UZGOJ LJEŠNJAKA-knjiga

  • View
    533

  • Download
    71

Embed Size (px)

Text of UZGOJ LJEŠNJAKA-knjiga

  • 8/17/2019 UZGOJ LJEŠNJAKA-knjiga

    1/49

     

    UZGOJ

    LJEŠNJAKA

    priručnik

  • 8/17/2019 UZGOJ LJEŠNJAKA-knjiga

    2/49

     

    2

    1. ZNAČAJ, PORIJEKLO I RASPROSTRANJENOST

    PRIVREDNI ZNAČAJ LJEŠNJAKA

    Privredni značaj lješnjaka je višestruk. Prije svega lješnjak je biološki visoko vrijednanamirnica. Cijeni se po zastupljenosti u značajnom postotku u sastojcima vrlo značajnim za ljudski organizam. Ubraja se među najznačajnije energetske namirnice. U jezgri lješnjaka ima najviše ulja od 52 do 77%. Po Gavriloviću od 55 - 65% , 64,33% Peker (Turska). Lješnjakovo ulje ima kiselinski broj od 0,83 do 0,89, jodni broj od 89,3 do 94,4 i saponifikacijski broj od 179 - 180.

    Visoka tehnološka vrijednost lješnjakova ulja je razlog zašto je ono jako cijenjeno u parafinskoj i farmaceutskoj industriji.

    Jezgra lješnjaka je bogata i bjelančevinama, od 16,02 do 21,37%. Prema podacima Lebedeva (bivši SSSR) njihove sorte imaju 12 - 18% bjelančevina. Gavrilović navodi za neke sorte uzgajane u bivšoj Jugoslaviji od 18 - 22%. Ocjenjuje se veliki udio nezasićenih aminokiselina - devet, najzastupljenija je arginin - 2,59%.

    Zastupljenost šećera u plodu lješnjaka varira od 2,4 do 6,00%.Mineralne materije su zastupljene oko 2,66%. U mg% najviše je soli kalija - 372; magnezija - 116; kalcija - 200; fosfora - 405.

    Jezgra lješnjaka sadrži vitamine, od kojih: C - 40 mg%, B1 od 0,4 - 0,9 mg%, E do 61 mg%. Jezgra lješnjaka se koristi za jelo i kao sirovina za razne industrije. Jako je cijenjena u industrij i čokolade i raznih krema.

    U industriji sapuna, strojnog ulja, farmaceutskoj i u parfumerijama koristi se jezgra lješnjaka, čak i neki produkti koji pri preradi otpadaju. Proizvodi se i specijalna boja koja se upotrebljava u slikarstvu. Od drveta se proizvode razne vrste ugljena za različite namijene. Cvijet lješnjaka je prva pčelinja paša tamo gdje temperatura omogućuje pčelinj let. Lješnjak ima jako žiliast korijen, pa se uspiješno koristi za povezivanje erozivnog zemljišta, odnosno

    kao antierozivna biološka mjera. Privredni značaj lješnjaka je i u tome što njegov uzgoj nije kompliciran, ne napadaju ga

    mnoge bolesti i nametnici, zadovoljava se i skromnijim uvjetima, ali pri takvim uvjetima daje manje ekonomske rezultate. Njegovu proizvodnju moguće je maksimalno mehanizirati, što  je ve lika prednos t u odnosu na druge voćke.

    Privredni značaj lješnjaka sigurno je veliki i kao artikla u međunarodnoj trgovini. Za plasman plodova lješnjaka nema nikakvih ograničenja, jer je proizvodnja deficitarna. Ovome treba dodati neznatne gubitke u masi plodova zbog kaliranja. Plodovi su transportabilni i prikladni za manipuliranje.

    Lješnjak u narodnom fo lklornom naslijeđu ima svoje značajno mjesto. Njemu su pripisivali neku čudotvornu moć. Njegove plodove koristili su svećenici starih naroda da bi postali vidoviti. Plodove su spaljivali uz određenu ceremoniju i to bi im pružalo nadu u vidovitost. Pri ceremoniji vjenčanja plodovi su korišteni kao sinonim plodnosti za mladence. Travari su u meleme stavljali jezgre lješnjaka, jer im je pripisivana magična moć. Narod je u sve to vjerovao, ali nije shvatio otkuda ta moć plodovima lješnjaka. Sigurno je moć lješnjaka prije svega dolazila zbog toga što je izuzetne hranljive vrijednosti, što se vidi po sadržaju važnijih sastojaka u njemu.

    PORIJEKLO I POVIJEST LJEŠNJAKA

    Lješnjak (Corylus avellana L.), poznata i kao europski lješnjak, vrlo je stara vrsta voćaka. Nađeni su ostaci peludi ove biljke na osnovi kojih se procjenjuje da je postojala 8000 do 5500 godina prije nove ere. U odnosu na učešće drugih biljaka u nađenim ostacima, pelud

    lješnjaka je sudjelovao sa oko 75%. Jako je raširena gotovo u čitavom svijetu, ali samo kaodrvo. Za industrijske svrhe se uzgaja samo u četiri velika područja koja se nalaze u blizini i pod utjecajem velikih vodenih površina. Ova se područja odlikuju blagim zimama i sviježim ljetima.

  • 8/17/2019 UZGOJ LJEŠNJAKA-knjiga

    3/49

     

    3

    Nije pouzdano utvrđeno porijeklo lješnjaka. Evreinoff (1963) ističe da je sadašnja Corylus avellana nastala od Corylus Mac-Quarri koja potječe sa Grenlanda. Smojlanin (1936) navodi dva centra za rod Corylus. Jedan je Mala Azija, odakle potječu: C. avellana, C. pontica, C. colurna, a drugi je istočna Azija, gdje se nalazi u prirodnim skupinama C. heterophyla, C. manshurica, C. colurna i dr. Najviše sorti je nastalo od C. avellana.

    Nalaze se u kulturi: C. avellana; C. colurna, C. americana, C. californica i C. rostrata. Nekoliko vrsta lješnjaka, koje rastu u divljem stan ju u centra lnoj i istočnoj Azij i nisu ubrojene u kulturi.

    RASPROSTRANJENOST I PROIZVODNJA

    Lješnjak je uglavnom rasprostranjen u umjerenokontinentalnoj zoni i sredozemnoj klimi. Najviše je lješnjaka na prostoru od Male Azije, južne Europe i Sjeverne Amerike, odnosno na dijelu Crnog i Sredozemnog mora, kao i Tihog oceana. Lješnjak se nalazi i u istočnoj i zapadnoj Europi, ali je njegovo uzgajanje ograničeno.

    Najveću proizvodnju ostvaruje Turska - 71% svijetske proizvodnje, Italija - 13%,Španjolska - 3% i u Oregonu i Washingtonu 5%. U bivšoj Jugoslaviji se osamdesetih godina prošlog stoljeća javlja interes za uzgajanjem

    lješnjaka. Podignuto je nekoliko većih plantaža vegetativno proizvedenih sadnica (G. Milanovac, Ljubinje, Poreč, Umag, Peć i dr.).

    Proizvodnja lješnjaka u svijetu

    Proizvodnja lješnjaka u svijetu, prosiječno, 1974/76. godine iznosila je 421.777 tona, a 1981/82. godine 481.429 tona, odnosno za 59.652 t više. Kako se ova proizvodnja kretala u vremenskom razdoblju od 1990. do 2003. godine vidi se u tablici .

    0

    200 400

    600

    800

    1000

    1200

    1      9      9      0     

    1      9      9      2     

    1      9      9      4     

    1      9      9      6     

    1      9      9      8     

    2      0      0      0     

    2      0      0      2     

    2      0      0      4     

    Turska

    Ostali

    Ukupno

      U Europi je sa proizvodnjom od 99.830 t (1974/76.) na prvom mjestu bila Italija. Ona je na

    prvom mjestu sa proizvodnjom od 115.000 t i 1982. godine. Poslije Italije na drugom mjestu je Grčka, zatim Španjolska, Francuska itd.

    Tablica 1. Proizvodnja lješnjaka u svijetu (t)

    Tablica 2. Proizvodnja lješnjaka u nekim državama svijeta (t)

    Tona x 100.000

  • 8/17/2019 UZGOJ LJEŠNJAKA-knjiga

    4/49

     

    4

    POČE TNE ZALI HE

    URO D

    2003

    SEZO NSKI UVOZ

    I

    UKUP NA

    OPSK RBA

    SEZO NSKI IZVO

    ZI

    DOM AĆA

    POTR  OŠNJ

    A

    ZAVR  ŠNE

    ZALIH E

    TURSKA

    ITALIJA

    ŠPANJOLSKA

    SAD

    OSTALI

    35,000

    35,000

    2,000

    6,700

    5,000

    480,000

    85,000

    22,000

    32,000

    55,000

    -

    75,000

    13,000

    12,000

    10,000

    515,000

    195,000

    37,000

    50,700

    70,000

    435,000

    60,000

    15,000

    26,000

    37,000

    80,000

    130,000

    20,000

    21,000

    30,000

    0

    5,000

    2,000

    3,700

    3,000

    UKUPNO 83,700 674,000 110,000 867,700 573,000 281,000 13,700

    Države koje su važniji proizvođači lješnjaka:

    Turska. Proizvodnja lješnjaka u Turskoj značajno prelazi druge zemlje. Ona proizvodi oko 71% svijetske proizvodnje. Procjenjuje se da je pod lijeskom 135.000 ha. Plantaže lješnjaka su locirane na podnožju Pontijskih planina do 700 m nadmorske visine. Godišnja proizvodnja iznosi 90.000 do 240.000 t plodova.

    Najviše su rasprostranjene domaće sorte: iri-kara, palas, sivri, tambul i sijanci pitomih sorti.

    Italija. Plantaže lješnjaka se nalaze na području Pijemonta, Avelina i na Siciliji. Procjenjuje se da je pod lješnjakom oko 22.000 ha sa jednogodišnjom proizvodnjom od 37.000 do 130.000 t plodova. Najviše se uzgajaju sorte: tonda gentile, tonda romana, rond blansh di avelano, rond di žifone. Ova proizvodnja se intenzivira uzgajanjem stablašica na podlozi C. colurna.

    Španjolska. Komercijalna proizvodnja lješnjaka se odvija na površini od oko 23.000 ha na području Katalonije i Aragona. Godišnje se proizvede oko 29.000 t. Osnovne sorte su: negreta, žironel, grifol alforma i dr .

    SAD. Proizvodnja lješnjaka u SAD je kasnijeg datuma. Procjenjuje se da ima oko 10.000 ha visoko intenzivnih nasada na području Oregona i Washingtona. Godišnje se proizvede 6.000 do 16.000t. Glavna sorta je barcelona, zatim davijana. Uzgaja se kao stablašica.

    Bivši SSSR. Proizvodnja lješnjaka u bivšem SSSR-u je na oko 20.000 ha. Najviše se uzgaja u Azerbejdžanu i južnim djelovima Ukrajine. Glavna sorta (90%) je ata-baba. Značajne površine su i u Gruziji i krasnodorskom području.

    Grčka. U Grčkoj se proizvodi oko 8.330t.

    Turska 71%

    Španjolska 3%

    SAD 5%

    Ostali 8%

    Italija 13%

     Francuska. U ovoj zemlji se lješnjak uzgaja na Korzici (140 ha), manje u drugim područjima, tako da se proizvodi oko 1.800 t plodova.

    Tablica 3. Grafi č ki prikaz proizvodnje lješnjaka u svijetu

  • 8/17/2019 UZGOJ LJEŠNJAKA-knjiga

    5/49