173

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

kaZalo

Iz generalne kurIje

Pismo o svetkovini Roenja naega Gospodina Isusa Krista .................................................... 175

OkrunO pIsmO O. prOvIncIjala

Svoj brai Provincije u domovini i inozemstvu ..........................................................................180

Iz tajnItva

Poloio sveane zavjete .............................................................................................................183

Primili Red akonata .................................................................................................................183

Fra Luka Tomaevi izabran za dekana KBF-a u Splitu ............................................................183

Fra Ljubomir imunovi imenovan voditeljem Hrvatske katolike misije za Englesku i Wales .......183

Fra Miroslav Stoji inkardiniran u ibensku biskupiju .............................................................184

Napustili novicijat ......................................................................................................................184

Izvjetaj s definitorijalnog sastanka odranog u Splitu 27. rujna 2007. ....................................184

Izvjetaj s definitorijalnog sastanka odranog u Sinju 4. prosinca 2007. .................................185

Evangelium observare ............................................................................................................... 187

Izvjetaj karitativne udruge PANIS VITAE ...............................................................................188

Studijski dani o spisima svetoga Franje .....................................................................................189

Iz IvOta prOvIncIje

Blagoslov prostorija Postulature ................................................................................................ 191

Pjevana batina .......................................................................................................................... 191

Proslava blagdana Sv. Ante u Omiu .........................................................................................193

Petnaesta obljetnica Savjetovalita za obitelj .............................................................................194

Zlatna misa fra Petra unjare ..................................................................................................195

upa Sv. Ivana Krstitelja u Grabu .............................................................................................195

13. obiteljski susret u Zaostrogu ...............................................................................................198

250. obljetnica upe Svih Svetih u Hrvacama ...........................................................................200

Simpozij Fra Luka Vladmirovi i Neretva .............................................................................202

Sveana veernja molitva i blagoslov kipa sv. Franje Asikoga u ibeniku ...............................205

Proslava sv. Franje Asikoga u Imotskom ..................................................................................207

Komemoracija u Ravnu, 7. listopada 2007. godine ...................................................................209

Proslava svetkovine sv. Luke ..................................................................................................... 213

Fra Stjepan Zlatovi ponovno u ibeniku ................................................................................. 214

II. susret mariologa ................................................................................................................... 215

Otvorena Godina bl. Ivana Duns Skota .................................................................................... 217

Blagoslov redovnike kue i posveta upne crkve Sv. Ante Padovanskoga u ibeniku na ubievcu ........................................................................................................................ 218

Predstavljanje CD-a - Pjevajte Gospodinu Mjeovitog zbora mladih upe Gospe od Zdravlja .....232

Predstavljena Kantata Gospi od Zdravlja Borisa Papandopula .............................................234

Proslava svetkovine Gospe od Zdravlja u Splitu na Dobromu ..................................................236

Prvi festival duhovne popularne glazbe u Klnu .......................................................................239

Proslava imendana u HKM u Mnchenu ..................................................................................240

174

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

kaZalo

Proslava blagdana Sv. Martina, biskupa u Mnchenu............................................................... 241

Wiesbaden-Naurod: Susret provincijala i brae u Njemakoj ...................................................242

ususret 800. ObljetnIcI reda

O. fra Stanko Bueli ...............................................................................................................246

naI pOkOjnIcI

Fra Tomislav Duka .................................................................................................................264

bIblIOgrafIja

Ustanove posveenoga ivota i drube apostolskoga ivota .....................................................273

Franjevci i Makarska od 1502. do 2002. godine ....................................................................... 274

Uspomene moga ivota .............................................................................................................275

Franjevaka provincija Presvetog Otkupitelja ...........................................................................275

Zbornik o Petru Krstitelju Baiu .............................................................................................275

gOdInje kazalO .......................................................................................................276

175

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ generalne kurije

pismo o svetkovini roenja naega gospodina Isusa krista

rije tijelom postade

Svoj brai i sestrama,

Mir i dobro!

U Svetoj noi roenja Isusa Krista, ljepota Boga nastanila se u tali, njegova milost ujedinila se s tijelom i krvlju ljudskom, Sin Boji, kako bi sam sebe oplijenio (usp. Fil 2,7), izabrao je pono i ona koja je bila znak alosti i smrti, preobrazi se za sve u svijetlu Dobru No: jer Rije postade tijelom i nastani se meu nama (Iv 1,14). utnja se zauvijek prekinula i Rije, silazei iz krila Oeva (usp. OP 1,18), zapoela je novu pjesmu Novog ovjeanstva.

Radujte se, brao, jer roeno nam je Dijete - obeani Mesija, Gospodin, onaj od koga smo oekivali spasenje. Ali radujte se i vie jer ovo Dijete, za vas roeno, jest Sin Boji. Radujte se vi koji vjerujete, jer u ovoj noi dogodilo se ono to ste ekali i njegov iznenadni dolazak umnaa radost: Bog postade jedan meu mnogima, odlui nastaniti se u svom narodu, uze nau ljudsku narav (usp. Fil 2,1-7). Ovo nije no utnje, ve Rijei. Komunikacija Boga s ovjekom bijae takva da ovaj Novi ovjek jest Bog od Boga i Svjetlo od Svjetla, ne prestajui biti pravi ovjek.

U ovoj blaenoj noi, ujedinjen sa svom braom i siromasima svijeta, elim se pribliiti s potovanjem i poklonom betlehemskom otajstvu, onim siromanim Jaslicama iz kojih nam se sam Bog priopuje i postaje Radosna Vijest za sve; te Svevinjeg, svemonog i Gospodina dobrog ponizno molim da udijeli svima nama, skupa s radou i nutarnjom pribranou, milost da zadivljeni promiljamo ovo otajstvo ljubavi, da svi u udu izmucamo zahvalnicu i da pjevamo s anelima pjesan slave i mira za sve ljude, miljenike Gospodnje.

1. u poetku bijae rije

U svetoj noi Roenja Mudrost Boja postala je za nas Rije ivota. Ve od poetka ona Oeva suradnica u stvaranju vodila je ljude kako bi razumjeli veliko otajstvo spasenja. Bog je odgajao svoju djecu u vremenu i uvijek im govorio kao Prijatelj svojim prijateljima. (usp. Dei Verbum 2), koristei razliite izriaje i znakove, kako bi ljudi shvatili da Bog je Bog s nama ... Emanuel (Mt 1,23).

176

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ generalne kurije

U poetku Bog stvori sve kako bi sve govorilo o Njemu, jer Rije je stvorila svijet, sve je po njemu i za njega stvoreno: (Kol 1,16). Na zapovijed Boga, snagom njegove Rijei, bia dobivaju ivot i postaju stvarnost; sve do ljudskoga bia, krune stvaranja. Nakon stvaranja ovjek je bio spreman itati u stvorenjima kao u knjizi poruku to mu je ostavi njegov Stvoritelj.

Bog je meutim govorio i po povijesti, povijesti spasenja koju ine dogaaji milosti i iskustva grijeha, kako bi vjernici zamijetili da je Bog postao suputnik sviju u ivotu svoga naroda. Sklopi s ovjekom zavjet, rije danu u obliku saveza kojim je Bog jamio svoju pomo i blizinu. I kad bi narod zaboravljao na savez sa svojim Bogom, proroki glas, jeka samoga boanskoga glasa, traio je vjernost Bogu stvoritelju, Bogu povijesti: vratite se k meni svim srcem svojim iz tebe e mi izai onaj koji e vladati Izraelom (Jl 2,12; Mih 5,1).

2. rije tijelom postade

Na kraju vremena, sve stvorenje zadrhta poput rodilje, jer vrijeme i stvorenja dobie svoju puninu i zrelost. U krilu siromake Djevice Marije Bezgrjene Bog savi vlastito gnijezdo kako bi nam dao ivot to raa svaki ivot. Rije bijae ivot i ivot bijae ljudima svjetlo (Iv 1,4). I u utnji stvari Rije doe u svoju kuu; u tami svemira zatreperi istinsko svjetlo koje prosvjetljuje svakog ovjeka (usp. Iv 1,9); i u studeni noi Bog ogrija srce cijelog ovjeanstva.

Govor Boji postao je od tada govor slabosti i siromatva, malenosti i krhkosti. Ljudi su vidjeli od tada samo nebranjeno dijete u povojima, jasle, neke pastire koji su vjerovali suprotno prividima, zvijezdu, Mariju koja nam nudi Dijete u naruju i Josipa kao novog Abrahama, koji uva malenoga. Ponizna vjera koja promatra, asti, promilja, ivi i slavi. Jednostavno progovori, neugledno bi uzdignuto kako bi rasprilo uglednike! Svakodnevno poprimi snagu kako bi ljudskim uinilo srce kameno, jer Rije tijelom postade i Bog evaneljem postade.

U Isusu Bog ne govori vie u slikama, nego u Sinu; ne spaava vie po posrednicima, nego osobno, jer Isus je njegov Posrednik, osobna i opipljiva prisutnost Boga tri-puta-sveta. Isus je netko s kime moemo stupiti u odnos; netko koga valja sluati, slijediti, ljubiti, jer su nae ruke dotakle Rije, nae su je oi promatrale, uli smo je: Rijei ivota (usp. 1Iv 1,1).

U ovom milosnom vremenu promatramo njegovu slavu i vidimo Boga toliko ovjena da se u Djetetu iz Betlehema osjeamo pozvani biti poput Boga. U promatranju boanske Rijei uimo potom sluati viestruke rijei ljudske (usp. Okus rijei, str. 5), budui da nam Bog danas takoer govori u ljudima. Bog govori, naime, povrh svega u siromasima, u slaboj i potrebitoj ovjenosti, u onima koji trpe, u izoblienom licu gubavaca, jer Sin Boji

177

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ generalne kurije

nije elio samo postati ovjek meu ljudima, nego je postao siromaan meu siromanima, slab i potrebit, iznakaen i sluga Jahvin. Kristovo siromatvo pokazuje se u obliku udesno ljudskom: To je znak njegova prijateljstva, njegove blizine ovjeanstvu. Braa su prisutnost tog Boga koji je postao jedan od tolikih siromaha na svijetu. Budui da je Slava Boja ivi ovjek (usp. Sv. Irenej, Protiv hereza, knjiga 4, 20,5-7), nemojmo se smiriti dok ovjek ne bude ivio za Boga i ne susretne u Rijei ivotni smisao.

3. Bog nam je govorio u sinu: utnja Boga

U ovoj noi, jasnoj kao dan, Bog Otac govorio nam je u Sinu. Rije Boja, koja je postala tijelom u punini vremena, divna je objava boanskog oinstva na koje se moe odgovoriti samo prihvaajui u vjeri milost posinjenja u Kristu Isusu. Boansko Dijete iz Betlehema nije jo jedan u nizu proroka ili uitelja, on je Sin preljubljeni, on je Rije koja je postala Radosna Vijest. Stoga moemo razumjeti zato je Bog zautio i nema nam nita vie za rei, jer nam je rekao sve zajedno i odjednom u ovoj Rijei koja je Sin (usp. Sv. Ivan od kria, Uspon na goru Karmel, knjiga 2., pog. 22.).

Bog govori i uti u novoroenetu. Bog se skriva i oituje u malenosti; kad se ini da e sve ostati u utnji, moda moemo uti tepanje Djeteta koje nam govori u intimi ivota, u srcu; kad se ini da sve gubi smisao, Rije ivota moe zazvuati snanije, pomaui nam da susretnemo Put i Istinu; i ako traimo rije koju treba izrei, prije trebamo sluati, ustrajni u molitvi, Rije koja postade tijelom, Boga koji postade evanelje. Tada e se utnja razbiti u tisuu komadia kao i bez-smisao, a ponovno e odzvanjati s neba glasovi koji pjevaju: Slava Bogu (usp. Lk 2,14), jer nam je roen Spasitelj, Mesija, Gospodin.

Kako je vano, brao moja, svakog dana pristupati pomnom i molitvenom sluanju Rijei! Kolika se snaga dobiva od ovog Boga koji postaje opipljiv i ovjean! Kako je veliko otajstvo Rijei! Uprimo pogled i ivot samo u Dijete iz Betlehema, u Rije Boju koja nas pohodi i u njoj emo nai mnogo vie od onoga to molimo i elimo. Ujedinimo duboku zahvalu Bogu koji nas ljubi tako ljudski i koji postaje na blinji, zbiljskoj ljubavi: Tad e sinut poput zore tvoja svjetlost, i zdravlje e tvoje brzo procvasti. (Iz 58,8).

4. svakog trenutka pojavljivalo se na njegovim usnama sjeanje na isusa (1el 115)

Poznata nam je dobro posebna njenost to ju je na brat Franjo hranio za ovu svetkovinu roenja Sina Bojega. Bijae to za njega svetkovina nad svetkovinama, dan kad je Bog postavi dijete sisao s ljudskih grudi (2el

178

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ generalne kurije

199). Izgovarao je rijei svetog Evanelja koje su duh i ivot, te ime Djeteta iz Betlehema (usp. 1el 86) s posebnim uitkom i slau. ivot naega serafskoga Oca bijae za ljude njegova vremena epifanija Evanelja. Franjo bijae vjerni nasljedovatelj Kristov, srani glasnik velikoga Kralja, zaljubljenik u Isusa, o komu je svima govorio i koga je u svima vidio. Franjo postade evaneoski ovjek (usp. LM 1,5; 13,5), a rijei Radosne Vijesti on je ivio i provodio do u tanine. Brao, to mi govorimo svijetu o Rijei roenoj u poniznosti naega tijela? to govorimo o Onomu koga ljubimo?

Jesi li promatrao svojim oima, i ti poput Franje, Krista roena od Djevice Marije koji je postao evanelje za siromane? Tada je istinsko svjetlo koje prosvjetljuje ivot zatreperilo za tebe; tada si primio milost na milost, jer si se pribliio Onomu koji je punina milosti. Ako si se pribliio Kristu, pribliio si se hramu svetosti Boje te ako si ga prihvatio u vjeri, onda si i ti ove noi roen s Kristom, jer roen si ne od tijela, ni od krvi, nego od Boga (usp. Iv 1,13-16). Brate moj, hvali i blagoslivljaj sa mnom Gospodina koji je siao s neba; Rije koja tijelom postade, jer je elio podijeliti s nama slabost naega smrtnog bia; hvali i blagoslivljaj sa mnom Gospodina, jer si Kristov i ivi u Kristu, jer si upoznao njegovu ljubav. to govorimo o Bogu? Je li na ivot blagoslov, blago slovljenje o Bogu?

Ako ljudi ele uutkati Boga, uzdignimo zahvalnu pjesan kako bismo razbili tu utnju. Ako neki ele da Bog ne bude aen u ovom betlehemskom Djetetu, mi ponavljajmo neumorno da nema drugoga svemoguega osim Boga (usp. PR 6-9). Ne moe se uutkati Evanelje; Isus, roen u ovoj noi budi u nama vjernicima snanu vjeru koja nas sili ivjeti Evanelje, uvati ga u srcu i navijetati ga rijeju.

Zakljuak

Draga brao, s roenjem utjelovljene Rijei dola je punina vremena. Sve stvorenje slavi jer roen je Prvoroenac svakog stvorenja i sad se sve stvari obnavljaju u Kristu. Glasovi ljudi koji su imali poruku Boju vikali su, nazirui trenutak roenja Boga koji postaje ovjekom. I ako utnja postane tegobna, Bog e se raati svakoga dana kako bi vas pozvao da ga slijedite i kako bi va ivot uao u logiku dara vama darovana.

Pozivam vas u ovoj noi da ne spavate, da razbijete utnju o Bogu s radou i sposobnou da privuete druge ovome Bogu, koji je ljubav, koji nas je toliko ljubio i koji nam je objavio toliku ljubav u Sinu koji se rodio za nas. Pozivam vas da prekinete utnju i odgovorite arkom ljubavlju Onomu koji nas je toliko ljubio. Pozivam vas da uvijek blagoslivljate Gospodina svojim ivotom, da zapoinjete s pukom pjesme svoje zemlje koje govore o roenju Rijei, da molite s Crkvom koja se ne umara pjevati slavu ove noi: O udesne

179

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ generalne kurije

zamjene! Stvoritelj roda ljudskoga uzeo je tijelo i udostojao se roditi od Djevice, bez sjemena posta ovjekom i obdari nas svojim boanstvom (Boina osmina, II. Veernja, 1a antifona).

Radujmo se i kliimo zajedno, brao. elim vam od srca sretnu svetkovinu Boia i neka vas uvijek prati blagoslov serafskoga Oca.

Rim, 8. prosinca 2007., Svetkovina Bezgrjenog Zaea Fra Jos Rodrguez Carballo, generalni ministar Prot. N. 098445

180

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

svoj brai provincije u domovini i inozemstvu

Draga brao!

Ovo milosno boino vrijeme u kojem ozraju ivimo, vrijeme je radosti srca i ljepote due. Radost srca i ljepota due ne mogu biti u svojoj punini, ako se Emanuel S nama Bog ne rodi u nama i bude dio naega ivota, razmiljanja i djelovanja. Tako e biti ako budemo ozbiljno i odgovorno promiljali svoj ivot i svoj poziv.

Cijeli svijet naglaava, a mi to s ponosom moramo prihvatiti da je Boi vrijeme mira. Meutim, za razliku od svijeta mi znademo da nema mira ako nismo u miru s Bogom, ljudima, samim sobom. Boi nam eli podsvijestiti da biti kranin, jo vie redovnik, franjevac znai imati otvorene oi i srce za vrednote koje je Krist donio svijetu. Boi bez Boga, Krista i njegova utjelovljivanja u ivotima i stvarnosti svijeta samo je maska prolaznosti i ponekad pokrivalo za bijeg od pravih sadraja. Mi, Bogu posveene i predane osobe, toga trebamo biti svjesni.

Osobitost suvremenog ovjeka je urba, nezaustavljivost, kao da nam ivot sve vie postaje neko udno natjecanje, stalno tranje. Mnogi vjeruju samo u brzu zaradu, a nerijetko bez pokria rada. Za mnoge u svijetu, a nerijetko i od nas sve vie je u upotrebi krilatica nemam vremena. Ljudi se u dananje vrijeme boje budunosti i neizvjesnosti koju ona sa sobom nosi. ivimo u svijetu naglaene trgovine, a tako i opasnosti krivog vrednovanja ovjeka i prihvaanja samo konzumacijskih vrijednosti. Sve to vodi ovjeka u svijet egoizma, a onda i zloe i grijeha. Zbog toga su mnogi ljudi u svijetu pesimistinog pogleda na budunost.

U takvom ozraju smo u napasti da se Boji Sin ponovno nema gdje roditi: I dok su bili ondje, navrilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvoroenca, povi ga i poloi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratitu (Lk 2, 6-7). Isus, roen u betlehemskoj tali, daleko od oiju javnosti, odbaen i odbacivan, ali je uvijek uzdizan kao spas.

Sveta no potie nas prije svega na odgovornost u osobnom i zajednikom ivotu. Sveta no ini nas radosnima i ponosnima jer smo mi eljeni od Boga. Zbog toga u naem ivotu ne smije biti neodgovornosti koja u svijetu uzima sve vie maha, jer se svijet sve vie polarizira na svijet odabranih i svijet otpisanih.

Dolazak i utjelovljene Sina Bojega prije neto vie od 2000 godina znak je da Bog gleda drugaijim oima na budunost i sudbinu ovjeka. Zato

okruno pismo o. proVincijala

181

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

okruno pismo o. proVincijala

je ovo boino vrijeme znak nade i radosti. Ne smijemo podlegnuti takvoj atmosferi uurbanosti, povrnosti i ivotarenju. Stoga, trebamo ljudima nositi nadu, ali jo vie uiniti na osobnoj izgradnji da sami budemo nada svojoj zajednici i svijetu u kojem ivimo. Krist nas i ovog Boia poziva da uimo oslobaati se svoje samodostatnosti, razornog egoizma i robovanja lanim vrednotama. Svaki nam Boi, pa tako i ovaj nosi sa sobom poruku ljudske solidarnosti i uzajamnosti, poruku novih meuljudskih odnosa.

Draga brao, mi kao zajednica moemo se osvrnuti na ono to je za nama ostalo opipljivo i prepoznatljivo u protekloj graanskoj godini. Bilo je puno graevinskih radova u samostanima i ostalim objektima gdje braa ive i djeluju, ali istiem neke: sretni smo to su poetkom listopada, uoi blagdana naega svetog Oca Franje sveano otvorene prostorije postulature u samostanu u Imotskom, ime smo omoguili onima koji ele stupiti u Franjevaki red da imaju primjeren smjetaj za duhovno dozrijevanje i propitivanje putova vlastite budunosti. Sredinom studenoga otvorena je naa redovnika kua na ubievcu u ibeniku, ime je brai omogueno da mogu ivjeti kao braa. Radosni to je konano prestalo iekivanje, vjerujemo da e braa kao braa ivjeti zajedno. Na poseban nain istiem radost skorog dovretka i useljenja naeg Klerikata na Trsteniku. Profesori i studenti e konano moi ivjeti zajedno u svom i naem Klerikatu. Time je prolo vrijeme mnogih tegoba zbog rasprenosti na vie razliitih adresa. Bogu hvala na tom daru. Hvala od srca i svima onima koji su na bilo koji nain doprinijeli zavretku tog velebnog objekta za nau zajednicu, za Crkvu i za grad Split. Neka ih prati zagovor svetoga oca Franje i sluge Bojega oca Ante Antia, u ije ime i ast blagoslivljamo ovu kuu odgoja i studija.

To istiem kao graditeljske radosti nae franjevake obitelji. Tu ne iskljuujem ni zadovoljstvo spoznajom da su braa pridonijeli mnogim graevinskim zahvatima, nunim za svakodnevno i cjelovito djelovanje. Draga brao, hvala vam za vaoj zauzetosti! No, nemojmo uz ovaj uz pastoral objekata zaboraviti prvenstvo pastorala subjekata. Bog, a zatim ovjek u svojim duhovnim potrebama trebaju imati svoje prvo mjesto.

Brao, koliko god bili radosni zbog postignutih uspjeha koji nas nose naprijed ili neuspjeha koji nam stvaraju alost, moramo svoj pogled okrenuti prema budunosti.

Cijela franjevaka obitelj u svijetu raduje se 2009. godini i proslavi 800.-te obljetnice Reda. I mi takoer trebamo propitivati svoju sutranjicu i poput sv. Franje odgovorno i s ljubavlju davati svijetu Krista i Kristove odgovore na uvijek nova i drugaija pitanja i izazove. Zato svima, sebi i svoj svojoj brai, stavljam na srce da se dostojno pripravimo i doekamo ovu veliku obljetnicu. Doekati i proslaviti ovu obljetnicu neemo moi ili e biti promaena ako

182

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

okruno pismo o. proVincijala

ne budemo propitivali svoje ivote i mijenjali ono to u njima nije dobro, franjevako i kristovsko. Uz stalno osobno propitivanje i nastojanje oko suobliavanja Kristu, na srce stavljam brai brigu oko boljih meuljudskih odnosa sa svima u bratstvu i svijetu, brigu za sve ljude, posebno one koji su na rubu drutva, karitativnu osjetljivost na najpotrebnije, brigu za sve stvoreno, za sav ivi i neivi svijet. Nitko i nita ne smije biti izuzeto od nae ljubavi i potovanja.

Nemojmo zaboraviti, u oekivanju 800.-te obljetnice Reda organizirati i aktivno sudjelovati u pukim misijama te tako sav povjereni nam narod oduevljavati za ljepotu Franjina ivota. Takoer trebamo i moramo biti prepoznatljivost franjevake karizme u svakodnevnom ivotu i naporu u stremljenju te donositi plodove radosti i ljubavi Kristove. Zato nas uvijek i iznova sveti Otac Franjo poziva da propovijedamo svojim ivotom.

Draga brao, osobito na srce stavljam svima, a posebno onima koji pastoralno djeluju, veu brigu i angaman za duhovna zvanja koja e biti zalog sretnije budunosti nae franjevake obitelji, Crkve i cijelog naeg naroda. Uvijek moemo, ako hoemo, nalaziti opravdanja za neuspjehe u ovom polju ivota i rada. Ali uvijek moemo, ako hoemo, uiniti se vie zauzetima za nae sutra.

Stoga brao, ne bojmo se ii ovom zemljom, ponosni zbog onoga to je iza nas i puni nade zbog onoga to je pred nama. Nae ljudsko i franjevako putovanje ovom zemljom u ovom vremenu daje smisao traganja za sreom mnogima.

Neka boina idila u svima nama ivi svakoga dana naega ivota. Pozivam sve da inimo ovaj svijet ljepim, radosnijim i ispunjenijim istinskom boinom radou.

Potovana i draga brao, neka sve vas, sve one s kojima ivite i sve one kojima sluite prati Boji blagoslov, neka se u svima vama ne prestane raati utjelovljeni Bog i neka vam Bog dade svako dobro due i tijela u narednoj graanskoj godini i cijelom vaem ivotu!

Fra eljko Toli, provincijal

183

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

poloio sveane zavjete

U nedjelju 16. rujna 2007. u crkvi Gospe Ruarice u Vrlici, fra Ivan Rei poloio je sveane redovnike zavjete u ruke provincijalovoga delegata fra Ante Akrapa, definitora, a u nazonosti svjedoka fra Domagoja Runje i fra Marka Durana.

Dok fra Ivanu estitamo, ujedno molimo svemogueg Boga da ga obdari svetom ustrajnou, a brai ga preporuamo u molitve.

primili red akonata

Fra Damir ikara, fra Filip Mimica i fra Mijo abi na nedjelju Krista Kralja, 25. studenoga 2007. godine, u crkvi Sv. Spas (Mejai) u Splitu primili su Red akonata, kojega im je podijelio mons. Marin Barii, nadbiskup splitsko-makarski.

Fra Damiru, fra Filipu i fra Miji estitamo i elimo obilje Bojeg blagoslova na njihovom putu.

fra luka tomaevi izabran za dekana kbf-a u splitu

Na osmoj redovitoj sjednici Fakultetskog vijea KBF-a u Splitu, odranoj 28. lipnja 2007. godine fra Luka Tomaevi je izabran za dekana Katolikog bogoslovnog fakulteta u Splitu za sljedee dvogodinje razdoblje. Ovu odluku potvrdili su Kongregacija za katoliki odgoj i Senat Sveuilita u Splitu.

Dok fra Luki estitamo, elimo mu obilje Bojeg blagoslova u obnaanju spomenute slube.

fra ljubomir imunovi imenovan voditeljem Hrvatske katolike misije za englesku i Wales

Dekretom Ravnateljstva duobrinitva za Hrvate u inozemstvu broj 88/2007. od 14. rujna 2007. fra Ljubomir imunovi je imenovan voditeljem Hrvatske katolike misije za Englesku i Wales.

Fra Ljubomir je od vl. Drage Beriia, sveenika zagrebake nadbiskupije u nedjelju 30. rujna 2007. preuzeo slubu hrvatskog kapelana sa sreditem

iZ tajnitVa

184

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ tajnitVa

u Hrvatskoj kapelaniji (Croatian Chaplaincy) u Londonu, 17 Boutflower Road, London SW11 1RE, United Kingdom.

Fra Ljubomiru elimo obilje Bojeg blagoslova na novoj slubi!

Adresa:HKM za Englesku i Wales CROATIAN CHAPLAINCY 17 Boutflower Road London, SW11 1RE United Kingdom Tel./Fax. +44 (0) 207 2233 530 E: hrv_kat_misija@yahoo.com

fra miroslav stoji inkardiniran u ibensku biskupiju

Nakon provedenog vremena u ibenskoj biskupiji, u skladu s propisima Crkve, na temelju Kan. 639 ZKP-a i dopisa Kongregacije za Ustanove posveenog ivota i Drutva apostolskog ivota, broj 39563/06. od 27. svibnja 2006. godine mons. Ante Ivas je dopisom broj 877/07. od 20. studenog 2007. godine fra Mira Stojia inkardinirao u ibensku biskupiju.

Don Miru elimo obilje Bojeg blagoslova u ivotu i radu.

napustili novicijat

Novaci fra Hrvoje Bulat i fra Zvonimir Puli napustili su novicijat.

elimo im obilje Bojeg blagoslova i uspjeha u ivotu i radu.

Izvjetaj s definitorijalnog sastanka odranog u splitu 27. rujna 2007.

Sastanak Provincijskog definitorija odran je u prostorijama Provincijalata u Splitu 27. rujna 2007. godine.

Sastanak se odvijao prema dnevnom redu, kako slijedi:

1. Primjedbe na zapisnike2. Provincijalov izvjetaj osvrt na Kapitul3. Franjevaki klerikat u Splitu (Trstenik)4. Razno

185

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ tajnitVa

Nakon prihvaanja zapisnika o. Provincijal se osvrnuo na rad Kapitula, te istaknuo kako se osjea elja za rjeavanjem pojedinih pitanja (izbor provincijala i deputata). Rad kapitula ocijenio je pozitivnim.

Zakljueno je da urednici provincijskih glasila ne smiju objavljivati knjige brae dok iste nisu prole uhodanu proceduru i dobile za to pismenu suglasnost Vijea za izdavaku djelatnost.

Pod treom tokom o. Provincijal je upoznao definitore da Komisija za izradu Nacrta Pravilnika Franjevakog klerikata (fra Marko Mre, proelnik, a lanovi su: fra imun Bilokapi, fra Jure Brkan i fra Ante ovo) ima zadatak izraditi nacrt Pravilnika Franjevakog klerikata, kojega e dostaviti Definitoriju na uvid i odobrenje.

Potom je odreen broj pomonog osoblja i kriterij odabira istoga za Franjevaki klerikat (Trstenik).

Uinjene su sljedee personalne promjena: fra Domagoj Runje se imenuje magistrom bogoslova, a fra imun Bilokapi se razrjeuje iste slube. Odluka stupa na snagu danom prelaska u nove prostorije zgrade Franjevakog krelikata (Trstenik, Zajeva bb).

O. Provincijal je upoznao definitore i o financijskoj pomoi koju su donirali gradonaelnici i naelnici, na teritoriju kojih djeluju naa subraa, za izgradnju Franjevakog klerikata.

Fra Ante Akrap je izvijestio Provincijski definitorij o radu Komisije o pjevakoj batini nae Provincije. Rad ide bre nego to se mislilo. Dolo se do saznanja kako e trebati tri audio CD-a i tri knjige u kojima bi se obuhvatila cijela pjevaka batina nae Provincije. Do Boia bi trebao biti snimljen prvi audio CD.

Sastanak je zavrio 27. rujna u 12.25 sati.

Izvjetaj s definitorijalnog sastanka odranog u sinju 4. prosinca 2007.Sastanak Provincijskog definitorija odran je u prostorijama franjevakog samostana Gospe Sinjske u Sinju 4. prosinca 2007. godine.

Sastanak se odvijao prema sljedeem dnevnom redu:

1. Primjedbe na zapisnik2. Provincijalov izvjetaj3. Pristigli dopisi4. Razno

186

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ tajnitVa

Nakon prihvaanja zapisnika o. Provincijal se u izvjetaju osvrnuo na:

1. Duhovno stanje;2. Pastoral;3. Bolesna braa;4. Odgojni zavodi;5. Materijalni zahvati;6. Dogaaji i obveze;7. Preminula braa;8. Zakljuci s prolog definitorijalnog sastanka.

Potom su proitani i razmotreni svi pristigli dopisi.

Pod ovom tokom je fra Frano Samodol premjeten iz samostana Svete Marije Bezgrjene u Karinu u upu Gospe Ruarice u Drniu, a ovogodinji su akoni upueni na pastoralni praktikum, i to kako slijedi:

fra Damir iro ikara upa Gospe Sinjske/Sinj;fra Filip Mimica upa Sv. Ilije/Metkovi;fra Mijo abi upa Svih Svetih/Zmijavci.

U posljednjoj toki podijeljene su sljedee slube:

fra Ante Babi prestojnik Franjevake kue Trstenik;fra Domagoj Runje zamjenik predstojnika Franjevake kue Trstenik;fra Ante Akrap ekonom Franjevake kue Trstenik.

Zakljueno je da se uputi dopis/dekret svakom subratu pojedinano na kojega spada useljenje u Franjevaki klerikat (Trstenik) u kojem e stajati datum poetka i kraja useljenja. Isto vrijedi i za Franjevaku kuu na ubievcu u ibeniku.

Imenovana je Komisija za pomono osoblje u Franjevakoj kui Trstenik. Proelnik Komisije je fra Ante Babi, predstojnik Franjevake kue Trstenik, a lanovi su: fra Ante Akrap, fra Domagoj Runje i fra Stipe Nimac.

potom su odreeni sljedei termini:

termini sastanaka provincijskog definitorija i mjesta odravanja:

1. 19.-20. veljae 2008. - ibenik/ubievac

2. 22.-23. travnja 2008. - Imotski

3. 03.-04. lipnja 2008. - Karin

4. 02.-03. rujna 2008. - Visovac

5. 25.-26. studenoga 2008. - Split/Franjevaka kua Trstenik

187

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ tajnitVa

dan provincije, (prva srijeda u srpnju), 2. srpnja 2008. na Visovcu.

sveeniko reenje 29. lipnja 2008. u Imotskom.

Sastanak je zavrio 4. studenog u 19.30 sati.

evangelium observare

meunarodni susret voditelja trajne formacije ofmunarodni susret voditelja trajne formacije ofm

Sveta Marija Aneoska, 13.-28. listopada 2007.

Predraga brao,

mi, voditelji trajne formacije, susreli smo se ovih dana u Asizu na naem drugom meunarodnom skupu. Doli smo iz svih zajednica Reda i od prvog asa smo se uzradovali to jo jednom moemo okusiti ljepotu bratstva koje obuhvaa sve nacije, jezike i kulture. Ovi dani, protekli u mirnom i radosnom ozraju, bili su ponajprije za nas same istinski put trajne formacije, koja nam je pomogla poboljati kvalitetu naih bratskih odnosa, cijeniti vrijednost Projekta Zajednice za na bratski ivot i usmjeriti panju na nunost stalnog osobnog rasta, kako bi na ivot bio uvijek pun znaenja za nas i za brau s kojom ivimo i koju susreemo u naoj svakodnevnoj slubi.

Tako se pokazalo oitim da je danas naa najhitnija zadaa upravo to da pronaemo prikladne kljueve i posredstva koja bi olakala na zajedniki hod. Nadamo se stoga da e novi dokument o trajnoj formaciji, plod naega susreta, biti koristan instrument i vrijedna pomo sa takvim smjernicama koje e svi moi primijeniti na svoj konkretni ivot.

Podananjenje starog dokumenta o trajnoj formaciji, izilog 1995. godine, nije bilo motivirano samo potrebom da stavimo pred oi tolike plodove naih promiljanja unutar Reda u proteklih petanestak godina, nego i svijeu da promjenama povjesno-kulturnih okolnosti u kojima ivimo treba odgovarati i stalno premiljanje naeg naina ivota.

U nacrtu dokumenta nastojalo se predloiti takvo vienje trajne formacije koje nee biti rascjepkano, nego e u naem ivotu stvarati jedinstvo. Smatrali smo, dakle, vanim uklopiti u dokument temeljna podruja nae karizme kao to su duh molitve i pobonosti, bratstvo, evangelizacija i poslanje, zalaganje za pravdu, mir i cjelovitost stvorenog, dijalog, suradnja s laicima itd.

Na poetku treeg razdoblja priprave za slavlje osamstote obljetnice osnivanja Reda, elimo vam, brao, povjeriti ovu poruku. Najstarijima i onima koji ive u tjelesnim slabostima, da se s tim delikatnim trenucima svoga ivota susreu u vjeri i, na taj nain, nastave biti nai uitelji ivota; najmlaima i onima koji

188

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ tajnitVa

su pred malo vemena zapoeli Franjin put, da uvijek ivim odravaju svoj entuzijazam i pomognu nam da idemo hrabro ususret budunosti; onima zrele dobi, da znaju ostati uvijek otvoreni izazovima i promjenama na koje ivot stalno poziva. Pozdravljamo takoer brau koja ive u napetim i tekim okolnostima u raznim dijelovima svijeta i tako svjedoe evanelje.

Vraamo se u nae provincije i kustodije imajui u srcu elju da vam priopimo koliko nam je ovih dan Gospodin dao za ivot, ali vas ve sad pozivamo da nam se pridruite u zahvaljivanju, koje na kraju ovog boravka u Asizu samo od sebe izvire iz srca, za dar primljenog zvanja i za velianstvena djela koja Gospodin ini u svakomu od nas i u naim bratstvima.

Svima Gospodin dao svoj mir!

S talijanskog preveo dr. fra Domagoj Runje

Izvjetaj karitativne udruge panIs vItae

U radosnom predboinom raspoloenju uz blagdan sv. Nikole, djeca i odrasli s posebnim potrebama priredili su boine programe (recitacije, pjevanje pojedinano i zborno, izlobe svojih slika i drugih radova). Sve to uvjebavaju i izvode u domovima gdje su smjeteni, gdje se odgajaju, obrazuju, ue razne aktivnosti i osposobljavaju za ivot. Prostori gdje se sve to dogaa veoma su uredni, boino okieni i sve odie skladnou i toplom, povezanou skrbnika-odgojitelja sa svojim tienicima. Takav je doivljaj u ustanovama u Splitu: Centar za Autizam, Sanus, Zvono, Juraj Bonai, Slava Rakaj, Maestral; te u Sinju: Juraj Bonai i Katelima-Rudine: Mir. U tim ustanovama prua se pomo osobama s posebnim potrebama.

I ove godine od 6. do 8. prosinca Provincijska karitativna udruga Panis vitae (ga Pava Lisii, ga Branka Stani-Jaki, fra Ivica Omazi i fra Kruno Bekavac) i Maltezer-hilfsdienst iz biskupije Limburg (Andreas Georg Reh i Klemens Feigel) posjetili su navedene ustanove dogovorno s njihovim voditeljima.

Sudjelovali su u njihovim programima i dobili vrijedne obavijesti o njihovu radu i ivotu.

Dostavili su za sve boine paketie koje je u Njemakoj sa suradnicima prikupio i poslao gosp. Werner Klasner iz estrich-Winkel.

Posebno nas je dirnula radost i zadovoljstvo djece u radu s njihovim voditeljima-odgojiteljima.

189

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ tajnitVa

Ostatak paketia (bilo ih je sveukupno 3000) odvezli smo u Knin i Graac.

U ime darovanih Panis vitae zahvaljuje Maltezer-hilfsdienst i svim darovateljima akcije Znak nade 2007..

Na kraju ove godine zahvaljujemo brai franjevcima nae Provincije i svim dobroiniteljima koji svojim prilozima pomau da se potrebnima moe pruati pomo kroz cijelu godinu preko nae provincijske ustanove Panis vitae.

Svima vam Sretan Boi i Boji blagoslov u Novoj Godini!

Fra Kruno Bekavac

studijski dani o spisima svetoga franje

Zagreb dubrava

Dvorana Franjevakog samostana - Avenija Gojka uka 17. 8. oujka 2008.

program

petak, 7. oujka 2008.

9.00 9.30 Molitva i pozdravi9.30 10.00 Fra Dragan Nimac, ofm, Rim: Nastanak spisa sv. Franje i utemeljenje kanona10.00 10.30 s. Renata Mrvelj, sf, Zagreb: Franjini autografi10.30 11.00 Stanka11.00 11.30 Fra Rozo Brki ofm, Zagreb: Spisi sv. Franje i heretika strujanja Franjina vremena11.30 11.50 Rasprava o predavanjima12.15 Euharistijsko slavlje u crkvi13.00 Ruak druenje kava16.00 16.30 Fra Nikola Vukoja, ofm, Samobor: Spisi sv. Franje i I. st. povijesti Manje brae16.30 17.00 Fra Marko Semren, ofm, Sarajevo: Spisi i ponovno otkrie franjevake karizme: doprinos fra Kajetana Essera17.00 17.30 Stanka17.30 18.00 Fra Vinko kafar, ofmCap. Maribor: Rije Boja u spisima sv. Franje

18.00 18.45 Rasprava o predavanjima18.45 Veernja molitva

190

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ tajnitVa

subota, 8. oujka 2008.

9.00 9.15 Molitva9.15 9.45 Fra Marinko Peji, ofm, Livno: Spirituales i spisi sv. Franje9.45 10.15 Fra Mirko Kemive, ofmCap. Varadin: Spisi sv. Franje temelj franjevake duhovne teologije10.15 10.45 Stanka10.45 11.15 Fra Miljenko teko, ofm, Meugorje: Od Propositum vitae do Potvrenog Pravila11.15 11.45 Rasprava o predavanjima12.15 Euharistijsko slavlje u crkvi13.00 Ruak druenje kava14.30 15.00 Monodrama Na zdencu, izvodi s. Samuela Klai, sf15.00 15.30 s. Tarzicija imak, osc, Zagreb: Franjini spisi upueni sv. Klari: autentinost i vanost15.30 16.00 Fra uro Honti, ofmConv. Zagreb: Franjin duhovni ivot u njegovim spisima16.00 16.30 Stanka16.30 17.00 Fra Zvonimir Brusa, tor, Krk: Spisi sv. Franje u Pravilu i ivotu brae i sestara treega samostanskog reda sv. Franje17.00 18.00 Rasprava o predavanjima18.00 Veernja molitva zavretak rada

191

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

blagoslov prostorija postulature

Prije etiri godine u Franjevakom samostanu sv. Franje u Imotskom otvorena je Postulatura, odgojni zavod za mladie koji nakon zavrene srednje ili vie kole u svom ivotu osjete Boji poziv za redovniki (franjevaki) nain ivota. Ove godine, Bogu hvala, sedmorica su mladia doli poetkom listopada u na samostan da prou taj prvi stupanj franjevake formacije.

Samostan u Imotskom nije do ove godine imao adekvatne prostorije za zavod postulature, tako da je poetkom svibnja poela adaptacija samostanskog potkrovlja za potrebe iste. Radove je obavila tvrtka Ibis iz Zadra sa svojim kooperantima pod vodstvom inenjera Ive Soria. Radovi su zavreni koncem rujna tako da su ovogodinji postulanti uselili u nove prostorije 1. listopada ove godine.

Budui da se radi o novim prostorijama, 3. listopada, veer uoi svetkovine sv. Franje, u 18.00 sati fra eljko Toli, provincijal sveano je blagoslovio prostorije postulature. Toj su prigodi prisustvovali franjevci imotskog samostanskog okruja i ostali iz drugih krajeva nae Provincije, postulanti te izvoai radova. U prigodnom govoru je o. Provincijal zahvalio svima koji su na bilo koji nain pridonijeli da se ostvari projekt ureenja postulature, posebno prijanjim gvardijanima, sadanjem gvardijanu fra Zoranu Kutlei, ekonomu Provincije fra Marku Mri, te svim izvoaima na elu s gosp. Ivom Soriem.

Istaknuo je vanost postulature za nau Provinciju jer budunost Provincije u smislu novih redovnikih i sveenikih zvanja lei upravo u ovakvim zavodima. Zakljuio je eljom da nove prostorije postulature nikad ne budu prazne, ve da u njima uvijek bude mladih ljudi koji e odgovarati na Gospodnji poziv za rad u njegovu vinogradu.

Fra Kristian Stipanovi

pjevana batina

Puko crkveno pjevanje, kako je poznato, temelji se na viestoljetnoj tradiciji pjevanja na narodnom jeziku i kao povijesna batina jedinstvenoga vjerskog bogatstva priznato je od hrvatske i svjetske kulturne javnosti. Da ne bi izumrla tradicijska puka pjesma u suvremenim drutvenim promjenama, nuno je bilo potrebno snimiti, obraditi i arhivirati puko crkveno pjevanje uz pomo audio-vizualnih zapisa kao i animirati mlaa pokoljenja da obnove zaboravljene starinske napjeve i oive njihovo izvoenje.

iZ iVota proVincije

192

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ iVota proVincije

Svjestan uloge i vrijednosti pukoga crkvenog pjevanja, fra Dragan Nimac, u suradnji sa upama i upnicima ibenske biskupije, uz podrku ibenskoga biskupa msgr. Ante Ivasa, u dogovoru s Hrvatskom radio-televizijom i udrugom Orfej, uz pripomo djelatnika Instituta za etnologiju i folkloristiku i djelatnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao i drugih znanstvenih i kulturnih udruga i pojedinaca, odluio je snimiti i obraditi sauvanu pjevanu batinu i prezentirati je javnosti preko zvunih i filmskih zapisa.

Nakon to je osnovao Hrvatsku udrugu Pjevana batina, koja ima ulogu ouvanja hrvatske tradicijske pjevane batine, osobito pukoga crkvenog pjevanja u ibenskoj biskupiji, pokreta i predsjednik fra Dragan Nimac sa suradnicima priredio je, poetkom srpnja 2007., multimedijalni komplet u obliku knjiice (vodi), s jednim nosaem filma (DVD) i s dva nosaa zvuka (CD).

U suradnji izmeu voditelja projekta fra Dragana Nimca, ibenskoga biskupa msgr. Ante Ivasa i upnika don Frane imata, kao prvo u nizu, obraeno je puko pjevanje u upi Naaa Svetoga Kria u Vodicama.

Knjiica kao vodi, dimenzija 13x19 cm, tvrdog uveza, na bezdrvnom papiru, u viebojnom tisku, na hrvatskom i engleskom jeziku, na 112 stranica, uz notne zapise i dokumentarne fotografije, donosi obilje sadraja iz vjerskoga i kulturnoga ivota u Vodicama. Nakon uvodnoga teksta fra Dragana Nimaca, pozdrava ibenskoga biskupa msgr. Ante Ivasa i zahvale upnika don Frane imata, povijest Vodica, kao i ulogu vodikih udija, opisao je student teologije imun Radni. Ulogu pukoga pjevanja u Vodicama, kao i crkvenoga pjevanja u upi Naaa Svetoga Kria u Vodicama, opisao je glazbeni suradnik Jaka Primorac. Transkripciju notnih zapisa izveo je etnomuzikolog Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba mr. Joko ateta.

Nosa filma (DVD) u trajanju 119,14 minuta, sadri dokumentarni film o upi (snimljen 1997.), misno slavlje na svetkovinu Naaa Svetoga Kria (snimljeno 16. veljae 1997.) i dokumentarnu emisiju o vodikim udijama (snimljena 2007.).

Dva nosaa zvuka (CD) sadre tradicionalno i suvremeno crkveno pjevanje u Vodicama; prvi disk, u trajanju 74,54 minute sadri 28 napjeva, odnosno pjesme doaa i pjesme kroz boino vrijeme, korizmene pjesme i pjesme Velikoga tjedna, pjesme kroz uskrsno vrijeme i pjesme Isusu; drugi disk, u trajanju 76,20 minuta, sadri 27 napjeva, odnosno marijanske pjesme i pjesme sprovodnih obreda.

Kako je najavio, fra Dragan namjerava obraditi svu dostupnu grau pukoga crkvenog pjevanja u upama ibenske biskupije, osobito u upama koje

193

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ iVota proVincije

su povjerenje Franjevakoj provinciji Presvetoga otkupitelja. Stoga je ovo poziv naim upnicima da se jave i ponude suradnju na obostrano kulturno dobro. Prema prvijencu, vidljivo je da je ovaj projekt sloen i zahtjevan jer iziskuje naporan rad i struno vodstvo; ali, zahvaljujui odabranim suradnicima, i izvediv. Stoga, upuujemo estitke Zaljubljeniku kranske raspjevane batine i oekujemo novi uradak, odnosno oekujemo da nas fra Dragan obogati sveukupnom pjevanom batinom pukih crkvenih pjevaa na podruju ibenske biskupije.

Fra Ante Branko Peria

proslava blagdana sv. ante u OmiuOve godine, kao i prijanjih godina, daljnja priprema za proslavu blagdana Sv. Ante bila je pobonost Trinaest utoraka na ast sv. Ante, koja se sastojala od jutarnjeg i veernjega euharistijskog slavlje te same pobonosti. Iako nemamo upu, samostanska crkva je bila redovito popunjena, to je znak koliko su franjevci i samostan Gospe od Karmela ukorijenjeni u grad Omi i njegov duhovni ivot.

Blia priprava blagdana sveca cijeloga svijeta sastojala se od trodnevnice. Uz euharistiju i pobonost, vjernicima je bio omoguen i sakrament pomirenja. Braa sveenici su svim arom pristupila podjeljivanju spomenutog sakramenta. Odaziv je bio velik.

Na sam blagdan Sv. Ante slavile su se tri sv. mise, uz jutarnju i veernju sv. misa je bila i u 10 sati.

Sveano euharistijsko slavlje u 19 sati slavilo se, ve prema starom obiaju, u samostanskom klotru, koji je u tu svrhu i ureen. Cijeli prostor bio je dupkom popunjen tovateljima sv. Ante. Ovo euharistijsko slavlje predvodio je novoimenovani gvardijan fra Filip Budi uz koncelebrante don Ljubu Bodroia (gradskog upnika i dekana), don Ivana Delia (upnika upe Sv. Petra Omi-Priko) i fra imuna uguru. Prije samog euharistijskog slavlja obavljena je procesija kroz samostanske vrtove, koja je bila popraena pjesmom Zbora. Kip su, ve prema tradiciji, nosili nosai iz Zakuca.

Po zavretku euharistijskog slavlja don Ljubo Bodroi je blagoslovio djecu i cvijee. To je bio trenutak kada se na poseban nain vidjela povezanost sv. Ante s malenima.

Nakon duhovnog slavlja uslijedila je bratska veera u samostanskoj blagovaonici, na kojoj je bilo oko pedesetak uzvanika.

F...

194

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ iVota proVincije

petnaesta obljetnica savjetovalita za obitelj

Ve je punih petnaest godina kako je, u upi Gospe od Zdravlja u Splita, osnovano Savjetovalite za obitelj u kojem permanentno radi desetak strunjaka iz raznih podruja ivota. Poeli smo sasvim skromno, tiho, bez naroite propagande, prepustivi vodstvo Duhu Svetom. Nisu nam bili potrebni mediji. Oni koji su dolazili i odlazili bili su prava preporuka za ostale kojima je trebala pomo.

Strunjai su katoliki volonteri koji su svjesni da se po rtvi za ovjeka u nevolji dokazuje ljubav. Upravo zato, kroz cijelo ovo vrijeme pratio nas je Boji blagoslov i ljudska zahvalnost. Tisue osoba razliite dobi posluali su na poziv: Pretecite loe iskustvo traei na vrijeme dobar savjet!

17. lipnja ove godine lanovi Savjetovalita, koji su ovaj posao poeli tiho i skromno te do danas nastavili na isti nain, obiljeili su sasvim skromno, a stoga i sasvim radosno, ovu obljetnicu na pravom mjestu i na pravi nain. Otputovali smo na izvor franjevake duhovnosti, na Visovac da bismo upravu tu zapjevali svoj TE DEUM i zatraili od neba nova nadahnua tako potrebna da bismo onima koji su pred nas donosili svoje krieve, mogli pruiti olakanje ili ukloniti itav teret.

S mnogo ljubavi i dobrote doekala su nas naa braa franjevci na elu s ocem gvardijanom fra arkom Maretiem, koji je voditelju fra Stanku Radiu ponudio da predvodi Euharistijsko slavlje na kojem su sudjelovali novaci, vjernici iz okolnih upa kao i brojni turisti.

Bog je tako htio da upravo ovo hodoae savjetnika bude u ivoj vezi sa sudbinom ene koja bijae grenica u gradu (Lk 7, 37), a koja je dola na pravo mjesto gdje se izgubljeni mir vraa. Njezin susret s Gospodinom prezentiran nam je kao pravi model djelovanja, naglasio je fra Stanko u svojoj homiliji. Konano je ta ena donijela svoju ljubav na pravo mjesto, ljubav koju su joj do tog asa drugi krali. Mnogo je prave ljubavi donijela, jer je i mnogo bila duna. Krist se nije iivljavao nad njezinom prolou. Ne eli je gledati ni do nogu ni pod nogama. On je odmah stavlja u vlastito srce, jer se tom srcu i uputila. U njemu je pronala svoj mir, nakon to je povuena crta preko svih njezinih dugovanja. Umoivi peat u jastui svoje krvi, stavio ga je na raskajanu duu ene, a na dobivenoj bjelini njene due otisak plaeno!

Da, ovo je model naeg odnosa prema onima koji nam dolaze u Savjetovalite po svoj ili tui mir.

Nakon svete mise sjeli smo u hlad visovakih empresa i jablanova, a nae vrijedne domaice savjetnice - pruile su nam okrepu hladnom hranom i piem, to smo sa sobom ponijeli, dok nas je dobri o. Gvardijan poastio

195

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ iVota proVincije

vrsnim vinom, koje je takoer malo pridonijelo naoj velikoj radosti, zbog nadahnua za daljnji rad, i zbog dara Duha Svetoga - jakosti, koja nam je i te kako potreba za budue susrete u Savjetovalitu.

S. Radi

zlatna misa fra petra unjareFra Petar je esto spominjao kako eli svoj zlatni jubilej proslaviti skromno i strogo privatno, samo u krugu samostanske obitelji. Tako da, kad je doao i taj dan 29. lipnja blagdan Sv. Petra i Pavla, nije nikoga pozvao. Meutim, Duh Sveti djeluje i mimo nae volje i zahtjeva, tako da se fra Petar ugodno iznenadio kad se toga dana u naem samostanu pojavila njegova ua rodbina, njih dvanaest.

Euharistijsko slavlje u samostanskoj crkvi u 7.30 sati, predvodio je sam slavljenik uz asistenciju fra Filipa Budia, gvardijana i fra imuna ugure, a u nazonosti stotinjak vjernika.

O. Gvardijan je odrao homiliju u kojoj je toplim rijeima ocrtao lik fra Petra kao fratra i sveenika te njegov pastoralni rad na njivi Gospodnjoj. Osobito je istaknuo njegovu ulogu kao gvardijana kroz osmogodinji mandat u ovom samostanu i voenje Franjevakoga svjetovnog reda kroz petnaest godina.

Kao znak zahvalnosti svoj doprinos proslavi dali su i lanovi FSR-a. Na sveanom ruku izreeno je nekoliko pozdravnih govora i zdravica. Budui se sve dogaalo spontano, nije se poremetio svearov stav o skromnosti proslave. Fra Petar je bio ugodno iznenaen to se na proslavi pojavio brat Jerko i nevjesta Kata, koji su taj dan slavili zlatni pir svoga branog ivota. Tom ugodnom iznenaenju pridruila se i fra Petrova sinovka Mira, koja je sa svojim suprugom Petrom Bataralom slavila svoj srebrni jubilej branog ivota.

Sveanost je potrajala do kasnih poslijepodnevnih sati. Iako se sve to nekako otelo fra Petrovoj kontroli, sveanost je ostavila dojam, uistinu lijepog i nezaboravnoga duhovnog ugoaja.

F...

upa sv. Ivana krstitelja u grabuupa Grab, nakiena kuama i ljudima uz istoimenu rjeicu, ima i svoje filijale Veli i Jabuku. Naseljena krajem XVII. stoljea doseljenicima iz okolice Brotnja uvijek je bila brigom otaca Franjevaca provincije Presvetog Otkupitelja. Podnosei egu dana i smiraj noi, prolazei kroz ivotne Scile i Haribde,

196

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ iVota proVincije

vjerom u Boga i oinskim vodstvom svojih fratara, ostali su nepokolebljivi u obrani vjerskih svetinja i svoga nacionalnog identiteta. Kako danas ivi i djeluje ova drevna upa posvjedoit e nam ovaj prigodni izvjetaj.

materijali i radovi u upi

U novije vrijeme, usprkos nenaklonjenosti prethodnog reima, mnogo je uinjeno na pojedinim crkvenim objektima (obnova crkvi, gradnja upne kue, mrtvanica itd.) na emu, uz vjernike i dobroinitelje, treba najvie zahvaliti upnicima Graba. Ljudske i sveenike osjetljivosti za ono to je namijenjeno slavljenju Boga i dobru ljudskih dua nije ponestalo ni kod sadanjeg upnika. Nastavljajui ondje gdje su drugi stali, u posljednjih par godina uinio je sljedee materijalne radove:

U Jabuci je utvren krov na crkvi, postavljeni su novi prozori, stari pod zamijenjen je novim mramornim ploama i crkva je nanovo obojena. Drveni oltar Gospe od Zdravlja je restauriran. Restaurirali su ga Josip Deli i Branko Pavazza u Splitu. Put koji vodi do crkve i prostor ispred crkve asfaltiran je 2005. godine. Sve je to pridonijelo da se sada lake pristupa crkvi Gospe od Zdravlja i u njoj mnogo ljepe i ugodnije osjea.

Kapelica na Gazu obogaena je novim kipom udotvorne Gospe Sinjske, radom akademskog kipara Stipe Sikirice.

U crkvi u Grabu je postavljeno osam vitraja na kojima su prikazana Isusova udesa, rad akademskog slikara Ivana Grgata. Na glavnom oltaru donedavno je bilo jedno svetohranite. Radi lake dostupnosti ispod postojeeg postavljeno je drugo svetohranite, a na oba svetohranita vrata su pozlaena. Pozlata je djelo Josipa Delia. Novi drveni ambon, izrezbaren vjerskim i nacionalnim simbolima, izradio je fra Alberto Mari. Izmijenjena je i rasvjeta, a cijela crkva nanovo obojena. Prema projektu prof. dr. Jure Radnia crkveno je dvorite poploano sivim benkovakim kamenom i oplemenjeno zelenilom. Za sve to smo uinili zahvaljujemo najprije Bogu, a i svima onima koji su na bilo koji nain sudjelovali u spomenutim radovima.

pastoralno djelovanje u upi

U upi se nesmetano odvija i rad na duhovnoj izgradnji vjernika. Svake nedjelje su pjevane sv. mise u Jabuci, Veliu i Grabu. Odrava se redovito vjeronauk za prvopriesnike i krizmanike, a i svakom drugom vjerniku vrata upnog ureda i crkve su uvijek otvorena. Za Boi i Uskrs organizira se zajednika sv. ispovijed i pohode se bolesnici u upi. U upi djeluje i mjeoviti crkveni zbor kojeg vodi . s. Vedrana Ivii. Na probe u Grab dolaze lanovi zbora iz sve tri crkve. Svake nedjelje svatko pjeva u svojoj crkvi, a za velikih

197

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ iVota proVincije

vjerskih slavlja nastupaju svi zajedno. Svetkovine Zatitnika (Gospa od Zdravlja u Jabuci, Gospa Ruarica u Veliu i sv. Ivan Krstitelj u Grabu) slave se sveano u svim mjestima i slavlja redovito predvode strani sveenici. Po potrebi organiziraju se i hodoaa u naa svetita. Ovdje treba spomenuti i vjersku svijest upljana, koji rado sudjeluju u svim vjerskim slavljima, a uvijek su spremni pomoi upniku i asnoj sestri.

kulturna dogaanja

U upi ve pet godina djeluje i KUD upa Grab. KUD ima tri sekcije, tj. stariji, mladi i djeca. Na elu KUD-a je upnik fra Duko, a struni voditelj prof. Branko egovi. Probe su redovito, a pred nastupe se i pojaavaju. Osim u upi, KUD nastupa i u drugim mjestima u domovini, ali i u inozemstvu. Djeja sekcija sudjelovala je 2005. godine na smotri djejeg folklora u Kutini i osvojila 3. nagradu. Nastupili smo u irokom Brijegu i Menchenu, a 2007. godine na europskom susretu FRAME u Assisu predstavljali smo nau zemlju. KUD nastupa u svojim nonjama koje su izradile domae vezilje, a imamo tri narodne nonje, sinjsku, vrliku i splitsku.

Vrijednost KUD-a osobito dolazi do izraaja za blagdan zatitnika upe sv. Ivana Krstitelja. Tada uz domae umjetnike nastupaju i gosti, bilo amateri bilo profesionalci. Tako su kroz ove etiri godine na uonicu sv. Ivana na pozornici podignutoj iznad rjeice Grab kod starog mosta nastupali: Robert Kurbaa, Ilija Zovko, Marija Bubi-Jaman, ana Marendi-Buevi, Stefan Kokokov, Jasmina iljak, Ratomir Kliki, Joa Gerbus, Nada Prodan, Franko Strmoti, Josip Zovko te KUD irokopoljac iz irokog Polja i KUD Moslavec iz Volodera kod Kutine. Prole godine izvedena je i drama Raspeta ljubav Paula ena koja ljubi za koju je tekst napisao Zoran Vukman, reirao Rade Perkovi, dramaturg Zvonko Smajai i scena Josip Botteri- Dini. Od domaih umjetnika, uz KUD, redovito nastupa guslar Petar Maro i Ika Samardi. Svake godine za ovu prigodu VAD upi ustupi svoje tribine, a mnogi posjetitelji i ugledni gosti uivaju u dramskoj igri, plesu, pjesmi, monologu i humoru raznovrsnih umjetnika.

proslava sv. ivana krstitelja 2007.

Kao i svake godine i ove je godine upriliena sveana proslava Zatitnika upe. Na uonicu 23. lipnja izveden je duhovno-kulturni program. Uz KUD upa Grab i KUD Punitovci, nastupili su i dramski glumci. Tako su Filip Rado i Vladimir Davidovi, glumci kazalita mladih iz Splita, nastupili s igrokazom Marka Uvodia Ona o pivcu i dramska udruga Most iz Trilja. Sve je to na svoj nain obogatila klapa Sinj svojim skladnim pjevanjem. Urednik je i

198

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ iVota proVincije

ove godine kao i do sada bio Rade Perkovi, a kroz program nas je vodila Ozana Ramljak. Uz domau publiku bilo je i drugih posjetitelja i uglednih gostiju to se moglo uti u upnikovom pozdravu, a rijei zahvale otkrile su prisutnima koliko je ljudi sudjelovalo u osmiljavanju i izvedbi ovoga lijepog kulturnog doivljaja. Poslije okrepe za srce i duu svi prisutni, to je ve postala tradicija, mogli su se zahvaljujui dareljivosti upljana - okrijepiti i tjelesno uz ukusan zalogaj i osvjeavajue pie kod upne kue.

Na sam blagdan Sv. Ivana bilo je zaista sveano, jer smo uz ostalo - imali nesvakidanjeg gosta, tj. ekipu HTV. Zahvaljujui upornosti upnika i dobroj volji vodstva Religijskog programa svetu misu prenosila je naa televizija. Misu je prevodio te vjernicima i gledateljima TV-a uputio prigodnu rije upnik fra Duko Botica. Pjevao je mjeoviti zbor upe Grab pod ravnanjem sestre Vedrane, a crkva Sv. Ivana prepuna vjernika, aktivno je sudjelovala u svetom misnom slavlju.

to na kraju rei nego zahvaliti voditelju upe Grab na svemu to ini za dobro ljudskog srca i due i zaeljeti mu da i dalje, uz Boju pomo i suradnju svojih upljana, radi na slavu Boju i dobro dua.

FAS

13. obiteljski susret u zaostroguU djelatnost Obiteljskog savjetovalita pri samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu spadaju i Obiteljski susreti. Na ovogodinjem susretu od 13. do 15. srpnja za brane parove koji su zajedno sa svojom djecom oivjeli prostor zaostrokog samostana nadahnjujui se novom snagom za daljnji hod kroz obiteljski ivot, bilo je 21 odraslih i 22 djece.

Ove je godine povodom 15-te obljetnice djelovanja Savjetovalita za obitelj duhovnu obnovu vodio voditelj Savjetovalita fra Stanko Radi i dr. Danijela De Micheli Vitturi, koja je bila i organizator ovog susreta, a pridruio se i domain, gvardijan samostana u Zaostrogu fra Ivica Omazi.

Prvu veer na temu Radost i patnja u obitelji dr. Vitturi je prikazala kako obitelj u svom ivotu prolazi razliite faze obiteljskog ciklusa, a one se odraavaju na duevno i tjelesno zdravlje. Obiteljski ivot je satkan od radosti i patnje, koje se isprepliu, a da nema odgoja i odrastanja bez boli i patnje, lijepo je prikazala u Pismu malom Jobu. Izlaz iz obiteljskih kriza je u preobrazbi rtve u ljubav, to nam je najbolje pokazao Isus Krist svojim vlastitim predanjem.

Drugi dan obnove, u subotu 14. srpnja, fra Stanko je ciljano odabrao katehezu o sakramentu Pomirenja i naglasio njegovu vanost u ivotu vjernika. Uoio

199

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ iVota proVincije

je njenu neizostavnu ulogu u teaju priprave za brak i naglasio njezinu vanost pred drugim temama, da zarunici svoj prvi korak u zajedniki ivot uine u duhovnoj radosti zbog izmirenja s Bogom, pogotovo kada iz raznih razloga postoji mogunost da pubertetske ispovijedi treba revidirati, to znai u Kristovom svijetlu uoiti i izbaciti iz due crnilo, koje neminovno prijei pravi pogled u uvjete obiteljskog mira, harmonije, a to znai istinske radosti i u prilikama kada nita na to ne ukazuje. Tu bi trebala biti granica novog, drugaijeg ivota, ali to nije tako, zakljuio je fra Stanko. Nakon kateheze uslijedilo je euharistijsko slavlje za sve sudionike duhovne obnove. U svojoj je homiliji fra Stanko naglasio samaritanstvo, te kako je Krist u temelje svog uenja postavio ljubav identificirajui se sa svakim ovjekom. Prava ljubav sve rjeava, ne osiromauje darivatelja, ve ga potvruje kao vjernika. Od nas se trai djelotvorna ljubav i kransko ime.

Nakon svete mise htjeli smo rei kako naa ljubav mora ii i preko groba, pa smo posjetili svjei grob jednoga dragog nedavno preminulog, autentinog zaostrokog franjevca fra Aleksandra Ribiia. Ispjevavi Kraljice neba raduj se, molitvom smo se oprostili od dragog pokojnika duboko vjerujui da nije ostao pred zidom smrti, ve je po franjevakoj dobroti i miru prebaen u Oeve ruke. Fra Stanko je kazao da su na njegovom pogrebu izrekli isto to i za blagopokojnog papu Ivana Pavla II. Sancto subito.

Trei dan duhovne obnove, u nedjelju 15. srpnja, sudionici su zajedno sa upljanima imali euharistijsko slavlje koje je predslavio gvardijan samostana fra Ivica Omazi.

Nakon euharistijskog slavlja sudionici obiteljskog susreta su izmijenili svoja iskustva iz obiteljskog ivota. Kroz radionicu koju je vodila dr. Vitturi govorili su o odgoju djece i to im je najtee kao roditeljima. Posvijestili su vanost obiteljske molitve, osobito zajednikog sudjelovanja na nedjeljnoj sv. misi i priznali da postoje situacije kada su kao roditelji nemoni. Upravo zbog tih trenutaka nemoi, trae izlaz i u susretima poput ovog, iz kojeg izlaze osnaeni i ohrabreni za nove ivotne izazove.

Osim igre i druenja i djeca su imala svoj zadatak; ona su opisala lik svog najdraeg sveca i obrazloili zato su ba njega izabrali, uglavnom su izabrali zatitnika svoje upe ili onog sveca ije ime nose.

Sudionici susreta izrazili su elju za ponovnim susretom u Zaostrogu i zahvalili gvardijanu samostana fra Ivici koji je kao dobar domain omoguio i ovaj susret.

Hvala dragom Bogu i svim sudionicima, za bogatstvo i radost susreta.

Danijela De Micheli Vitturi

200

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ iVota proVincije

250. obljetnica upe svih svetih u Hrvacama

Prije 250 godina selo Hrvace odijelilo se od upe Sinj i postalo samostalnom upom. upa je stavljena pod zatitu Svih Svetih, ali se uz glavnog titulara na osobit nain tuje Gospa od alosti. U naoj se glavi roje misli o onome to je narod Boji u ova dva i pol stoljea ivio i proivljavao da bi ostao vjeran svome Bogu i uvao svetost obiteljskog ognjita. Razni strani gospodari, ratovi i pustoenja, progonstva i iseljavanja, prirodne katastrofe i bolesti udarali su na ovu tvravu, zatienu jedino vjerom u Boga i ljubavlju prema domovini, i nisu je uspjeli pokoriti i udaljiti od njezinih svetinja. Nije to uspjelo ni jahaima apokalipse s Istoka koji su joj, istina, donijeli mnogo zla i izranili i duu i tijelo, ali su usprkos tome otili i poraeni i postieni kao i oni prije njih. Sve je to razlogom da Hrvaani danas budu ponosni na svoju prolost i svjesni svoje sadanjosti gledaju u sigurnu budunost.

pripreme za proslavu

Svaka proslava radi proslave gubi svoj cilj i brzo pada u zaborav, jer slavlje, osobito ono vjersko, treba imati svoj cilj i teiti prema ispunjenju tog cilja. Svjestan toga, upnik je vjernike due vrijeme pripremao za ovo slavlje i razliitim nagovorima i uputama, bilo preko sv. misa, bilo na vjeronauku, upozoravao na vanost duhovne dimenzije same proslave i pozivao na kranski, kako obiteljski tako i pojedinani ivot. Uz te duhovne poticaje prionuo je i materijalnim radovima u crkvi kako bi i nju obukao u novo ruho i uinio ugodnijim mjestom Svevinjemu i pobonim ljudskim duama.

Unutranjost crkve je dobila novi izgled. Prema projektu dipl. arh. Marka Milasa obnovljen je strop crkve, postavljena nova rasvjeta, novo ozvuenje, stari kor je zamijenjen novim i sva su unutranja vrata zamijenjena. Radove su izveli domai radnici. Preureen je i prezbiterij crkve. Stepenice su izvedene u luku i postavljeni su novi ambon, oltar (menza) i krstionica, djelo ak. slikara Vene Jerkovia. Oltar je iz jednog kamena, ukraen hrvatskim pleterom, a sprijeda je kale s golubicama, isti onaj to se nalazi na vratima svetohranita. Sa strane je i natpis: BOGU NA SLAVU, SVIM SVETIMA NA AST, OVAJ OLTAR DAROVALI STANKO GALI, MLADEN JERKAN ZA VRIJEME UPNIKA FRA FRANE BILOKAPIA I NAELNIKA OPINE DINKA BONJAKA, G. G. 2007. Postavljena su i nova bronana ulazna vrata. Na njima je prikazano uznesenje BDM, a djelo su ak. kipara Stipe Sikirice, odljevena u ljevaonici gosp. Damira Ujevia u Zagrebu. Iz ovoga to smo naveli nije teko zakljuiti da je crkva Svih Svetih u Hrvacama, u kojoj su ve prije postavljeni vitraji i nove postaje Krinog puta, zasjala

201

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ iVota proVincije

novim sjajem. Zato, uz upnika, umjetnike i izvoditelje treba najvie zahvaliti dobroiniteljima koji su pokrili sve trokove koji, lako je to zakljuiti, nisu mali.

proslava obljetnice

Materijalna podloga je samo preduvjet da se duhovni sadraji bolje i uspjenije ostvaruju, a njih je, Bogu hvala, ovom prigodom bilo dosta, jer smo se za obljetnicu pripremali trodnevnicom. U etvrtak (13. rujna), prvog dana trodnevnice, odrane su najprije Gospina krunica, molitve Gospi i sv. misa koju je predvodio i izrekao prigodnu propovijed fra Bruno Pezo. Poslije sv. mise fra Ante Kekez je predstavio knjigu fra Mirka Buljca Rast u vjeri. Drugi dan trodnevnice imao je isti sadraj, s tim to je sv. misa bila namijenjena za bolesnike koji su preko sv. mise primili i bolesniko pomazanje. Misu je predvodio i propovijedao fra Boo Norac. Na uonicu sv. misu predvodio je fra Bla Toplak, a poslije sv. mise skupa s mladima iz Hrvaca i mjeovitim zborom upe izveo recital koji je sam sastavio 250. godinjica upe u rijei i pjesmi. Nastupio je i band TWIST OFF Hrvace, a nije izostavljen ni vatromet.

U nedjelju, na sam dan obljetnice, u 8 sati bila je sv. misa za domaice, a sveano slavlje zapoelo je u 10 sati. Najprije je mons. Slobodan tambuk, hvarski biskup, blagoslovio ulazna vrata na kojima s unutranje strane pie: Gospi na slavu upljani Hrvaca za upnikovanja fra Frane Bilokapia i naelnika opine gospodina Dinka Bonjaka ova vrata izradili i postavili kipar Stipe Sikirica i ljeva Damir Ujevi A. D. MMVII. Poslije blagoslova vrata bila je procesija kroz crkveno dvorite. Po dolasku u crkvu, o. upnik je pozdravio o. biskupa, zatim sve bive upnike Hrvaca, sveenike i redovnice rodom iz upe, predstavnike civilnih vlasti i vjerni Boji narod. Zahvalivi upniku na rijeima dobrodolice biskup je pozvao vjernike da pjesmom u ast Kristu Kralju zaponu sveto misno slavlje. U prigodnoj propovijedi pozvao je majke i oeve da se ugledaju u Marijin primjer i budu istinski svjedoci vjere svojoj djeci, a politiare da im kranska opredijeljenost i vjernost Kristu i vlastitom narodu budu na prvome mjestu i da ne podlijeu utjecajima drugih, nego stoje uz istinu i pravdu bez obzira kako na to drugi gledali. Mladima je uputio rijei ohrabrenja i pozvao ih da nikada ne iznevjere prave vrijednosti i ne dozvole da ih zamijene raznovrsnim surogatima, a nae medije da budu u slubi istine i da se ne priklanjaju pojedinim lobijima i umjesto istine ljudima pruaju poluistine i lai. Na prikazanju mladi su u narodnim nonjama prinijeli hrvatsku Trobojnicu, zemlju, motiku, peku, narodnu nonju, kruh, groe i maticu krtenih. Popratne rijei uz pojedini prinos bile su ujedno i molitva vjernika, a tekstove, koje su itali

202

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ iVota proVincije

Mario Bonjak i Joko Ljubi, pripremio je fra Bla Toplak. Preko sv. mise, kao i u svim drugim misama trodnevnice, pjevao je mjeoviti upni zbor pod ravnanjem sestre Vitalije. Na kraju je o. upnik izrekao rijei zahvale i o. biskupu darovao monografiju Hrvace upa Svih Svetih i kamenu posudu izraenu u klesarskoj radionici S. Galia. Otpjevavi hrvataku himnu Gospi alosnoj i primivi Boji blagoslov preko ruku o. Biskupa, vjernici su, ispunjeni utjehom i neprikrivenim veseljem, radosni poli svojim domovima, voljni nastaviti ivjeti Isusovo evanelje, vjerni Bogu i odani svome hrvatskom narodu.

Poslije duhovne okrepe nastavilo se slavlje oko obiteljskog stola u hrvatakim domovima, a o. upnik je bratski primio i pogostio o biskupa, sveenike i druge uzvanike. Bogu hvala na ovom duhovnom i kulturnom dogaaju koji e ostati zapisan i u knjigama i u srcima upe Svih Svetih u Hrvacama!

FAS

simpozij fra luka vladmirovi i neretva

U tri neretvanska grada odran je simpozij Fra Luka Vladmirovi i Neretva. Tako je ve trei put nastavljen vaan kulturni pothvat Hrvatske kulturne zaklade, koja je u pethodnim godinama organizirala dva skupa, od kojih je jedan bio o fra Andriji Kaiu Mioiu, a drugi o don Mihovilu Pavlinoviu. Ovogodinji je bio posveen fra Luki Vladmiroviu, koji je objavio vie djela na tri jezika (hrvatskom, latinskom i talijanskom).

Vie znanstvenika sa Sveuilita u Zagrebu, Rijeci i Mostaru kao i iz drugih znanstvenih i kulturnih ustanova, na temelju njegovih djela, literature i dosada nepoznatih arhivskih dokumenata, bacilo je vie svjetla na taj nemirni i prodorni lik intelektualca za koga se spravom moe rei da se prerano rodio, da je svojim vizijama i spisima bio ispred svoga vremena i da su se neki njegovi prijedlozi ostvarili tek u nae dane, tj. dva stoljea poslije njegove smrti.

Negativno miljenje o njemu jo za njegova ivota proirili su Alberto Fortis i Ivan Lovri, obojica ne ulazei dublje u probleme, o kojima su pisali, a bili su zadojeni predrasudama, oholou i donoenjem osude bez ozbiljnih dokaza. Brojni drugi pisci, nai i strani, nisu itali fra Lukina objavljena djela, a gotovo nitko nije ni zavirio u njegovu bogatu rukopisnu ostavtinu, pa su jednostavno prepisivali miljenje i osude Fortisa i Lovria. Stoga su Hrvatski studiji prije dvije godine organizirali znanstveni skup u Zaostrogu o fra Lukinu djelu i objavili Zbornik s 14 znanstvenih lanaka, od kojih treba

203

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ iVota proVincije

istaknuti onaj dr. Kreimira vrljka, koji je prvi put u hrvatskoj historiografiji ozbiljno pristupio vrednovanju Vladmirovieva djela kao i miljenjima i osudama Fortisa i Lovria. Taj je znanstveni lanak zapravo prekretnica u vrjednovanju fra Lukinih stavova, miljenja i prijedloga.

Kad je bilo predloeno da se organizira simpozij o fra Luki, neki su mislili da je takav skup nedavno odran i objavljen Zbornik. No, nisu ni bili svjesni da je taj skup bacio vie svjetla samo na manji dio problematike vezane uz fra Luku. Stoga je organizator pravilno postupio to se odluio na novi simpozij.

U Metkoviu je 27. IX. t.g. nakon vie pozdrava, S. eelj u ime Organizatora pozdravio sve nazone u dvorani Gimnazije i otvorio skup. Najprije je fra Gabrijel Jurii predstavio tek objavljeni Zbornik o don Mihovilu Pavlinoviu, a zatim su odrana predavanja: Fra Luka Vladmirovi i biskup Marko Dobreti (A. Niki, Mostar), Vladmirovieva proza na hrvatskom jeziku (A. Mateljak, Zagreb), Termin Neretvanin od fra Luke do danas (D. Vidovi, Zagreb). Tekstove iz Vladmirovievih djela krasnoslovio je T. Marti, glumac. Organizatori su Gimnaziji za knjinicu darovali vie knjiga.

Sljedeega dana na skupu u Srednjoj koli fra Andrije Kaia u Ploama. Nakon pozdrava i otvaranja, odrana su predavanja: Znaajni likovi u Chronicon archiviale (G. Jurii, Sinj), Neretva u Vladmirovievim latinskim djelima (P. Knezovi, Zagreb), Rcepcija Vladmirovia - mit i stvarnost (M. iak, Zagreb), Arhivska ostavtina fra L. Vladmirovia (B. uti, Gradac), Vladmiroviev latinitet (J. Marovi, Velika Gorica). Predstavljen je Zbornik o Pavlinoviu i knjinici kole predane knjige.

Poslije podne sudionici su posjetili novi Muzej Narone u Vidu i posebno razgledali kipove carske Augustove obitelji. Zatim su nastavili s predavanjima u Gradskoj knjinici u Opuzenu: Dalmacija i Neretva u fra Lukino doba (M. Katui, Zagreb), Jezik Vladmirovievih Likarija (D. Stolac, Rijeka), Dva fra Lukina djela - Razmiljanja i Slavodobie (V. Pandi, Zagreb), Kritiki osvrt na fra Luku i njegovo djelo (H. Markulin, Sinj).

Na kraju skupa sudionici su se sloili da poglavarstvima triju gradova (Metkovia, Ploa i Opuzena) kao i nekim kulturnim i privrednim ustanovama predloe sljedee: u tim gradovima posvetiti trg ili ulicu fra Luki i postaviti bistu ili spomenik (prvotno u Ploama), ustanoviti Nagradu fra Luka Vladmirovi koja bi se jedne godine davala humanistikim, a druge privrednim uspjenicima (prijedlog je opirno obrazloen), objaviti reprint-izdanje i/ili prijevod njegova povijesnoga djela Chronicon archiviale, ili izbor iz njegovih djela, bar jednoj osnovnoj koli dati njegovo ime, izraditi njegov portret (ulje na platnu), predloiti mladim znanstvenicima (povjesniarima,

204

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ iVota proVincije

jezikoslovcima, bogoslovima i privrednicima) da teme svojih doktorskih disertacija izrade o Vladmirovievim djelima, prijedlozima i idejama.

Posljednjega dana sudionici skupa pod vodstvom fra Frane Lace, upnika, posjetili su fra Lukin rodni kraj i bili upnikovi gosti. Ve je odreena tema skupa koji e se odrati slijedee godine, a Organizator e objaviti predavanja s ovogodinjega simpozija.

Svi su se sloili, i domaini i predavai, da je skup razjasnio mnoge sumnje o fra Luki i njegovu djelu i da samo istraivanje arhivskih dokumenata Samostana u Zaostrogu i prouavanje Vladmirovievih djela moe dati objektivnu sliku o njegovu ivotu i djelu.

Zakljuci treega znanstvenog susreta

Na kraju Treega neretvanskog susreta koji je u Metkoviu, Ploama i Opuzenu bio posveen fra Luki Vladmiroviu (+1788.) i njegovim djelima, sudionici su, razmotrivi sveukupnu fra Lukinu djelatnost, iznijeli nekoliko prijedloga:

1. Treba ustanoviti Nagradu fra Luka Vladmirovi, koja bi se dodjeljivala jedne godine uspjenim znanstvenicima iz podruja humanistikih znanosti, a druge uspjenim poduzetnicima iz podruja gospodarstva i privrede.

Nagrada e nositi ime fra Luke Vladmirovia, jer je on bio:

a) povjesniar, teolog, pisac i pjesnik; predlagao je da se po selima osnivaju puke kole, da se osnivaju arheoloke zbirke, posebno u staroj Naroni (to je tek u nae dane ostvareno).

b) obrazlagao je da treba graditi luku ne u Opuzenu, nego na morskoj obali, tj. u dananjem gradu Ploe, to je ostvareno gotovo 200 godine poslije; da treba osigurati odvodnju vode iz Vrgorskoga jezera i Bainskih jezera i tako dobiti plodno zemljite; da se po selima osnivaju seoske zadruge koje e otkupljivati plodove zemlje i omoguiti seljacima dizanje zajmova, posebno u nerodnim godinama; da treba sustavno raditi na uzgoju maslina, smokava, vinove loze i proizvoditi to kvalitetnija vina; napisao je statute za Neretvansku krajinu koje treba promatrati kao jedinstvenu cjelinu; za medicinu je vana njegova tvrdnja da je komarac prijenosnik i uzronik malarije, to je znanstveno dokazano tek 150 godina poslije.

2. Objaviti njegova opera omnia, tj. sva djela. To se moe uiniti na dva naina: ili objaviti sve na hrvatskom, talijanskom i latinskom (reprint) te u hrvatskom prijevodu s potrebnim razjanjenjima, ili obaviti izbor iz

205

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ iVota proVincije

svih djela na originalu i hrvatskom prijevodu. To bi bio zbornik od oko 300 stranica.

3. Predloiti mladim znanstvenicima (povjesniarima, jezikoslovcima, teolozima, privrednicima i drugima) da teme za svoje doktorske disertacije obrade prema Vladimirovievimm djelima.

4. U Metkoviu i Opuzenu, u kojima jer bio upnik, a osobito u Ploama, odakle potjee i gdje je vizionarski predvidio i luku i grad, nazvati jedan trg ili ulicu njegovim imenom i podignuti spomenik (Ploe) i biste (Metkovi i Opuzen).

5. Izraditi njegov portret (ulje na platnu) za kole, ili knjinice koje e nositi njegovo ime, ili za njegov matini Samostan u Zaostrogu.

Organizator Znanstvenoga skupa o fra Luki upoznat e javnost o Skupu, rezultatima znanstvenih istraivanja i iznesenim zakljucima, a u pismenom obliku predloit e poglavarstvima gradova Metkovia, Opuzena i Ploa da razmotre navedene prijedloge, osnuju meugradsko povjerenstvo, koje e se brinuti da se navedeni prijedlozi ostvare, a posebno da se izradi Pravilnik po kojemu e se birati kandidati za Nagradu, koja e uskoro biti utemeljena.

Fra Gabrijel Jurii

sveana veernja molitva i blagoslov kipa sv. franje asikoga u ibeniku

U prigodi trogodinje proslave 800. obljetnice utemeljenja Franjevakog reda, odrano je zborovanje odgojnih kua franjevakih provincija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije u Solarisu kraj ibenika od 5. do 7. listopada 2007. godine. Kako je predvieno u slijedu zborovanja, novaci i bogoslovi, u zajednitvu s generalnim ministrom Reda Manje brae fra Joseom Rodriguezom Carballom i ibenskim biskupom msgr. Antom Ivasom, sa svojim odgojiteljma i provincijalima, molili su sveanu Veernju molitvu ispred crkve Gospe van Grada u ibeniku u subotu 6. listopada 2007. godine. Nakon toga svi su zajedno sudjelovali na blagoslovu kipa sv. Franje Asikoga u parku ispred crkve.

Zapravo, ovo je bio duhovni susret vjernika i pastoralnog osoblja upe Gospe van Grada na podruju Varoa, kako je naglasio upnik fra Ivan Maleti, s mladim kandidatima franjevakoga reda. Naime, u promiljanju kako obiljeiti 800. obljetnicu osnivanja Franjevakog reda, pastoralno osoblje i vjernici upe Gospe van Grada u ibeniku odluili su u svoju sredinu postaviti kip Sveca iz Asiza, utemeljitelja franjevakog reda, kako bi njegov

206

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ iVota proVincije

sveti lik, kao vidljivi znak zajednitva katolike Crkve, bio trajno prisutan meu redovnicima i redovnicama koji nastavljanju iriti njegovu karizmu meu povjerenim vjernicma.

Za ovaj susret bilo je vie razloga. Svakako, glavni razlog su bili upljani. Skoro od samog osnutka upe Gospe van Grada, dakle od 1604., redovnici Franjevake provincije Presvetoga Otkupitelja, odnosno franjevakog samostana Sv. Lovre u ibeniku na Gorici, obavljali su pastoralnu skrb u nekoliko predgraa, kao to je Crnica, Njivice, Meterize, ubievac, Baldekin, Kri, te sela Bilice i Dubrava, a danas, nakon osnivanja novih upa, na tri gradska podruja: Varo, kopinac i Pliac.

Zato je ugodno bilo vidjeti velianstveni zbor mladih franjevaca koji su, nakon pozdrava provincijala Franjevake provincije Presvetog Otkupitelja fra eljka Tolia, predvoeni bogoslovima Franjevake provincije Presvetoga Otkupitelja, drei prigodno tiskanu pjesmaricu, u zaklonici izmeu zvonika i crkve, zajedno s vjernicima pjevali asoslovne molitve na hrvatskom i latinskom jeziku.

Veernju molitvu predvodio je biskup msgr. Ante Ivas, koji je u prigodnoj homiliji naglasio franjevaku ulogu u pastoralnoj djelatnosti i povezanost karizme sv. Franje sa ibenskom biskupijom.

Nakon zavretka asoslovne molitve, kao da su povezani u jedinstveni vijenac, svi su se sudionici, u hodoasnikoj povorci, predvoeni kriem, premjestili u gradski perivoj fra Luje Maruna ispred crkve Gospe van Grada u Varou da bi nazoili drugom dijelu slavlja. S upaljenim svijeama prisustvovali su blagoslovu kipa sv. Franje Asikoga kojega je, za ovu prigodu i za ovo mjesto, izmodelirao akademski kipar gosp. Aleksandar Guberina iz ibenika.

Upravo pri smiraju dana, kada su zadnje sunane zrake obasjavale arobni prizor, nakon pozdravnih rijei upnika fra Ivana Maletia, generalni ministar Reda Manje brae fra Jose Rodriguez Carballo, kao nasljednik sv. Franje, obavio je blagoslovni obred. U prigodnom obraanju istaknuo je posebnosti hrvatskih franjevaca; pokazujui na kip, nije mogao odoljeti a da ne rekne kako mu se zapravo ini da je ovo hrvatski sv. Franjo. A kroz tri ptice, koje se nalaze u sklopu kipa, sova koja simbolizira mudrost, lastavica koja simbolizira plodnost i golubica koja simbolizira mir, generalni ministar je naglasio da oekuje od hrvatskog franjevca: da bude mudar, da bude to vie fratara i da franjevac bude mirotvorac.

Na kraju obreda, ibenski biskup msgr. Ante Ivas i generalni ministar Reda Manje brae fra Jose Rodriguez Carballo, podijelili su sveani zavrni blagoslov, a mladi franjevci zapjevali pjesmu Glasnik Velikoga kralja.

207

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ iVota proVincije

Uz zvuke zahvalne pjesme, oareni prigodnom rasvjetom i osvjeeni sjevernim vjetrom, razili su se novaci i bogoslovi, njihovi odgojitelji i provincijali, generalni ministar i mjesni biskup, kao i vjernici, a ostao je ponosno na svom postolju sv. Franjo Asiki, kao uvar svetog prostora u perivoju ispred crkve Gospe van Grada na podruju Varoa u ibeniku.

upnik fra Ivan Maleti svim redovnikim sudionicima ovoga slavlja darovao je, za tu prigodu, tiskanu knjigu prof. dr. fra Jure Brkana Ustanove redovnikoga ivota i drube apostolskoga ivota, koju je tiskao upni ured Gospe van Grada u ibeniku.

Kad su mladi franjevci odlazili prema Solarisu, upnik fra Ivan je pozvao svoje goste na veernji domjenak u susjedni samostan Sestara franjevki od Bezgrene. Nakon tjelesne okrjepe, u velikoj dvorani asnih sestara, upriliena je prigodna nazdravica i podijeljeni su prigodni darovi generalnom ministru Reda Manje brae, kako od ibenskoga biskupa msgr. Ante Ivasa, provincijala Franjevake provincije Presvetoga Otkupitelja fra eljka Tolia, upnika fra Ivana Maletia, fra Jure Brkana, asne majke Sestara franjevki od Bezgrene s. Nevenke Grgat, tako i od gradonaelnice grada ibenika, ge. Nediljke Klari te upana ibensko kninske upanije gosp. Gorana Pauka.

Na kraju moemo rei da je ovaj dan uistinu upisan franjevakim slovima u povijest upe Gospe van Grada, a svjedok mu je bronani kip sv. Franje Asikoga u gradskom perivoju fra Luje Maruna ispred crkve Gospe van Grada u ibeniku na podruju Varoa.

Fra Ante Branko Peria

proslava sv. franje asikoga u Imotskom

Serafe ljubavi, oe na dragi, Svrni nam milostiv pogled svoj ti!

U pjesmi Tebe, Boga hvalimo pjevamo da se Bogu klanjaju aneli kerubini i da mu pjevaju aneli serafini. Sveti Franjo poznat je kao serafski otac jer je od raspetoga Gospodina primio rane na brdu La Verna kad mu se ukazao seraf sa est krila. Serafski otac Franjo zatitnik je nae upe, njemu su posveeni i crkva i samostan u Imotskom. Stoga dolikuje da se upravo u Imotskom ovaj svetac slavi velikom sveanou.

Franjevaka je obitelj u Imotskom velika jer obuhvaa franjevce, asne sestre franjevke, lanove Franjevakog svjetovnog reda (FSR) i Franjevake mladei (Frama). Svi smo nastojali to dostojnije i plodonosnije proslaviti

208

Vje

sn

ik

fr

an

jeV

a

ke

p

ro

Vin

cij

e

pr

es

Ve

to

ga

o

tk

up

ite

lja

5 i 6/2007

iZ iVota proVincije

svetkovinu naega utemeljitelja i tako postati poput njega iva hvala Trojedinoga Boga.

franjevaki svjetovni red pripremao se za svetkovinu sv. Franje trodnevnom duhovnom obnovom koju je vodio fra Jerko Penava, franjevac treoredac, koji je podruni duhovni asistent FSR-a. U duhovnoj su obnovi osim mjesnog bratstva iz nae upe sudjelovala i ostala bratstva iz imotskog samostanskog okruja: Podbablje, Proloac, Vinjani i Zmijavci. Prvi i drugi dan duhovne obnove (1. i 2. listopada) fra Jerko je odrao predavanja, prvi dan o 800. obljetnici Franjevakog reda, a drugi o sv. Elizabeti, zatitnici FSR-a. Takoer je predmolio krunicu u sklopu listopadske pobonosti, a nakon nje predvodio euharistijsko slavlje i propovijedao. Zadnji dan duhovne obnove (3. listopada) odrao je kratko predavanje, a zatim vodio molitvu krunice i klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu.

franjevaka mlade pripremala se za p