KROMPIR
Uslovi uspijevanjaZemljita koja najbolje odgovaraju krompiru
treba da su duboka, rastresita, humusnopjeskovita. Za ranu
proizvodnju pogodna su pjeskovito-humusna zemljita bogata
hranivima, koja se rano i dobro zagrijavaju (reakcija pH 5-7,5),
zaklonjena od hladnih vjetrova. Potrebna temperatura zemljita kod
sadnje je 8-10 C, a za proklijali krompir moe biti i 45C. Gomolji
izmrznu na 1,7 do 2 C, a nadzemni dio se oteuje na -1C, a na -2C
izmrzne, to treba imati u vidu kod odreivanja vremena sadnje. Oko
tri nedelje prije cvatnje, pa otprilike do sredine cvatnje, krompir
poinje da zamee gomolje i tada su najpovoljnije temperature od
15-18C. Iznad 20 C smanjuje se porast gomolja, a preko 30 C njihovo
obrazovanje prestaje. Najvee potrebe za vodom su u vrijeme
cvjetanja i obrazovanja gomolja.
Obrada zemljitaTeka zemljita i zemljita namijenjena proizvodnji
ranog krompira moraju se duboko obraditi ve u jesen, dok se laka
zemljita mogu orati i u rano proljee. Stajnjak se na tekim
zemljitima plitko zaorava prije jesenjeg oranja ili tek u proljee,
neposredno pred sadnju. U proljee se zemljite tanjira i drlja.
ubrenjeKrompir spada meu kulture sa visokim zahtijevima za
ubrivom. Stajnjakom se ubri u koliini od 20-40 t/ha. Mineralna
ubriva daju se pred sadnju, moe se polovina rasturiti po cijeloj
povrini, a ostatak zajedno sa sadnjom- u brazde. Mineralnim
ubrivima treba obezbijediti: 80-120 kg N, 100-150 kg P2O5 i 160-240
kg K2O po hektaru, to se postie ubrenjem sa 900 1.200 kg/ha
mineralnog ubriva formulacija 8:12:26 + 2 % MgO, 10:12:26 + 1 %
MgO, 10:20:30, 20:10:10, KAN i sl., koja se dodaju u pripremi
zemljita za sadnju 2/3 i 1/3 za prihranjivanje. Prihranjivanje se
obavlja po potrebi, i izvodi se u vrijeme prvog okopavanja
(ogrtanja), odnosno kultiviranja usjeva azotnim i NPK ubrivima
(20:8:5) u koliini od 200 kg/ha. Koliina sjemena zavisi od veliine
gomolja (najbolja veliina izmeu 30 50 mm) i razmaka sadnje, i kree
se od 900 3.000 kg/ha. Krompir se sadi obino na razmak 60-70 x
30-35 cm, to olakava meurednu povrinsku obradu. Za ovu proizvodnju
najbolje je da se kao poetni sjemenski materijal nabavi atestirani
krompir. Najbolje pretkulture za krompir su: livade, ozimi jeam i
uljana repica, ozima i proljetna grahorica, ra, graak, ovas,
penica.
Njega krompiraU toku vegetacije vre se 1-2 meuredna
kultiviranja, prvo nakon nicanja i drugo 10-15 dana poslije. Kad
usjev dostigne visinu od 15 cm, vri se prvo ogrtanje. Drugo
ogrtanje vri se pred cvatnju i ono je jae, visina humke je oko 20
cm. Zatita od bolesti i tetoina izvodi se redovno, primjenom
fungicida i insekticida.
Berba, skladitenje i prinosiKasna sorta vadi se kad izumre
nadzemni dio biljke, to u brdsko-planinskim dijelovima dolazi obino
u jesen (septembar-oktobar). Vaenje krompira obavlja se po suhom
vremenu. Krompir za zimu treba, nakon vaenja, a prije uskladitenja
prosuiti. To se obavlja u toku stajanja na polju ili za vrijeme
prenoenja, a ako je iz bilo kojih razloga jo vlaan, treba ga
razastrijeti u tankom sloju ispod neke nastrenice da bi se prosuio.
uvanje krompira je delikatan posao. U skladitima se najbolje uva u
dubokim letvicama i sanducima. Vree u koje je upakovan krompir
treba slagati uspravno, jednu uz drugu. Temperatura uvanja +1C do
+6 C (najdue i najbolje + 3C do +5C), uz relativnu vlagu 85-90 %.
Da bi sprijeilo rano proklijavanje, temperatura u skladitu treba da
je oko +4 C. Prinosi mladog krompira u prosjeku iznose 15-25 t/ha,
a kasnih sorti 25-40 t/ha.
PARADAJZ
Uslovi uspijevanjaMinimalna temperatura za klijanje sjemena je
10 C. Optimalna temperatura za klijanje je 2530 C, a rast i razvoj
izmeu 22 i 25 C tokom dana i 15-16 C tokom noi. Do vremena
plodonoenja razlika izmeu dnevnih i nonih temperatura treba da je
oko 7 C. Nakon zametanja plodova i u toku zriobe potrebna
temperatura iznosi 18-24 C. U odnosu na vodu paradajz se svrstava u
usjeve sa srednjim zahtijevima. Za 1 kg paradajza potrebno je oko
56 l vode. Kritian period za vlagu je vrijeme cvatnje i zametanja
plodova, to traje 1-2 mjeseca. Za normalan rast i razvoj paradajz
iziskuje umjerenu vlanost zemljita i vazduha (60-70 % poljskog
vodenog kapaciteta i 50-60% relativne vlage vazduha).
PlodoredU plodoredu dolazi na prvo mjesto, a to znai ubri se
stajnjakom. Moe se vratiti na istu povrinu nakon 3-4 godine.
Poslije paradajza dobro uspijeva korjenasto povre i lukovi. Na
parceli na kojoj je prije uzgajan krompir, paprika ili patlidan ne
bi trebalo da doe paradajz.
ubrenje i priprema zemljitaParadajz se ubri stajnjakom i
mineralnim ubrivima. Stajnjak se dodaje u koliini od 40-60 t/ha. Na
laganim zemljitima zaorava se plie (12 do 15 cm), a na
tekim-dublje. Kod stavljanja u kuice troi se za 50 % manje ubriva,
a postiu se dobri efekti, a li je za sljedei usjev zemljite
nejednako poubreno. Za ubrenje paradajza koriste se razne
kombinacije NPK mineralnih gnojiva ( sa omjerom hraniva 7:14:21 ili
10:30:20 ili 12:30:16, 15:15:15, 8:24:16), u koliini od 600-800
kg/ha. Pred sadnju, odnosno sjetvu, ubri se sa 2/3 ubriva, a sa 1/3
u toku vegetacije. Za prihranjivanje se najee koristi KAN, u
koliini od 300-500 kg/ha, ali je najbolje za prihranjivanje
koristiti NPK ubriva (20:8:5 ili 20:10:10, 12:12:12 ) u koliini od
250-300 kg/ha. Prihranjivanje se vri 2-3 puta i to: u vrijeme
cvjetanja i zametanja prvih plodova (veliina ljenika) i u vrijeme
zrenja prvih plodova. Zemljite za paradajz treba jo ujesen duboko
preorati. Pred sadnju se zemljite 1-2 puta obradi frezom.
Vrijeme proizvodnjeParadajz se proizvodi iz rasada i direktnom
sjetvom. U sjevernijim podrujima, (centralni dio Bosne, Posavina,
Semberija ) za sjetvu za ranu proizvodnju poinje od 20 februara, a
za kasniju poetkom marta, pa sve do 10.aprila. U 1 gramu ima
250-350 sjemenki, a od 10 grama sjemena moe se dobiti oko 1.700
biljaka. Ako se sadi 3.000 strukova paradajza na 1.000 m2 (dunum),
dovoljno je posijati 25-30 grama sjemena, za to je potrebno
obezbjediti 50-80 m2 lijehe da bi se smjestio pikirani rasad.
SjetvaMoe se sijati direktno u saksije, tresetne blokove i
lijehe, veliine 10x10 cm, ili u sanduie ili lijehe nainjene u
plasteniku, stakleniku ili izdvojene vani (klasine lijehe pokrivene
staklom ili plastikom). Koriste se razne kombinacije sgorjelog
stajnjaka, zemlje i pijeska, zatim gotove hranjive smjese
(humograf, humovit i sl.) koje se proizvode kod nas. Prije sjetve
smjesa se zbija daskom. Ako se sije u redove, razmak redova je 4-5
cm, dubina sjetve je 1,5-2 mm, a razmak sjemenske je 2 cm. Ovako se
dobiju vrste i neizduene sadnice. Moe se sijati i omake, ali za taj
posao je potreban dobro izvjeban radnik. Nakon sjetve i zalijevanja
pokrije se lijeha providnom plastikom ili novinama, da bi se odrala
povoljna vlaga. Ovaj pokrov dri se do momenta pojave prvih znakova
nicanja. Tako se tedi u radnoj snazi potrebnoj za obavljanje
zalijevanja, a omoguuje se jednolina vlaga u rasadu.
Njega bilja u rasadu
Rasad paradajza za ranu proizvodnju pikira se (presauje) kad
razvije 1-2 prava lista (obino 20 dana nakon sjetve(, u saksije ,
plastine kesice, tresetne kockice i sl., veliine 10x10 cm . Sadnja
paradajza obavlja se kad biljke formiraju 5-6 listova, pa sve dok
se na njima pojave zaeci prvih cvjetnih granica (to se postie za
50-60 dana od nicanja). Nepikirani rasad se dan prije sadnje obilno
zalije da bi se lake upao, a rasad u saksijama, kesama ili
kockicama se posljednja 2-3 dana ne zalijeva, da bi se lake vadio i
da zemlja sa ila ne bi spadala.
SadnjaVrijeme sadnje zavisi od regiona proizvodnje i namjene.
Moe se saditi i u trake, po emi 60x80x40 cm. Prethodno se iskopaju
rupe ili se otvore brazde u koje se na odreeni razmak sade biljke.
Sadi se neto dublje nego dok su biljke bile u rasadu, a ako je
rasad porastao, sadi se poloen. Nakon sadnje obavezno je izvriti
obilno zalijevanje.
Njega usjeva u toku vegetacije NavodnjavanjeKoliko puta treba
navodnjavati paradajz, zavisi od vie inilaca, ali opte je pravilo
da se u poetku vegetacije navodnjavaju rjee, a kasnije, u vrijeme
plodonoenja ee. Pri svakom zalijevanju dodaje se po 30 mm taloga
ili 300m2 vode po hektaru (30l/m2). Navodnjavati se moe brazdama i
vjetakom kiom, i to u poslijepodnevnim i veernjim satima, kada je i
isparavanje zemljita najmanje, i kad biljke nisu tople.
Okopavanje i prihranjivanjeKada se biljke prime, to se vidi po
pojavi novih listova, vri se i prvo plitko okopavanje. Drugo
okopavanje obavlja se neto kasnije. Tom prilikom biljke se lagano
nagru zemljom. Pored prihranjivanja (koj eje prethodno opisano)
paradajz povoljno reaguje i na folijarno prihranjivanje (preko
lista), koje se izvodi 2-3 puta u toku vegetacije sa folifertilom,
vuksalom i sl.
Specifine mjere njegeU gajenju paradajza provode se i druge
mjere njege koje su karakteristine za ovu kulturu, a to su:
kolenje, vezanje, pinciranje, dekaptiranje (zakidanje vrhova,
skidanje donjeg lia. Pinciranje (zakidanje zaperaka) redovna je
mjera kod uzgoja raznih sorti i za svjee trite. Biljke se ostavljau
na jedno stablo, a boni izdanci se redovno uklanjaju kad dostignu
duinu od 5 cm. Paradajz se moe gajiti i na dva stabla , pri emu se
jedan boni izdanak ( obino ispod prve cvjetne grane) ostavlja kao
drugo stablo, i sa njega se uklanjaju boni izdanci.
Dekaptacija ili zalamanje vrha biljke vri se nakon to je biljka
razvila 4-6 cvjetnih granica (etaa) da bi se ubrzala zrioba. Donje
lie koje stari i uvija se treba povremeno skidati, a poinje se
nakon to su prvi plodovi sazreli ili postigli veliinu
karakteristinu za sortu.
Berba i prinosiZa svjee trite zavisno od udaljenosti trita
odreuje se momenat berbe. Za udaljeno trite gdje transport traje
1-2 dana, berba se obavlja kada se na plodovima pojavi ruiasta
boja. Potpuno crven i zreo paradajz bere se ako eli plasirati na
lokalnom tritu. U poetku se bere rjee (svakih 6-7 dana) a kasnije
ee (svaka 2-3 dana). Prinos svjeeg paradajza na tritu kree se od
30-50 t/ha, a industrijskog 40-80 t/ha. Paradajz moe nakanadno da
dozrijeva, pa se zeleni plodovi, ubrani prije mraza i neoteeni ,
mogu ostaviti da dozrijevaju pri sobnoj temperaturi. Ako
dozrijevaju u mraku (umotani u papir), dobiju intenzivniju crvenu
boju.
CRNI LUK
Uslovi uspijevanjaSjeme nie ve na 3-5 C, ali je optimalna
temperatura nicanja oko 20 C. Za rast i razvoj zahtijeva
temperaturu oko 20-22 C. U fazi nicanja i ukorijenjavanja
najpogodnije su nie temperature (10-18C), a za obrazovanje lukovice
22-25C.
Najbolje uspijeva na lakim i srednje lakim struktuiranim
zemljitima neutralne reakcije, a poslije vrsta ubrenih stajnjakom.
Zbog irenja bolesti i tetoina, na isto polje moe doi tek poslije
3-4 godine.
Obrada zemljitaUz osnovnu jesenju obradu (25-30 cm), u rano
proljee vri se povrinska priprema zemljita. Ona mora biti
kvalitetna pri proizvodnji arpadika.
ubrenjeCrni luk zahtijeva dosta azota i kalijuma. Pri
proizvodnji konzumnih lukovica, za normalan prinos zahtijeva
600-800 kg NPK ubriva,( odnosno 1:0, 5:1 ili 1:0, 5:2). Pri
proizvodnji konzumnih lukovica ubri se pred sjetvu i uz jedno do
dva prihranjivanja (faza 3 lista i poetak obrazovanja glavica), i
to NPK ubrivom.
Proizvodnja konzumnog lukaProizvodnja iz arpadika sadnja je u
toku marta, najee u redove ( 20- 40 x 5 cm) ili u pantljike. Za 1
ha potrebno je 350-600 kg arpadika.
Vaenje lukovicaLukovice se vade mehanizovano ili runo (male
povrine), kada oko 60% listova polegne. Vaenje je krajem jula do
polovine avgusta. Kasnije vaenje umanjuje kvalitet, jer lukovica
esto poraste. Lukovice se poslije vaenja moraju 5-10 dana suiti na
suncu ili u suari. Tek tako osueni luk se klasira, isti od
korijena, odsijecaju mu se suvi listovi, a vrat lukovice se
ostavlja u duini oko 3 cm. Prinos lukovice varira u zavisnosti od
sorte i kree se od 20-60 t/ha.
