijeta” (F.KuhariÊ), a æele joj ”darovati svoje siromaπtvo,svoju molitvu, svoju radost, svoju nadu, svojuljubav za Crkvu ukorijenjenu u svijet” (E. Pironio).Molitelji na ovim stranicama vjeruju da ”nam jedi-no ona moæe pomoÊi, jer je naπa Nada, jer nosi unaruËju onoga koji je sav Svijet i Svemir stvorio iobuhvaÊa ga” (A. PetriËeviÊ). Stoga se u nemiru,koji pogaa hrvatsku domovinu i narod, hrvatskikatolici ”povjeravaju i svim srcem predaju njezinuMajËinskom Srcu da moli za njih i da moli s njimada im milosrdni Bog udijeli mir u njihovim srcima,u njihovim obiteljima, meu ljudima i narodima”(F. KuhariÊ). A na Dan domovinske zahvalnostibiskup A. ©kvorËeviÊ u ime njih vapije: ”Sve naspohrani u svoje majËinsko srce! Bdij nad naπomdomovinom i moli s nama da sie na nju Boæji bla-goslov. Pomozi joj da u Sinu tvome Isusu Kristunae svoj mir - sada i uvijeke.”

26 27

BuduÊi da su kineski katolici u teπkoj situaciji, Go-spi od ©eπana kao ”Majci nade” Petrov nasljednikvapije kao onoj koja je ”u tami Velike subote s neu-niπtivim povjerenjem iπla ususret uskrsnom jutru”,neka ”podari svojoj djeci sposobnost da u svakojprigodi, pa bila i najmraËnija, razaznaju znakoveBoæje prisutnosti u ljubavi” (Benedikt XVI.).Majka nade, koja je bila ”strpljiva u tiπini Velikesubote”, i nas pouËava ”da s pouzdanjem ustraje-mo u onom πto æivimo u ovoj suboti naπe povijesti,kada mnogi, pa i krπÊani, dolaze u napast da pre-stanu vjerovati u vjeËni æivot i ponovni Gospodnjidolazak” (K. M. Martini).* * *KrπÊani naπeg doba u Majci Gospodinovoj prepo-znaju svoju Majku koja za njih ima vremena kadgotovo nitko ni za koga vremena ne nalazi. Ona ihne samo prihvaÊa, razumije i tjeπi nego im ulijevai nadu u mirniju i sretniju buduÊnost. U njoj na-laze osobu koja ih i u globaliziranu svijetu upuÊu-je na Boga i potiËe da æive evanelje, ono πto Isusod njih traæi, onako kako najbolje znaju i umiju. Aona nad njima bdije, moli s njima i zagovara ihkod Boga, kao πto Ëini i s nama i za nas iz nebeskeslave u kojoj je Isus i nama otiπao pripraviti mjes-to te i naπ dolazak ondje oËekuje. U ovim molitvama utkano je mnoπtvo misli ljud-skog duha i osjeÊaja njegova srca. Brojni su zazivikojima je Majka Gospodinova zazivana ne samo zaosobne nego i zajedniËke potrebe. Nastajali su urazliËitim æivotnim okolnostima, a stvarali su ihBoæji ugodnici i obiËni krπÊani, poznati bogoslov-ci, posebno pape i biskupi, muπkarci i æene u zaje-dniπtvu s cijelom Crkvom. Od Boga izabrana, najedinstven naËin zamilovana i meu svim æenamablagoslovljena zbog svoje vjere i Onoga kojega jesvijetu donijela, Isusa Krista Otkupitelja naπega”cijelom je svijetu bila nada i zora spasenja”. Mar-iji, uzoru naπe nade, posveÊene su i ove stranice.

Bl. Jakov ALBERIONE(1884. - 1971.)Rodom iz San Lorenza di Fossano (Italija), sveÊenik od g.1907., apostol katoliËkog tiska i utemeljitelj ustanovaposveÊenoga æivota. Proglaπen blaæenim 2003.

Majci MilosraZahvaljujem ti, Isuse milosrdni, πto si nam daoMariju kao majku. Zahvaljujem i tebi, Marijo, πtosi ËovjeËanstvu dala Boæanskog UËitelja, Isusa,Put, Istinu i Æivot; i πto si nas sve prihvatila naKalvariji kao djecu. Tvoje poslanje zdruæeno je sonim Isusovim, koji ”doe potraæiti izgubljene”.Zbog toga se ja, pritisnut svojim brojnim grijesi-ma, uvredama i nemarnostima, obraÊam tebi,Majko, kao najveÊoj nadi. Svrni na me svoje blageoËi: neka tvoja golema majËinska briga bude tvojenajbolesnije dijete. Svemu se od tebe nadam:oproπtenju, obraÊenju, svetosti. Utemelji novistaleæ meu svojom djecom, onaj najnesretnijih,u kojima uzobilova grijeh gdje je obilovala milost.Bit Êe to staleæ koji Êe te najviπe poticati na suÊut.Primi u taj staleæ bijednu duπu moju. UËini velikoËudo, preobraæavajuÊi velikoga greπnika u aposto-la. Bit Êe to Ëudo neËuveno i nova slava za Isusa,tvoga Sina, i za tebe, njegovu i moju majku.Svemu se nadam od tvoga Srca, o Majko,UËiteljice i Kraljice Apostola. Tako neka bude.(Usp. Sl. Boæji G. Alberione, Majci Milosra u: Marija, 4/2003., 125;

Madre di Dio, 1/1998., IV.)

Gospi od NavjeπtenjaNeka te svi naraπtaji nazivaju blaæenom, Marijo.Ti si vjerovala arkanelu Gabrijelu i u tebi su seispunila sva velika djela koja je on navjeπÊivao.Duπa moja i Ëitavo moje biÊe hvale te, Marijo.Povjerovala si u Utjelovljenje Sina Boæjega usvome djeviËanskom krilu: i postala si MajkomBoæjom. Na tvoje ”da” VjeËna rijeË uËini seËovjekom i æivje meu ljudima.

28 29

Izbi onda najsretniji dan ljudske povijesti.»ovjeËanstvo dobi Boæanskog UËitelja, Vrhovnogi vjeËnog SveÊenika, Ærtvu naknadnicu, KraljasveopÊega.

Blagoslovljen Gospodin koji nam je sve htio datipo tebi. Vjera je dar Boæji i korijen svakog dobra.

O, Marijo, postigni i nama vjeru æivu, Ëvrstu, dje-latnu. Vjeru koja spaπava i proizvodi svete. Vjeruu Crkvu, u Evanelje, u æivot vjeËni. Damognemo razmatrati rijeËi tvoga blagoslovljenogaSina, kao πto si ih ti Ëuvala u srcu i sveto onjima razmiπljala.

Neka se Evanelje propovijeda svima i svim sred-stvima. Nek se s posluπnoπÊu prihvaÊa. Nek svipostanu djeca Boæja. Amen.

(Usp. B. Simonetto, La mariologia del Ven. don Giacomo Alberione -13 u: Madre di Dio, 3/2003., 27-28.)

Majci Dobrog pastira za æupnikaO, Marijo, Majko i Kraljice apostolâ, koja si svije-tu dala Isusa vjeËnog SveÊenika i Pastira, tebipovjeravamo svoga æupnika. Prosvjetljuj, vodi,jaËaj i posveÊuj s njime sve sveÊenike, tvoje pre-drage sinove.

Svojim majËinskim zagovorom izmoli da on budepun Milosti i Istine, da bude sol koja Ëisti i Ëuva,svjetlo koje sve obasjava RijeËju Boæjom iposveÊuje sakramentima.

PouËi nas shvaÊati ga, ljubiti ga, sluπati ga kadnavijeπta RijeË koja spaπava i slijediti ga kad nasvodi putovima nebeskim.

O, Marijo, Majko sveÊenikâ, uËini da naπ æupniki svaki pastir Crkve ima radost vidjeti kako cvatuu njegovoj zajednici nova zvanja i da se ponovnonae jednoga dana u nebu sa svim duπamanjemu povjerenim. Amen.

(Usp. Preghiera a Maria Madre del buon Pastore per il parroco u:Madre di Dio, 3/2003., str. 2.)

Sv. Josemaria Escriva de BELAGUER(1902. - 1975.)Rodom iz Barbastra (©panjolska), sveÊenik od 1925. godine.Osniva 2. listopada 1928. crkvenu udrugu Opus Dei,odobrenu g. 1943., a proglaπenu osobnom prelaturom 28.studenoga 1982. Umire u Rimu 1975., proglaπen blaæenim g.1992. i svetim 2002.

Kraljici apostolaSveta Marijo, Kraljice apostola,kraljice sviju koji æele

πiriti poruku o ljubavi tvoga Sina:

ti koja tako dobro razumijeπ naπu bijedu,

moli oproπtenje za naπ neuredan æivot:

za ono πto je u nama mogla biti vatra, a bio jesamo pepeo;

za svjetlo koje viπe ne svijetli;

za sol koja je obljutavila.

Majko Boæja,

svemoguÊa zagovornice:

daj nam s oproπtenjem snagu da æivimo istinskiiz nade i iz ljubavi kako bismo drugima moglidonijeti vjeru i Krista.

(Iz propovijedi na Veliku Gospu; usp. Marija, 6/2002., 229; J. E. deBelaguer, Susret s Kristom. Homilije, Nadb. duh. stol - Glas Koncila,

Zagreb 1987., 244; J. E., Susret s Kristom. Homilije, UPT, –akovo2005., 259.)

30 31

Giorgio La PIRA(1904. - 1977.)Rodom iz Pozzalla kraj Raguse (Italija), poznati profesor ifirentinski gradonaËelnik, istaknuti vjernik sveta æivota, pre-minuo u Firenci gdje je proveo viπe od pola stoljeÊa. Vodi sepostupak za njegovo proglaπenje blaæenim.

Zvijezdi koja nas tjeπiO, Majko naπa, kad hoÊemo razmatrati ljepotu Boæju zaustavljamo se s ljubavlju u promatranju tvoje ljepote koja je beskrajni odraz vjeËnog svjetla: u tebi odmaramo zaneseni jednim svjetlom koje je uistinu predujam slave.Tko gleda tebe, vidi Boga; jer ti sudjelujeπ u vjeËnim odsjajima Trojstva vrijednima πtovanja; ti ljubljena OËeva, ti majko RijeËi, ti zaruËnice Duha Svetoga. Majko naπa, majko Mudrosti, zoro vjeËnoga u tminama vremena; za nas si Zvijezda koja nas tjeπi i koja nas osigurava; pod tvojim vodstvom sladak nam je napor; i kad su tvoje sjeÊanje i tvoja nazoËnost æivlji u srcu, jedna vena poezije i plaËa Ëine nas bogatijima ËistoÊom i nadom: jednog dana - nije daleko ni za koga! - bit Êemo ti stalno blizi u slavi i radosti Raja.

(Usp. L. De Candido, Il ‘Sindaco santo’ e l’Annunziata u:Madre di Dio, 2/2003., 25.)

Karlo BALIΔ(1899. - 1977.)Lovre, rodom iz Katuna kraj Omiπa, franjevac i jedan odnajpoznatijih hrvatskih Gospinih bogoslovaca novijeg vreme-na. Zareen za sveÊenika g. 1923., doktorira g. 1927. u Lou-venu, predaje u Makarskoj pa u Rimu, gdje osniva Papinskumeunarodnu marijansku akademiju koju vodi gotovo dokraja æivota.

Posveta GospiGospe moja draga,tebi se potpuno darujem,ne samo kao tvoj rob ljubavinego i kao vjeËni apostol tvoga kraljevstva.Darujem ti svaki trenutak svoga æivota:primi i Ëuvaj me,primi moju bijedu i nevolje moje,poniæenja i tugu moju.Danas ti posebno preporuËujem svoj æivot,svoje molitve,svoju smrtnu borbu,i svoju smrt.Sve za tvoje kraljevstvo,a na poseban naËin za tvoje kraljevstvo u mojojHrvatskoj.Svaki moj uzdisaj,svaki otkucaj moga srca neka kliËe:”Adveniat regnum Christi, adveniat regnumMariae!””Doi kraljevstvo Kristovo, doi kraljevstvo Mari-jino!”

(Usp. Fra Karlo BaliÊ, Tebi se potpuno darujem...u: Marija, 3/2000., 85.)

32 33

Papa PAVAO VI. (1897. - 1978.)Giovanni Battista Montini, rodom iz Concesija kraj Brescie(Italija), za sveÊenika zareen g. 1920., milanski nadbiskuppostaje g. 1954., kardinal g. 1958., papa 1963. S IvanomXXIII. priprema i nakon njega nastavlja II. vatikanski sabor(1962.-1965.) i obnovu Crkve. Objavljuje g. 1974. apostolskupobudnicu ”©tovanje Marije” o ispravnu πtovanju Gospe.

Za Ëitavo ËovjeËanstvoPogledaj, o Marijo, na Ëitavo ËovjeËanstvo, na ovaj moderni svijet u kojemu nam je, prema Boæjem nacrtu, æivjeti i raditi. To je svijet koji okreÊe lea Kristovu svjetlu, a onda se boji i strahuje pred straπnim sjenamakoje takvim postupkom stvara pred sobom. Tvoj slatki i preblagi glas, o najljepπa meu djevicama, o najdostojnija meu majkama, o blagoslovljena meu æenama, neka ga pozoveda upravi pogled prema æivotu koji je svjetloljudima, prema tebi koja kao svjetiljka pokazujeπna Krista, jedino i najveÊe svjetlo. Isprosi da svijet pravo upozna zaπto æivi. Isprosi svijetu radost da æivi kao stvorenje Boæje iprema tome æelju i sposobnost da se u molitvipovjeri svom Stvoritelju, Ëiju tajanstvenu iblaæenu sliku nosi u sebi. Isprosi svijetu sposobnost da cijeni svaku stvarkao dar Boæji i onda snagu da radi dobro i da semudro i razborito sluæi takvim darovima. Isprosi svijetu mir. UËini da se ljudi, koji su joπ toliko podijeljeni,meusobno osjeÊaju kao braÊa. Vodi nas k jednom mnogo ureenijem i sloænijemdruπtvu. Patnicima udijeli snagu... Mrtvima isprosi pokoj vjeËni. Pokaæi se Majkom! To je naπa molitva, o blaga, o mila, o slatkaDjevo Marijo. Amen.

(Usp. O. Karlo, Sv. Otac Pavao VI. o Mariji u: Marija 5/1964., 195-196.)

Majci sretnog putaDjevice sveta, Majko naπa preljubezna, mi te zazivamo kao ”Majku sretnog puta”. U Ëasu kad stupamo na cestu mi se tebi povjeravamo.

Ti dobro poznajeπ: pogibelji kojima idemo ususret, neizvjesnost voænje, radosti povratka. Ti dakle budi uvijek: naπ putokaz, naπa potpora,naπa jakost.

I ti si u danima svoga zemaljskog æivota, putujuÊi palestinskim krajem i pustinjskim predjelima Egipta, iskuπala neugodnosti dugih putovanja. A na put si krenula potaknuta jedino Boæjom voljom:svim pouzdanjem, puna vjere i ljubavi, sva unjemu smirena.

Udijeli nam da uzmognemo slijediti tvoj svijetli primjeri da se i naπe putovanje odvija u vedrini i miru, u sigurnosti i redu, oËuvano od pogibelji duπe i tijela.

Dræi nas za ruku kao mati svoje dijete. Budi uza sve one koje teæak posao tjera po cestamana napornu i odveÊ jednoliËnu sluæbu. Upravljaj nama i na zasluæenu odmoru da nam posluæi za obogaÊenje ljudskim vrednotama,kao odmor za duh i snagu u novim pothvatima.

I jer je naπ æivot putovanje prema nebu: upravljaj naπe korake na put mira i dovedi nas jednog dana k æeljkovanom cilju gdje Êemo se, s tobom sjedinjeni, radovatiradoπÊu Boæjom!Preljubezna Majko naπa, Majko sretnog puta! S Kristom tvojim Sinom naπim Gospodinom! Amen.(Usp. Molitva pape Pavla VI Majci Sretnog puta u: Marija, 5/1965., 211.)

34 35

Kraljici svemiraDjevice Marijo, Majko Crkve, tebi preporuËujemo cijelu Crkvu.Ti, koja si od samoga svoga boæanskog Sina, bila dana za Majku ljubljenom uËeniku,spomeni se krπÊanskoga puka koji se tebi povjerava.Spomeni se sve svoje djece; saËuvaj Ëvrstu njihovu vjeru; ojaËaj njihovu nadu; uveÊaj ljubav.Spomeni se onih koji zapadaju u poteπkoÊe, u opasnosti; posebno onih koji trpe progonstva i nalaze se u zatvoru zbog vjere.Tvome bezgreπnom Srcu, o Marijo,preporuËujemo cijeli ljudski rod; nek upozna jedinoga i pravoga Spasitelja Krista Isusa, udalji biËeve koje izaziva grijeh, daruj Ëitavome svijetu mir u istini i pravdi, u slobodi i ljubavi.UËini da sva Crkva, mogne uzdizati Bogu milosra veliËanstven himan hvale i zahvalnosti, jer je velike stvari uËinio Gospodin preko tebe, o blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo.

(Marija)

Marijo, ti si zoraMarijo, ti si navjeπtaj, ti si preludij,

Marijo, ti si zora, ti si predveËerje,

Marijo, ti si neposredna priprava,

koja kruni i okonËava

svjetovna zbivanja

boæanskog plana otkupljenja;

ti si smjerokaz proroËanstva,

ti si kljuË mudrosti

otajstvenih mesijanskih poruka,

ti si susretiπte Boæje namisli,

”odreeni cilj vjeËnog savjeta”.

Tvoja je pojava, Marijo,

u povijesti svijeta

kao svjetlo jutra,

joπ blijedo i neizravno,

ali veoma ljupko, blago i lijepo;

svjetlo svijeta, Krist, dolazi;

sretno odrediπte ËovjeËanstva,

njegovo obeÊano spasenje, sad je veÊ sigurno.

Ti ga, Marijo, nosiπ sa sobom.(Usp. Papa Pavao VI., Marijo, ti si zora u: Marija, 2/1996., 45.)

Majci Crkve Preblaæena Djevice, pogledaj majËinskom blagoπÊu na svu svoju djecu! Svrni pogled na tjeskobu svetih pastira, koji strahuju da im ne bi straπna oluja rasprπila povjerena stada. Svrni pogled na strepnje ljudskog roda, oËeva i majki, zabrinutih nad sudbinom svojom i svojih, koje, muËe teπke brige. Smekπaj srca onih koji ratuju, i ulij u njih ”misli mira”; uËini da Bog, koji osveÊuje nepravdu, potaknut na milosre, vrati narodu æeljkovani mir i uvede ih u dugotrajni vijek istinskog napretka.

(Usp. Papa Pavao VI., Enciklika mira u: Marija, 6/1966., 246.)

36 37

Fernand LELOTTE(1902. - 1979.)Belgijski isusovac i spisatelj, dugogodiπnji urednik stu-dentskoga lista Ognjiπte naπe Gospe. VeÊinu æivota posvetioje odgoju mladih.

Budi kraj uzglavlja...Majko æalosnih,budi kraj uzglavlja svih bolesnika svijetaonih koji su ovoga Ëasa izgubili svijesti umiru,onih koji su napustili svaku naduu ozdravljenje,onih koji jauËu od bolii plaËu,onih koji se ne mogu lijeËiti,jer nemaju novaca,onih koji bi tako rado hodali,a moraju nepomiËno leæati,onih koji po cijele noÊine mogu oka stisnuti,onih koji svoje najljepπe planovemoraju odgoditi,onih, napose, koji ne vjerujuu buduÊi æivot,onih koji se opiru Bogui proklinju ga,onih koji ne znajuda je Krist trpio kao i oni.

(Usp. F. Lelotte, Budi kraj uzglavlja u: Marija, 2/1995., 43.)

Kraljici moje dosjetljivostiSveta Gospoo, viπe sam puta sanjao o zemlji koja bi bila moje vlasniπtvo i u kojoj bi ti bila Kraljica... Tu sam zemlju konaËno pronaπao: to je moja dosjetljivost!

Budi Kraljica te zemlje, koja je dosad bila tako zapuπtena! Da bih te zadræao uza se, postavljam ti svetiπte u srediπtu tvoga skrovitoga kraljevstva: usred Ëudesne i napuËene πume, uz prostrane jasle, tamo gdje raste korov, uz jarak gdje skrivam blatnjave æelje. Dok se budem vozio po moËvari, gdje su ustajale lokve slabih misli, pogledat Êu na tebe, da naem tvoj put. Kada me budu sputavali vezovi lijenosti, znat Êu te pozvati, da me oslobodiπ iz njih. Kad osjetim iskuπenje, da se zatvorim u svojemaloduπno srce i da umoran sustanem, pomislit Êu da moram za trebe i za tvoga Sinauvijek πtogod napraviti i opet Êu potiho ustati.Kada me preplave nemir i tjeskoba i kad kao sumanut budem mahnitao putovima svoje domiπljatosti, zaustavit Êu se i prisjetiti da si tamo ti i da mi se ne treba niËega bojati...

Sveta Gospo, doi joπ danas u moju zemlju!Darivam ti najdraæe, ono πto najpozornije skrivam pred ljudima. Doi u najskrovitiji kutiÊ moga biÊa! Majko moje domiπljatosti, budi moja Kraljica!

(Usp. F. Lelotte, Kraljica moje dosjetljivosti u: Marija, 1/1995., 3.)

38 39

Alexandre Charles RENARD (†1983.)Od g. 1967. do 1981. nadbiskup Lyona (Francuska), od g.1967. kardinal

Molitva GospiSveta Marijo, nema dana da te ne molim barem krunicom,prebiruÊi zrnca na putu, u slobodno vrijeme, ili uveËer u kapelici pred kipom naπe Æalosne Gospe, jake i zamiπljene æene i Majke, koja dræi svoga mrtvoga Sina!

Danas bih æelio o tebi razmiπljati. Ti si ljudsko stvorenje, na kojem odsijava neizmjerna ËistoÊa. Moj je pogled slab da bi te mogao vidjeti u tvojoj bezgreπnoj ljepoti, ali moja vjera, koju sam primio iz Evanelja i Crkve, govori mi o sjaju tvoje duπe, koja je puna milosti, da je nikakav grijeh nikad nije dirnuo ni dotakao. Sva si lijepa! Treba mi znati da ËovjeËanstvo u tebi postaje Ëisto ËistoÊom, koja kljuËa. Ti si savrπena slika Boæja, potpuna »istoÊo, potpuna Ljubavi!

Danas bih æelio tebe promatrati u tvojoj otajstvenoj plodnosti. Tako si divna u svom djeviËanstvu, neizmjerna u majËinstvu Sina Boæjega. Po Duhu Boæjem, koji te je pohodio, nosila si pod djeviËanskim srcem i svijetu donijela Isusa, vjeËnog Sina OËeva i sveopÊeg Spasitelja ËovjeËanstva.

Isusa raspetoga i uskrsnuloga! Znala si da Êe biti »ovjek sliËan ljudima, ali bez ikakva grijeha koji vrijea Ljubav. Isusa, objavitelja Boæjega, Slugu Boæjega koji je trpio i koji je pobijedio smrt. Isusa koji πalje svijetu Duha Svetoga.

Danas bih æelio tebe promatrati u tvojoj majËinskoj dobroti. U tvoje ruke preporuËiti predragu Crkvu, da je Ëuvaπ od raskola i nesloge. »uvaj djecu Crkve, Ëuvaj ËovjeËanstvo u miru. »uvaj sveÊenike u ljubavi Kristovoj. »uvaj kraljevstvo Kristovo. »uvaj braËne drugove u ljubavi. »uvaj djecu, koja ne osjeÊaju ljubavi.»uvaj mladeæ koja æeljno traæi tvoga Krista.»uvaj ona srca u kojima ËistoÊa i æelja uzrokuju vatru koja se penje na slavu Ocu i dovrπavaju u æivoj nadi ono πto je potrebno trpjeti u vezi s mukom Kristovom za spasenje svijeta!

(Usp. Molitva Gospi u: Marija, 2/1977., 50.)

40 41

Karl RAHNER(1904. - 1984.)Rodom iz Freiburga i. B. (NjemaËka), isusovac, istaknutibogoslovac, docent u Innsbrucku, BeËu i Pulachu, Münchenu iMünsteru. Napisao brojna teoloπka djela. Umro u Innsbrucku.

MarijiSveta Djevice, prava majko VjeËne RijeËi πto je uzela naπe tijelo i naπu sudbinu!

Æeno, koja si po vjeri u svojem blagoslovljenom krilu zaËela Spasa svih nas!

Majko svih otkupljenih, ti πto trajno æiviπ u Boæjem æivotu, nama bliska,jer su nam najbliæi oni πto su s Bogom zdruæeni.

Hvalom otkupljenika Ëastimo vjeËno Boæje milosre πto te je otkupilo.

U trenutku tvoga postanka predusrela te posvetna milost, i ta milost, za koju se Bog nikad ne kaje, nije ti dopustila da joj se ikad otmeπ. Proπla si put sve djece ove zemlje; uske staze πto naoko besciljno vijugaju ovim vremenom, puteve svakodnevice i patnje sve do smrti. No bijahu to putevi Boæji, staze vjere i predanja:”Neka mi bude po tvojoj rijeËi!” I u jednom trenutku, koji nikad viπe neÊeuminuti, nego ostaje za svu vjeËnost, tvoja rijeË bila je rijeË ËovjeËanstva, i tvoje da bilo je amen svega stvorenja na Boæje nepoæaljeno da. Ti zaËe po vjeri i u svom krilu onoga koji je ujedno Bog i Ëovjek, Stvoritelj i stvorenje,nepromjenljivo blaæenstvo i gorka, smrti podloæna sudbina ove zemlje:Isusa Krista, naπega Gospodina. Nama na spas rekla si da, za nas si izrekla svoj Neka mi bude. Kao æena naπega roda za nas si primila i svojim

krilom i svojom ljubavlju zakrilila onoga u Ëijemje imenu jedino spasenje na nebu i na zemlji.Tvoje da ostalo je zauvijek, nikad ga nisi povukla - pa ni onda, kad se u æivotu i smrti tvoga Sina oËitovalo tko je uistinu bio taj koga si zaËela: Janje Boæje, koje na se uze grijehe svijeta, Sin »ovjeËji, koga je mrænja na Boga naπegagreπnog roda pribila na kriæ, i - Svjetlo svijeta - gurnula u tamu smrti, πto bijaπe naπa vlastita sudbina. U tebi, sveta Djevice, πto si kao druga Eva imajka æivih stajala podno Spasiteljeva kriæa, toga pravog drveta spoznanja dobra i zla, istinskog drveta æivota, stajalo je otkupljeno ËovjeËanstvo, Crkva, podno kriæa svijeta, i primila plod otkupljenja i vjeËnog spasenja.

A evo, ovdje, Djevice i Majko, okupila se zajednica otkupljenih i krπtenih. U ovoj zajednici, u kojoj je vidljivo i opipljivo zajedniπtvo svih svetih, molimo te za tvoj zagovor. Zajedniπtvo svetih obuhvaÊa nas na zemlji i one u nebu: i u tom zajedniπtvu nitko ne æivi sam za se. Pa tako ni ti. Stoga ti moliπ za sve koji su kao otkupljena braÊa i sestre povezani s tobom u zajedniπtvu svetih. Zbog toga se pouzdajemo i molimo te za tvoj moÊan zagovor, koji ne uskraÊujeπ Ëak ni onima koji te ne poznaju. Ti moliπ za nas milost da budemo zaista krπÊani:otkupljeni i posveÊeni; sve viπe uobliËeni æivotu i smrti naπega Gospodina. Oni koji æive u Crkvi i njezinu Duhu. Klanjatelji Boæji u duhu i istini; svjedoci spasenja svojim æivotom u svim njegovim porama, Ëisti i ljudi stege,

42 43

iskreni traæitelji istine u svemu. Odvaæni i ponizni kad se pripremaju za svoje zvanje ili ga æive, jer je ono za njih sveti Boæji poziv; Boæja djeca, πto po Apostolovoj rijeËi moraju svijetliti kao svjetlila posred pokvarena i izopaËena roda, (Fil 2, 15),veseli i pouzdani gradeÊi na Gospodinu svih vremena, danas i svagda.Mi ti se posveÊujemo, sveta Djevice i Majko, jer ti i jesmo posveÊeni. Kao πto nismo sagraeni samo na ugaonom kamenu, Isusu Kristu, nego i na temelju apostola i proroka, tako su naπ æivot i naπe spasenje trajno ovisni o tvome DA, o tvojoj vjeri i plodu tvoje utrobe. Pa kad stoga kaæemo da ti se æelimo posvetiti,onda priznajemo da æelimo biti i prihvatiti duhom i srcem, svom nutarnjoπÊu i vanjπtinom ono πto jesmo.Ovom posvetom pokuπavamo svojim æivotomodgovoriti na povijest spasenja, koju je Bog izveo,i u kojoj je nama veÊ odredio mjesto. Dolazimo k tebi, jer se u tebi zbio i po tebi bio zaËet naπ Spas. BuduÊi da smo ti posveÊeni i tebi seposveÊujemo, pokaæi nama upuÊenima u tvojumilost, Isusa, blagoslovljeni plod tvoje utrobe!Pokaæi nam Isusa, Gospodina i Spasitelja, Svjetloistine i Boæje DoπaπÊe u sadaπnjem vremenu!Pokaæi nam Isusa, koji je doista trpio i doistauskrsnuo, Sina OËeva i sina zemlje, jer je tvoj sin.Pokaæi nam onoga po kojem smo zaistaosloboeni svih vlasti i sila, koje su joπ pod nebom, osloboeni, pa makar im je zemaljski Ëovjek joπ podloæan. Pokaæi nam Isusa, juËer, danas i navijeke.

(Usp. K. Rahner, Marija, majka Gospodnova, KS, Zagreb, 71-73.)

João Luiz POZZOBON(1904. - 1985.)Otac obitelj iz Ribeiraua (Brazil), akon i kandidat za oltar.»lan schönstattskog pokreta, g. 1950. zapoËinje hodoËaπÊe sGospinom slikom i ”Promidæbu krunice”, raπirene na svih petkontinenata.

Mijenjamo svijetDraga Majko, Kraljice i pobjednice Schönstattska! KleËim ovdje zajedno s ovim hodoËasnicima koji su doπli iz svetiπta Nazaret u Buenos Airesu... ObeÊajem ti da Êu i nadalje svako jutro obnavljati svoju posvetu, u zajedniπtvu s hodoËasnicima. »inim to radi hodoËasniËkih slika koje odavle kreÊu na put, i radi mjestâ za koja su odreene u smislu svoga poslanja. Svaki se dan u posveti potpuno predajem tebi i æelim Ëiniti sve πto se tebi svia. Tako se posveÊujem i hodoËasnicima i potpuno predajem svoj æivot proπtenjarima, koji Êe imati velik utjecaj na nas i na mnoge.»uj, molim te, draga Majko, ove skromne molbe i usliπi ih kao πto si me uvijek usliπavala... Trojedini Bog neka nam dade snage i odvaænosti, koje su potrebne da promijenimo naπ danaπnji svijet. HoÊemo biti tvoja djeca, tvoje orue, do kraja, do smrti. Amen.

44 45

Sl. Boæji Antonio BELLO(1935. - 1993.)Rodom iz Alessana (Italija), za sveÊenika zareen g. 1957., aza biskupa 1982. Od g. 1985. nacionalni predsjednik PaxChristi. Skrbio za ovisnike, napisao nekoliko knjiga duhovno-ga sadræaja.

Svetoj Mariji, æeni svagdaπnjiceSveta Marijo, æeno svagdaπnjice, moæda samo ti moæeπ shvatiti da ovo naπeludovanje, kako bismo te priveli u okvire posvezemaljskih iskustava kako ih mi doæivljavamo,nije znak nekakva pomodna posvjetovnjaËenja.

Ako ti se za trenutak usuujemo oduzeti aureolu, to je stoga jer æelimo vidjeti kako silijepa otkrivene glave.

Ugasimo li reflektore prema tebi uperene, to jestoga πto nam se Ëini da Êemo tako bolje sagledati Boæje svemoguÊstvo koje je iza sjenâtvoga tijela skrilo izvore svjetla.

Dobro znamo kako si bila oduπevljena da ploviπ πirokim morem. Kad te nukamo dajedriπ uz obalu, time te ne æelimo svesti na opseg naπih malih krstarenja. »inimo to da nas, gledajuÊi te tik uz krajevenaπih klonuÊa, zahvati svijest kako smo i mi pozvani te se, poput tebe, odvaæimo na put oceanima slobode.

Sveta Marijo, æeno svagdaπnjice, pomozi namshvatiti kako najplodnije bogoslovno poglavljenije ono koje te stavlja usred Svetog pisma iliotaËkih spisa, duhovnosti ili liturgije, dogmi iliumjetnosti, nego ono koje te smjeπta unutarnazaretske kuÊice, gdje si izmeu lonca itkalaËkog stana, usred suza i molitava, klubakavune i svetopisamskih svitaka, svom snagomsvoje prirodne æenskosti u svemu iskusila radostibez zlobe, gorËine bez oËaja, rastanka bez povratka.

Sveta Marijo, æeno svagdaπnjice, oslobodi nas odæelje da opjevamo velika djela i nauËi nas kakosvagdanji æivot sliËi radiliπtu na kome se gradipovijest spasenja.Popusti priveze na jedrima naπih strahova damoæemo, kao i ti, prepuπtajuÊi se Boæjoj volji,osjetiti sreÊu u prozaiËnim pregibeljima vremenai sporom umiranju danâ.Opet doi i obazrivo hodi s nama, o izvanrednistvore, zaljubljen u svagdaπnjicu; ti koja si, prijeno πto si okrunjena za nebesku Kraljicu, udisalapraπinu naπe siromaπne zemlje.

(A. Bello, Marija æena naπih dana, Split 1994., 12-13.)

Svetoj Mariji, Djevici iπËekivanjaSveta Marijo, Djevice iπËekivanja, daj nam odsvoga ulja jer se naπe svjetiljke gase. Pogledaj:zalihe su se istroπile. Ne πalji nas k drugim prodavaËima. Ponovno upali u naπim duπamaprvotnu gorljivost, kad nam je bila dostatna nekamalenkost da poskoËimo od radosti: dolazakdalekog prijatelja, veËernja rumen nakon oluje,pucketanje panja koje bi nas zimi doËekalo pripovratku kuÊi, raspjevana zvonjava blagdanskihslavlja, prispjeÊe lastavica u proljeÊe, opojnimiris zgnjeËena groæa, jesenske popijevke kojedolaæahu sa ærvnjeva, njeæno i tajanstvenozaobljenje majËina krila, miomiris levande kad sepripremala kolijevka.Ako danas viπe ne znamo Ëekati, to je stoga πtooskudijevamo nadanjima. Presuπila im vrela.Trpimo duboku krizu priæeljkivanja. ZasiÊenitisuÊama nasrtljivih nadomjestaka, u pogibli smoda ne oËekujemo viπe ni ona prekogrobnaobeÊanja, potvrena boæanskom krvlju Saveza.Sveta Marijo, æeno iπËekivanja, utjeπi bol majkizbog njihovih sinova koji jednog dana odoπe odkuÊe da se nikad viπe ne vrate, jer su poginuli uprometnoj nesreÊi ili su zavedeni zôvom dæungle.

46 47

Zameo ih ratni vihor ili progutao vrtlog strasti.Nestali su u oluji na moru ili ih je raznijelonevrijeme æivota...Sveta Marijo, Djevice iπËekivanja, podari nambudan duh. Prispjevπi na prag treÊeg tisuÊljeÊa,viπe se, na æalost, osjeÊamo kao djeca sutonanegoli kao proroci zore. Straæo jutarnja, probudinam u srcu vatrenu æelju mladih naraπtaja, daih ponesemo u svijetu koji se osjeÊa starim.KonaËno nam pribavi harfu i citru da, s tobomranoranilicom, uzmognemo probuditi zoru.Nasuprot promjenama, koje potresaju povijeπÊu,udijeli nam da na koæi osjetimo jeæure novihpoËetaka. Daj da shvatimo kako nije dosta primiti: treba iπËekivati. Primati katkad znaËiprepustiti se usudu. IπËekivanje je uvijek znaknadanja. Zato nas uËini sluæbenicima iπËekivanja. Neka nas, Djevice od doπaπÊa, Gospod koji dolazi iznenada nae sa svjetiljkomu ruci, πto Êe nam tvoje majËinstvo isprositi.

(A. Bello, Marija æena naπih dana, Split 1994., 18-20.)

Svetoj Mariji, æeni odvaænojSveta Marijo, æeno odvaæna, ti koja si kroz trisamotna sata pod kriæem kao spuæva upila tugusvih majki na zemlji, pozajmi nam malo od svojesnage. U ime Boga, osvetnika siromaπnih,podræavaj buntovne pokrete onih koji se osjeÊajupogaæenima u svome dosotjanstvu. Ublaæi mukesvih ærtava nasilja. Smiri skriveni plaË tolikihæena koje u kuÊnom skroviπtu muπka silovitostsustavno tlaËi.Nadahni prosvjedom majke koje u srce ranjavajusustavi sile i ideoloπke vlasti. Ti, simbole æenakoje se ne daju zavesti nekakvom logikom nasilja, vodi korake odvaænih æena koje potresajuzavjerom tolikih sukrivniËkih πutnji. Sii na svesvjetske ”trgove svibnja” da utjeπiπ one πto plaËuza nestalim sinovima (desaparecidosima). A

zatrubi li ratna trublja, okupi sve Evine kÊeri dase stave na kuÊna vrata, kako bi sprijeËileizlazak svojih ljudi, oboruæanih poput Kaina, daubijaju braÊu.Sveta Marijo, æeno odvaæna, koja si na Kalvarijibez smrti zadobila muËeniËku palmu, svojimprimjerom ohrabri nam srca te ne dopustimo danas svladaju suprotivπtine. Pomozi nam nositibreme svagdaπnjih nevolja, ali ne oËajniËkimduhom nego smirenoπÊu onih koji znaju da sunoπeni na dlanu Boæje ruke. A ako nas okrznenapast skonËanja, jer viπe ne moæemo izdræati,stavi se uz nas. Sjedni na naπe bezutjeπnepoËinke. Ponavljaj nam rijeËi nade.Tada Êemo te, utjeπeni tvojim dahom, zazivatinajstarijom molitvom napisanom u tvoju Ëast:”Pod obranu se tvoju utjeËemo, sveta Bogorodice.Ne odbij nam molbe u potrebama naπim, negonas od svih pogibli oslobodi, Djevice slavna iblagoslovljena.” Tako neka bude.

(A. Bello, Marija æena naπih dana, Split 1994., 53.)

Svetoj Mariji, æeni odmoraSveta Marijo, æeno odmora, skrati nam noÊi kadne uspijevamo zaspati. Kako je teπka noÊ bezsna! Predstavlja sletiπte bez svjetla, kamoprizemljuju mraËne povorke uspomena i s kojegaslijeÊu jata mòre koja stiπÊe srce.Stani uz nas kad, usprkos tabletama, ne uspijevamo stisnuti oka, a i najmekπa posteljanam postane muËiliπte; kad sa ceste pasji laveænaliËi jauku iz svemira, a otkucaji sata s tornjapadaju na duπu kao udarci maljem; kad za jedvaËujno njihanje sata na uteg s hodnika ne znaπpravi li ti druπtvo, ili te podsjeÊa na nezaustavljivu trku vremena, ili ti produæujemuke sati koji nikako da prou.Nadziri poËinak onoga tko æivi sam. Nad starimaproduæuj zavjese sna, kratke i lagane poput onih

48 49

s izvezenim mogranjima. OjaËaj polusan svih kojiu bolnicama krvavo plaËu. Smiri noÊni nemironoga tko se na postelji okreÊe plaËuÊi od grizoduπja. Stiπaj tjeskobu onome tko ne poËiva, jerse boji dana koji dolazi. Podvrni krpe pod sve oneπto spavaju ispod mostova. Ogrij kartonima bijednekoji ih noÊu na ploËnicima brane od studeni.Sveta Marijo, æeno odmora, æelimo te moliti zaone koji navjeπÊuju Evanelje. Katkada ih vidimoumorne i obeshrabrene; izgledaju kao Petar kadje rekao: ”UËitelju, svu noÊ smo se trudili i niπtane ulovismo.” Zaustavi ih kad ih pastirskarevnost vodi do toga da zanemare svoju osobu.Podsjeti ih na duænost poËinka. Oslobodi ih odgroznice djelatnosti. Pomozi im da mirno spavaju. Ne uvedi ih u napast da skraÊuju ionako male obroke sna, pa ni zbog Kraljevstva.Jer apostolska iscrpljenost nije tamjan koji jeBogu drag.Meutim, kad u »asoslovu mole Psalam 126,zapjevaj ga s njima te naglasi retke koji govorekako je uzaludno rano ustajati i kasno iÊi napoËinak, jer ”Gospodin daje kruha svojim miljenicima u snu”. Tada Êe dobro shvatiti da ih tine nagovaraπ osloboenje od poslova nego da svepredaju u ruke onoga koji daje plodnost ljudskom radu.Sveta Marijo, æeno odmora, daj nam uæivati nedjelju. UËini da ponovno otkrijemo staro veselje zaustaviti se pred crkvom (nakon svetemise) i razgovarati s prijateljima, ne gledajuÊi nasat. Obuzdaj naπe iscrpljujuÊe popise putova πtoih treba prevaliti. Dræi nas daleko od uznemiravanja onih koji se vjeËito bore s vremenom. Oslobodi nas od zabrinutosti zastvari. Uvjeri nas kako ostati pred πatorom dabismo razmislili o putovanju, vrijedi mnogo viπenego poduzimati iscrpljujuÊe voænje bez pravogcilja. Nadasve nas nauËi shvatiti kako se tajnatjelesnog opuπtanja sastoji u tjednim poËincima i

sebi priuπtenim godiπnjim odmorima; i kako jetajna nutarnjeg mira u tome da znamo troπiti vrijeme s Bogom. On ga toliko troπi s nama. I tiga tako mnogo troπiπ.Stoga nas uvijek, i kad kasnimo, naveËer, Ëekajna vratima kuÊe na svrπetku naπega bezumnoglutanja. I ako ne naemo drugo uzglavlje dapoloæimo glavu, pruæi nam ti svoja ramena daublaæimo svoj umor i konaËno mirno zaspimo.

(A. Bello, Marija æena naπih dana, Split 1994., 58-59.)

Svetoj Mariji, æeni posluπnojSveta Marijo, æeno posluπna, ti koja si imalamilost ”hodati pred Gospodinom”, podaj i namada poput tebe budemo sposobni ”traæiti njegovo lice”.Pomozi nam shvatiti kako samo u njegovoj voljimoæemo pronaÊi mir. I kad nas on izazove daskoËimo u tamu kako bismo ga dostigli, oslobodinas vrtoglavice od praznine i daj nam sigurnostda, tko sluπa Gospodina ne pada na tlo, kao upogibeljnoj cirkusnoj predstavi bez mreæe, negolida uvijek padne u njegov naruËaj.Sveta Marijo, æeno posluπna, ti dobro znaπ kakoBoæje lice, dok hodamo ovdje dolje, moæemo naÊisamo posredstvom brojnih ljudskih lica; i danam njegove rijeËi stiæu jedino u bijednim jekama naπega zemaljskog rjeËnika. Stoga namudijeli oËi vjere da se naπa posluπnost ostvarujeu svagdaπnjici, kad razgovaramo s prolaznimsugovornicima πto ih je on odabrao kao znakovesvoje sveviπnje volje.»uvaj nas od laganih udovoljenja i komotnihpristajanja na posrednim stubama koje nasspreËavaju da se uspnemo sve do tebe. Nije,zapravo, rijetkost da idolopoklonski nagoni, kojijoπ nisu ugaπeni u naπem srcu, Ëine da zamjenjujemo za evaneosku posluπnost ono πtoje puko ulagivanje, i za profinjenu krepost onoπto je samo bijedna korist.

50 51

Sveta Marijo, æeno posluπna, ti koja si, da spasiπæivot svoga sinka, izigrala naredbe jednog tiranina i, pobjegavπi u Egipat, postala za nasikona pasivna otpora i civilnog neposluha, podajnam smjelost prigovora svaki put kad nam savjest kaæe kako ”valja radije sluπati Boga negoliljude”.A da nam u tom teπku razluËivanju ne uzmanjkatvoje nadahnuÊe, dopusti da te barem tadamoæemo zazvati ovako: ”Sveta Marijo, neposluπnaæeno, moli za nas.”

(A. Bello, Marija æena naπih dana, Split 1994., 69.)

Svetoj Mariji, æeni sluæenjaSveta Marijo, sluæbenice Gospodinova, koja si mu se predala duπom i tijelom, te uπla u njegov rod kao obiteljska suradnica u njegovu djelu spasenja; æeno zaista izjednaËena, koju je milost uvela u trojstvenu intimnost i uËinila kovËegom boæanskih povjerenja;domaÊice Kraljevstva, koja si sluæenjeprotumaËila ne kao smanjenje slobode nego kao nepovratno pripadanje narodu Boæjem,molimo te, da nas uzmeπ u πkolu onoga trajnog akonata kojega si ti postala neusporedivom uËiteljicom.Suprotno od tebe, teπko se stavljamo u ovisnosto Bogu i ne da nam se shvatiti kako nam jedinobezuvjetno predanje njegovu gospodstvu moæepruæiti prvotnu abecedu za Ëitanje svakog drugoga ljudskog sluæenja. Predati se u Gospodnje ruke Ëini nam se igrom na sreÊu. Mjesto da to stavimo u okvir obostrana saveza,podvrgavanje njemu osjeÊamo kao preinakurobovanja. Ljubomorni smo, zapravo, na svojunavezanost. Viπe nas toliko ne uvjerava sveËanaizjava kako sluæiti Bogu znaËi kraljevati.

Sveta Marijo, sluæbenice RijeËi, sluæbenice dotleda si je ne samo sluπala i Ëuvala, nego si je iprimila utjelovljenu u Kristu, pomozi nam stavitiIsusa u srediπte svog æivota. UËini da osjetimonjegove skrovite upute. Vodi nas za ruku, da muuzmognemo do kraja biti vjerni. Obdari nasblaæenstvom onih slugu koje Êe on joπ naÊibudne, vraÊajuÊi se u gluho doba noÊi i koji Êese, pripasavπi haljinu, sam posaditi za stol iposluæivati.

UËini da nam Evanelje postane nadahnutonaËelo za svaki naπ izbor. OËuvaj nas od napastida traæimo popust u vezi s njegovim zahtjevnimtraæenjima. UËini nas sposobnima za radosnosluπanje. KonaËno, daj krila naπim nogama kakobismo mogli posluæiti misijskom navijeπtanju dokrajnjih granica zemlje. Sveta Marijo, sluæbenicesvijeta, ti koja si, netom si se proglasila sluæbenicom Boæjom poæurila da se uËiniπsluæbenicom Elizabetinom, udijeli naπim koracima skrbnu æurbu kojom si ti stigla u judejski grad, simbol ovoga svijeta za koji jeCrkva pozvana da se opaπe radnom pregaËom.Povrati sklonost besplatnosti naπem sluæenju,tako Ëesto uprljanu troskom podjarmljenosti. IuËini da sjene moÊi nikada ne padnu na naπadarivanja.

Ti, koja si iskusila muke siromahâ, pomozi nam da svoj æivot stavimo njima naraspolaganje, i to obzirno i πutljivo, a ne svjetlosnim reklamama prvoborstva. UËini nas svjesnima kako se pod laænim vidomumornih i optereÊenih krije Kralj. Otvori nam srce za patnje naπe braÊe. A da uzmognemo biti spremni uvidjeti njihovepotrebe, daj nam oËi pune njeænosti i nade.

OËi kakve si imala ti, onog dana. U Kani Galilejskoj.

(A. Bello, Marija æena naπih dana, Split 1994., 71-72.)

52 53

Svetoj Mariji, æeni naπih danaSveta Marijo, æeno naπih dana, doi prebivati meu nama. Navijestila si kako Êe te svi naraπtaji zvati blaæenom. Meu tim je naraπtajima, dakle, i naπ; i on ti æeli pjevati hvale ne smao za velike stvarikoje ti Gospodin uËini u proπlosti nego i za sve divote πto ih po tebi izvodi i u naπe dane.

UËini da te osjetimo bliskom u svojim problemima. Ne kao Gospou koja dolazi izdaleka i rjeπava ih snagom svoga nastupa ili obrascima tiskanima jednom zauvijek. Nego kao jednu koja iste probleme osjeÊa æivo na svojoj koæi, pozna njihovu neizrecivu dramatiËnost, shvaÊa preljeve promjena i dostiæe svu razinu naπih muka.

Sveta Marijo, æeno naπih dana, oslobodi nas od napasti da mislimo kako tvoji duhovni doæivljaji od prije dvije tisuÊe godina toboæe nisu za nas,sinove civilizacije, koja se prozvala pomodna,poindustrijska i ne znam kojim sve ”po”, a oznaËuje se kao pokrπÊanska.

Daj nam shvatiti da su Ëednost, poniznost, ËistoÊa, plodovi svih povijesnih razdoblja i kako okretanje vremena nije promijenilo kemijski sastav nekih vrednota,kao πto su besplatnost, posluπnost, povjerljivost, njeænost, opraπtanje. Te vrednote joπ vrijede i nikada neÊe iziÊi iz optjecaja. Stoga se vrati meu nas i pruæi namposadaπnjeno izdanje onih velikih ljudskih kreposti koje su tebe uËinile velikom u Boæjim oËima.

Sveta Marijo, æeno naπih dana,

kad te je Isus odredio za naπu majku, nije te uËinio samo suzemljakinjom nego i suvremenicom svih nas. Zarobljenicom istog prostornog i vremenskog odlomka. Nitko te, stoga, ne moæe optuæiti da si od nasodijeljena pokoljenjima, niti smije posumnjati dane moæeπ razumjeti drame naπe dobi.

Stavi se zato uz nas i posluπaj kad ti povjeravamo svagdanje tjeskobe koje muËe naπ moderni æivot: nedostatna plaÊa, umornost od stresova, neizvjesna buduÊnost, strah od neuspjeha,unutarnja osamljenost, pokvareni odnosi, nestalnost u osjeÊajima, teπko odgajanje djece,sve manje saobraÊanje Ëak i s najdraæim osobama, nepotrebna rascjepkanost vremena, vrtoglavica zbog tolikih napasti, æalost zbog padova, dosada zbog grijeha...

UËini da osjetimo tvoju smirujuÊu prisutnost, o najdraæa vrπnjakinjo svih nas. I neka nikad ne bude poziva u kojemu odjekuje naπe ime, a da, pod istim slovom abecede, ne odjekne i tvoje, i da se tebe ne Ëuje odgovoriti:”Prisutna!” Kao stara πkolska drûga.

(A. Bello, Marija æena naπih dana, Split 1994., 104-106.)

54 55

Max THURIAN(1921. - 1996.)Rodom iz protestantske obitelji u Æenevi (©vicarska), zajednos Rogerom Schutzom ( 2005) g. 1942. osniva ekumenskuzajednicu Taizé (Francuska). Ulazi u KatoliËku Crkvu i posta-je g. 1987. sveÊenikom.

Majci Isusovoj, Majci CrkveBoæe svemoguÊi!Ti si htio da se Sin tvojrodi od siromaπne Djevice,da se u njegovoj slabosti i siromaπtvuoËituje tvoja snaga i bogatstvo:ojaËaj nas u naπem siromaπtvu,jer ne æelimo niπta posjedovatiosim onoga πto nam daruje tvoja ruka- po Kristu, naπem Gospodinu!Doi, Duπe Sveti Stvoritelju.

Boæe sveti!Ti si doπao da se nastaniπ u Marijii da je uËiniπ svojim prebivaliπtem;uËinio sida tijelo Kristovo postanenovi i konaËni hram tvojih klanjatelja:doi i nastani se u nama svojim Duhom Svetimda naπa tjelesa postanu sve viπehramovi, tvojom nazoËnoπÊu posveÊeni- po Kristu, naπem Gospodinu.Doi, Duπe Sveti Stvoritelju.

Boæe, UËitelju naπ!Ti si Mariji udijelio milost Ëiste vjerepo kojoj je ona primila tvoju rijeËpovjerenjem posluπne i posveÊene sluæbenice:uËini nas svojim vjernim slugama,punima vjere u tvoja pouzdana obeÊanja- po Kristu, naπem Gospodinu.Doi, Duπe Sveti Stvoritelju.

Boæe ljubavi!Ti si Djevicu Mariju uËinio ljudskom majkom,

blagoslovljenom meu æenama,blaæenom za sva pokoljenja:obnovi u nama vjeru u tvoga Sina,pravoga Boga i pravoga Ëovjeka,i zahvalnost za divno Ëudo utjelovljenja- po Kristu, naπem Gospodinu.Doi, Duπe Sveti Stvoritelju.

Boæe slave!Ti si obradovao Mariju,svoju poniznu sluæbenicu,dolaskom Mesijinimi nadahnuo joj pjesmu radosti i pobjede:ponizi naπu oholost,oslabi naπu snagu,da u poniznosti i siromaπtvunaemo pravu jakost i istinsko bogatstvo- po Kristu, naπem Gospodinu.Doi, Duπe Sveti Stvoritelju.

Boæe suÊutni!Ti si Mariju pridruæio trpljenju svoga Sina,da njezino srce upriliËiπ muci Raspetoga:daj da naemo radost u trpljenju za Evanelje ida u svome tijelu dopunimoono πto nedostaje bolima Isusovimza njegovo Tijelo, Crkvu- po Kristu, naπem Gospodinu.Doi, Duπe Sveti Stvoritelju.

Gospodine, Boæe!Ti si odgovorio mesijanskim nadamasvoga izabranog naroda Izraelai æarkim oËekivanjima svih ljudisvojih ljubljenih stvorova,tim πto si poslao svoga Anela k Mariji,KÊeri sionskoj:udijeli namda se uvijek nadamo tvojem pohodui da radosno oËekujemo tvoje slavno kraljevstvo- po Kristu, naπem Gospodinu.Doi, Duπe Sveti Stvoritelju.

56 57

OËe milosra!Ti si predodredio i miloπÊu ispunioDjevicu Marijuda postane Majka tvoga jedinoga Sina:obogati nas svojim blagoslovomu njemu, Ljubljenom,ti koji si nas u njemu izabraoda budemo sveti i neporoËnipred tobom, u ljubavi- po Kristu, naπem Gospodinu.Doi, Duπe Sveti Stvoritelju.

Boæe, OËe naπ!Ti si uËinio Mariju pralikom Crkve,naπe majke,i dao je vjernom UËeniku kao duhovnu majku:udijeli nam milostda prigrlimo u svoje srce Crkvu kao majkute nas obraduj u duhovnoj obiteljikojom si nas podario- po Kristu, naπem Gospodinu.Doi, Duπe Sveti Stvoritelju.

Boæe pobjede!Ti si svome uËeniku Ivanuu vienju objaviokonaËnu pobjedu svoje Crkve:daj nam da stalno promatramo na nebumnoπtvo tvojih pobjedonosnih svjedokate naemo srËanosti i hrabrostiu boju na ovome svijetu;primi njihovu molitvu,sjedinjenu s naπom u zajedniπtvu svetih;daj da slijedimoprimjer vjere, boguodanosti,postojanosti i svetostione koja bijaπe tvoja ljudska majkai koja ostaje pralik tvoje svete Crkve- po Kristu, naπem Gospodinu.Doi, Duπe Sveti Stvoritelju.

(B. Duda, Nazaretska poruka Marijina Trsata, Brat Franjo, Zagreb 1991., 114-117.)

Bl. Terezija iz KALKUTE(1910. - 1997.)Ganxhe Bojaxhiu, Albanka rodom iz Skopja (Makedonija), g.1928. ulazi u samostan sestara loretinki, g. 1948. utemeljujedruæbu Misionarki ljubavi, a g. 1963. Misionara ljubavi. Poz-nata po djelima ljubavi prema siromasima kao Majka Terezi-ja iz Kalkute, a g. 1979. dobitnica Nobelove nagrade za mir.Ivan Pavao II. proglasio ju je blaæenom 2003. godine.

Daj mi svoje srceMarijo, Majko Isusova,daj mi svoje srce,tako lijepo, tako Ëisto, tako bezgreπno,tako puno ljubavi i poniznosti. UËini me dostojnom da primim Isusapod prilikama Kruha i Vina,ljubeÊi ga kao πto si ga ti ljubilai sluæeÊi mu u najsiromaπnijima,meu siromasima...

(Usp. Glas Koncila, 18/1998., 24.)

Srce kao tvojeDraga Gospe, daj nam tako Ëisto srce kao tvoje, tako lijepo, puno ljubavi, poniznosti, da i mi primimo Isusa i da ga darujemo drugima. Ti si uzrok naπe radosti, naπe sigurnosti. Ti si naπa obrana, naπa Majka. O, Marijo, mi smo uvijek s tobom...

58 59

Bernard HÄRING(1912. - 1998.)Rodom iz Böttingena (NjemaËka), redemptorist, g. 1939.zareen za sveÊenika, poznati struËnjak za krπÊanskoÊudoree. Predaje u Gras am Inn, a zatim na Alfonsianumu iLateranu u Rimu.

Prikaæi nas OcuMarijo, prikaæi nas Ocuzajedno s Isusom. Moli za nas,da zaista pripadamo Bogu,da slijedimo Krista na njegovu putui moæemo reÊi svakog dana s njime:”Zauzet sam stvarima Oca svoga!”

(B. Häring, Prikaæi nas Ocu u: Marija, 2/2000., 45.)

Anastasio BALLESTRERO(1913. - 1998.)Alberto Ballestrero, rodom iz Genove (Italija), ulazi g. 1924. usjemeniπte bosonogih karmeliÊana, a g. 1928. ukarmeliÊanski Red. Za sveÊenika zareen g. 1936., od g.1948. provincijal, od g. 1955. vrhovni poglavar Reda do g.1967., od g. 1973. nadbiskup Barija, od g. 1977. do 1989.Torina i od g. 1979. kardinal

Gospi od doËekaGospe od doËeka!Tako te pozdravljamo i zazivamo kad sretamo tvoju sliku postavljenu na ulazu u ovu kuÊu.DoËikaπ nas sa svojim djeviËanskim osmijehom prvoroene kÊerke te i nas uistinu Ëiniπ braÊom i sestrama u bratskoj ljubavi koja nas sve veæe uz tvoga sina Isusa.DoËikaπ nas sa svojim boæanskim majËinstvom koje nam pomaæe da budemo æivi æivotom Boæjim, dok tvoja nazoËnost tjeπi naπe dane i Ëini od njih radostan hod prema Raju.Gospe od doËeka, uËini svojima naπa srca i Ëuvaj ih u svome ljupkom srcu, da ih zauvijek moæeπ prikazati svome boæanskom Sinu.Tako neka bude.

(Kardinal A. Balestrero, Gospi od doËeka u: Marija, 2/1999., 45.)

60 61

PomoÊnici krπÊanaPomozi nam, Majko blagoslovljena, sluπati tvoga Sina i sluπati tebe!

Pomozi nam vjerovati da vjera raste mnogo bræe u tiπini poklona i posluπnosti negoli u tolikim proglasima koji olako postaju samo izlika.

Pomozi nam, Majko blagoslovljena, da znamo djelovati kao i ti!

Pomozi nam sluπati i prihvaÊati u svom srcurijeËi æivota vjeËnoga, otajstva koja spaπavaju, da naπa povijest bude πto viπe proæeta tim skrovitim istinama koje si ti shvatila i srcem Ëvrsto vjerovala!

Pomozi nam, Majko naπa, da nasljedujemo tebe, da bismo mogli bolje razumjeti tvoga Sina, da bismo dosljednije svjedoËili njegovo Evanelje.

Pomozi nam graditi novu zajednicu, u kojoj prisutnost tvoga Sina i tvoja neÊe biti povjerene nekoj nejasnoj osjeÊajnoj poboænosti, nego sve veÊem prostoru molitve i skromnosti.

HoÊeπ li nam pomoÊi da shvatimo, Majko Gospodinova, da kao krπÊani mnogo viπe rastemo kad sluπamo negoli kad govorimo, viπe kad kleËimo negoli kad tumaËimo, viπe kad vjerujemo negoli kad gledamo?

Majko Gospodinova, Majko sluπanja, Majko vjere, uËini nas sliËnima sebi, da bismo uspjeli postati svjedoci utjehe i nade u svijetu.

(Usp. Maria Ausiliatrice, 9/1998., 23.)

Eduard Francisco PIRONIO(1920. - 1998.)Brazilac, rodom iz Nueve de Julio, g. 1943. zareen zasveÊenika i g. 1964. za biskupa, od g. 1972. biskup u Mardel Plata, od g. 1975. prefekt Zbora za posveÊeni æivot, od g.1976. kardinal, od g. 1984. predsjednik Papinskog vijeÊa zalaike.

Gospi od UskrsaGospe od Uskrsa,

Gospe od Kriæa, Gospe od Nade i Pouzdanja,

Gospe od Velikoga petka, Gospe od Nedjelje uskrsnuÊa,

Gospe od NoÊi, Gospe od Jutra,

Gospe od svih odlazaka, buduÊi da si ti Gospa uskrsnoga puta, posluπaj nas:

Danas ti æelimo reÊi hvala,

tisuÊu puta hvala, naπa Gospe, za tvoj DA, Neka mi bude po RijeËi Tvojoj,

za tvoju potpunu spremnost sluæenja,

za tvoje siromaπtvo i za tvoju πutnju,

za tvoje trpljenje kod svih odlazaka,

koji Êe donijeti Mir tolikim duπama,

unatoË vremenu i udaljenosti.

Gospe od ©utnje i od Kriæa,

Gospe od Ljubavi i od Darivanja same sebe,

Gospe od primljene RijeËi

i RijeËi, koja je zahtjevna,

Gospe od Mira i od Nade,

Gospe od svih onih koji odlaze,

jer ti si Gospa

USKRSNOGA PUTA!...

(Usp. Naπa Gospa od Uskrsa... u: Marija, 4/1996., 125.)

62 63

Gospi od πutnje Gospe πutnje i Kriæa,Gospe Ljubavi i Predanja,Gospe primljenei zadane RijeËi,Gospe mira i Nade,Gospe svih onih koji odlaze,jer si Gospa uskrsnog hoda:I mi smo dijelili kruh prijateljstva i bratskog zajedniπtva. OsjeÊamo se jaki i sretni. Naπa æalost pretvorit Êe se u radost, i naπe veselje bit Êe potpuno, i nitko nam ga neÊe moÊi oduzeti.NauËi nas, Marijo, da budemo zahvalni i radosni zbog svih odlazaka. NauËi nas da reknemo svoj ”da” cijelom duπom.Ui u naπe malo srce i izgovori ga ti sama, mjesto nas.Budi put onima koji odlaze i vedrina za one koji ostaju. Prati nas uvijek dok sloæno hodoËastimo prema Ocu.NauËi nas kako je ovaj æivot stalan odlazak. Uvijek rastanak i ærtva. Uvijek prijelaz i vazam. Dok ne doe konaËni Prijelaz, savrπeni Vazam.Tada Êemo razumjeti kako je za æivot potrebno umrijeti; da se sastanemo potpuno u Gospodinu, potrebno se rastati. I da je nuæno proÊi kroz mnoge nevolje da uzmognemo uÊi u Slavu.Naπa Gospe Pomirenja,Sliko i vrelo Crkve:danas ostavljamo u tvom srcu,siromaπnu, tihu i raspoloæivu,ovu Crkvu hodoËasnicu Uskrsa.

Crkvu bitno navjestiteljsku,kvasac i duπu druπtva u kojemu æivimo,Crkvu ProroËku da bude vjesnica kako jeKraljevstvo veÊ doπlo.

Crkvu odvaænih svjedoka,ukljuËenu u ljudsku povijest,kao Gospodnju spasiteljsku nazoËnost,vrelo mira, radosti i nade. Amen!

(I. Larañaga, Marijina πutnja, III. izd., Zadar 1996., 226-227.)

Gospi Lujanskoj(14. rujna 1997.)

Djevice Lujanska, Majko siromaha i poniznih,onih koji trpe i nadaju se: Ti koja si izabrala ovo mjesto, u tihoj beskrajnosti argentinskih prostranstava,gdje Êeπ sluπati naπe molbe, razvedri naπa srca i govori nam o svom Sinu: ”Spasitelju juËer, danas i uvijeke”. Ovo jednostavno mjesto duhovno je srce naπega naroda.

Danas dolazimo tebi, mala skupina uËenika, apostola i svjedoka tvoga Sina... Dolazimo iz daleka i iz bliza. Raznolikih smo lica i kultura, razliËitih jezika, ali se razumijemo u istoj RijeËi tvoga Sina koji poruËuje svakom pojedincu: ”Evo ti Majke”; i tako te osjeÊamo, Marijo, kao svoju Majku iGospou. Molimo te samo da nas gledaπ i sluπaπ.

Imamo ti mnogo toga reÊi, tolike ti muke priopÊiti, za tolike te milosti moliti. Za nas, za naπa mjesta, za naπe mjesne Crkve. Ali nam nedostaje vremena i rijeËi. Dosta nam je da smo te doπli ovdje gledati i znati da nas ti gledaπ i mijenjaπ.

64 65

Mladi smo i odrasli, muπkarci i æene koji æele æivjeti Crkvu u srcu svijeta, kao πto to od nas traæi tvoj Sin. ZalaæuÊi se u vremenu koje nam je dano,hoÊemo æivjeti s ozbiljnom, jakom i poniznomvjernoπÊu, ujedinjeni sa svojim Pastirima -biskupima i sveÊenicima - s redovnicima i svimvjernicima laicima u zajedniπtvu misionarske Crkve.Mi smo obiljeæeni vatrom Duha Svetoga i nanovo poslani od tvoga Sina navijeπtati svim narodima Radosnu Vijest Kraljevstva: ljubav OËevu. Vjerom smo proæeli svijet u kojemu æivimo i zauzeli se uËiniti od srca Crkve-zajedniπtva, mjesto susreta i put spasenja. Upozoravamo na izazove ovoga stoljeÊa koje zalazi i nade koje nam nudi novo.

Djevice Lujanska, Majko Isusova i Majko naπa: danas polaæemo u tvoje srce svoju tjeskobu inadu, svoju æalost i radost. Æelimo ti darovatisvoje siromaπtvo, svoju molitvu, svoju radost,svoju nadu, svoju ljubav za Crkvu ukorijenjenuu svijet kao sveopÊi sakrament spasenja. Ti znadeπ πto nam sve treba: velik pronicav duh za razumijevanje siromaπtvaljudi i bol narodâ, velika raspoloæivost za prihvaÊanje RijeËi Boæje i njezino provoenje udjelo, ozbiljna jakost za prihvaÊanje Kriæa tvogaSina i sposobnost punu radosti u obvezi sluæenjasvojoj braÊi.

Æelimo snaæno ljubiti Crkvu i æivjeti u dubokom zajedniπtvu sa svojim Pastirima.Da budemo molitelji i misionari. Da znademo prihvaÊati RijeË Boæju i razmiπljati o njoj, provoditi je u djelo i prenositije vatrom Duha.

Presveta Marijo, pomozi da budemo vjerni kad doe naπ Ëas. To je Ëas ”dramatiËan i veliËanstven”, pun izazova i nada. Trebamo vjernika laika koji Êeæivjeti svetost vlastitoga krπtenja i apostolskuobvezu krizme, da u svagdanjoj jednostavnostiæive Vazmeno otajstvo, da se ne boje Kriæa nimuËeniπtva. Da samo æive s radoπÊu svetosti umisionarskom zajedniπtvu Crkve.

Hvala, o Majko i Gospe Lujanska, πto si nas danas primila u svoj dom,πto si nas gledala i sluπala, πto si nam govorila i krijepila nas, πto si nas uËila da budemo Crkva. Sad se vraÊamo ozbiljni i jaki, puni radosti i nade. VraÊamo se svojim kuÊama, svojim krajevima, svojim mjesnim Crkvama, sa sigurnoπÊu koju nam daju rijeËi tvoga Sina: ”Evo ti Majke”, i nosimo u srcu radost da moæemo ponoviti s tobom Isusu Kristu - onomuod juËer, danaπnjemu i onomu oduvijek - ovetvoje rijeËi: ”Evo sluæbenice Gospodnje, neka mibude po RijeËi tvojoj.”

I sada se vraÊamo kuÊi noseÊi sa sobom tvoju prisutnost Majke koja nam kaæe: ”UËinite sve πto vam rekne.” Tako se obvezujemo i tako neka bude. Amen!

(Usp. E. Pironio, Preghiera alla Vergine di Luján u:

Madre e Regina, 8-9/2005., 24-25.)

66 67

Helder PESSOA CAMARA(1909. - 1999.)Rodom iz Fortaleze (Brazil), sveÊenik od g. 1931., biskup odg. 1952., nadbiskup Salde od g. 1952. i Olinde e Recifea od1964. do 1985. Promicatelj ljudskih prava, posebno siromahâi beskuÊnika, predloæen g. 1973. za Nobelovu nagradu zamir.

Mislila si na sveMarijo, Majko Kristovai Majko Crkve u naπoj pripraviza zadaÊu navijeπtanja Evaneljakoju trebamo nastaviti,proπiriti i usavrπiti, mislimo na tebe.Na poseban naËin molimoda nam budeπ savrπen uzor djelovanja i milostiπto je himan koji si pjevala,kad te tvoja rodica, sveta Elizabeta,proglasila najsretnijom meu æenama.Nisi se zaustavila u svojoj sreÊi,mislila si na cijelo ËovjeËanstvo.Mislila si na sve.Ali si prihvatila i odabrala siromahe,kao πto je i tvoj Sin uËinio.©to je u tebi, u tvojim rijeËima,u tvome glasu, πto navijeπtaπ u svom VeliËada Êe moÊni biti svrgnutii ponizni uzdignuti,gladni nasiÊenii bogati ostati praznih ruku,i nitko te se ne usuuje osuditi kao prevratnicuili te gledati s nepovjerenjem? (...)Posudi nam svoj glas, pjevaj s nama!Traæi od svog Sina da se u svima namaostvare, potpuno, Boæji planovi!

(Usp. Dom H. Camara, Mislila si na sve u: Marija, 6/1998., 205.)

Ti, Majko mojaTi, Majko moja,

smijem li se usuditi,

tebi hvalu zapjevati?

Nijedna æena ovoga svijeta

nije ljepπa od tebe.

Stoga bih htio, o Djevice,

da nijednoj drugoj æeni

ne budu pjevane ljepπe pohvale,

nego one koje proizlaze iz iskrene ljubavi

i tebi upravljene.

Tebi Êu pjevati svoje pjesme,

koje Êe te silno obradovati.

Tebi Êu svoje planove povjeriti,

Bog Êe ih ispuniti kad za to doe vrijeme.

BuduÊi da mi on daje snagu

i pomaæe mojoj slaboÊi,

pronosit Êu tvoje ime

na svim jezicima,

da te hvale

pohvalnim pjesmama...

(Iz knjige: Seine Mutter, unsere Schwester)

68 69

Anton TAMARUT(1932. - 2000.)Rodom iz Novalje, za sveÊenika krËke biskupije zareen g.1957., neko vrijeme æupnik, a onda profesor crkvenog prava iliturgike u Rijeci, od g. 1986. biskup πibenski i od g. 1990.nadbiskup rijeËko-senjski.

Za mir i sreÊu domovineBlaæena Djevice Marijo,Majko Boæja Trsatska!Ti si Majka Gospodina naπega Isusa Kristai Majka naπa.Po dobrohotnom Boæjem naumuti si odabrala naπ Trsatda ovdje budeπ blizu nama, Kristovim vjernicima.Ti ovdje zraËiπ svojom majËinskom dobrotomda ispuniπ æelju svoga umiruÊeg Sina na kriæukoji nas je tebi povjerio.VeÊ 700 godina na Trsat hodoËaste tvoji poboænici:grada Rijeke i okolice,stanovnici Istre, Kvarnerskih otoka i Primorja,Gorani i Podgorani, æitelji Like i Krbave,cijele Lijepe naπe domovinei susjedne Slovenije.

Kroz duga si stoljeÊa sa svojim narodomdijelila svaku sreÊu i nesreÊu,svaki poraz i pobjedu.Uvijek si bila Utjeha æalosnih,UtoËiπte greπnika, pomoÊnica krπÊana.Umjela si otrti svaku suzu,ublaæiti i izlijeËiti svaku bol,s Bogom i ljudima pomiriti svako ljudsko srce.Bila si Zvijezda mora tolikim pomorcima,supatnica i suputnica tolikim peËalbarima i iseljenicima,zaπtitnica svih naπih domova i cijele domovine.

U ovom tjeskobnom Ëasu naπe povijesti,u ovoj tako teπkoj kobi naπega naroda i naπe vjere

zazivamo tebe,premilostivu i, molitvom, svemoguÊu naπuPosrednicu kod Boga.

Tebe su naπi stari zazivali:”Odvjetnice Hrvatske, najvjernija Majko!”Ovdje na Trsatu ti se zazivaπ kao Majkadomovine, Mati slobode, veselja i sreÊe,kao Utvrda mira.Ti si nam rodila Sunce pravde,Spasitelja i otkupitelja naπega Gospodina IsusaKrista.Njega su proroci oglaπavali kao Mironosca iKneza mira.On, on je mir naπ.

Neka on po tvomu zagovoru,po tvojoj svemoguÊoj majËinskoj molitvi,daruje svim ljudima ”dobru volju”.Neka on upravi korake naπe na put mirate se meu nama ustali njegovo kraljevstvo:kraljevstvo istine i æivota,kraljevstvo svetosti i milosti,kraljevstvo pravde, ljubavi i mira! Kraljice mira - moli za nas!

(Na Trsatu, 10. svibnja 1991.)

70 71

Franjo KUHARIΔ(1919. - 2002.)Rodom iz Gornjeg PribiÊa kraj KraπiÊa, za sveÊenika zareeng. 1945., kapelan u Radoboju, æupnik u Rakovu Potoku, Sv.Martinu pod OkiÊem zatim u Samoboru, od g. 1964. zagre-baËki pomoÊni biskup, od g. 1969. apostolski upravitelj i odg. 1970. zagreb. nadbiskup te od 2. veljaËe 1983. kardinal.

Zagovornici svih narodaDanas smo ovdje velika zajednica vjere i molitve.Ti, Marijo, moliπ s nama, i mi molimo s tobomnaπega Gospodina Isusa Kristatvoga i naπega Spasitelja.Moli, Majko Crkve i Zagovornice svih naroda,svoga Sinada poπalje u novom svjetlu i snazi u ovo vrijemeDuha Svetoga:Crkvi, svakom Ëovjeku, svakoj obitelji,osobito mladima, svima narodima.U tvoje nevino srce,koje je bilo probodeno maËem bola,polaæemo, Majko Boæja,svoju osobnu sudbinu, povijest svoga naroda,sadaπnjost i buduÊnost ovoga naπeg svijeta:da ga uvedeπ u svojoj materinskoj ljubaviu mudrost evaneoskog æivota,da to zaista bude tvoj svijet...Tvojim æivotom pouËeni,tvojim primjerom rasvijetljeni,tvojim posredovanjem zaπtiÊeni,vjerujemo da je bolji svijeti sretniji Ëovjek ostvariv -po Kristovoj milostiu ljubavi Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

(Na Mariji Bistrici, 15. kolovoza 1971.)

Posveta Crkve i grada ZagrebaSveta Marijo, Majko Boæja i Majko naπa!Ove veËeri sabrani smo oko Tvoga lika, BistriËkaGospo, s vjerom da si, proslavljena u punini Æivota, prisutna i na naπem æivotnom putu kaoMajka i Zagovornica.Kroz ovaj cijeli tjedan bili smo s Tobom ”posto-jani u molitvi” (Dj 1, 14) da se i na nama ispuniobeÊanje Isusovo: ”I ja Êu moliti Oca, i on Êevama dati drugoga Branitelja da bude s vamazauvijek: Duha Istine...” (Iv 14, 16-17).Sabrani smo oko Tebe u ime zagrebaËke Crkve...U toj naπoj zagrebaËkoj Crkvi bila si πtovana odpoËetka. Izraz ljubavi prema Tebi je i ova katedrala Tebi posveÊena. Katedralna æupnacrkva nosi takoer naslov Svete Marije. Na GriËuimaπ svoja Kamenita vrata gdje Tvoj lik pratipogledom Majke sve prolaznike: i one koji Tepozdrave, i one koji samo prou. Materinskimsrcem Ti sve blagoslivljaπ.Najstariji peËat zagrebaËkog kaptola iz godine1297. potvruje ljubav prema Tebi, PresvetaBogorodice! Tvoj lik s Djetetom Isusom utisnut jeu taj peËat. Utisnut je i lik Ëovjeka koji Tebi iTvome Sinu daruje zagrebaËku katedralu. Ali toznaËi da Tebi povjerava ne samo zidanu zgradukatedrale, nego i ovu æivu Crkvu u gradu Zagrebu. I na jednoj katedralnoj pokaznici stojiTvoj lik s natpisom Gloria Ecclesiae Zagrebiensis- Slava zagrebaËke Crkve!O Tebi, Milosti puna, II. vatikanski sabor izriËetrajnu vjeru cijele Crkve kad govori da Tvojematerinstvo u ekonomiji milosti neprestano trajei da se Ti materinskom ljubavlju brineπ za braÊusvoga Sina, te zemaljske putnike kroz pogibli itjeskobe (LG br. 62).Ti Blagoslovljena meu æenama, bila si trajnaljubav naπe zagrebaËke Crkve. Ona Ti je u remet-skom svetiπtu dala naslov: Najvjernija Odvjetnica

72 73

Hrvatske; na Trπkom Vrhu oslovljena si kaoPoËetak boljega svijeta. A pjesnik Te je nazvaojednostavno duπom naπe duπe!

Pokoljenja su Ti kroz stoljeÊa otkrivala ononajskrivenije u duπi: kajanje u grijesima, æalostiu tjeskobama i strahove u velikim povijesnimnevoljama. Nisu li Pastiri ove Crkve znali poputJeremije plakali pred Tobom kad je bila ”straπnoslomljena djevica, kÊi naroda moga, ranomneobiËno ljutom” (Jer 14, 17)!

U svakom si srcu probudila pouzdanje i nadu,Tjeπiteljice æalosnih!

U tisuÊgodiπnjem jubileju Tvoje crkve ”Gospe odOtoka” u Solinu, u kraju gdje su bile kolijevka igrobovi starih kraljeva roda naπega, u trinaeststoljetnom jubileju susreta naπih pradjedova s Tvojim Sinom i s Tobom, mi veËerasokupljeni u naπoj katedrali Tebi posveÊenoj, nagrobovima Pastira ove Crkve, posveÊujemoTvome Srcu u poniznoj molitvi æivu Crkvu gradaZagreba i cijeli ovaj grad, uvijek drag sinovima ikÊerima hrvatskoga naroda.

Ti, koju Êe naraπtaji uvijek nazivati blaæenom (Lk1, 48), primi u svoje Srce ovaj grad i cijelu naπuCrkvu.

Moli za nas Ti koja najbolje znaπ sve naπe nevolje! Ti znaπ πto treba naπim obiteljima dabudu zajednice ljubavi, darovateljice æivota, izvoriiz kojih niËu pravednici.

Ti znaπ πto molimo naπoj djeci i mladima dabudu nada bolje buduÊnosti i graditelji boljegasvijeta. Povjeravamo Ti sve naπe biskupe,sveÊenike i redovnike da budu Boæji ljudi.PosveÊujemo Ti sve naπe redovnice da buduponizne sluæbenice Gospodnje. Djevice Nevina!Bdij nad naπim sjemeniπtima i novicijatima!

Molimo Te za sva zvanja koja sluæe dobru Ëovjeka. Prikazujemo Ti znoj radnika u naπimtvornicama i æuljeve seljaka na naπim njivama.

Darujemo Ti strpljivo sluæenje lijeËnika, sestara,bolniËara u bolnicama. Pogledaj na naporeintelektualaca u traæenju istine; blagoslivljaj svenapore koje ljudi dobre volje ulaæu napodruËjima znanosti, kulture, javnoga æivota zaistinsko dobro svakog Ëovjeka.

Ponizna Sluæbenice Gospodnja, moli svjetlo DuhaSvetoga svima koji su na bilo koji naËin odgovorni za svoju braÊu da promiËu pravednostu slobodi; istinoljubivost u bratstvu; πtiteÊi ljudsko dostojanstvo u ljubavi. Neka ProvidnostnesebiËnim zalaganjem stanovnika ovoga gradagladne kruha, pravednosti, istine, mira i razumijevanja napuni dobrima (Lk 1, 53).

Ti si Blaæena jer si vjerovala da Êe se ispuniti sveπto Ti je reËeno od Gospodina (Lk 1, 45). Mivjerujemo da Tvoja molitva otvara put velikimBoæjim djelima.

Neka se Tvojim zagovorom, Velika Posrednice, unaπoj Crkvi, i u ovom gradu Zagrebu, i u cijelomnaπem narodu dogaaju velika djela Boæja.

U tajanstvenoj Knjizi otkrivenja Ëitamo πto DuhporuËuje crkvama (Otkr 2, 11) Male Azije poËevπiod Efeza pa do Laodiceje. Ti sigurno znaπ i Ëitaπu Srcu svoga Sina πto On, ”Prvi i Posljednji iÆivi” (Otkr 1, 17-18) poruËuje anelu zagrebaËkeCrkve u ovom Ëasu naπe suvremenosti.

Ima u ovom gradu greπnika; ima grijeha, krvi izloËina; ima klonulih i oËajnih; ima sablazni inevjere. Zato molimo milosre! UtoËiπte greπnika,s Tobom molimo da Duh Sveti izvrπi u duπamaveliko djelo Boæje: pokajanje i obraÊenje. Molimonovo srce i nov duh (Ezek 36, 26).

Majko Crkve, po Tvojim rukama i u Tvom Srcuprikazujemo Srcu Tvoga sina i naπega Spasiteljasve naπe bolesnike, patnike, umiruÊe. Budiprisutna uz svakoga kao πto si bila prisutna podkriæem Sina Boæjega!

Donosimo Ti kao dar pravednike i svece ove naπe

74 75

Crkve: proπle i sadaπnje, znane i neznane. Sigurno i u ovom gradu ima imena koja ne okaljaπe svojih haljina; hodaju s Bogom u bjelinijer su dostojni (Otkr 3, 4).

Presveta Bogorodice, primi u svoje Srce i u svojuljubav naπu sadaπnjost i naπu buduÊnost! Moliza nas da ustrajemo u svim kuπnjama u zajedniπtvu RimokatoliËke Crkve pod vodstvomNasljednika Petrova!

Moli za nas da se dræimo Imena Isusova te nezanijeËemo naπe vjere (Otkr 2, 13).

Moli za nas da oËuvamo Boæju rijeË u postojanosti (Otkr 3, 10) i da se ne bojimo onogaπto nam je trpjeti (Otkr 2, 10). Sve nas dovedi uNebeski GRAD gdje Êe biti ”otrte sve suze, tesmrti viπe neÊe biti, ni tuge, ni jauka, ni boli...jer - prijaπnje uminu” (Otkr 21, 4).

Sveta Marijo, Majko Boæja!

”Dobra nam navek ostani,Zamoli nam pri SinuDa od svega zla obraniNas i domovinu!”

(Nadb. F. KuhariÊ, Posveta Gospi Crkve i grada Zagreba u: Marija, 7/1976., 243-245.)

Gospi Velikoga ZavjetaPresveta Bogorodice i Majko naπa! Dali smo tinaslove po tolikim naπim svetiπtima i zovemo te:Gospo od Otoka, Majko Boæja BistriËka, Sinjska,Trsatska, Olovska, Gospo od ©irokoga Brijega,LetniËka, Tekijska, Aljmaπka, VoÊinska, Gospood Krasna! Majko svih naπih svetiπta - Kraljice Hrvata!

Ti Blagoslovljena meu æenama (Lk 1, 42) æiviπcijelim svojim proslavljenim biÊem u puninivjeËnoga æivota, ali si prisutna i u ovom radosnom susretu s nama zemaljskim putnicima. ”Ovo je dan πto ga uËini Gospodin:KliËimo i radujmo se u njemu!” (Ps 118, 24).

Djevice Nevina! Evo nas pred tobom na temeljima prvog tvoga poznatog svetiπta u naπemnarodu koje ti sagradi, kao svjedoËanstvo vjere iljubavi, dobra hrvatska kraljica Jelena, koja jebila majka kraljevstva i zaπtitnica sirotâ iudovicâ. Evo nas pred tobom na ovom naπemsvetom tlu gdje su bile kolijevke i grobovi kraljeva roda naπega, gdje je i grob dobre Jelene.Na ovo sveto tlo naπih vjerniËkih i narodnihuspomena donijeli smo tvoj prvi saËuvani lik uhrvatskoj umjetnosti, iz Biskupije kod Knina, iz crkve koju podiæe veliki naπ katoliËki kralj Zvonimir.U svjetlu tvoje prisutnosti i obasjani toplinomtvoje materinske ljubavi slavimo tisuÊgodiπnjicuovoga tvoga svetiπta i trinaest stoljeÊa od poËetkanaπeg susreta s Isusom Kristom - Spasiteljem iBogom naπim; razmiπljamo o onom svetom povijesnom danu kad su prvi od naπih pradjedova krπtenjem preporoeni i Evaneljemrasvijetljeni poËeli ulaziti u veliko zajedniπtvovjere i ljubavi, u Crkvu KatoliËku, po svem svijetu raπirenu, kojoj u ime tvoga Sina predsjeda Rimski Biskup i Petrov Nasljednik.Kako je to velik jubilej! Kako je to sveËan dan!Danas su u naπim srcima sabrane sve molitveove naπe milosne Godine Gospodnje!Pred tobom stojimo kao tvoja djeca, Djevice Nevina, ovdje nad ostacima kamenih spomenika naπih, nad zanemarenim grobovima predaka, nad svim kamenjem i svim kostima diljemdomovine. Htjeli bismo poput proroka Ezekijelaprorokovati: ”O suhe kosti, Ëujte rijeË Gospodnju!” (Ez 37, 4). Daj, Majko, Milosti puna, da po tvom zagovoru oæivi Crkva i domovina. Daj da se skupi sve πto je rasuto, da se osvijestisve πto je zaboravljeno, da iz vjerne i teπkeproπlosti izraste vjerna i svjetlija buduÊnost.

76 77

Neka po tvom zagovoru, Utjeho æalosnih, bude i nama danas upuÊena rijeË Gospodnja po proroku Jeremiji: ”Evo, ja Êu zalijeËiti njihovu ranu, ja Êu ih iscijeliti i ozdraviti i pruæitiim obilje istinskog mira” (Jr 33, 6). Taj mir je spoznanje istine; taj mir je zaπtitapravednosti; taj mir je sigurnost slobode; taj mir je zajedniπtvo izmirenih s Bogom ipomirenih meusobno.SlaveÊi ovaj naπ dvostruki jubilej, posveÊujemo tvom preËistom Srcu, Majko duπe naπe, Crkvu i narod Hrvata! Povjeravamo ti sve πto jesmo sa svojim slabostima i svojim krepostima. Znamo da je πtovanje i nasljedovanje tvojih kreposti obiljeæilo cijelu naπu duπu. Na tvom su se Srcu odgojile naπe majke iredovnice, djevice i udovice, sva æenska,majËinska i sestrinska srca kojima zahvaljujemoda ni u najmraËnijim vremenima naπe kolijevkenisu ostale prazne, ognjiπta nam se nisu ugasilai molitva nije zanijemila na ustima naπe djece.©tovanje tebe, Majko naπega Spasitelja, i vjerovanje u sve ono πto Crkva o tebi uËi bilo je za naπe pradjedove i oËeve πkolakatoliËkog pravovjerja i molitve. Pod tvojim okriljem naπi su preci slavili Euharistiju materinskim jezikom i Ëitali Sveto pismo. S tobom smo se, Majko Crkve, utvrdili u katoliËkom zajedniπtvu na Ëelu s PetrovimNasljednikom, i s tobom u zajedniπtvu saËuvasmo svoju samobitnost. Crkva nas je opismenila. Evanelje je - usprkos svim naπim povijesnim iosobnim grijesima i stranputicama - proæimalo duπu naπega naroda.SlaveÊi Euharistiju, okupljeni u Ærtvi oltara oko Srca tvoga Sina uËili smo se lomiti svoj kruh i sa siromasima;

taj naπ kruh svagdanji, znojem teæaka zaliven i æuljevima izvaen iz ove naπe zemlje i pod ovim naπim nebom; taj naπ kruh svagdanji tako Ëesto u povijesnim mukama sa suzama blagovan. Ti si, Majko Isusova, Majka naπega Ëovjekoljublja.Ti si Majka naπe kulture i umjetnosti. Tvoj je majËinski i djeviËanski lik nadahnjivao sve naπe velike slikare, kipare, graditelje i pjesnike. Budi im i dalje nadahnuÊe za pravu Ljepotu po kojoj ljudi postaju bolji.Bila si Majka naπe Crkve i naπeg naroda u stoljeÊima kada smo se kao narod i kao Crkva raali; bila si nam UtoËiπte u krvavim vremenima kada smo izdisali pod udarcima; bila si stijeg naπih pobjeda i stalni poticaj naπih obnova. U brojnim tvojim proπteniπtima diljem domovinesvojoj si djeci ulijevala pouzdanje i hrabrost, ti koja si i sama stajala pod kriæem svojega Sina.Tvoja su svetiπta i danas izvoriπta nade i srediπta obnove.Majko naπe proπlosti, budi majkom i naπesadaπnjosti i naπe buduÊnosti! Danas i sutra, u vremenu koje se diËinapretkom, ali koje Ëesto ”smrÊu duπe tijelohrani”, sve nam viπe treba svjetla i ljubavi tvogadjeviËanskog i majËinskog Srca.IzruËujemo ti, posveÊujemo ti narod i CrkvuHrvata. Povjeravamo se tvojoj zaπtiti. Ti znadeπ najbolje sve naπe nevolje. Znaπ πto se dogaa u naπim obiteljima. Znaπ koliko nam djece pobiju ubojniËke ruke joπ prije nego se rode. Vidiπ u kolikim se mladim srcima ubija vjera i gazi nevinost. Ti znaπ Ëemu se naπa mladost nada i za Ëim teæi,od Ëega je umorna ili razoËarana.

78 79

Poznate su ti sve muke i potrebe naπe Crkve.Povjeravamo ti naπe sveÊenike i redovnike, naπe biskupe. Izmoli im svima oduπevljenje, vjernost i slogu.PosveÊujemo ti naπe redovnice; neka budu svijetli znak Ëistog i plodnogdjeviËanstva u sluæbi malenih, bolesnih, zapuπtenih. Prazne obitelji, prazna sjemeniπta i novicijatiznak su umiranja.

Majko Milosti, ne daj da umremo!

Prikazujemo ti znoj radnika u tvornicama, æuljeve teæaka na njivama, strpljivo sluæenjelijeËnika i bolniËara bolesnoj braÊi. Prati svojimpogledom, Djevice Mudra, napore intelektualacakoji traæe istinu; budi uËiteljica naπih teologa inovinara; blagoslovi sve ljude dobre volje koji seu bilo kojem zvanju ærtvuju za istinsko dobroljudi, za ostvarenje boljeg svijeta pravednosti iistine, ljubavi i slobode.

UtoËiπte greπnika, moli milosre za sve greπnike,meu kojima su psovaËi sigurno velika rana nanaπem narodnom biÊu, moli za sve klonule ioËajne; posreduj za onu braÊu koja vjeru izgubiπe, koji se viπe ne znaju nadati. Bogu jemoguÊe zapaliti u duπama Ëudesnu svjetlostkakva je obasjala Savla pred Damaskom.

Donosimo u tvoje Srce, Majko, bolove naπihbolesnika, tjeskobu svih patnika i agoniju svih umiruÊih.

Kao naπ dar donosimo sve pravednike i svecenaπega naroda, proπle i sadaπnje, znane i nez-nane; donosimo ti ljubav i ærtvu naπih muËenika.

Donosimo ti molitve svih vjernih i skromnih duπakoje se prikazuju i mole da u nama i meu namabude Boæje Kraljevstvo ljubavi i mira. Na te se nakane u oko 60 tvojih veÊih i manjihsvetiπta svaki mjesec sluæe svete mise kao”ærtveni prinos” naπih vjernih obitelji.

U zajedniπtvu OpÊinstva svetih danas molimo sasvim vjerniËkim pokoljenjima naπega naroda.Nebo i zemlja neka budu svjedoci naπeskruπenosti, naπeg predanja i naπe molitve.

”Blaæena ti πto povjerova!” Umnoæi nam vjeru,uËvrsti nadu, ojaËaj naπu ljubav da prolazimozemljom ËineÊi dobro (Dj 10, 38), da ustrajemo upradjedovskoj vjernosti Petrovu Nasljedniku uzajedniπtvu KatoliËke Crkve. Djevice Vjerna iMajko Divna, primi u svoje Srce naπe vjerniËko,ljudsko i narodno postojanje; vodi nas u svjetlosti tvoga Sina u vjeËnu Ljubav PresvetogTrojstva gdje Êe biti otrte sve suze, ”te smrti viπeneÊe biti, ni tuge, ni jauka, ni boli viπe neÊe biti”(Otkr 21, 4).

Najvjernija Odvjetnice Hrvatske, Velika Zagovor-nice sinova ljudskih, to te molimo! Amen!

(U Solinu, 12. rujna 1976., u prigodi 1000. obljetnice svetiπtaGospe od Otoka. Usp. Marija, 8/1976., 288-292.)

Posveta Srcu MarijinuBezgreπna Djevice Marijo,Majko Isusova i Majko naπa!

Obnovili smo krsni Savezπto su ga s Bogom Ocem svemoguÊimsklopili naπi pradjedovi u zoru naπega krπÊanstva.Mi, njihovi sinovi i kÊeri,æelimo do kraja æivota i do kraja naπe povijestiæivjeti krsni Savez s Bogom Trojedinim.

Ovaj svoj djedovski Savez povjeravamo Tebi,najvjernija Saveznice Gospodnja!Privedi naπ krsni Savez, danas obnovljen,do zrelosti i punine: u naπem osobnom æivotu,u æivotu naroda naπeg, u æivotu svake obitelji iredovniËke zajednice, u æivotu svake æupe ibiskupije, u æivotu i djelovanju cijele Crkve.Ovdje, u Tvomu majËinskom domu na Mariji Bistricimi se danas, svi i svaki od nas, posveÊujemo Tebi.

80 81

Majko naπe proπlosti!Ti budi Majkom i naπe sadaπnjosti i buduÊnosti!

©tovanje i nasljedovanje Tvojih krepostinadahnulo je i obiljeæilo svu naπu povijest i naπu duπu. Na Tvom su se Srcu odgajale naπemajke, tolika æenska, majËinska i sestrinskasrca, naπe redovnice, djevice i udovice.Tebi zahvaljujemo πto ni u najmraËnijim vremenima naπe kolijevke nisu ostale prazne,naπa se ognjiπta nisu ugasilai molitva nikada nije zanijemila u naπem narodu.Bila si Majka naπe Crkve i narodau stoljeÊima kada smo se kao narod i kao Crkva raali. Bila si nam UtoËiπte u krvav-im vremenima kada smo izdisali pod udarcima.Bila si stijeg naπih pobjeda i stalan poticaj naπihobnova.

U tolikim Tvojim proπteniπtima diljem domovine,svojoj si djeci uvijek ulijevala pouzdanje ihrabrost, Ti, koja si sama ustrajala pod Kriæemsvoga Sina. Primamo Te od Isusa i zazivamo kaosovju Majku i Tebi izruËujemo i povjeravamonarod i Crkvu Hrvata.Povjeravamo se Tvojoj majËinskoj zaπtiti i ljubavi.Ti znadeπ najbolje sve naπe nevolje.

Oci Te naπi nazvaπe PO»ETAK SVIJETA BOLJEGA.©tujemo Te kao ODVJETNICU HRVATSKE,NAJVJERNIJU MAJKU.PosveÊujemo Ti svaku naπu obiteljda postane svetiπte ljubavi i vjernosti do grobai Bogom blagoslovljeno rasadiπte novih æivota:saËuvaj sve zaËete æivote da se rode,i roene da se u ljubavi podignu i odgoje.Tebi povjeravamo cvijet naπe mladeæi,naπu djecu, mladiÊe i djevojke:saËuvaj im nevinost i radost æivota.Prikazujemo Ti æuljeve teæaka na naπim njivama,znoj radnika u tvornicama,strpljivo sluæenje lijeËnika i bolniËara.

Prati svojom ljubavlju, mudra Djevice,napore intelektualaca koji traæe istinu;nadahni naπe teologe i novinare.Blagoslovi sve ljude dobre voljekoji se u bilo kojem pozivu ærtvujuza istinsko dobro ljudi ove zemlje:da nastane bolji svijet,svijet pravednosti i istine, ljubavi i slobode,svijet istinskoga i trajnoga mira.U Tvoje Srce, suÊutna Majko Boæja, stavljamoboli naπih bolesnika, tjeskobe i patnje patnika,i agoniju svih umiruÊih. Podigni sve klonule ioËajne, podupri sve bilo kojim kriæem pritisnute.Posreduj nadasve za onu naπu braÊu i sestrekoji izgubiπe vjeru ili se viπe ne znaju nadati.MoguÊ je Bog da u duπama zapali Ëudesnu svjetlost,da i njih obasja kao nekoÊ Pavla pred Damaskom.Tebe, Majko Velikoga sveÊenika Isusa Krista,zazivamo da odgojiπ naπoj Crkvi mlade ljude,mladiÊe i djevojke,koji Êe rado i velikoduπno darovati cijelo svoje biÊeIsusu Kristu za djelo spasenja i posveÊenja.Tebi napokon posveÊujemo i povjeravamosve naπe biskupe, sveÊenike i redovnike:izmoli nam svima darove Duhada sluæimo ovoj Crkvi i ovom narodusvim zanosom i ustrajnoπÊu.

Duπo duπe Hrvatske, Isusova Mati,Sunce naπih stradanja, ne prestani sjati!Primi ovu naπi posvetui pomozi da æivimo svoj krsni Savez.Neka Tvoj Sin,blagoslovljeni i ljubljeni Gospodin Isus Kristostane sada i dovijekaNA© PUT, ISTINA I ÆIVOT!

O blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo! Amen.

(Na kraju euharistijskog slavlja u Mariji Bistrici, 9. rujna 1984.;

usp. Posveta Srcu Marijinu u: Marija, 10/1984., 284-285.)

82 83

Posvetna molitva Srcu MarijinuU nemiru, koji pogaa hrvatsku domovinu i svegraane, povjeravamo se i svim srcem predajemoTvome MajËinskom Srcu da moliπ za nas i damoliπ s nama da nam milosrdni Bog udijeli mir unaπim srcima, u naπim obiteljima, meu ljudimai narodima! Ponizna sluæbenice Gospodnja iKraljice Mira, izmoli od Srca svoga boæanskogaSina i naπega Spasitelja Isusa Krista mir koji ondaje: mir u istini i ljubavi, mir u slobodi ipravednosti, mir s Bogom i mir s Ëovjekom!

Æelimo biti dostojni toga mira, skruπeno sekajuÊi za svoje osobne grijehe, za grijehe uobiteljima, za sve grijehe protiv Boæjih zapovijediu naπem narodu!

Milosrdna Majko, utoËiπte greπnika, izmoli namdarove Duha Svetoga da on svojom snagompromijeni ljudske misli i srca na dobro, zapravednost i mir!

Utjeho æalosnih, u ime prolivene neduæne krvi, uime suza ranjenih i izbjeglih, u ime patnjanevinih, molimo Te da svojim zagovorom odnebeskog Oca izmoliπ svojoj ljudskoj djeci Ëvrstuvjeru i neuzdrmanu nadu! Neka se skrate ovidani teπkih iskuπenja i neka zasja MIR Boæji unaπoj domovini u cijelom svijetu! PredobraMajko, moli za nas! Amen!

(F. KuhariÊ, Posvetna molitva Bezgr. Srcu Marijinu. Dnevna molitvaosobna i u zajednici u: Glasnik Srca I. i Marijina, 11/1991., 343.)

Majci Boæjoj KamenitojPresveta Bogorodice, Majko vjeËne RijeËi koja jeu Tvom djeviËanskom krilu Tijelom postala, mi tedanas ponizno i skruπeno molimo da se udostojiπovaj naπ grad Zagreb uzeti na poseban naËin podsvoje MajËinsko okrilje. ... Tvoj sveti lik nije izgorio u razornom poæaru; Ëudesno saËuvan,postao nam je znakom da Ti æeliπ u srcu ovogagrada biti na osobit naπin prisutna kao zaπtitnica

i utoËiπte svima koji Ti povjere svoje tjeskobe inade, svoje boli i brige. Kao da si nam tom sve-tom (u plamenu netaknutom) slikom htjela kaza-ti rijeËima Svetog pisma, tako se ukorijeniti uslavnom narodu na djelu Gospodnjem u baπtiniNjegovoj; blagoslovljena Majka naπa GospodinaIsusa Krista, Otkupitelja Ëovjeka. Tebi su uvijeku onim davnim vremenima, kad su Hrvati poËeliulaziti u Crkvu Tvoga Boæanskoga Sina, naπikneæevi i naπi kraljevi, poput Branimira, Jelene,Zvonimira, gradili Ëast Crkve, smatrajuÊi Te svo-jom Majkom, Ëuvaricom. Ti si u raznim dijelovi-ma naπe lijepe domovine izabrala tolika mjestaza svoja svetiπta, gdje veÊ vjekovima okupljaπpoboænike iz naroda Hrvata, da sluπaπ njihovemolitve u raznim nevoljama, molitve nadanja ikajanja. Da nisi Ti svakom raskajanom srcuupuÊivala Boæju rijeË ohrabrenja, pokojnicimaGospod daje povratak i tjeπi one koji su izgubilinadu. O, kako je veliko milosre u Gospoda,praπtanje onima koji mu se obraÊaju. I Zagrebima u svom srediπtu od davnina crkvu sv.Marka, pa si Ti u njemu bila prisutna od njegov-ih poËetaka, srdaËno πtovana od njegovihvjerniËkih stanovnika, ali na Kamenitim vratima,tolikim usliπanjima potvrdila si na poseban naËinsvoju ljubav prema nama.Ohrabreni tim znakom i srcem ispunjenim pouz-danjem tih poboænosti prema Tebi, ”milostipuna”, mi Te danas sveËano izabiremo,potvrujemo i proglaπavamo zaπtitnicom grada,glavnoga grada suverene Republike Hrvatske.Tvoj naslov Majka Boæja od Kamenitih vrata iliGospa ZagrebaËka, bit Êe naslov zaπtitnice,Ëuvarice i vratarice hrvatske metropole. Majkomilosra i PomoÊnice krπÊana, usrdno Te molimobdij nad ovim, nama dragim, gradom i nad svimnjegovim stanovnicima u sadaπnjim i buduÊimvremenima. Kraljice mira, budi trajna obranaZagreba, da ga ne uznemiri bilo koji neprijatelj,

84 85

da ga ne zavodi bilo koji protivnik istine i dobra,da ga ne snalazi bilo koja nesreÊa. Molimo za sveZagrepËanke i ZagrpËane, da im æivot bude spoko-jan, rad blagoslovljen, zajedniπtvo u miru, sigur-nom. Majko Crkve, molimo Te i za Crkvu u ovomegradu, da bude Ëvrsta u vjeri, nepokojiva u nadi,djelotvorna u ljubavi. ... PreËista Djevice i Majko,Tvome srcu povjeravamao i predajemo svakodijete, mladiÊa i djevojku naπega Zagreba. Pomozisve naπe obitelji i uvedi u njih jedinoga SpasiteljaIsusa, da budu zdrave, vjerne i potomstvom blago-slovljene. Molimo Te za naπe starce i starice, zanaπe bolesnike i patnike, za naπe siromahe i bes-kuÊnike. Potraæi, Majko, izgubljene sinove i kÊeri.Pokucaj na srce i savjest svakog greπnika da seotvori spasenju. Ti si s kriæa od raspetoga BogoËo-vjeka njima darovana da budeπ Majka i UtoËiπte.Mi, biskupi hrvatske metropole, zajedno sa svojimsveÊenicima, redovnicima i redovnicama, povjer-avamo Ti æivot, svoje æivljenje i svjedoËenje zaIsusa Krista, Sina Boæjega. Povjeravamo Ti naπebogoslove, sjemeniπtarce, novake i novakinje, kan-didate i kandidatice naπih redovniËkih zajednica.Ponizna i mudra Djevice, molimo nadahnuÊe DuhaSvetoga naπim znanstvenicima, ljudima kulture,obrazovanja i zdravstva, obrane, politike i gospo-darstva, da njihovo djelovanje bude savjesno inesebiËno sluæenje dobrobiti svih graana. Izmoliod Gospodina, gospodara i Suca povijesti,mudrost, razboritost i uspjeπnost vrhovniπtvuHrvatske, i poglavarstvu grada Zagreba, da njihovosluæenje bude na dobrobit svima, u sluæbi slobode,pravednosti i mira. Moli za nas i moli s nama.Presveta Majko, da se nitko ne izgubi, da kroz sveopasnosti i teπkoÊe æivota sretno stignemo u vjeË-nu radost Presvetoga Trojstva, Oca i Sina i DuhaSvetoga. Zaπtitnica GriËa i Kaptola, Zagreb-grada isviju Hrvata, neka bude sada i navijeke MajkaBoæja od Kamenitih vrata. Tako neka bude. Amen.

(U Zagrebu, 31. svibnja 1991.; usp. F. KuhariÊ, Posvetna molitvaKardinala KuhariÊa u: Mi, 6/1991., 7.)

Roger SCHUTZ(1915. - 2005.)Rodom iz Provence (©vicarska), prior ekumenske monaπkezajednice u Taizéu, koju je utemeljio g. 1942. zajedno s M.Thurianom (†1996.), a zalaæe se za jedinstvo meukrπÊanima.

Slici i praliku CrkveBoæe, ti si htio od Djevice MarijeuËiniti pralik Crkve!Djevica Marija primila je Kristai darovala ga svijetu!Poπalji na nas svoga Duha Svetoga,da bismo naskoro postali vidljivo ujedinjeniu jedno jedino tijeloi da bismo iæaravali Kristakod onih, koji ne mogu vjerovati!Sve nas okupi u vidljivu jedinstvu,da bismo se s Djevicom Marijomi sa svima svetim svjedocima Kristovimmogli radovati u tebi, Spasitelju naπ,sadai u sve vjekove. Amen.

(Usp. Djevica Marija slika je Crkve u: Marija, 2/1994., 43; 2/2004., 45.)

86 87

Sl. Boæji papa IVAN PAVAO II.(1920. - 2005.)Karol Wojtyla, rodom iz Wadowica (Poljska), za sveÊenikazareen g. 1946., za biskupa g. 1958., nadbiskup Krakovaod g. 1964., kardinal od g. 1967. i papa od 1978. Kaonasljednik sv. Petra obilazi svijet i propovijeda, objavljujemarijansku okruænicu ”Otkupiteljeva Majka” (1987).

Posvetnica po Mariji Duhu SvetomMarijo!Ti si se viπe od ijednoga ljudskog stvora darovalaDuhu Svetomu! Pomozi Crkvi svoga Sina da æivito posvemaπnje sebedarje Duhu kako bi moglana sve ljude proπiriti neizreciva dobra otkupljenjai posveÊenja, na osloboenje svega stvorenja(usp. Rim 8, 21).

Ti si bila s Crkvom na poËetku njezina poslanja!Zagovaraj je da bi ona i danas iπla u sav svijet inauËavala sve narode, navjeπÊujuÊi Evaneljesvakomu stvoru.UËini da rijeË boæanske Istine i Duha ljubavi nauotvorena ljudska srca, jer bez istine i bez te ljubaviljudi ne mogu doista osjetiti puninu æivota.Ti si u najviπem smislu iskusila moÊ Duha Svetoga kada ti se on darovao te si u svomdjeviËanskom krilu zaËela i svijetu donijelavjeËnu RijeË! Izmoli Crkvi da i ona trajno mogneiz vode i Duha Svetoga raati na novi æivotsinove i kÊeri sve ljudske obitelji i tako svima -bez razlike jezika, rase, kulture - darivati ”moÊda postanu djeca Boæja” (Iv 1, 12).

Ti si najtjeπnje i na majËinski naËin povezana sCrkvom! Svemu narodu Boæjem prethodiπ naputu vjere, ufanja i ljubavi! Prigrli sve ljude kojikroz nevolje vremenitog æivota putuju svomuvjeËnom odreenju. Prigrli ih onom ljubavljukojom je boæanski Otkupitelj, Sin tvoj, s kriæaispunio tvoje srce. Budi majka svih naπihzemaljskih putova, pa i onda kada su zavojiti: da

bismo se svi napokon naπli u toj velikoj zajednicikoju je tvoj Sin nazvao ovËinjak i za nju kaodobri Pastir ærtvovao svoj æivot.Ti si prva sluæbenica jedinstva Tijela Kristova!Pomozi nam, pomozi svim vjernicima, πto takobolno osjeÊaju dramu povijesnih podijeljenostikrπÊanstva, pomozi da postojano traæimo putsavrπenog jedinstva toga Tijela. Pomozi nam da utom svi budemo bezuvjetno vjerni Duhu istine iljubavi koji nam je bio dan uz cijenu kriæa i smrtitvoga Sina.Ti si uvijek æeljela sluæiti! Ti sluæiπ kao majkacijeloj obitelji Boæjih sinova i kÊeri! Izmoli Crkvida je Duh Sveti trajno obogaÊuje svojim hijerarhijskim i duhovnim darovima: kako bi onapostojano stupala u buduÊnost putem obnovekoja proizlazi iz onoga πto nam poruËuje taj Duh,a πto je izraæeno u nauËavanju II. vatikanskogsabora. Daj da Crkva u taj obnovni posaopreuzme sve πto je istinito i dobro: neka sa svombriæljivoπÊu u znacima vremena umije odabrationo πto sluæi dolasku Boæjega kraljevstva.Majko ljudi i narodâ! Ti poznajeπ sve njihovemuke i sve njihove nade. Ti majËinski osjeÊaπsve njihove bitke izmeu dobra i zla, izmeusvjetla i tame πto potresaju danaπnji svijet.Posluπaj naπ krik kojim u Duhu Svetomjuriπamo ravno u tvoje srce. Prigrli ljubavljumajke i sluæbenice Gospodnje one koji su potrebniji tvoje njeænosti kao i one od kojih tioËekujeπ da se na poseban naËin povjere tebi.Primi pod svoju majËinsku zaπtitu cijelu ljudskuobitelj koju srcem punim zanosa i povjerenjapolaæemo u tvoje ruke, o Majko naπa! O neka zasve doe vrijeme mira i slobode, vrijeme istine,pravednosti i nade.Ti si po otajstvu sasvim jedinstvene svoje svetostiizuzeta od svake ljage od Ëasa svoga zaËeÊa!Stoga duboko suosjeÊaπ sa svim stvorenjem ”πtouzdiπe i muËi se u poroajnim bolima” (Rim 8,

88 89

22). No ti znaπ da to stvorenje, ”iako je podvrgnuto ispraznosti” æivi takoer ”u nadi daÊe se osloboditi robovanja pokvarljivosti” kako bizauvijek sudjelovalo ”u slobodi i slavi djeceBoæje” (Rim 8, 20-21). Jer ”stvorenje sa svomæudnjom iπËekuje” (Rim 8, 19) da dopre do slobode i slave djece Boæje (usp. Rim 8, 21).Majko Isusova! Ti si veÊ sada proslavljena unebu, u svom tijelu i duπi. Tako si æiva slika ipoËetak Crkve koja Êe doprijeti do svoje zrelosti ukonaËnoj buduÊnosti. Blistaj nam veÊ sada nazemlji, dok ne doe Dan Gospodnji (usp. 2 Pt 3,10). Trajno blistaj narodu Boæjemu na putu kaoznak sigurnoga ufanja i utjehe (II. vatikanskisabor, Uredba o Crkvi, br. 68).Duπe Sveti Boæe! Tebi pripada klanjanje i slavazajedno s Ocem i Sinom! Primi ove rijeËi naπegaponiznog sebedarja πto ih po srcu Marije izNazareta upuÊujemo Tebi! Ona je tvoja zaruËnicai Majka Otkupiteljeva. Stoga je i Crkva zazivakao svoju majku, jer nakon Duhovske dvoraneod nje Crkva uËi svoj majËinski poziv. Primi,Duπe Sveti, ove rijeËi Crkve na putu. Izgovaramoih iz naπih jada i radosti, iz naπih strahova inada. Njima æelimo svoje posvemaπnje sebedarjeu poniznosti i pouzdanju. U Duhovskoj dvoraniCrkva je zauvijek povjerena Tebi, o Duπe Oca iSina. Ovim rijeËima ona ne prestaje ponavljati sTobom svome boæanskom ZaruËniku: Doi!

(U bazilici sv. Marije Velike, na Duhove 1981.; usp. B. Duda, S Papom kroz Marijin svibanj, Split 1986., 85-86.)

»in predanja BezgreπnojTi si, Bezgreπna, viπe nego ijedan ljudski stvorbila predana Duhu Svetom: pomozi Crkvi svogaSina da ustraje u tom istom predanju, kako bisvim narodima posredovala neizreciva dobraotkupljenja i posveÊenja te se zbude osloboenjesvega stvorenja (usp. Rim 8, 21).

Ti si bila s Crkvom u poËecima njezina poslanja:zagovaraj sveudilj Crkvu da ide po cijelom svijetui nauËava sve narode, navijeπtajuÊi Evaneljesvakom stvoru. Neka rijeË Boæanske Istine i Duhljubavi nau prihvat u srcima ljudi koji bez teIstine i bez te Ljubavi ne mogu æivjeti puninomæivota.Ti si, Majko, iskusila u najpunijem smislu snaguDuha Svetoga kada Ti je bilo dano da u svomdjeviËanskom krilu zaËneπ i porodiπ VjeËnu RijeË:izmoli Crkvi kako bi trajno mogla iz vode i DuhaSvetoga preporaati sinove i kÊeri Ëitave ljudskeobitelji, bez razlike na jezik, rasu, kulturu, dajuÊisvima ”moÊ da postanu djeca Boæja” (Iv 1, 12).Ti si tako duboko, tako majËinski povezana sCrkvom jer prethodiπ cijelomu Boæjem naroduputem vjere, ufanja i ljubavi: prigrli sve ljude πtose nalaze na putu i hodoËaste kroz ovaj vremeniti æivot k vjeËnome svome odreenju; sveih prigrli onom ljubavlju kojom je Tvoje srceispunio sam Tvoj Sin s kriæa. Budi Majka svihnaπih zemaljskih putova, pa i onda kada su tiputovi zavojiti, kako bismo se na kraju svi naπliu onoj velikoj Zajednici koju je sam Tvoj Sinprozvao OvËinjakom, ærtvujuÊi za nju kao Pastirdobri svoj vlastiti æivot.Ti si prva Sluæbenica jedinstva Tijela Kristova:pomozi nam, pomozi svim vjernicima πto takobolno osjeÊaju podijeljenost krπÊanstva, pomozida ustrajno traæimo put k savrπenu jedinstvuTijela Kristova u bezuvjetnoj vjernosti Duhuistine i Ljubavi koji nam je darovan uz cijenuKriæa i Smrti Tvoga Sina.Ti si uvijek æeljela sluæiti i sluæiπ kao majkaËitavoj obitelji sinova i kÊeri Boæjih: posredujCrkvi milosti da - obogaÊena puninom hijerarhi-jskih i karizmatiËkih darova Duha Svetoga -koraËa u buduÊnost putem obnove, one obnovekoja proistjeËe iz onoga πto govori Duh Sveti, anaπlo je svoj izraz u nauku II. vatikanskog

90 91

sabora. Neka Crkva u tom svome obnavljanjupreuzme sve πto je istinito i dobro, a da ne zastrani ni na jednu stranu, nego da znade uvijek razlikovati u znacima vremena ono πtosluæi dolasku Kraljevstva Boæjega.Majko svih ljudi i svih naroda! Ti poznajeπ svenjihove patnje i njihove nade, ti majËinski suosjeÊaπ sa svim njihovim borbama izmeudobra i zla, izmeu svjetla i tame πto potresajusvijetom: Ëuj naπ vapaj πto ga u Duhu Svetomupravljamo tvomu srcu, i prigrli ljubavlju Majke iSluæbenice narode kojima je tvoj zagrljajnajpotrebniji, a kojih predanje ti najviπeoËekujeπ. Primi pod svoju majËinsku zaπtitucijelu ljudsku obitelj koju ti s najsrdaËnijomljubavlju povjeravamo. Neka svima svane vrijememira i slobode, vrijeme istine i pravde i nade!Ti si zbog otajstva svoje jedinstvene svetosti slobodna od svake ljage grijeha od Ëasa svogazaËeÊa. Stoga na poseban naËin suosjeÊaπ sasvim stvorenjem koje ”stenje i pati se uporoajnim bolima” (Rim 8, 22) jer se i ono, premda je ”podvrgnuto ispraznosti”, nada svome”osloboenju od robovanja pokvarljivosti” (Rim 8,20-21). Posreduj da se πto prije dogodi ”objavljenje sinova Boæjih” za kojim sve stvorenjenestrpljivo æudi (Rim 8, 19) pa da sve stvorenjezajedno sudjeluje u slobodi djece Boæje (Rim 8, 21).Majko Isusova, ti si veÊ sada proslavljena u nebui duπom i tijelom kao predznak i poËetak Crkvekoja Êe doseÊi svoju puninu istom u buduÊnosti- ovdje na zemlji, dok ne doe Dan Gospodnji(usp. 2 Pet 3, 10); ne prestani sjati pred Narodom Boæjim, koji se nalazi na putu, kao siguran znak nade i utjehe (Usp. Uredba o CrkviSvjetlo narodâ, br. 68.).”Duπe Sveti Boæe koji se s Ocem i Sinom skupaËastiπ i slaviπ!” Primi ove rijeËi poniznog predanjaπto ga upravljamo Tebi u srcu Marije Nazaretske,Tvoje ZaruËnice i Majke Otkupiteljeve koju i

Crkva naziva svojom Majkom jer od nje - veÊ odduhovskog Blagovaliπta - uËi svoju majËinskuulogu! Primi ove rijeËi Crkve hodoËasnice, rijeËiizgovorene iz nevolja i radosti, iz strahova i nada- rijeËi koje su izraz ponizna i zaufana predanja:rijeËi kojima je Tebi, Duπe Oca i Sina, Crkva zauvijek predana veÊ u Blagovaliπtu prvih Duhova te neprestano s Tobom ponavlja svome boæanskom ZaruËniku: Doi!”Duh i ZaruËnica govore Gospodinu Isusu: Doi!”(usp. Otk 22, 17). ”I tako se cijela Crkvapojavljuje kao puk sakupljen u jedinstvu Oca iSina i Duha Svetoga” (Svjetlo narodâ, br. 4).Tako i mi danas ponavljamo: ”Doi!” - povjerava-juÊi se Tvome majËinskom zagovoru, o blaga, omila, o slatka Djevice Marijo!

(U bazilici sv. Marije Velike, 8. prosinca 1981.; usp. B. Duda, S Papom kroz Marijin svibanj, Split 1986., 88-90.)

Posvetnica Gospi FatimskojPod obranu se tvoju utjeËemo, sveta Bogorodice!Dok izgovaram te rijeËi drevne antifone kojuCrkva Kristova stoljeÊima moli, stojim danasovdje, na ovomu mjestu πto si ga ti, Majko,izabrala i posebno ga voliπ.Ovdje sam, sjedinjen sa svim Pastirima Crkveonim osobitim vezom koji nas povezuje u jednotijelo i u jedan biskupski zbor, kao πto su po voljiKristovoj bili povezani apostoli s Petrom.U tom sjedinjenju izgovaram rijeËi ove posvete ukojoj æelim joπ jednom sabrati sve nade i svetjeskobe Crkve u suvremenom svijetu.

Prije 40 godina i 10 godina kasnije, tvoj slugapapa Pio XII. - imajuÊi pred oËima bolna iskustvaljudske obitelji - povjerio je i posvetio tvomu bezgreπnom Srcu Ëitav svijet, a osobito one narode koji su na poseban naËin trebali tvojuljubav i tvoju brigu.

92 93

I danas imam pred oËima taj svijet i narode. I uovom Ëasu æelim obnoviti prinos i posvetu koju jeizvrπio moj Prethodnik na Stolici sv. Petra. To jesvijet drugoga tisuÊljeÊa koje ide svome kraju,ovaj naπ suvremeni svijet, danaπnji svijet.SpominjuÊi se Gospodinovih rijeËi ”Idite... uËinitemojim uËenicima sve narode... I ja sam s vama usve dane do svrπetka svijeta” (Mt 28, 19-20),Crkva je na II. vatikanskom saboru obnovila svijest o svojem poslanju u ovom svijetu.Stoga, o Majko svih ljudi i svih naroda! Ti poznajeπ sve njihove nevolje i nade. Ti majËinski osjeÊaπ sve borbe izmeu dobra izla, izmeu svjetla i tame πto potresaju suvremeni svijet. »uj naπ krik koji, potaknutiDuhom Svetim, izravno upravljamo tvome Srcu. I ljubavlju Majke i Sluæbenice prigrli sveËovjeËanstvo πto ti ga prikazujemo i posveÊujemo- puni skrbi za zemaljsku i vjeËnu sudbinu svihljudi i narodâ.Na poseban ti naËin povjeravamo i posveÊujemoone osobe i narode koji su naroËito potrebni togaprinosa i posvete. Pod obranu se tvoju utjeËemo, sveta Bogorodice!Ne prezri naπih molbi u ovim naπim iskuπenjima!Ne odbaci ih! Primi naπe skromno pouzdanje,primi ovaj naπ prinos!”Bog je toliko ljubio svijet da je svoga Sina jedinca darovao da nijedan Ëovjek koji u nj vjeru-je ne propadne nego da ima æivot vjeËni” (Iv 3, 16).Upravo je iz te ljubavi Sin Boæji posvetio i ærtvovao samoga sebe: ”Za njih posveÊujem sebeda i oni budu posveÊeni u istini” (Iv 17, 19).Snagom te Isusove posvete, uËenici svih vremenapozvani su da se ærtvuju za spasenje svijeta pada tako doprinesu mukama Kristovim za njegovoTijelo, za Crkvu (usp. 2 Kor 12, 15 i Kol 1, 14).Majko Kristova, pred tvojim bezgreπnim Srcem, uzajedniπtvu s cijelom Crkvom æelim se sjediniti s

naπim Otkupiteljem u njegovoj vlastitoj posvetiza svijet i za ljude. Jer, samo u njegovu boæanskom Srcu ta posveta moæe postiÊioproπtenje i zadovoljπtinu.MoÊ ove posvete traje za sva vremena, ona obuhvaÊa sve ljude, premaπuje svako zlo πto gaduh tame moæe proizvesti u Ëovjekovu srcu i uËovjekovoj povijesti, kao πto je doista to uspio unaπe doba.S tom se posvetom i ærtvom naπega Otkupiteljasada po sluæbi Petrova nasljednika sjedinjuje svaCrkva, to otajstveno Tijelo Kristovo.

O kako duboko osjeÊamo potrebu te posvete zaËitavo ËovjeËanstvo i cijeli svijet, za ovaj naπsuvremeni svijet - u sjedinjenju sa samim Kristom! Neka sav svijet po Crkvi sudjeluje uotkupiteljskom djelu Kristovu!

O koliko nam smeta sve πto se u Crkvi i usvakom od nas suprotstavlja svetosti i tojposveti! Koliko li nam πkodi πto tvoj poziv napokoru i obraÊenje i molitvu nije valjanoprihvaÊen!Koliko li nas æalosti πto mnogi nevoljko sudjelujuu Kristovu otkupljenju! I πto nedovoljno u svomtijelu dopunjamo ”ono πto nedostaje mukamaKristovim” (Kol 1, 24)!Stoga, neka su blagoslovljene sve duπe πtosluπaju poziv vjeËne ljubavi! Neka su blagoslovljeni svi πto iz dana u dan s nezaustavljivom velikoduπnoπÊu prihvaÊaju tvojpoziv, o Majko, da uvijek Ëine πto im kaæe tvojIsus (usp. Iv 2, 5) te Crkvi i svijetu pruæajuradosno svjedoËanstvo æivota koji je proæetEvaneljem!A nadasve budi blagoslovljena ti, SluæbeniceGospodnja! Ti, koja si posvema posluπna tomboæanskom pozivu! Budi pozdravljena ti, koja sisva sjedinjena s otkupiteljskom posvetom svogaSina!

9594

Majko Crkve! PouËavaj sav Boæji narod na putuvjere, ufanja i ljubavi! Pomozi nam da æivimo usvoj zbilji posvetu Kristovu za ljudsku obiteljovoga naπega suvremenog svijeta!Tebi, Majko, povjeravamo sav svijet, sve ljude,sve narode! Povjeravamo ti i samu posvetu svijeta, stavljajuÊi je u tvoje majËinsko srce!O, Bezgreπno Srce! Pomozi nam svladati sve prijetnje zla, koje se tako lako ukorjenjuje u srcima suvremenog Ëovjeka, a koje sa svojimrazornim posljedicama prijeti naπem vremenutoliko da se ne nazire izlaz u buduÊnost!Od gladi i rata, oslobodi nas!Od nuklearnog rata, od nepromiπljenasamouniπtenja, od svih vrsta ratova, oslobodinas!Od grijeha protiv Ëovjekova æivota veÊ od samogzaËeÊa, oslobodi nas!Od mrænje i poniæavanja dostojanstva djeceBoæje, oslobodi nas!Od svih moguÊih nepravdi u druπtvenom, narodnom i meunarodnom æivotu, oslobodi nas!Od olaka gaæenja Boæjih zapovijedi, oslobodi nas!Od pokuπaja da se u ljudskim srcima zatre samaistina o Bogu, oslobodi nas!Od grijeha protiv Duha Svetoga, oslobodi nas!Oslobodi nas!Primi, Majko Kristova, ovaj krik prepun trpljenjasvih ljudi! Pretrpan mukama Ëitavih druπtava!Neka se joπ jednom u povijesti svijeta iskaæe bezgraniËna moÊ milosrdne ljubavi! Neka taljubav zaustavi zlo! Neka preobrazi savjesti! Nekase u tvom bezgreπnom Srcu svima oËituje svjetloNade!

(U Fatimi, 13. svibnja 1982.; usp. B. Duda, S Papom kroz Marijin svibanj, Split 1986., 91-93;

Posveta pape Ivana Pavla II. bezgrjeπnom Srcu Marijinu u: Marija, 6/1983., 206-207 i 7-8-9/1983., 247-248.)

Posvetnica na Jasnoj GoriTebi, Majko Crke, povjeravam sve probleme teCrkve, sve njezino poslanje, sve njezino sluæenje- sada, pri kraju drugog tisuÊljeÊa povijestikrπÊanstva na zemlji.ZaruËnice Duha Svetoga! Prijestolje mudrosti!

Tvojem zagovoru dugujemo veliËanstvenu viziju iobnovni program suvremene Crkve, izraæen unauku II. vatikanskog sabora. Daj da tu viziju itaj program uËinimo predmetom svoga djelovanja, svoga sluæenja, svoga nauËavanja,svoga pastorala, svog apostolata. I to u istoj istini i snazi u kojima nam ih je dao upoznatiDuh Sveti u naπem poniznu sluæenju. Daj da sesva Crkva preporodi, crpeÊi iz ovoga novog vrelaspoznaje svoga vlastitog biÊa i poslanja, a ne iztuih i zatrovanih ”bunara” (usp. Jer 2, 13).

Pomozi nam u velikom nastojanju πto ga poduzimamo: da se na uvijek sve zreliji naËinsusreÊemo sa svojom braÊom u vjeri s kojimanas toliko toga sjedinjuje, iako ima i poneπto πtonas rastavlja. Daj da svim sredstvima upoznavanja, meusobnog poπtovanja i ljubavi tezajedniËke suradnje na razliËitim podruËjimauzmognemo postupno otkrivati boæanski planovog jedinstva u koje treba da sami uemo i u njsve druge privedemo te onaj jedan ovËinjak Kristov prepozna i æivi svoje jedinstvo na zemlji.O, Majko jedinstva! UËi nas uvijek putovima kojivode k jedinstvu!

OmoguÊi nam da ubuduÊe idemo u susret svimljudima i svim narodima koji - putovima raznihreligija - traæe Boga i æele mu sluæiti. Pomozi namsvima da navijeπtamo Krista i otkrivamo ”snagumudrosti” (1 Kor 1, 24) skrivenu u njegovu kriæu.Ti, koja si ga prva u Betlehemu otkrila ne samojednostavnim i vjernim pastirima nego i mudracima iz dalekih krajeva!Majko dobrog savjeta! Pokazuj nam uvijek kako

9796

Êemo sluæiti Ëovjeku, Ëovjeku u svakom narodu, ikako Êemo ga privoditi putovima spasenja! KakoÊemo u svijetu πtititi pravdu i mir, s toliko stranaugroæene! O kako æivo æelimo prilikom danaπnjegsusreta povjeriti Tebi sve te teπke problemedruπtva, sustavâ, dræavâ - probleme πto se nemogu rijeπiti mrænjom, ratom, samouniπtenjem,nego samo mirom, pravednoπÊu, poπtivanjemprava Ëovjeka i narodâ.Majko Crkve! Daj da Crkva uæiva slobodu i mir te moæe ispunjavati svoje spasenjsko poslanje! I da za to postane zrela novom zreloπÊu vjere i nutarnjeg jedinstva! Pomozi nam da nadvladamo suprotnosti i podijeljenosti! Pomozi nam da ponovno otkrijemo svu jedinstvenost i dostojanstvo svogakrπÊanskog poziva! Ne daj da uzmanjkaju ”poslenici u Gospodnjem vinogradu”! Posveti obitelji! Bdij nad duπama mladih i nad djetinjim srcima!Pomozi da se nadvladaju moralne ugroæenosti πtopogaaju temeljne okoliπe æivota i ljubavi! Izmolinam milost da se stalno obnavljamo za svu ljepo-tu svjedoËenja kriæu i uskrsnuÊu Tvoga Sina!Kolike bih Ti joπ probleme, Majko, morao u ovomsusretu predoËiti i jedan po jedan nabrojiti. No,Tebi ih sve povjeravam, ta Ti znaπ bolje od nas io svima Ti vodiπ brigu.To Ëinim na mjestu velike posvete koja grli nesamo Poljsku nego svu Crkvu sa svim dimenzijama zemalja i kontinenata - svu Crkvu uTvome majËinskom srcu.Svu Crkvu, kojoj sam prvi posluæitelj, Tebiprikazujem i povjeravam s neizmjernim pouzdan-jem u Tebe, Majko. Amen.

(Na Jasnoj Gori, 4. lipnja 1979.; usp. B. Duda, S Papom kroz Marijin svibanj, Split 1986., 83-84.)

Majci sveÊenikâMarijo, Majko Isusa Krista i Majko sveÊenikâ,primi ovaj naslov πto ti ga pridajemoda bismo proslavili tvoje majËinstvoi kod tebe razmatrali o sveÊeniπtvutvoga Sina i tvojih sinova,sveta Bogorodice.

Majko Kristova,po pomazanju Duha Svetogadarovala si ljudsko tijelo Mesiji SveÊenikuza spas siromahâ i onih koji su srca slomljena;Ëuvaj sveÊenike u svom srcu i u Crkvi,Majko Spasiteljeva.

Majko vjere, pratila si u hram Sina »ovjeËjega,koji je ispunjenje obeÊanjâ danih Ocima,zbog slave njegove;prikaæi Ocu sveÊenike Svoga Sina,©krinjo zavjetna.

Majko Crkve, meu uËenicima si,u dvorani Posljednje veËere, molila Duhaza novi Narod i njegove Pastire;isprosi prezbiterskom redupuninu darovâ,Kraljice apostolâ.

Majko Isusa Krista,bila si uza nj u poËetku njegova æivotai njegova poslanja,traæila si ga usred mnoπtva kao UËitelja,bila si uza nj kad je bio uzdignut sa zemlje,i kad je prinio sebe za jedincatu i vjeËnu ærtvu,a uza te Ivan, sin tebi predan;prihvati one koji su od poËetka pozvani,πtiti njihov rast,prati æivot i sluæbusinova svojih,Majko sveÊenikâ. Amen.

(Pobudnica Dat Êu vam pastire, 82; usp. Ivan Pavao II., Dat Êu vampastire (Pastores dabo vobis), Glas Koncila, Zagreb, str. 206-207.)

9998

Majci æivotaO Marijo, zvijezdo novog svijeta, Majko æivih, povjeravamo ti tajnu æivota:pogledaj, o Majko, bezbrojnu djecu kojima se zabranjeno roditi, siromahe kojima je onemoguÊeno æivjeti,muπkarace i æene ærtve neËovjeËna nasilja, stare i bolesne ubijene ravnoduπnoπÊu ili laænim saæaljenjem. UËini da oni koji vjeruju u tvoga Sina znaju smjelo i s ljubavlju navijestiti ljudima naπega vremena Evanelje æivota. Isprosi im milost da ga primekao uvijek novi dar, radost da ga sa zahvalnoπÊu slavekroz Ëitav svoj æivot i hrabrost da za nj svjedoËedjelotvornom upornoπÊu, da bi izgradili zajedno sa svim ljudima dobre volje civilizaciju istine i ljubavi, na hvalu i slavu Boga stvoritelja i ljubitelja æivota.

(Okruænica Evanelje æivota, 105; usp. Ivan Pavao II., Evangeliumvitae - Evanelje æivota, KS, Zagreb 1995., str. 188-189.)

Slici Crkve za posveÊene osobeMarijo, sliko Crkve, ZaruËnice bez bora i mrlja,koja nasljedujuÊi tebe ”Ëuva vjeru djeviËanskinetaknutom, nadu Ëvrstom, ljubav iskrenom”(LG, 64), podupri posveÊene osobe u njihovojteænji za vjeËnim i jedinim Blaæenstvom.Tebi ih, Djevice od Pohoenja, povjeravamo, daznadnu hitjeti ususret ljudskim potrebama, da bidonijeli pomoÊ, ali nadasve da bi donijeli Isusa.PouËi ih da proglaπavaju divne stvari kojeGospodin izvodi u svijetu, kako bi svi narodi

veliËali njegovo ime. Podupri ih u njihovu djeluza siromaπne, gladne, beznadne, posljednje i sveone koji iskrena srca traæe tvoga Sina.Tebi, Majko, koja æeliπ duhovnu i apostolskuobnovu svojih sinova i kÊeri u odgovoru ljubavi ipotpuna posveÊenja Kristu, upravljamo s pouzdanjem svoju molitvu. Ti koja si vrπilaOËevu volju, spremna u posluπnosti, hrabra usiromaπtvu, gostoljubiva u plodnu djeviËanstvu,izmoli kod svoga boæanskog Sina da oni, koji suprimii dar da ga nasljeduju u posveÊenu æivotu,znadnu to svjedoËiti preobraæena æivljenja, iduÊiradosno, sa svom ostalom braÊom i sestrama,prema nebeskoj domovini i svjetlu koje ne poznaje zalaza.To te molimo, da u svima i u svemu budeproslavljen, blagoslovljen i ljubljen VrhovniGospodin svih stvari koji je Otac, Sin i DuhSveti.

(Apostolska pobudnica Vita consecrata, 112; usp. Ivan Pavao II.,Vita consecrata - Apostolska pobudnica o posveÊenom æivotu i nje-

govu poslanju u crkvi i svijetu, KS, Zagreb 1996., str. 182-183.)

Majci MilosraO, Marijo,Majko milosra,bdij nad svimada se ne obeskrijepi kriæ Kristov,da Ëovjek ne odluta s puta dobrada ne izgubi svijest o grijeu,da raste u ufanju u Bogakoji je ”bogat milosrem” (Ef 2, 4),neka slobodno Ëini dobra djelakoja On unaprijed pripravi (usp. Ef 2, 10)i neka takav bude cijelim æivotom”na hvalu Slave njegove” (Ef 1, 12).

(Okruænica Sjaj istine, 120; usp. Ivan Pavao II., Veritatis splendor -Sjaj istine, KS, Zagreb 1998., str. 166.)

101100

Majci Otkupiteljevoj za laikeO Djevice presveta,Kristova Majko i Majko Crkve,s radoπÊu i divljenjempridruæujemo se tvome ”VeliËa”tvojoj pjesmi zahvalne ljubavi.S Tobom zahvaljujemo Bogu,”Ëije se milosre proteæe od koljena do koljena”,za veliËanstveni pozivi mnogostruko poslanjevjernika laikakoje je Bog pozvao po imenuda æive s Njimeu zajedniπtvu ljubavi i svetostii da budu bratski sjedinjeniu velikoj obitelji djece Boæje,poslani iæaravati svjetlo Kristovoi predavati oganj Duhasvojim æivotom po Evaneljuu cijelome svijetu.Djevice Magnificataispuni srca njihovazahvalnoπÊu i zanosomza taj poziv i to poslanje.

Ti πto si u poniznosti i velikoduπnostibila ”sluæbenica Gospodnja”udijeli nam svoju spremnostza sluæenje Bogui za spas svijeta.Otvori nam srcaza beskrajne vidikeBoæjega Kraljevstvai navijeπtanja Evaneljasvakom stvorenju.

U tvome majËinskom srcunalaze mjesta tolike pogiblii tolike nedaÊeπto upropaπtavaju muπkarce i æene

naπeg vremena.No tu su i toliki pokreti dobra,velike teænje za vrednotama,ostvareni napredaku donoπenju obilatih plodova spasa.

Odvaæna Djevice,nadahni nas snagom duhai pouzdanja u Boga,kako bismo znali svladatisve zapreke na koje nailazimou izvrπavanju svoga poslanja.Sa stvarima ovog svijeta nauËi naspostupati sa æivim osjeÊajemza krπÊansku odgovornosti u radosnoj nadidolaska Boæjega Kraljevstva,novog neba i nove zemlje.

Ti koja si zajedno s Apostolimau molitvi bila u Dvorani posljednje VeËereu iπËekivanju dolaska Duha Pedesetnice,izmoli njegovo ponovno izlijevanjena sve vjernike laike, muæeve i æene,da bi odgovorili potpunosvome pozivu i poslanju,kao mladice pravog trsakoje su pozvane donijeti mnogo rodaza æivot svijeta.

Djevice Majko,vodi nas i pomagaj da æivimo uvijekkao pravi sinovi i kÊeriCrkve i tvoga Sina,da uzmognemo pridonijeti na zemljiuspostavi civilizacije istine i ljubavi,po æelji Boæjoji njemu na slavu.Amen.

(Okruænica Vjernici laici, 64; usp. Ivan Pavao II., Christifideles laici - Vjernici laici, KS, Zagreb 1997., str. 157-160.)

103102

Andrea SANTORO(1945. - 2006.)Rodom iz Priverna (Italija), za sveÊenika zareen g. 1970.,viπegodiπnji æupnik u Rimu. Kao misionar odlazi g. 2000.svjedoËiti krπÊansku nazoËnost u Turskoj, gdje je g. 2006.muËeniËki i ubijen.

U kuÊi Majke BoæjeMarijo, æeno iz Jeruzalema,gdje si se prikazalas Isusom na podnoæju kriæa;Marijo, æeno iz dvoranePosljednje veËere,gdje si primila dah Duha Svetoga;Marijo, æeno iz Efeza,kamo si stigla s Ivanom,”svojim sinom”,poslanim u misijeod Duha Svetoga:moli za nas.Marijo, Majko stadakoje je izvan ovËinjaka;Majko onih koji ne poznajutvoga sina;Majko onih koji ne znaju πto Ëine:moli za nas.

Marijo, majko duπa koje ne æive,Majko duπa koje nemaju svjetla,Majko srdaca koja su bez nade,Majko sinova koji su ti ubili Sina,Majko greπnika,Majko nepokajanog razbojnika,Majko sina koji se nije vratio,moli za nas.

Majko onogakoji nije slijedio Isusa,

Majko onoga koji ga je zanijekao,Majko onoga koji ga je napustio,Majko onoga koji nije bio pozvan,moli za nas.

Marijo, Majko onih koji s Ivanompolaze traæiti rasprπenu djecu Boæju,Majko onih koji silaze u podzemljeda mrtvima navijeste Æivot,moli za nas.

Marijo Majko, doi æivjeti sa mnom:Doi u kuÊuu kojoj Sin tvoj æeli da stanujem,doi u zemlju u koju æeli da poem,doi meu ljude koji æele da ljubim,doi meu podjele koje æeliπ da ozdravim,doi u srca koja æeliπ da posjetim.Doi u moj dom i budi mi kao majka.Doi, Marijo, da mi darujeπ svoje srce - Majke.”Meryem Ana”,Marijo, Majko svih naroda,moli za nas.

(A. Santoro, U kuÊi Majke Boæje u: Glasnik Srca Isusova i Marijina, 2/2007., 5.)

105104

Jean GALOT(1919. - 2008.)Rodom iz Ougrée (Belgija), isusovac, doktorirao pravo ibogoslovlje, poznat po biblijskim i bogoslovskim proukama,profesor u Eegenhovenu, onda na Gregoriani u Rimu i konzul-tor u Kongregaciji za kler.

Gospi nadeTi koja si se nadala protiv svake nade,kada se sve Ëinilo izgubljenim,koja si se nadala pokraj svoga Sina na Kriæu,pritisnuta s njime bolima;koja si se nadala i ondakada si ga mrtva primila u svoj naruËaj;koja si primila kao plod svoje nadeuskrsnuloga Kristai okuπala radost koja je ispunilasva tvoja iπËekivanja,doi u pomoÊ svima koji smo kuπanii u napasti da izgubimo nadu.Privuci na putæarke, vjerne i nepokolebljive nadesve one koji su zastali u poteπkoÊamate æele izmaknuti.Kad uzdrπÊemo pred nesavladivom preprekom,pomozi naπoj nadi da poskoËii da nas zanese naprijed.Ti koja si nadiπla nemoguÊnostinaπih ljudskih sila,daj da boæanskom snagom svladamo usponi najviπe vrhunce.Djevice nade, pomozi naπa nastojanjai podræavaj naπ polet,da bismo u opojnoj radostislijedili put ljubavi.(Iz knjige: J. Galot, Molitve nade; usp. Gospo nade u: Æivjeti zajedno

- Æupni list æupa Utrina i Zaprua - SrediπÊa, 59/2008., 28.)

Pomozi mi da prihvatim DAMarijo, Isusova Majko,pomozi mi prihvatiti svojim usnama i srcem:”DA” sliËan tvome!”DA” potpuna prikazanja, potpuna darivanja ipredanja, koji nema niπta zajedniËko sprepuπtanjem sudbini, nego spremno za svakuBoæju æelju!”DA” zanosne ljubavi, ”DA” zanosna odgovora naneizmjernu Boæju dobrotu!”DA” potpunijeg dara, koji nudi ne samo djelatnost nego i potpuno svoje biÊe!”DA” jednostavno i Ëisto, jasno i bistro, bez neodluËnosti, bez krzmanja, bez oklijevanja izatezanja! Bez raËuna pred bolima i ærtvama!”DA” mirna, tiha, blaga ”Neka mi bude”, koji sepredaje s vedrinom i zadovoljstvom svim odredbama i nacrtima Providnosti!”DA” s punim povjerenjem, Ëvrsto oslonjenim na”DA” prisutnosti i blizine Boæje!”DA” izgovoreno sa smijeπkom, u radosti da budepo volji Boæjoj!”DA”, apostolsko ”DA”, sretno ”DA” za suradnjuKristova dolaska na svijet!”DA”, konaËno, stalno, koje ne uzmiËe, koje netraæi natrag, πto je darovano, i koje se ponovnodaje, potvrdno daruje neprestano u svjesnoj vjernosti!”DA”, neka mi bude po RijeËi tvojoj! Neka budevolja Boæja!

(Usp. J. Galot, Kristovoj Majci Mariji u: Marija, 3/1988., 83.)

Hrame Duha SvetogaDjevice Marijo, hrame Duha Svetoga,ti si ga primila πirom otvorene duπe;prihvatila si ga vjerom,vjerujuÊi u njegovo djelovanje u tvom krilu.

107106

Prihvatila si ga predanjem svoga biÊa,izruËujuÊi se snazi njegove ljubavi.Prihvatila si ga aktivnim sudjelovanjemu ljubavi otkupiteljskog Utjelovljenja.Tijekom cijeloga svog Æivota ti si ga neprestanoprihvaÊala,osluπkujuÊi njegov otajstveni glas,posluπna njegovim poticajima.Pomozi nam da ga osluπkujemo u tajnosti svogasrcai da primamo njegove savjete i upute.Pokaæi nam put pouËljivosti njegovim poukamai naËin sudjelovanja u njegovu djelu.I mi bismo æeljeli primiti kao i tipunu mjeru Duha Svetoga,da niπta ne izgubimo od njegova dolaska u nas.Potakni naπu æelju da primimo sve πto nam Onæeli datii priopÊi nam svoju radost πto si mu prepustilada On sve proæme svojom ljubavlju.

(Marija, 5/1998., 165; usp. Molitve Duhu Svetom, –akovo 1995.)

Ti æurno koraËaπ, MarijoMolim te, ne idi sama judejskim brdima. TizraËiπ tajnom koja usreÊuje: Podijeli je sa mnom!Ne idi sama! Povedi me sa sobom u æar tvojeduboke unutarnje radosti. Potrudit Êu sekoraËati brzo kao i ti; to Êu moÊi kad sam stobom. Upravo si zaËela Isusa; nosiπ ga u svomkrilu, jer on je taj koji tebe nosi. Daj mi daproniknem u jednostavnost tvojih misli i πutnjutvoje nutrine.PouËi me da poput tebe imam samo jednu brigu:Krista. »eznem za tim da proniknem u tvojezajedniπtvo s Otkupiteljem. Daj mi da osjetimsvu puninu Duha Svetoga: u skrovitu obilju njegova svjetla, ljubavi i radosti πto se izlijeva iztebe... Daj mi da svagda budem uz tebe.

(Usp. Marija, 5/1999., 165.)

Roger ETCHEGARAY(1922.)Rodom iz Espelettea (Francuska), za sveÊenika zareen g.1947., u na Gregoriani postiæe licencijat iz bogoslovlja i dok-torat iz prava, pomoÊni pariπki biskup g. 1969., nadbiskupMarseillea g. 1970.-1985., kardinal od g. 1979., predsjednikPapinskog vijeÊa za pravdu i mir (1984.-1998.), Pap. vijeÊaCor unum (1984.-1995.) te vice-dekan kardinalskog zbora.

Djevici vjernojPresveta Djevice Marijo,pomozi nam prihvatiti govor na Gori, ona”Blaæenstva” o kojima se toliko govori, a tako semalo provode u æivot, jer... zahtijevaju da pliva-mo uzvodno...

Presveta Djevice Marijo, pomozi nam dapostanemo narod RijeËi, Euharistije i SvjedoËenja.»emu sluæi iÊi sve bræe, ako se ne zna kamo se ide?»emu sluæi proizvoditi sve viπe, ako se ne znadijeliti s drugima?»emu sluæi siromasima da se obogate i bogatimada se osiromaπe ako ni jedni ni drugi ne znajuviπe slijediti Isusa?

Presveta Djevice Marijo,svijet u kojemu vlada novac, pouËi rasipnosti;svijetu punu laæi pokaæi svoju iskrenost;svijetu koji se podrugljivo smije i prlja darujsvoju ËistoÊu;svijetu mrænje i nasilja daruj blagost.

Presveta Djevice Marijo, ti si svakog danapronalazila nov naËin kako izreÊi ”Da” Bogu;svakog si dana morala ponovno zapoËinjati otkri-vati Boga u svom æivotu, uvijek drukËijega odOnoga kakva si ti predviala.

PouËi nas da ne budemo potpuno ispisana stran-ica, nego bijeli list, na kojemu Êe svakog danaDuh Sveti moÊi ispisivati divote koje Ëini usvakome od nas.

(Usp. Djevice vjerna! u: Marija, 7-8-9/1995., 243.)

109108

Giovanni SALDARINI(1924.)Rodom iz mjesta Cantù nedaleko od Milana (Italija), zasveÊenika zareen g. 1947., zatim predaje u nadb. πkoli uDesiou (1947.-1949.), a nakon studija u Rimu u sjemeniπtu uVenegongo (1952.-1967.), æupnik do g. 1982., pomoÊni milan-ski biskup od g. 1984., nadbiskup Torina od 1989. - 1999.,kardinal od 28. lipnja 1991.

Gospi od ”da” u sadaπnjem trenutkuDjevice Marijo,koja si promijenila svijet svojim ”Neka mi bude”,primi k srcu sve nas koji æelimo reÊi ”da”,zauvijek, volji Boæjoj, svakom trenutku;ti koja znaπ koliko stoji ta rijeË i nju odræati,izmoli nam da ne uzmiËemo pred onim πto ona zahtijeva.NauËi nas da je izgovorimo kao πto si je ti izgovorilau poniznosti, ËistoÊi, jednostavnosti, u sigurnu prepuπtanju volji OËevoj.Zaiπti u svoga boæanskog Sina da imamo snage svakog dana obnavljati svoj ”da” u sve dane koje Êe nam Bog dati u tijeku æivota.UËini da nam svi ti ”Neka mi bude” pomognu, po primjeru tvoga ”da”, vrπiti joπ savrπenije volju Boæju za naπe spasenje i za spasenje svijeta.Zato, Gospe naπa od pristanka,nauËi nas ljubiti sadaπnji trenutak,u kojemu se dariva Bog. Amen.

Mariji PomoÊniciO, Marijo PomoÊnice, uËini da Isus, Sin Boæji i tvoj, naπ Gospodin, bude zadovoljan s nama u svakom trenutku naπih dana, onih sunËanih i onih oblaËnih.

UËini da naπi æivoti budu kao jedan Neka mi bude, kao tvoj ”da” koji se nije nikad ni na πto tuæio.

UËini da æivimo i uvijek ljubimo Isusa, u Ëijem je imenu jedino spasenje i stoga uvijek sigurna nada.

UËini u naπim Smiluj se meni, koje preËesto moramo izgovarati zbog svojih slaboÊa, zbog svojih grijeha, da znamo pjevati i tvoj VeliËa za joπ veÊe i strpljivije milosre koje Bog, Otac koji nas ljubi, uvijek ima prema nama.

Marijo, majko naπa i Majko Isusova, udijeli nam od svoje ljubavi, koja podræava kriæ, daj nam viπe snage da nam ne padne s lea, viπe vjere da vidimo ljubav koja ga podræava,ljubav veÊu od svih drugih ljubavi koje ispunjavaju zemlju.

UËini da od te ljubavi uspijemo dati svoj svojoj braÊi i sestrama, koji ne poznaju njezin izvor i tako su siromaπni ljubavlju jer su siromaπni vjerom.

(Usp. Mariji PomoÊnici u: Marija, 5/2001., 165.)

111110

Papa BENEDIKT XVI.(1927.)Joseph Ratzinger, roen g. 1927. u Marktl am Inn uBavarskoj (NjemaËka), zareen za sveÊenika g. 1951., zabiskupa Münchena g. 1977. kad je postao i kardinal. Profe-sor bogoslovlja na viπe njemaËkih uËiliπta, a na Saboruteoloπki savjetnik kölnskoga nadb. Fringsa. ProËelnik Zboraza nauk vjere od g. 1981., papa od 19. travnja 2005.

PouËi nas i pomozi namSveta Majko Gospodinova, naπi su preci u teπkimvremenima podigli tvoj kip u srcu gradaMünchena, kako bi tim Ëinom povjerili tebi gradi pokrajinu. U svojoj svakodnevici æeljeli su teponovno susretati i od tebe uËiti kako dostojnoæivjeti svoj æivot. Æeljeli su od tebe uËiti kako naÊiBoga i kako se pribliæiti drugima. Tvoj lik ukrasilisu krunom i æezlom, znakovima ondaπnje vlasti,jer su znali da su tako i moÊ i vlast u pravimrukama, u rukama Majke.Tvoj Sin rekao je svojim uËenicima u Ëasu rastanka: „Tko hoÊe da meu vama bude najveÊi,neka vam bude posluæitelj. I tko hoÊe meuvama da bude prvi, neka bude svima sluga“ (Mk10,43 sl.). U odluËujuÊem trenutku svoga æivota,ti si rekla: „Evo sluæbenice Gospodnje“ (Lk 1, 38).Sav si svoj æivot æivjela kao sluæbenica. To Ëiniπ idalje tijekom stoljeÊa: tiho i neprimjetno, kaonekoÊ zaruËnicima u Kani tako sluæiπ i danas.Sve naπe brige uzimaπ na sebe i prikazujeπ ihsvome Sinu i naπem Gospodinu. Tvoja je moÊ -dobrota. Tvoja je moÊ - sluæenje.

PouËi nas velike i male, one koji upravljaju i onekoji sluæe, da na tvoj naËin æivimo svoju odgovornost. Pomozi nam steÊi snagu pomirenjai opraπtanja. Pomozi nam da postanemo strpljivii skromni, a jednako tako slobodni i odvaæni, kaoπto si ti bila u trenutku Kristove muke i smrti. Tinosiπ Isusa na svojim rukama, nosiπ Dijete kojeblagoslivlje, Dijete koje je Gospodar svijeta. Tako

si i ti, noseÊi Onoga koji blagoslivlje i samapostala blagoslovom. Blagoslovi nas, ovaj grad iovu pokrajinu! Pokaæi nam Isusa, blagoslovljeniplod utrobe svoje! Moli za nas greπnike, sada i naËas smrti naπe. Amen.

(Pred Marijinim kipom u Münchenu, 9. rujna 2006.; usp. BenediktXVI., PouËi nas i pomozi nam u: Marija, 10/2006., 285.)

Milosti puna, pokaæi se Majkom!O Marijo, Bezgreπna Djevice! ... Pozdravljamo te i zazivamo Anelovim rijeËima:”milosti puna”, najljepπim imenom, kojim te Bognazvao od vjeËnosti.”Milosti puna!”, ti si, Marijo, puna Boæje ljubaviod prvog trenutka svoga postojanja, po providnosti predodreena za Spasiteljevu Majku,nerazdvojivo s njim sjedinjena u otajstvu spasenja. U tvome bezgreπnom zaËeÊu blistapoziv Kristovih uËenika, pozvanih da budu, stvojom miloπÊu, sveti i neokaljani u ljubavi. Utebi sja dostojanstvo svakoga ljudskog biÊa, uvijek dragocjena u Stvoriteljevim oËima. Tkotebi upravi pogled, o presveta Majko, ne gubispokoj, ma kolike bile tegobne æivotne kuπnje.Premda je æalosno iskustvo grijeha, koji srozavadostojanstvo djece Boæje, tko se tebi obrati otrkiva ljepotu istine i ljubavi, i nalazi put kojivodi u kuÊu OËevu.”Milosti puna” si ti, Marijo, koja si nam,prihvaÊajuÊi svojim ”neka mi bude” Stvoriteljevnaum, otvorila put spasenja. U svojoj πkoli,nauËi nas da i mi svoj ”neka mi bude” izgovaramo Gospodinovoj volji. ”Neka mi bude”,koji se ujedinjuje s tvojim, bez pridræaja i sjena,koji je poæelio Nebeski Otac kako bi rodio NovogaËovjeka, Krista, jedinoga Spasitelja svijeta i povijesti. Daj nam hrabrosti reÊi ”ne” prevaramamoÊi, novca i hedonizma, nepoπtenoj zaradi,korupciji i licemjerstvu, sebiËnosti i nasilju. ”Ne”zloduhu, prijevarnome knezu ovoga svijeta. ”Da”

113112

Kristu, koji svemoguÊnoπÊu ljubavi uniπtava moÊzla. Znamo da samo srca obraÊena Ljubavi,Bogu, mogu za sve izgraditi bolju buduÊnost.”Puna milosti” si ti, Marijo! Tvoje ime je za svenaraπtaje zalog sigurne nade. Da! Jer kakonapisa Dante, najveÊi pjesnik, ”ti si za nas smrtnike æivi izvor nade”. Tome izvoru, izvorutvoga bezgreπnog Srca, joπ jednom dolazimo shodoËasniËkim povjerenjem da zagrabimo vjeru iutjehu, radost i ljubav, sigurnost i mir.Djevice, ”milosti puna”, (...) pokaæi se Majkombriæljivom i milostivom cijelom svijetu, da se, upoπtivanju ljudskog dostojanstva i odbacivanjusvakog oblika nasilja i izrabljivanja, postaveËvrsti temelji civilizacije ljubavi; pokaæi seMajkom, poglavito najpotrebnijima: slabima,odbaËenima i iskljuËenima, ærtvama druπtva kojeveoma Ëesto drugim svrhama i interesima ærtvujeËovjeka; pokaæi se Majkom svima, o Marijo, idaruj nam Krista, nadu svijeta; pokaæi da siMajka, o Djevice bezgreπna, puna milosti! Amen.

(U Rimu na ©panjolskom trgu, 8. prosinca 2006.; usp. ”Marija”, 12/2008., 364.)

Pokaæi nam IsusaSveta Marijo, Majko Boæja,ti si darovala svijetu pravo svjetlo,Isusa, svoga Sina - Sina Boæjega.Ti si se u potpunosti posvetilaBoæjem pozivui tako postala izvordobrote koja izvire iz Njega.Pokaæi nam Isusa. Vodi nas k Njemu.NauËi nas Njega poznavati i ljubiti,da bismo i mi moglipostati sposobni istinski ljubitii biti vrela vode æiveusred æedna svijeta.

(Okruænica Bog je ljubav, 42; usp. Benedikt XVI., Deus caritas est - Bog je ljubav, KS, Zagreb 2006., str. 69.)

Mariji, zvijezdi nadeSveta Marijo, ti si pripadala onim poniznim i velikim duπama u Izraelu koje, kao ©imun, iπËekivahu ”UtjehuIzraelovu” (Lk 2, 25) i, poput Ane, Ëekahu ”otkupljenje Jeruzalema” (Lk 2, 38). Ti si æivjela u tijesnoj vezi s Izraelovim Svetimspisima, koji su govorili o nadi - o obeÊanju danu Abrahamu i potomstvu njegovu (usp. Lk 1, 55). Stoga shvaÊamo sveti strah koji te spopade, kad aneo Gospodnji ue u tvoju sobu i reËe tida Êeπ na svijet donijeti Onoga koji je bio nadaIzraelova i iπËekivanje svijeta. Po tebi, po tvome”da”, tisuÊljetna nada morala je postatistvarnost, uÊi u ovaj svijet i u njegovu povijest.Ti si se prignula pred veliËinom te zadaÊe i rekla ”da”: ”Evo sluæbenice Gospodnje, neka mi bude po rijeËi tvojoj” (Lk 1, 38). Kad si puna svete radosti poπla æurno u Judejska brda da bi dospjela do svoje rodiceElizabete, postala si slika buduÊe Crkve koja, u svome krilu, nosi nadu svijeta preko brdâ povijesti. Ali osim radosti koju si, u svome VeliËa, proπirila rijeËima i pjevanjem stoljeÊima, poznavala si i tmurne nagovjeπtaje proroka o trpljenju sluge Boæjega na ovome svijetu. U trenutku roenja u betlehemskoj πtali blistaoje sjaj anelâ koji su nosili radosnu vijest pastirima, ali se u isto vrijeme moglo osjetiti siromaπtvo Boæje. Starac ©imun govoraπe ti o maËu koji Êe probostitvoje srce (usp. Lk 2, 35), o znaku protivljenjakoji bi bio tvoj Sin u ovome svijetu. Kad je zatim zapoËelo javno djelovanje Isusovo,morala si stajati po strani, da bi mogla rasti novaobitelj, za koje tvorbu on bijaπe doπao i koja semorala razvijati udjelom onih koji Êe sluπati iopsluæivati njegovu rijeË (usp. Lk 11, 27 sl.).

115114

Usprkos svoj veliËini i radosti prvoga Isusovauvoda u javno djelovanje, veÊ si u sinagogi uNazaretu morala iskusiti istinitost rijeËi o ”znakuprotivljenja” (usp. Lk 4, 28 sl.). Tako si vidjela kako raste neprijateljstvo i odbijanje, koji su se postupno utvrivali okoIsusa sve do trenutka kriæa, u kojemu si moralavidjeti Spasitelja svijeta, baπtinika Davidova,Sina Boæjega kako umire kao propalica, izloæenruglu, meu zloËincima. »ula si onda rijeË:”Æeno, evo ti sina!” (Iv 19, 26) i s kriæa primila novo poslanje. PoËevπi od kriæa, postala si majka na novi naËin:majka svih onih koji hoÊe vjerovati u tvoga SinaIsusa i njega slijediti. MaË boli probode tvojesrce. Je li onda umrla nada? Je li onda svijetostao konaËno bez svjetla, æivot bez smisla? U onom si trenutku, vjerojatno, u svojoj nutriniËula ponovno anelovu rijeË, kojom je odgovoriona tvoj strah u trenutku navjeπtenja: ”Ne boj se, Marijo!” (Lk 1, 30). Koliko je puta Gospodin, tvoj Sin, rekao to isto svojim uËenicima: Ne bojte se! U noÊi Golgote, ti si iznova Ëula te rijeËi. Svojim uËenicima, prije nego je izdan, on je rekao:”Habri budite! Ja sam pobijedio svijet” (Iv 16,33). ”Nek se ne uznemiruje srce vaπe i ne bojtese” (Iv 14, 27). ”Ne boj se, Marijo!” U onomtrenutku u Nazaretu aneo ti je rekao takoer:”Njegovu kraljevstvu neÊe biti kraja” (Lk 1, 33).Je li ono moæda prije zavrπilo negoli je zapoËelo?No, kraj kriæa, na temelju same Isusove rijeËi, tisi postala majkom onih koji vjeruju. U toj vjeri, koja je i u tami Velike subote bila sigurnost nade, koraËala si u susret jutru Uskrsa. Radost uskrsnuÊa dotaknula je tvoje srce i na nov te naËin povezala s uËenicima, predodreenima da postanu Isusova obitelj po vjeri.

Tako si se naπla usred zajednice vjernika, koji u danima nakon UzaπaπÊa jednoduπno moljahu za dar Duha Svetoga (usp. Dj 1, 14) i primiπe ga na dan Pedesetnice. ”Kraljevstvo” Isusovo bilo je drukËije negoli πto su ljudi mogli zamisliti. To ”kraljevstvo” zapoËelo je u onom trenutku inikad neÊe imati kraja. Tako ti ostajeπ usred uËenika kao njihova Majka,kao Majka nade. Sveta Marijo, Majko Boæja, Majko naπa, nauËi nas vjerovati, ufati se i ljubiti s tobom.Pokaæi nam put prema njegovu kraljevstvu!

Zvijezdo mora, sjaj nad nama i vodi nas unaπemu hodu!

(Okruænica U nadi spaπeni, 50; usp. Spe salvi - U nadi spaπeni, KS, Zagreb 2008., 73-75.)

Mariji, Zaπtitnici AfrikeSveta Marijo, Majko Boæja, Zaπtitnice Afrike, Ti sisvijetu dala pravo Svjetlo, Isusa Krista. SvojomposluπnoπÊu Ocu i miloπÊu Duha Svetoga dala sinam izvor naπega pomirenja i naπe pravde, IsusaKrista, naπ mir i naπu Radost.

Majko njeænosti i mudrosti, pokaæi nam Isusa,svoga i Boæjeg Sina, podupri naπ put obraÊenjakako bi Isus uËinio da njegova slava sja nadnama na svim mjestima naπega osobnoga,obiteljskoga i druπtvenog æivota.

Majko, puna milosra i pravde, svojomposluπnoπÊu Duhu Tjeπitelju, izmoli nam milostda budemo svjedoci uskrsnuloga Gospodina, dasve viπe budemo sol zemlje i svjetlo svijeta.

Majko neprestane pomoÊi, povjeravamo tvomezagovoru pripremu i plodove II. Sinode za Afriku.Kraljice mira, moli za nas! Naπa Gospe AfriËka,moli za nas!

(Usp. Benedikt XVI., Mariji, Zaπtitnici Afrike u: Marija, 4/2009., str. 125.)

117116

Gospi od SheshanaPresveta Djevice, Majko utjelovljene RijeËi iMajko naπa, koja si u svetiπtu Sheshan πtovanapod imenom PomoÊnice krπÊana, prema kojoj spoboænoπÊu gleda Ëitava Crkva u Kini, dolazimodanas k tebi kako bismo molili za tvoju zaπtitu.Svrni svoj pogled na narod Boæji i vodi gamajËinskom skrbi na putovima istine i ljubavi,kako bi u svakoj prigodi bio kvasac skladnasuæivota meu svim graanima.

Svojim posluπnim ”da” koje si izgovorila uNazaretu ti si vjeËnom Sinu Boæjemu omoguÊilada tijelom postane u tvojem djeviËanskom krilute da tako u povijesti zapoËne djelo otkupljenja,u kojemu si potom sudjelovala s revnim predanjem, prihvativπi da maË boli probode tvojuduπu, sve do posljednjeg Ëasa kriæa, kad siuspravno stajala pokraj svoga Sina koji je umirao da bi Ëovjek æivio.

Otada si, na nov naËin, postala Majkom svihonih koji u vjeri prihvaÊaju tvoga Sina Isusa ikoji ga spremno nasljeduju uzimajuÊi kriæ nasvoja ramena. Majko nade, koja si u tami Velikesubote s neuniπtivim povjerenjem iπla ususretuskrsnom jutru, podari svojoj djeci sposobnostda u svakoj prigodi, pa bila i najmraËnija, razaznaju znakove Boæje prisutnosti u ljubavi.

Naπa Gospo od Sheshana, podupri nastojanjeonih u Kini koji, u svagdaπnjim brigama, i daljevjeruju, nadaju se i ljube, kako se nikada ne bibojali govoriti svijetu o Isusu i Isusu o svijetu.Na kipu koji se nadvija nad svetiπtem ti podiæeπsvoga Sina prikazujuÊi ga svijetu s rukamaraπirenim u gestu ljubavi. Pomozi katolicima dauvijek budu vjerodostojni svjedoci te ljubavi,ËuvajuÊi jedinstvo s Petrovom stijenom na kojojje sazdana Crkva. Majko Kine i Azije, moli za nassada i uvijeke. Amen!

(Usp. Da.G., Pomozi katolicima! u: Glas Koncila, 21/2008., str. 7.)

Angelo SODANO(1927.)Rodom iz Isola d’Asti (Italija), g. 1950. zareen za sveÊenika,a g. 1978. za biskupa. Od g. 1959. u diplomatskoj sluæbi Sv.Stolice i u VijeÊu za vanjske poslove, od g. 1991. do 2006.Dræavni tajnik i kardinal, od g. 2002. vice-dekan kardinal-skog zbora.

Marijo, naπa nadoO, Marijo, bdij s neba nad nama, koji smo na zemlji joπ uvijek hodoËasnici,i uËini nas svjesnima prolaznih vrednota ovoga naπeg æivota i naπega vjeËnog odrediπta!S neba bdij, o Majko Boæja, nad Crkvom koja je na hodoËasniËkom putu naovomu svijetu, nad naπim ljubljenim papom Ivanom Pavlom II. i nad svima koji pridonose πirenju kraljevstva Kristova u danaπnjemdruπtvu.Bdij napose, o Marijo, nad onima koji su pritisnutiboleπÊu, siromaπtvom i osamljenoπÊu i drugim æivotnim tegobama: neka im blagdan tvoga Uznesenja u nebo bude zraka svjetla i nade. Narodima koji pate zbog bratoubilaËkih ratova, udijeli dar sloge.O, Kraljice neba, budi svima luka sigurne nade! Amen.

(Usp. Marijo, naπa nado u: Marija, 7-8-9/2003., 245.)

119118

Posvetnica GospiSancta Maria, Mater Dei,”Alma Mater Gentium Slavorum”,”Magna Domina Hungarorum”,”Magna Mater Austriae”!(Sveta Marijo, Majko Boæja,blaga majko Slavenskih naroda,velika Gospo Maara,velika Majko Austrije!)Ti nam pokazujeπ put prema svome Sinu.Pod tvojom obranom i zaπtitomhodimo putovima æivota oËiju uprtih u Krista,svoju Nadu, svoga Otkupitelja i Spasitelja.Æelim Ëiniti ono πto mi on kaæei æivjeti po njegovu primjeru.Povjeravamo se tvojemu zagovorui preporuËujemo ti sve puËanstvo svojedomovine, Europe.Molimo za mir i razumijevanje,za slogu na putovima vjere i za snaguopraπtanja.O, Marijo, uzore u vjeri, u molitvi i u sluπanjuBoæjega poziva,ti poznajeπ i naπu vjeru i naπu dvojbu, naπunadu i Ëeænju.Tvoje nas svjetlo, æarka Zvijezdo, vodi Kristu,naπemu Gospodinu u vijeke vjekova. Amen.

(Na ”HodoËaπÊu narodâ” u sklopu Srednjoeuropskoga katoliËkogdana u Mariazellu, 22. svibnja 2004. Usp. Marija, 6/2004., 205.)

Karlo Marija MARTINI(1927.)Rodom iz Torina (Italija), stupio g. 1944. u Druæbu Isusovu, g.1952. zareen za sveÊenika. Doktorirao g. 1958. u Rimu naBiblikumu, gdje je bio dugo profesor i rektor Gregoriane,milanski nadbiskup (1979.-2002.), g. 1983. postao kardinal.

Majci nadeMajko nade, ti si bila strpljiva u tiπini Velikesubote, te i nas pouËavaπ da s pouzdanjemustrajemo u onom πto æivimo u ovoj suboti naπepovijesti, kada mnogi, pa i krπÊani, dolaze unapast da prestanu vjerovati u vjeËni æivot iponovni Gospodnji dolazak. Nestrpljivost i brzina, znaËajke naπe tehnoloπke kulture, uvelike oteæavaju Ëekanje da Bog konaËnorazotkrije svoj plan i pokaæe pobjedu Uskrsnuloga. Naπa odveÊ mala vjera u Ëitanjuznakova Boæje prisutnosti u povijesti pretvara seu nestrpljenje i bijeg, upravo onako kako sedogodilo dvojici uËenika na putu u Emaus, kojiiako suoËeni s naznakama Uskrsnuloga nisuimali snage Ëekati da se dogaaji odviju do kraja,pa su poπli iz Jeruzalema.

Majko nade i strpljivosti, mi te molimo: preporuËinas svome Sinu, da nam se smiluje, da poe ipotraæi nas na putovima naπih bjegova i nestrpljenja kao πto je uËinio s uËenicima naputu u Emaus. Zamoli da njegova rijeË joπ jednom zagrije naπa srca.

Izmoli nam da se u vremenu nadamo vjeËnostisigurni da Êe se Boæji plan sa svijetom u svojevrijeme ostvariti te Êemo uæivati gledajuÊi slavuUskrsnuloga, slavu koja je, iako zastrta, veÊ sadaprisutna u otajstvu naπe povijesti.

(Usp. Marija, 4/2004., 125.)

121120

Ignacio LARRAÑAGA(1928.)Rodom iz Pais Vasco (©panjolska), sveÊenik franjevackapucin, zareen g. 1952. i gotovo cijeli sveÊeniËki vijekproveo u zemljama Latinske Amerike. Razvio apostolsku dje-latnost duhovne preobrazbe vjerskih zajednica, a napisao je inekoliko knjiga.

Gospi πutnjeMajko πutnje i poniznostiizgubljena i naena,Ti æiviπ u moru bez dna Otajstva Gospodnjega.

Ti si raspoloæivost i prihvaÊanje.Plodnost si i punina.Paænja si i skrb za braÊu.

U Tebi sjaji ljudska zrelosti duhovna tankoÊutnost.Najprije si gospodarica same sebe,a onda naπa Gospa.

U Tebi nema niËega rastresenoga.U jednostavnom je i potpunu ËinuTvoja duπa, nepromjenjiva,nepokolebljiva i poistovjeÊena s Gospodinom.U Bogu si i Bog je u Tebi.Cjelovita tajna obuhvaÊa i proæima,obuzima Te,zauzima i dopunjuje cijelo Ttvoje biÊe.

Kao da je sve u Tebi postalo nepomiËno,kao da se sve poistovjetilo s Tobom:vrijeme, prostor, rijeË,glazba, πutnja, æena, Bog.Sve je stavljeno u Tebi i obogotvoreno.

Joπ nikada nije bilotako mila ljudskog likai nikada viπe neÊe na zemlji bititako neizrecive æene.

Ipak, Tvoja πutnja nije odsutnost,nego je prisutnost.Uronjena si u Gospodinaa istovremeno si sva za braÊu,kao u Kani.

Nikada zajedniπtvo nije tako dubokokao onda kad πutimo,nikada tiπina nije tako rjeËitakao onda kada niπta ne poruËujemo.

Daj da shvatimoda πutnja nije nehaj za braÊu,nego izvor snage i zraËenja,nije zatvaranje, nego otvaranje.Da bismo se mogli razdavati,moramo se prije napuniti.

Svijet tone u moru rastresenosti,a braÊu nije moguÊe ljubitirastresena srca.Daj da shvatimoda je apostolat bez πutnje otuenost,a da je πutnja bez apostolata udobnost.

Ogrni nas plaπtem svoje πutnje,daj nam ËvrstoÊu svoje vjere,ustrajnost svoje nadei dubinu svoje ljubavi.

Ostani s onima koji ostaju,i poi s nama koji odlazimo!

O divna Majko πutnje!(I. Larrañaga, Susret - Molitveni priruËnik, UPT,

–akovo 2005., 135-137; I. Larrañaga, Marijina πutnja, III. izd.,Zadar 1996., 4. str. omota.)

123122

Giovanni LAJOLO(1935.)Rodom iz Novare, biskup od 1989., nuncij u NjemaËkoj od1995., onda tajnik za odnose s dræavama u Dræavnomtajniπtvu Svete stolice, od g. 2006. predsjednik Papinskekomisije za dræavu Vatikan, od g. 2007. kardinal.

Majci CrkveMarijo, Majko Kristova, draga naπa Gospo!On te je uËinio Majkom svojega MistiËnog Tijela,Crkve,u tajni patnje na Golgotiu tajni ognja i nade Pedesetnice;a ti si to novo majËinstvo prihvatila s istom vjeroms kojom si na anelov navjeπtaj u Nazaretu,prihvatila boæansko materinstvo Isusa.Majko, oko tebe se okuplja Ëitava Crkvada bi pjevala zahvalne pohvale Bogu Spasiteljui Sinu njegovu u tvojemu Isusu, naπemOtkupitelju!Kao briæna Majka izmoli Crkvi,koja je tvoja velika obitelj, nutarnje jedinstvo,oæivljuj uvijek u njoj svjetlo plodne vjere,dræi je budnu u nakani navjeπtanjaRadosne vijesti o Kristu, Ëovjekovu pravome æivotu.Nadahni svakoga od nas rijeËima istine i vjere,rijeËima opraπtanja i mira,mira koji iz srca u srce ide;izmoli da i mi imamo iste osjeÊaje ponizne idjelotvorne ljubavikojima je Duh prosvijetlio tvoj æivot.Neka i iz naπega srca provrije isti onaj pjevkoji je iz Tvoga srca iziπao, koji vjeru Kristomoplodi:VeliËa duπa moja Gospodina,jer velika mi djela uËini Svesilni,dobrota je njegova od koljena do koljenanad onima πto se njega boje -i sveto je ime njegovo (Lk 1, 47-49).

(Usp. Vjesnik –akovaËke i Srijemske biskupije, 6/2006., 613.)

S. Marija od PRESV. SRCA(1930.)Anka PetriËeviÊ rodom iz LovreÊa kraj Imotskoga, splitskaredovnica klarisa poznata kao s. Marija od Presv. Srca, plod-na pjesnikinja i spisateljica, objavila viπe studija, knjigapoema, eseja i meditacija, drama, dramoleta i recitala, medi-tativne i autobiografske proze, pokrenula i vodi knjiænicuasketsko-mistiËnih djelâ ”Symposion”.

Zvijezdi moraMi πto plovimo morem nemirna æivota, posred mnogih pogibelji, uvijek u strahu od vihora i oluja, od sakritih grebena i struja, od valovlja πto prijeti - traæimo Tebe na svome nebu, o Marijo, Zvijezdo mora.Ne daj da klonemo u borbi; ne daj da nas svladaju napasti nevjere, maloduπnosti, nepouzdanja, izgubljenosti - oËaja.Pruæi svoje bijele ruke i stiπaj valovlje mraËno;rasvijetli naπa obzorja. Ti si moÊna da nas izbaviπ i spasiπ i da laicunaπega æivota dovedeπ do vjeËne obale. U svome naruËju nosiπ Sunce svega Svemira:Krista-Boga. Po Tebi smo sigurni za svoje spasenje, jer Ti neÊeπ dopustiti da stradamo, da se izgubimo.Ti moæeπ ublaæiti naπe jade, skinuti svako breme krivnje, ojaËati vjeru, nadu i ljubav, probuditi sve zapretane duhovne snage i zapaliti sva svjetla u duπi. Kao sjajna zvijezda zablistaj nad puËinomnaπega æivota i upravi, kao laicu, duπu naπu u luku Spasenja. I mi moæemo reÊi sa sv. Bernardom: Sred nevolja i lutanja, patnja i stradanja, sred pogibelji - pogledaj zvijezdu, zazovi Mariju!

(s. Marija od Presv. Srca, Tornju bjelokosni, Split, 36.)

125124

Tomislav IVAN»IΔ(1938.)Rodom iz Davora, za sveÊenika zareen g. 1966., doktoriraobogoslovlje na Gregoriani u Rimu, od g. 1971. profesor naKBF-u u Zagrebu, pisac brojnih znanstvenih i popularnihdjela, utemeljitelj hagioterapije, voditelj seminara za obnovuu duhu i osnivaË vjerniËkoga druπtva ”Molitva i RijeË”.

Zdravo, MarijoMarijo, majko naπega Gospodina Isusa Krista,pozdravljam te.Evo me da s tobom proboravim nekoliko trenutaka.OsjeÊam da si moja majka. Ti si prepuna milosti.Odabranica Boæja bila si veÊ od svog zaËeÊa. Bogte Ëini jedinstvenim djelom svoje ljubavi. Pozdravljam te rijeËima anela Gabrijela”Gospodin je s tobom”. Njegova ruka je na tebi injegova radost u tebi.Ni jedna æena ne nosi na sebi toliki blagoslov kao ti.Blagoslovljena si ti zato πto si povjerovala. KliËemti, Marijo, i radujem se tvojoj prisutnosti.Zdravo, Majko i Prijateljice moja. Srce mi Ëezneza tobom. Neka mi se smiluje tvoj pogled i daj daËujem rijeËi tvoga blagoslova nad svojom glavom.Ti si miljenica Neba i dragocjen biser zemlje. Evome! Zdravo, Marijo, zdravo...Sveta Marijo, kako je Ëist i blistav tvoj lik! Ti sirodila Boga. Blago tebi πto si povjerovala. Blagotebi, Marijo. Majko Marijo, ne zaboravi nas kojise lomimo prolazeÊi zemljom kroz zamke Zloga.Pogledaj me, Marijo, prljav sam, grijeh mioptereÊuje savjest. Moli za me! Greπnik sam, alitvoj. Vjerujem da me svaki dan ”raaπ”. Molimte, budi uz mene u Ëasu moga odlaska s ovogasvijeta. Marijo, u srcu motrim tvoj lik. Htio bihËuti tvoj glas. Potrebna mi je tvoja njeænost.Ohrabri me! Obriπi suze koje su gotovo presuπile.Marijo, smijem li ti priÊi sasvim blizu?Zdravo, zdravo, Marijo!

(T. IvanËiÊ, OËe..., Zagreb, 99.)

Francisko Kiko ARGÜELLO(1939.)©panjolski slikar, poznat kao Kiko, obratio se s egzistenci-jalnog ateizma i g. 1964. uputio se s Biblijom, raspelom igitarom meu madridske siromahe te zapoËeo neokateku-menski put koji okuplja brojne Ëlanove diljem svijeta.

Blaga Marijoanele ËuvarutreÊeg tisuÊljeÊa

Marijo, Majko goruÊeg puta,ti nas oslobaaπ od vatre strastirosom svoga zagovora!Blaga Marijo, sva bezgreπna,anele Ëuvaru treÊeg tisuÊljeÊa,mjesto sviju milosti, sliko svete kreposti!Tvoja ljepota pjeva o Jeruzalemu nebeskom!Ti si nam pokazala put,pod kriæem primila si nas!

(Usp. Marija, 12/1996., 365.)

127126

Lech WALESA(1943.)Rodom iz Popowa kraj Lipnog (Poljska), voa nezavisnogsindikata ”Solidarnost” (1980.-1990.), borac za ljudskaprava, prvi poljski predsjednik nakon demokratskih promjena(1990.-1995.), g. 1983. dobitnik Nobelove nagradae za mir.

Molitva iz zatvoraMajko Boæja, nemam viπe slike

s tvojim licem iz Czestochowe

koje plaËe na snijegu u prosincu.

Ona je prodrla do najdublje nutrine

zajedno s bolju koju su nam zadali.

Tim udarcem

gurnuli su te u dubinu duπe:

tamo Êu te naÊi, tamo Êu se prostrijeti

s prevarenim, smetenim narodom

i tamo Êu bdjeti u tiπini.

»ujeπ li kako u meni kucaju milijuni srdaca?

Bit Êe to naπ krik dok budemo æivi.

Majko Boæja, Majko moja,

Majko naπe zajedniËke Majke (Poljske)

udijeli nam postojanu ustrajnost,

svjetlo slobode i istine.

Oprosti naπim progoniteljima

kad mi to ne uspijevamo.

Vinko PULJIΔ(1945.)Rodom iz PrijeËana (Bosna i Hercegovina). Za sveÊenikazareen g. 1970., djeluje kao æupnik i odgojitelj sveÊeniËkihpripravnika, od g. 1991. sarajevski nadbiskup i od g. 1994.kardinal. Promicatelj ljudskih prava, mira i dijaloga.

Zavjetno hvalaNeka nas napadaju, neka nas prozivaju. Mi Êemo reÊi istinu, ostat Êemo na putu Kristovu i æelimo umrijeti dostojanstveno, kao djeca Boæja! Zato danas ovdje obavljamo zavjet i æelimo Ti reÊi: Majko, hvala! Bila si s nama na naπem kriænom putu kad smo posrtali, padali. Bila si s nama jer smo moleÊi krunicu snagu obnavljali, nadu budili. Hvala Ti, Marijo, πto si nam zagovorom pomogla! UËini nam otvoreno srce da RijeË Boæja urodi plodom vjere za buduÊa pokoljenja. Æelimo saËuvati pravu mudrost, izabrati pravi put, ne bojati se posrtanja, ali ustati i hrabro kroËiti,jer naπa je pobjeda u Isusu Kristu.

(Iz propovijedi na Mariji Bistrici, usp. KatoliËki tjednik, 42/2006., 10.)

129128

Antun ©KVOR»EVIΔ(1947.)Rodom iz Davora, za sveÊenika zareen g. 1972., magistriraog. 1976., doktorirao g. 1981. na Gregoriani i uËio liturgiku naAnselmianumu u Rimu, a zatim radio na KBF-u u Zagrebu.Imenovan g. 1997. prvim poæeπkim biskupom.

Molitva za domovinuPresveta Bogorodice i Majko naπa! Evo nas pred tobom na Dan domovinske zahvalnosti. Kao mnogo puta kroz povijest, i u nedavnim ratnim nevoljama osjetili smo tvoju majËinsku blizinu i ruku posrednicu kojom si nas zagovarala kod Boga. Primi naπu hvalu, odanost i sinovsko poπtovanje.Æelimo s tobom danas zahvaliti Trojedinom Bogu za slobodnu i neovisnu domovinu Hrvatsku, za plemenitost velikog broja mladih ljudi koji su velikoduπno krenuli u njezinu obranu, za mnoge poloæene æivote, utkane u njezino dostojanstvo.Ne dopusti da njihovu ljubav zaboravimo a ideale prezremo. Prikaæi njihovu ærtvu svome Sinu Isusu Kristu,daruj utjehu njihovim obiteljima, donesi lijeka ranjenima u duπama i savjestima.Ti znadeπ najbolje, sve naπe nevolje! Dok se istraæuju nedavna ratna zbivanja, bivaju sve jaËi glasovi nejasnih namjera i podiæu optuænice, razbistri nam pogled da pravo vidimo, da nas zlo ne zavede te umnaæamo podjele, nego uporno gradimo na plemenitosti i dobru, slozi i ljubavi.Daj svima koji vode javne poslove da se viπe oslanjaju na svoj narod, osluπkuju njegove vapaje,

promiËu njegovo dobro, da zaustave siromaπenje i poniæenja a uËvrπÊuju povjerenje i napredak, da pronalaze pravedna rjeπenja za tjeskobe prognanika. Pomozi nam, Majko, da puni pouzdanja i nade vjerujemo Bogu, koji nas nikada nije napustio. ”Najvjernija Odvjetnice Hrvatske”, ostani s nama na naπem putu u praskozorje treÊeg tisuÊljeÊa. Sve nas pohrani u svoje majËinsko srce! Bdij nad naπom domovinom i moli s nama da sie na nju Boæji blagoslov.Pomozi joj da u Sinu tvome Isusu Kristu nae svoj mir - sada i uvijeke. Amen.

(Molitva Majci Boæjoj za domovinu u: Marijin Trsat, 2/2007., 16.)

131130

Stjepan LICE(1954.)Rodom iz Zagreba, otac troje djece, Ëlan FranjevaËkoga svje-tovnog reda, pisac brojnih meditacija, poezije i kratke proze,diplomirani pravnik, od 1994. u Ministarstvu prosvjete isporta RH.

Kraljici HrvataKraljice Hrvata, suputnico naπa!Ti poznajeπ naπe dane, sjaj i prah njihov.Poznajeπ naπe putove i domove, naπa bespuÊa ibeskuÊniπtva.Znaπ naπe namjere, naπa nastojanja i nemoÊnaπu da ustrajemo u svemu na πto smo seodluËili, da odolimo svemu πto nas okrada.Poi s nama, blagoslovi nas u naπem trudu i unaπim dvojbama.Ti, blagoslovljena ljubavlju prema svome sinu,povedi nas k njemu da iskusimo blizinu njegovu.

Kraljice Hrvata, sudionico naπe svakodnevice!Ti nam moæeπ reÊi kako da u jednoliËnosti naπihdana, posred njihovih obiËnosti prepoznamosmisao.Ti nam moæeπ reÊi gdje je u sivilu ovoga svijetaskrivena svjetiljka koja ne gasne, Ëiji se plamenne povija.Ti, majko sreÊe, povedi nas k izvoru æivota!Povedi nas na polja zasijana radoπÊu koja sedijeli sa svojima, koja se razdaje rasipno!Uvedi nas u obilje naπih duπa!

Kraljice Hrvata, sustolnice naπa!Ti s nama blagujeπ kruh naπega truda, kruhnaπih muka.Ti s nama pijeπ gorËinu naπu i nadu naπu.Sjedi s nama, okupi nas u bratsko zajedniπtvo,okrijepi nas.Za stolom tvoga sina mlakost naπa u gorljivost sepreobraæava, æivot nam se obnavlja.

Sin tvoj dariva nas obiljem koje ne kopni, koje se nerastaËe. Dariva nas ljubavlju koja se ne zaustavlja.

Kraljice Hrvata, sugovornice naπa!I ti si upoznala tuinu i neprihvaÊenost,ugroæenost i negostoljubivost.I ti si Ëeznula za svojim domom.»eznula si za njim, premda si pamtilaneimaπtinu njegovu, neizvjesnost mnogih dana unjemu.Reci nam kako Ëeænja prestaje biti rana, kakopostaje snaga?PouËi nas kako da svoje duπe, kako da svojeljubljene ne liπimo doma, dragocjenog mjesta ukojem prebiva toplina, to plemenito dijete blizine.

Kraljice Hrvata, supatnice naπa!Majko hrabro æivljene boli, i ti si iskusila bol odi-jeljenosti i bol samoÊe.Ali se nisi obeshrabrila time πto ti toliko toga nijemoguÊe.U patnji svoga sina razumjela si da je Ëovjekudovoljno ako za svojih dana uzmogne biti Ëovjek.Ako sa svojima uzmogne dijeliti svoju ljudskost.Naπi æivoti su æivoti za naπe.O, da nas tvoj sin oËuva u toj istini!

Kraljice Hrvata, posluæiteljice naπa!Dolazimo ti s povjerenjem, u jednostavnostinaπih biÊa.Donosimo ti sve naπe ushite, sva optereÊenja naπa.Dolazimo ti s umorom koji nas guπi, sa zanosomkoji nas budi, s obeÊanjima koje smo dali svojima.Dolazimo ti jer si ti jedna od nas i jer je tvoj sinjedan od nas.Dolazimo ti jer smo jedna obitelj, jer smo proæetiistim imenom, imenom Isusovim.

Kraljice Hrvata, Marijo, majko i sestro naπa!(Usp. Glas Koncila)

133132

Herbert MADINGER

Austrijski sveÊenik (BeË), pisac mnogih djela vjerskog i duho-vnog sadræaja, od kojih su neka prevedena i na hrvatski.

Molitva posveteMarijo, Majko Crkve, budi i moja majka!Mnogi su kod tebe naπli dom,mjesto povjerenja i nade,koje ti je Bog dao kao znaksvoga majËinskog smilovanja.I ja te danas izabirem za svoju majku.Udijeli mi duboku vjeru u Krista,dok se ne nastani kod mene.

Marijo, Sluæbenice Gospodnja, pridruæujem sedanas tebi,potpuno i zauvijek, da me zdruæiπ s Kristom.Tako kao πto si ti sluæbenica Gospodnja,i ja ga æelim sluπati:NeÊu viπe bjeæati pred Bogom,nego mu se povjeravati.Njegova volja neka postane misao vodilja mog æivota.Njegove zapovijedi neka budu moji zakoni æivota.

Marijo, ti bezgreπna, pomozi mi,da postanem ponizan sliËno tebi.OËisti me od oholostii sebeljublja modernog Ëovjeka,jer samo poniznipobjeuju demone naπeg vremena.Marijo, uzore Crkve, nemoj dopustiti,da se ikad viπe odvojim od Crkve!

Marijo, Kraljice krunice, pomozi mi,da svagdano molim krunicu!

Pokaæi mi u krunici Kristovu sliku,i pokloni mi njegovu blizinu,da on moju duπu preobrazi, ojaËa i izlijeËi!

Marijo, ti majko pod kriæem,budi mi blizu u svakoj patnji!Majko boli, daj mi snagu kriæa,jer kriæ je najteæi kljuË za kraljevstvo nebesko.OËisti moju duπu, kad me patnjau dubini duπe rani!Osposobi me za ærtvu, da pobijedimsebiËnog Ëovjeka u sebii da dnevno iskazujem ljubav bliænjemu.

Marijo, ti majko svih ljudi,tebi posveÊujem æivot za mnoge,koje ljubim, i za sve,koji su u opasnosti.Molim te za mlade, za obiteljii za svoju vlastitu obitelj.Molim te za naπu domovinu.Ti, naπe zaπtitnice,brani naπu zemlju i naπe duπe.Ne dopusti da Crkva u naπoj domovini propadne!

Gospodine, nadopuni u mom æivotu,πto joπ nedostaje u tvojim patnjama za druge!Primi moj æivot kao zadovoljπtinui saËuvaj naπoj domovini vjeru i mir. Amen.

(Iz knjige Sluga Boæji, str. 105-106.)

135134

Nikola VUKOJA(1948.)Rodom iz KuËana u Bosni i Hercegovini, ulazi g. 1962. u fra-njevaËko sjemeniπte, bogoslovni studij pohaa na Trsatu i uAsizu te zavrπava g. 1973. u Rimu, gdje na Antonianumu izbogoslovlja postiæe g. 1975. licencijat, a g. 1979. doktorat.Predaje na Institutu za teoloπku kulturu laika, na Institutu zakrπÊansku duhovnost i na Katehetskom institutu u Zagrebu.

Uzroku naπe radostiMarijo, uzroËe naπe radosti, moli za nas da umijemo i u ovoj dolini suzaotkriti i stvarati istinsku radost u svom svakidaπnjem æivotu, kao πto si ti unosila radost u svakidaπnjicu svoga æivota i æivota svojih bliænjih. Pomozi nam da nemamo pred oËima samo nevolje, poteπkoÊe, nesigurnosti, opasnosti i strahove, nego da se otvorimo Bogukoji je naπa radost i da svaki dan u svom æivotu uspijemo pronaÊi ili ostvaritibarem tri motiva da budemo radosni. Zasigurno, ova zemlja je i dolina suza, ali ti nam, Marijo, uzroËe naπe radosti, svjedoËiπ da Bog daje dovoljno radosti da veÊ ovdje s osmijehom nade, dobrohotnosti, usluænosti, povjerenja i solidarnosti i mi jedni drugima moæemo otirati suze i biti radost.

(N. V., Marijo, uzroËe naπe radosti! u Brat Franjo, 3/2009., str. 2.)

Marin BARI©IΔ(1947.)Rodom iz Vidonja, gimnaziju uËio u Dubrovniku i Splitu,bogoslovlje od g. 1966. u Rimu, gdje doktorira biblijskuteologiju. Za sveÊenika zareen g. 1974., nakon toga odgo-jitelj u sjemeniπtu, æupnik i profesor na bogosloviji, od g.1993. pomoÊni biskup i od g. 2000. splitsko-makarski nadbiskup.

Proslavljenoj MajciMajko Marijo, pomozi nam da svake nedjeljebudemo otvoreni RijeËi Boæjoj i rijeËi tvoga Sina!Daj da radosno slavimo nedjeljno euharistijskoslavlje. Potakni, Majko, sve katoliËke obitelji dadnevno mole i nedjeljom slave svetu misu.Blagoslovi, Majko, svaki brak i sve obitelji dabudu vidljivi znak Boæjega saveza vjernosti iljubavi, te otvoreni daru æivota. Prosvijetli,Gospe, um i srca svih onih koji u Hrvatskomdruπtvu donose zakone. Neka u njima bude prepoznatljiv temeljni zakon Boæjega saveza snama. Blagoslovi, Gospe Sinjska, naπu Lijepu da Hrvatska ne bude lijepa samo u svojim prirodnim ljepotama, veÊ da bude ugodna zaæivot, na slavu Boga i spasenje ljudskog roda.Majko, na nebo uznesena, usmjeri i prati svenaπe putove Tvojoj proslavi, u nadi Kristaraspetoga i uskrsloga. Proslavljena Marijo, kojasi stajala pod kriæem svoga razapetoga Sina,oslobodi nas straha od kriæa u javnim prostorima naπe Domovine i druπtva. Neka nas prihvaÊanje i æivotno svjedoËenje kriæatvoga Sina, kriæa ljubavi, praπtanja, tolerancije,sve dovede u tvoj zaπtitniËki i zagovorniËki, tvojproslavljeni majËinski zagrljaj.(Zavrπetak propovijedi na Veliku Gospu u Sinju, 15. kolovoza 2009.

u Glas Koncila, 35/2009., str. 3)

137136

Josip BOZANIΔ(1949.)Rodom iz Vrbnika, za sveÊenika zareen g. 1975., magistri-rao bogoslovlje g. 1979. u Zagrebu i pravo na Lateranu uRimu, za biskupa zareen g. 1989., pomoÊni pa rezidencijalnikrËki biskup, od g. 1997. zagrebaËki nadbiskup i od 21.listopada 2003. kardinal.

Molitva nade za æene i majkeMolimo danas Mariju, Majku Boæju i Majkunaπu, za temeljnu vrijednost majËinstva, dragocjeno dobro za Crkvu i druπtvo. Zazovimo njezinu moÊnu zaπtitu za svaku æenukoja je pozvana na majËinstvo.Tebi, Marijo, povjeravamo æene koje se radujusvom majËinstvu, koje zahvaljuju Gospodinu zadar djeteta, koje oËekuju roenje djeteta, kojenesebiËno i s ljubavlju sluæe æivotu.Daruj svoju pomoÊ i obdari povjerenjem i nadomæene koje nailaze na poteπkoÊe u ostvarenju svog majËinstva zbog nedostatka posla, stana, zdravlja, razumijevanja i spremnosti sa strane ukuÊana.Pogledaj, Marijo, svojim presjajnim oËima æenekoje se boje majËinstva, da nikada ne pomisle da bi ono bilo zarobljavanje, prepreka za sudjelovanje u druπtvenom æivotu, neπto nedostojno u odnosu na æenstvenost isuvremenost. Ukloni strah i zapali oganj praveslobode koja zna ljubiti æivot.Obdari, Marijo, svojom miloπÊu æene koje se uoËajniËkim nastojanjima da dobiju dijeteprepuπtaju etiËki dvojbenim i riskantnimpokuπajima, kako bi razumjele da se æivot dostojan Ëovjeka moæe roditi i rasti samo u kontekstu istinske i prave braËne ljubavi.Marijo, povjeravamo ti æene koje su teπkoprezrele i oskvrnule majËinstvo, gaseÊi æivot kojije zaæivio pod njihovim srcima. Molimo te da ih

zaπtitiπ od osude ljudi i vodiπ ih putem obraÊenjasve do milosrdnog zagrljaja Oca, koji oslobaa iobnavlja.O, Djevice Majko, koja si podno kriæa bila ranjena u srce gubitkomsvoga sina Isusa, daruj utjehu i mir æenama kojesu u svom majËinstvu pogoene, ponekad itragiËnom smrÊu djeteta, kako bi ponovnopronaπle hrabrost i snagu za æivot.Na sve æene Ëije je majËinstvo praÊeno mnogimbolima i velikim brigama, tjeskobama irazoËaranjima zbog djece neka sie pogled Marije, Majke svake boli i svake nade.Marijo, Majko Boæja i Majko naπa, svatko od nas æeli ti povjeriti i svoju vlastitumajku, bilo da je joπ u ovom æivotu ili je preπlagranicu smrti. Danas smo ovdje jer nas je onarodila na æivot, odgojila nas za vrednote æivota,prenijela nam vjeru i ljubav Crkve. Neka bude blagoslovljena, blagoslovljena zauvijek, zbog dara æivota! Amen.

(U Remetama, 15. kolovoza 2008. Usp. Kardinal Josip BozaniÊ,Molitva nade za æene i majke u: Glas Koncila, 33-34/2009., str. 20.)

Gospi od Kamenitih vrataS ovoga si zagrebaËkog breæuljka πirila svjetloevanelja, branila vjernike od zala koja su imstoljeÊima prijetila; Ëuvala si srce ljudi od mrænjea domovinu od neprijatelja. Toliko si puta Ëulaπapat naπih molitava i korake prema sebi, utiπinu koja se pretvarala u pogled, u tamu koja jetolikima vratila svjetlo æivota i na zagrebaËkimulicama uprisutnila nebo. Pohodi svojimkorakom ljubavi svakoga vjernika i stanovnikaovoga grada da u nama, Crkvi, pronau mjestoiskrenoga prihvaÊanja; da nas Ëuju svi koji gubenadu, da vide radostan korak i pjesmu kojarazdire nebesa. Daj nam snage da svi maloduπnipo nama Ëuju rijeË: Ne bojte se!

139138

(Usp. I. MikleniÊ, Zagreb - simbol nacionalnoga i vjerskoga identitetau Glas Koncila, 23/2009., str. 1.)

Za hrvatski narodTi, Marijo, budi nam i dalje blizu, takoer danas,nadahnjuj nas, vodi, πtiti i uËi nas æivjeti primatslavljenja i zahvalnosti, kako bismo uzdigli oËiprema nebu, pogledom punim povjerenja i nade.Pozovi nas, Marijo, danas iz neba da s tobomproslavljamo beskonaËno milosre Boæje premanama, pozovi nas da slavimo Gospodina uEuharistiji, zbog velikih stvari koje je On izvrπiou tebi i koje izvrπava u nama, poËevπi od naπegkrπtenja.Marijo, tebi danas preporuËujemo naπ hrvatskinarod i sve graane naπe Domovine - pribliæi naszajedniπtvu i meusobnom poπtivanju.Tvojoj posebnoj pomoÊi preporuËujemo i onekojima je zbog vlasti u kojoj su dionici povjerenaosobita briga za naπu sadaπnjost i buduÊnost.Molimo te za veÊu odgovornost za svaku javnurijeË, geste i djela.Tebe, blaæena Djevice Marijo, danas osobitomolimo za mir, slogu i strpljenje u naπem narodui domovini.

(Iz propovijedi na Veliku Gospu u Mariji Bistrici 2001.; usp. GlasKoncila, 34/2001., str. 3 i 32-33/2005., str. 48.)

141140

S a d r æ a j

Predgovor 5

Uvod 7Druπtvene prilike 7Sekularizirano druπtvo 9Presudan dogaaj za Crkvu 11Povijesno-spasenjski pristup 12Nadahnut Svetim pismom 13Posaborsko doba i obnova Pavla VI. 15Novi pokuπaji prikazâ Marijine stvarnosti 19Ivan Pavao II. ”sav Marijin” 21Uzoru naπe nade 23Stotinu imena i naziva iste Majke 24Molitva u svakoj prigodi 26

Bl. Jakov ALBERIONEMajci Milosra 29Gospi od Navjeπtenja 29Majci Dobrog pastira za æupnika 30

Sv. Josemaria Escriva de BELAGUERKraljice apostola 31

Giorgio La PIRAZvijezdi koja nas tjeπi 32

Karlo BALIΔPosveta Gospi 33

Papa PAVAO VI. Za Ëitavo ËovjeËanstvo 34Majci sretnog puta 35Kraljici svemira 36Marijo, ti si zora 36Majci Crkve 37

Fernand LELOTTEBudi kraj uzglavlja... 38Kraljica moje dosjetljivosti 39

Alexandre Charles RENARD Molitva Gospi 40

Karl RAHNERMariji 42

João Luiz POZZOBONMijenjamo svijet 45

Antonio BELLOSvetoj Mariji, æeni svagdaπnjice 46Svetoj Mariji, Djevici iπËekivanja 47Svetoj Mariji, æeni odvaænoj 48Svetoj Mariji, æeni odmora 49Svetoj Mariji, æeni posluπnoj 51Svetoj Mariji, æeni sluæenja 52Svetoj Mariji, æeni naπih dana 54

Max THURIANMajci Isusovoj, Majci Crkve 56

Bl. Terezija iz KALKUTEDaj mi svoje srce 59Srce kao tvoje 59

Bernard HÄRINGPrikaæi nas Ocu 60

Anastasio BALLESTREROGospi od doËeka 61PomoÊnici krπÊana 62

Eduard Francisco PIRONIOGospi od Uskrsa 63Gospi od πutnje 64Gospi Lujanskoj 65

Helder PESSOA CAMARAMislila si na sve 68Ti, Majko moja 69

Anton TAMARUTZa mir i sreÊu domovine 70

Franjo KUHARIΔZagovornici svih naroda 72Posveta Crkve i grada Zagreba 73Gospi Velikoga Zavjeta 76Posveta Srcu Marijinu 81Posvetna molitva Srcu Marijinu 84Majci Boæjoj Kamenitoj 84

142141

Roger SCHUTZSlici i praliku Crkve 87

Sl. Boæji papa IVAN PAVAO II.Posvetnica po Mariji Duhu Svetom 88»in predanja Bezgreπnoj 90Posvetnica Gospi Fatimskoj 93Posvetnica na Jasnoj Gori 97Majci sveÊenikâ 99Majci æivota 100Slici Crkve za posveÊene osobe 100Majci Milosra 101Majci Otkupiteljevoj za laike 102

Andrea SANTOROU kuÊi Majke Boæje 104

Jean GALOTGospi nade 106Pomozi mi da prihvatim DA 107Hrame Duha Svetoga 107Ti æurno koraËaπ, Marijo 108

Roger ETCHEGARAYDjevici vjernoj 109

Giovanni SALDARINIGospi od ”da” u sadaπnjem trenutku 110Mariji PomoÊnici 111

Papa BENEDIKT XVI.PouËi nas i pomozi nam 112Milosti puna, pokaæi se Majkom! 113Pokaæi nam Isusa 114Mariji, zvijezdi nade 115Mariji, Zaπtitnici Afrike 117Gospi od Sheshana 118

Angelo SODANOMarijo, naπa nado 119Posvetnica Gospi 120

Karlo Marija MARTINIMajci nade 121

Ignacio LARRAÑAGAGospi πutnje 122

Giovanni LAJOLOMajci Crkve 124

S. Marija od PRESV. SRCAZvijezdi mora 125

Tomislav IVAN»IΔZdravo, Marijo 126

Francisko Kiko ARGÜELLOBlaga Marijo 127

Lech WALESAMolitva iz zatvora 128

Vinko PULJIΔZavjetno hvala 129

Antun ©KVOR»EVIΔMolitva za domovinu 130

Stjepan LICEKraljici Hrvata 132

Herbert MADINGERMolitva posvete 134

Nikola VUKOJAUzroËe naπe radosti 136

Marin BARI©IΔProslavljenoj Majci 137

Josip BOZANIΔMolitva nade za æene i majke 138Gospi od Kamenitih vrata 139Za hrvatski narod 140

144143