Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
MARIJA BUNJEVAC
UVOZNI POSTUPAK NA PRIMJERU PODUZEĆA MILENIJ HOTELI
D.O.O.
DIPLOMSKI RAD
RIJEKA, 2014.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
UVOZNI POSTUPAK NA PRIMJERU PODUZEĆA MILENIJ HOTELI
D.O.O.
DIPLOMSKI RAD
Kolegij: Međunarodno poslovanje 2
Mentor: Prof.dr.sc. Heri Bezić
Studentica: Marija Bunjevac
Smjer: Gospodarstvo Europske unije
JMBAG: 0081112579
Rijeka, srpanj, 2014.
SADRŽAJ
1. UVOD ..................................................................................................................................................2
1.1. Predmet istraživanja ..................................................................................................................... 2
1.2. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................................ 3
1.3. Radna hipoteza ............................................................................................................................. 3
1.4. Znanstvene metode ....................................................................................................................... 3
1.5. Struktura rada ............................................................................................................................... 3
2. TEMELJNE ZNAČAJKE UVOZA .................................................................................................5
2.1. Pojam uvoza ................................................................................................................................. 5
2.2. Osnovni oblici uvoza .................................................................................................................... 5
2.2.1. Izravan (direktan uvoz) ......................................................................................................... 5
2.2.2. Neizravan (posredan) uvoz .................................................................................................... 6
2.3. Motivi uvoza ............................................................................................................................... 8
2.4. Ciljevi uvoza ................................................................................................................................ 9
3. PODUZEĆE MILENIJ HOTELI D.O.O. ......................................................................................11
3.1. O poduzeću ................................................................................................................................. 11
3.2. Povijest tvrtke ............................................................................................................................. 14
4. ROBNA RAZMJENA HRVATSKE ..............................................................................................16
4.1. Kretanje uvoza od 1993. do 2007. godine .................................................................................. 16
4.2. Uvoz i izvoz Republike Hrvatske ............................................................................................... 18
5. UVOZNI POSTUPAK NA PRIMJERU PODUZEĆA MILENIJ HOTELI D.O.O. .................22
5.1. Osnovni elementi pripreme i izvršenja uvoznog posla .............................................................. 23
5.1.1. Pripremna faza uvoznog posla ............................................................................................ 24
5.1.2. Upit za ponudu .................................................................................................................... 25
5.1.3. Ponuda ................................................................................................................................. 27
1
5.1.4. Narudžba ............................................................................................................................. 28
5.1.5. Nalog za prijevoz robe ........................................................................................................ 29
5.2. Operativno izvršenje uvoznog posla .......................................................................................... 29
5.2.1. Dispozicija ........................................................................................................................... 30
5.2.2. Utjecaj pariteta isporuke na utvrđivanje carinske osnovice kod uvoza robe ................. 32
5.2.3. Trgovačka faktura ............................................................................................................... 33
5.2.4. Obavijest o prispijeću pošiljke ............................................................................................ 34
5.2.5. Potvrde o robi ...................................................................................................................... 34
5.2.6. Carinjenje robe .................................................................................................................... 37
5.3. Zaključne radnje uvoznog posla ................................................................................................ 38
6. ZAKLJUČAK ...............................................................................................................................39
LITERATURA .....................................................................................................................................42
Popis slika ......................................................................................................................................... 43
Popis tablica ...................................................................................................................................... 43
Popis grafikona .................................................................................................................................. 43
Popis priloga ...................................................................................................................................... 44
2
1. UVOD
Uvoz je oblik vanjske trgovine koji obuhvaća razmjenu dobara i usluga između gospodarskih
subjekata različitih zemalja. O stupnju otvorenosti gospodarstva jedne zemlje prema
svjetskom tržištu uvelike ovisi vanjska trgovina. Što je domaće gospodarstvo otvorenije, to se
vanjskom trgovinom ostvaruje veći utjecaj svjetskog gospodarstva unutar države.
Uvoz i izvoz su bitni čimbenici u poslovanju svakog gospodarstva i usko su povezani. Ona
zemlja koja ne izvozi ne raspolaže dovoljnim sredstvima, devizama potrebnim za uvoz
proizvoda i korištenje usluga iz inozemstva.
Uvoz se javlja u funkciji podmirivanja potreba domaćeg gospodarstva robom i uslugama
kojih na domaćem tržištu nema ili ih nema u dovoljnim količinama. Takve potrebe se nastoje
podmiriti nabavom, odnosno uvozom tih proizvoda ili gospodarskih usluga iz drugih zemalja.
Kod uvoza je veoma bitno da uvoznik vodi računa da se uvoz obavi na što ekonomičniji
način, po najpovoljnijim uvjetima i da se vodi računa o kvaliteti uvezene robe.
1.1. Predmet istraživanja
Svako poduzeće koje posluje ima temeljni cilj, a to je ostvarenje dobiti. Kako bi ostvarili
svoje ciljeve, poduzeća se često okreću inozemnim tržištima kako bi nabavili robu ili usluge
što povoljnije i po povoljnijim uvjetima. Uvoz robe sa inozemnih tržišta nosi sa sobom i razne
oblike rizika, stoga treba biti vrlo oprezan i potrebno je dobro proučiti inozemna tržišta prije
nego se odluči sa kojeg tržišta uvoziti.
Kako bi posao uvoza tekao bez većih problema potrebno je predvidjeti rizike i izbjeći ih u što
većoj mjeri, također je potrebno poznavati običaje i pravila poslovanja te zemlje kao i
cjelokupni proces uvoza.
3
1.2. Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha i ciljevi istraživanje je upoznati se sa cjelokupnim procesom uvoza robe iz inozemstva,
koja je sve dokumentacija potrebna kako bi uvozni postupak tekao bez problema. Također se
želi prikazati funkcioniranje cjelokupnog uvoznog postupka na primjeru poduzeća Milenij
hoteli d.o.o. iz Opatije koje uvozi robu sa inozemnog tržišta.
1.3. Radna hipoteza
Temeljem spoznaje o svim elemenata uvoznog postupka, moguće je pretpostaviti da je
uvozni posao složeni proces koji treba dobro poznavati kako bi se obavio što učinkovitije i
najisplativije za poduzeće. Potrebno je detaljno proučiti cijeli proces, kako se ne bi desile
pogreške koje bi uvozniku zadale poteškoće u svojem poslovanju.
1.4. Znanstvene metode
Postoji niz metoda pomoću kojih se formuliraju problemi istraživanja, analiziraju činjenice i
predlažu rješenja. U ovome radu korištena je kombinacija sljedećih znanstvenih metoda a to
su: metoda analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije, metoda kompilacije te deskriptivna
metoda.
1.5. Struktura rada
Ovaj diplomski rad sastoji se od šest dijelova. Prvi dio čini uvodni dio gdje su definirani
predmet istraživanja, svrha i ciljevi istraživanja, radna hipoteza, znanstvene metode i struktura
rada.
U drugom dijelu pod nazivom Temeljne značajke uvoza, objašnjen je pojam i oblici uvoza te
koji su motivi i ciljevi uvoza.
4
Treći dio pod nazivom Poduzeće Milenij hoteli d.o.o. sadrži osnovne podate o poduzeću, s
čime se bavi te koji su sadržaji koje poduzeće nudi, te povijest samog poduzeća.
Četvrti dio ovog rada obuhvaća analizu uvoza robe u Republici Hrvatskoj.
U petom dijelu Postupak uvoza na primjeru poduzeća Milenij hoteli d.o.o. detaljno je
prezentiran cjelokupni proces uvoza od pripremne faze uvoznog posla, operativnog izvršenja
uvoznog posla do zaključnih radnji. Posljednji dio čini zaključak rada.
5
2. TEMELJNE ZNAČAJKE UVOZA
2.1. Pojam uvoza
Uvoz je predstavlja bitan dio međunarodne trgovine. Putem uvoza zadovoljavaju se potrebe
za robom i sirovinama kojih nema na raspolaganju u dovoljnim količinama unutar zemlje ili
su preskupe na domaćem tržištu. Postoji nekoliko oblika uvoza a osnovni oblici su izravan i
neizravan uvoz. Svaki od navedenih uvoza imaju svoje prednosti i nedostatke koji su
objašnjeni u nastavku.
Pod pojmom uvoz dobara smatra se svako stjecanje dobara1 iz trećih zemalja2
odnosno onih
zemalja koje nisu članice Europske unije. Uvozom se može zadovoljiti potražnja za
sirovinama, poluproizvodima, strojevima te raznim gotovim proizvodima stoga se može reći
da se uvoz javlja u funkciji podmirivanja potreba domaćeg pučanstva i domaće privrede
proizvodima kojih na domaćem tržištu uopće nema ili ih nema u dovoljnim količinama. Kod
uvoza potrebno je voditi računa o tome da se pronađe ekonomičnija roba pod najpovoljnijim
uvjetima.
2.2. Osnovni oblici uvoza
2.2.1. Izravan (direktan uvoz)
U vanjskotrgovinskoj poslovnoj praksi vidljiv je sve veći trend izravnog uvoza koji se
posebice primjenjuje pri uvozu sirovina i poluproizvoda zemalja u razvoju, jer se obično radi
o narudžbama većih količina sirovina i reprodukcijskog materijala na duži rok, pri čemu je
uobičajena izravna veza s inozemnim isporučiteljima.
1 Dobra obuhvaćaju proizvode ili usluge koji zadovoljavaju ljudske potrebe direktno ili indirektno.
2 Pojam „treća zemlja" (third country) označava sve zemlje svijeta koje nisu članice EU.
6
Ako se roba kupuje izravno od inozemnog proizvođača, potrebno je voditi računa o različitim
rizicima, ponajviše vezano za pouzdanost inozemnog isporučitelja glede pridržavanja roka
isporuke, kvalitete ugovorene robe i sl.
Važno pravilo kod izravnog uvoza, bez obzira na to o kojoj je vrsti robe riječ, je to da se
smanjuju ukupni troškovi koji prate izvršenje uvoznog posla, a time se utječe i na smanjenje
konačne cijene uvozne robe jer se izbjegava plaćanje provizije posredničkom
vanjskotrgovinskom poduzeću. Kod ovakvog načina uvoza povećavaju se rizici i potreba
osiguranja vlastitog kapitala. U slučaju da domaći gospodarski subjekt uvozi izravno
određenu robu iz inozemstva, a ne poznaje dovoljno inozemna tržišta ni najpovoljnije
inozemne dobavljače, može se dogoditi da pri izravnom uvozi željenu robu plati znatno više
nego da je uveze preko specijaliziranog vanjskotrgovinskog poduzeća koje ima izvrstan
pregled ponude na međunarodnom tržištu i koje ima izvrstan pregled ponude na
međunarodnom tržištu i koje obično kupuje veće količine robe za više korisnika, dobivajući
od inozemnog dobavljača odgovarajuće popuste u cijeni (Andrić 2001, str. 51).
Izravan uvoz se dosta često primjenjuje pri uvozu sirovina, poluproizvoda i robe iz zemalja u
razvoju jer se takve narudžbe sastoje od velikih količina robe koje se uvoze na duži rok, stoga
treba biti na oprezu i dobro poznavati inozemno tržište kako se ne bi desile pogreške koje bi
naštetile uvozniku. Putem međunarodnih robnih aukcija3 također se može obaviti izravan
uvoz određene robe. U krajnjem interesu uvoznika je da ukupni troškovi uvoza robe i time i
konačna cijena robe budu što manji a upravo to omogućava izravan uvoz.
2.2.2. Neizravan (posredan) uvoz
Kada se uvoznik odluči za uvoz robe sa inozemnog tržišta, treba voditi računa o tome za koji
će se oblik uvoza opredijeliti jer i kod izravnog i neizravnog uvoza postoje prednosti i
nedostaci. Način uvoza robe ovisi o samoj robi koja se uvozi, o količini te samom inozemnom
tržištu. Ako se roba uvozi povremeno i ako se ne radi o većim količinama, vrlo je vjerojatno
da će se uvoznik opredijeliti za neizravan uvoz.
3 Međunarodne aukcije – organizirana mjesta za prodaju robe proizvođača izcijeloga svijeta, najčešde sirovina i
poljoprivrednih proizvoda
7
Neizravan uvoz je uvoz koji se obavlja preko specijaliziranog vanjskotrgovinskog poduzeća i
obavlja se u slučajevima kada je riječ o nabavi manjih količina robe iz inozemstva i kada se
uvozna roba kupuje povremeno odnosno neredovito.
Pri uvozu robe iz više zemalja troškovi neizravnog uvoza su niži nego pri izravnom uvozu.
Međutim, jedno vanjskotrgovinsko poduzeće može kupiti velike količine robe, pri čemu može
računati s povoljnijom cijenom i količinskim rabatima.
Kako bi se osigurao od rizika nesigurne prodaje uvezene robe iz inozemstva, uvoznik će
nastojati unaprijed osigurati kupce za uvezenu robu, što ovisi i o vrsti robe i njenoj namjeni.
Postoje razni načini distribucije uvezene robe na domaćem tržištu kao što su veleprodajna
poduzeća za unutarnju trgovinu, maloprodajna mreža u zemlji te izravni potrošači, odnosno
korisnici uvezene robe.
Ako ovlašteni uvoznik posluje u svoje ime a za račun i po nalogu domaćeg komitenta,
zainteresiranog za neku robu iz inozemstva, on nema nikakvoga financijskog rizika jer je
kupac te robe unaprijed poznat. Pri ovakvim poslovima uvoznik može računati na dogovorenu
proviziju koju naplaćuje od domaćeg komitenta, ako ostvari povjereni mu posao.
Postoji još jedan slučaj a to je kada uvoznik radi u tuđe ime i za svoj račun, odnosno kao pravi
poduzetnik u vanjskoj trgovini i ako za takav način poslovanja ima odgovarajući početni
kapital koji je potreban barem za početno financiranje uvoznih poslova. Takvo poslovanje
ovisit će o uvoznikovoj dobroj poslovnoj obaviještenosti, širini mreže poslovnih komitenata s
kojima surađuje, stvarnoj procjeni potreba domaćeg tržišta za uvoznom robom te
pravodobnom osiguranju od mogućih robnih i financijskih rizika koji prate sve vrste poslova
u vanjskoj trgovini.
Prednosti neizravnog uvoza za korisnike uvezene robe se očituju u smanjenju troškova obrade
inozemnog tržišta, izbjegavanje rizika izgleda i kvalitete robe, rizika kašnjenja u isporuci robe
od strane inozemnog dobavljača, izbjegavanje brige, troškova i bremena potrebnih za
dobivanje uvoznih dozvola, uvjerenja o podrijetlu robe i drugih dokumenata koji se traže pri
uvozu robe (Andrić 2001, str. 52).
Kod neizravnog uvoza postoji manji rizik nabave robe, za razliku od izravnog uvoza jer
specijalizirano vanjskotrgovinsko poduzeće preuzima sve rizike i probleme plasmana robe na
8
inozemno tržište ali zastupanje uvoza putem posrednika zahtjeva dodatne financijske
troškove. Kod izravnog uvoza, uvoznik sve sam organizira i samo za svoje potrebe, koje
prilagođava potrebama tržišta na kojima prodaje svoje proizvode, stoga nema dodatnih
troškova i dijeljenja zarade s posrednicima. Uvoznik treba ispitati sve pogodnosti i nedostatke
na tržištu vezane za način uvoza roba i izabrati najpovoljniji način.
2.3. Motivi uvoza
Poduzeća koja ispunjavaju zakonske uvjete i koja su u sudskom registru registrirani za
obavljanje poslova vanjske trgovine, podmirivat će potrebe domaćeg pučanstva uvozom onih
proizvoda i usluga kojih nema u dovoljnoj količini na domaćem tržištu ili kojih nema uopće.
Postoje i ona poduzeća koja uvoze robu u onim situacijama kada se to za uvoznika financijski
isplati, bez obzira da li na domaćem tržištu postoje ti proizvodi ili ne. Razlog za uvoz je u
tome što svako poduzeće želi ostvariti određenu zaradu.
Svaki poduzetniku vanjskoj trgovini koji se bavi poslovima uvoza i koji obavljanjem tih
poslova želi ostvariti određenu dobit, mora dobro poznavati međunarodno tržište, kretanje
cijena robe i usluga na međunarodnom tržištu, komercijalne i financijske uvjete nabave robe
ili gospodarskih usluga iz inozemstva, mogućnost financiranja i kreditiranja uvoznih poslova,
robne rizike koji prate te poslove i dr., osim toga svaki će uvoznik prije donošenja odluke o
nabavi određene robe ili usluge iz inozemstva iscrpno proučiti stanje na domaćem tržištu.
Ako uvoznik obavlja uvozne poslove u svoje ime i za svoj račun radi daljnje preprodaje
uvezene robe na domaćem tržištu, on će ponajprije procijeniti mogućnost plasmana te robe
domaćim kupcima – potrošačima, utvrditi na koje kupce može računati pri prodaji uvezene
robe, kako se kreću cijene iste ili slične robe na domaćem tržištu, koju cijenu uvezene robe
može postići na domaćem tržištu da bi pokrio sve troškove uvoza i ostvario odgovarajuću
dobit, koliko će mu približno vremena trebati za prodaju uvezene robe, po kojoj dinamici itd,
tek nakon takvih spoznaja razuman će uvoznik odlučiti za izvršenje određenog uvoznog posla
(Andrić 2001, str. 18). Motivi uvoza robe su omogućiti nesmetano poslovanje unutar
poduzeća, nabaviti robu i usluge što povoljnije, ne utječući na kvalitetu istih te samim ti
ostvariti određenu dobit i postignuti zadovoljstvo krajnjih korisnika, kupaca.
9
2.4. Ciljevi uvoza
Uvoz podrazumijeva kupnju robe i usluga u inozemstvu i plaćanje uvezene robe ili obavljene
usluge inozemnim dobavljačima, odnosno davateljima usluga. Uvozom se osigurava nabava
robe ili usluga koje se ne proizvode, odnosno ne mogu se osigurati u okviru nacionalnog
gospodarstva. Također se može nabaviti neka roba ili usluge po jeftinijoj cijeni od one kojoj
bi se takva roba ili usluga mogla nabaviti na domaćem tržištu.
Postoje razni gospodarski ciljevi neke zemlje koji se osiguravaju uvozom robe. Neki od
ciljeva su (Adrijanić 2005, str. 256):
1. Nabava sirovina i reprodukcijskog materijala kojima se omogućuje proizvodnja i
normalno funkcioniranje gospodarstva, odnosno opskrba robama kojih na domaćem
tržištu nema ili nema u dovoljnim količinama, a nužne su za podmirenje proizvodne
potrošnje u zemlji.
2. Nabava robe široke potrošnje koje na domaćem tržištu nema ili je nema u dovoljnim
količinama, čime se osigurava bolja opskrbljenost domaćeg tržišta i potpunije
podmirenje onih potreba koje su nužne za održavanje i povećanje životnog standarda
stanovništva zemlje.
3. Uvozom određene robe osigurava se potrebna ravnoteža robno-novčanih odnosa na
domaćem tržištu, čime se neposredno utječe na onemogućavanje monopolističkih
pozicija na domaćem tržištu.
4. Nabavom suvremene opreme i tehnologije omogućuje se izgradnja, osuvremenjivanje
i proširenje kapaciteta za proizvodnju robe i pružanje usluga za koje u zemlji postoje
povoljni uvjeti i mogućnosti visokoproduktivne i unosne proizvodnje.
5. Korištenje povoljnih uvjeta na svjetskom tržištu za kupnju određene robe u trenutku
kad su na svjetskom tržištu ti uvjeti najpovoljniji.
Ciljevi uvoza robe bit će različiti, ovisno o samoj robi koja se uvozi, o potrebama tržišta te o
samom poduzeću koje uvozi. Ona poduzeća koja uvezenu robu koriste za daljnju proizvodnju,
birat će najekonomičnije načine uvoza potrebne robe. Neka poduzeća čekat će najpovoljnije
trenutke na inozemnom tržištu kako bi uvezli onu roba koja nije od ključne važnosti za
10
poslovanje ali takva roba bi im olakšala proizvodnju, ali postoje i ona poduzeća koja će
uvoziti robu u cilju stvaranja zarade i profita budući da im je jeftinije uvoziti nego proizvesti
samostalno. Visoke porezne stope, troškovi proizvodnje i administracija u zemlji čine
inozemne proizvode jeftinijima i pristupačnijima za razliku od domaćih.
Neovisno o razlozima uvoza, svakom uvozniku je u interesu da na što efikasniji način i sa što
manje troškova uveze robu sa inozemnog tržišta u cilju ostvarenja glavnog cilja, a to je
stvaranje profita.
11
3. PODUZEĆE MILENIJ HOTELI D.O.O.
3.1. O poduzeću
Milenij Hoteli su hrvatski hotelski brand koji svojim stilom odražava tradiciju i kvalitetu
pružanja luksuznih usluga svojim gostima. Tvrtka je dio grupacije Ugo grupa, a glavni cilj
Milenij Hotela je usmjeren na zadovoljstvo svakog gosta.
Ugo grupa d.o.o. osnovana je 1988.godine. Bila je prva privatna tvrtka specijalizirana za
opremanje u ugostiteljstvu i hotelijerstvu u Hrvatskoj. Najuža specijalizacija tvrtke je
izgradnja, rekonstrukcija i opremanje hotela, te stavljanje istih u funkciju sa svim resursima
potrebnim za uspjeh takvog objekta. Danas je tvrtka Ugo grupa d.o.o. pored svoje osnovne
djelatnosti, razvila i respektabilne tvrtke u svom vlasništvu, a jedna od njih su
Milenij hoteli d.o.o. iz Opatije. Ovu vodeću hotelsku grupaciju koju čine hoteli kategorije 4 i
5 zvjezdica, a to su: Hotel Milenij, Grand Hotel 4 opatijska cvijeta, Hotel Agava, Hotel Sveti
Jakov, Hotel Continental i Hotel Royal.
Hotel Milenij jedan je od najluksuznijih opatijskih hotela koji se nalazi u samom centru
Opatije. Sadrži 99 stilski i luksuzno uređenih soba i apartmana te gostima nudi odmor u
opuštajućoj atmosferi s pogledom na jedan od najpoznatijih opatijskih simbola – djevojku s
galebom. Gostima na raspolaganju stoji wellness & spa centar sa svojim sadržajima (bazen,
jacuzzi, saune). U sklopu hotela nalazi se i najpoznatija opatijska kavana Wagner u kojoj gosti
mogu kušati odlične kolače i slastice, kao i ručno rađene čokoladne praline Milenij Choco.
, 25.05.2014.
12
Slika broj 1. Milenij hotel
Izvor: http://www.milenijhoteli.hr/, 25.05.2014.
Grand hotel 4 opatijska cvijeta čine četiri luksuzne vile koje nose imena najpoznatijih
opatijskih cvijetova: Camellia, Wisteria, Melia i Magnolia. Hotel je smješten je uz šetalište
Lungo mare, opatijsku luku i park Angiolinu. Hotel ima 248 soba i apartmana, Wellness &
Spa, kongresni centar Tamaris, restoran Camellia koji ima sertifikat "hrvatska autohtona
kuhinja", lobby bar Camellia, Oleandar bar, kavanu Grand i garažu.
Slika broj 2. Grand hotel 4 opatijska cvijeta
Izvor:http://www.milenijhoteli.hr/, 25.05.2014.
13
Hotel Agava raspolaže sa 76 soba, te se u sklopu hotela nalaze Restoran Agava i kavana
Agava. Otvoren je 2006. godine i smješten je na glavnoj opatijskoj ulici. Tradicija turizma u
Opatiji, duga 160 godina, vidljiva je na svakom koraku u Milenij hotelima. U arhitekturi,
tradiciji kavana u bečkom stilu, freskama u restoranu Argonauti, jelima iz 19. stoljeća.
Izvor: http://www.milenijhoteli.hr/, 25.05.2014.
Hotel Sveti Jakov otvoren je 2002. godine u sklopu hotela Milenij (nekada hotel Atlantic), a
nalazi se u luksuznoj vili koja je izgrađena 1886. godine. Vila je poznata i kao dugogodišnji
dom bečkog liječnika i znanstvenika Juliusa Glaxa.
Hotel raspolaže s 26 soba te restoranom Sveti Jakov. Restoran se nalazi uz istoimenu crkvu i
jedan je od najljepših opatijskih parkova koji na jedinstveni način spaja okuse i tradiciju te
postaje savršeno odredištem za turiste. Restoran Sv. Jakov smješten je u hotelu Sv. Jakov na
temeljima stare vile nastale 1884. godine.
, 25.05.2014.
Slika broj 3. Hotel Agava
14
Slika broj 4. Hotel Sveti Jakov
Izvor: http://www.milenijhoteli.hr/, 25.05.2014.
3.2. Povijest tvrtke
Milenij hoteli (nekadašnji Ugo hoteli) započeli su sa radom 2000. godine otvaranjem danas
najluksuznijeg opatijskog hotela Milenij. U svibnju 2004. godine vrata otvara i drugi u lancu
Milenij hotela – Grand Hotel 4 opatijska cvijeta. Četiri međusobno povezane vile nose imena
najpoznatijih opatijskih cvjetova: Camellia, Wisteria, Melia i Magnolia. Milenij Grand Hotel
4 opatijska cvijeta vodeći je business & leisure hotel. To je vrsta hotela koji čini spoj hotela za
poslovne korisnike i hotela koji su namijenjeni turistima koji žele na opušten, pomalo
drugačiji način uživati u svom odmoru. Takvi hoteli imaju veće poslovne objekte, sobe za
sastanke te konferencijske dvorane namijenjene poslovnim korisnicima, te su opremljeni sa
svim potrebnim uređajima koji se koriste u poslovanju. Obično se nalaze u centru grada ili
blizu nekih važnijih turističkih mjesta. Ovakvi hoteli nude luksuznu okolicu, parkove, vrtove i
bazene sa luksuznim sadržajima. Često su to hoteli koji su nekada bile stare palače ili vile
koje su prenamijenjene za turističke svrhe.
15
U hotelskom kompleksu smješten je i najmoderniji kongresni centar Tamaris, koji sa svojih
sedam dvorana može primiti tisuću sudionika, Milenij hoteli prepoznati su po kvaliteti svojih
proizvoda i usluga po ugodnim cijenama tijekom cijele godine jer Opatija je inače destinacija
poznata za odmor cijele godine. Posebnost Milenij hotela je u tome što su prepoznali važnost
kvalitete i usluge u svojim hotelima, a što je još važnije tu kvalitetu su prepoznali i njihovi
gosti. Tijekom boravka gost svakako treba probati dnevno svježu, domaću hranu,
pripremljenu na tradicionalan način isključivo od prirodnih namirnica iz domaćeg uzgoja.
Milenij hoteli hrvatski su lanac hotela koji jedini proizvodi ručno rađenu čokoladu nazvanu
Milenij Choco, slatki detalj koji Milenij hotele zasigurno razlikuje od konkurencije. Milenij
Choco postao je tako jedinstveni slatki suvenir i poklon iz Opatije. Naziv Milenij preuzet je
od hotela Milenij, najjačeg brand namea u lancu, te se njime brandira čitava grupacija hotela,
svi proizvodi usluge unutar hotelskoga lanca te se time uspostavlja jedinstvena razina
kvalitete i usluge.
16
4. ROBNA RAZMJENA HRVATSKE
Gospodarstvo neke zemlje uključuje se u svjetsko gospodarstvo razmjenjujući robe i usluge
te uspostavljajući određene odnose s njime. Vanjska trgovina ima veliki značaj u
gospodarstvu pojedine zemlje. Razvoj zemlje ovisi o stupnju razvoja njenog gospodarstva, o
ekonomskoj politici zemlje i veličini domaćeg tržišta.
Ako je gospodarstvo zemlja zatvoreno i izolirano ta zemlja nema mogućnost uspješnog
razvoja jer svako nacionalno gospodarstvo u većoj ili manjoj mjeri ovisi o svjetskom
gospodarstvu odnosno o stanju na svjetskom tržištu. Ovisnost nacionalnog gospodarstva o
ostatku svijeta važna je za sve zemlje bez obzira na njihovu veličinu, razvijenost i političko
uređenje, ali je stupanj ovisnosti različit među zemljama.
4.1. Kretanje uvoza od 1993. do 2007. godine
Kako bi neka zemlja maksimizirala proizvodnju i potrošnju, treba se specijalizirati u
proizvodnji onih dobara i usluga u kojima ima komparativne prednosti te ih razmjenjivati s
onim dobrima i uslugama u kojima nema komparativnih prednosti. Povećanjem međunarodne
podjele rada i specijalizacije, ekonomska međuovisnost između pojedinih zemalja raste što
dovodi do porasta razmjene, a samim time i do porasta proizvodnje i zaposlenosti.
Nakon uspješne implementacije stabilizacijskog programa u 1993. godini Hrvatska je uspjela
održavati stabilnost cijena i deviznog tečaja, ali se uspostavilo da su cijene i tečaj kao
pretpostavka djelotvornijeg restrukturiranja i povećanja konkurentnosti za uspješno natjecanje
na domaćem, ali i inozemnom tržištu, neutemeljene s obzirom na to da je od 1994. pa do
2007. hrvatski izvoz stagnirao, a hrvatski uvoz rastao (Grdović, 2008, str. 3).
U razdoblju od 1993. do 2007. godine i izvoz i uvoz obilježili su konstantan porast, ali po
različitim stopama. Sljedeći Grafikon prikazuje kretanja uvoza, izvoza i salda robne razmjene
Republike Hrvatske u razdoblju od 1993. do 2007. godine.
17
Grafikon 1: Uvoz, izvoz i saldo robne razmjene Republike Hrvatske u razdoblju od 1993. do
2007. godine u mlrd. kn
Izvor: Izvor: obrada studenta prema podacima dostupnim na
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik, 25.05.2014.
Grafikon 1 prikazuje da je kroz promatrano razdoblje ostvaren deficit robne razmjene
Republike Hrvatske s inozemstvom, koji je u 1993.godini iznosio 1, 64 milijardi kuna a u
2007. godini dosegao razinu od 69,2 milijardi kuna.
Od 1994. do 2000. godine porast izvoza je prosječno iznosio oko 1,2 milijarde kuna, dok je u
tom istom razdoblju godišnji porast uvoza prosječno iznosio otprilike 4,2 milijarde kuna.
Od 2000. do 2007. prosječni godišnji porast izvoza iznosio je otprilike 4,7 milijarde kuna, dok
je godišnji porast uvoza dosegnuo 10 milijardi kuna, što znači da ako se promatra razdoblje
od 1994. do 2000. i više nego udvostručio.
Razlozi stagnirajućeg izvoza mogu biti razni, na primjer gubitak važnih tržišta u nekim
zemljama bivše Jugoslavije, ratni i poslijeratni uvjeti u Hrvatskoj i široj regiji, spora i
neefikasna privatizacija, niska razina domaćih, ali i stranih investicija, spora integracija
Hrvatske u europsko i svjetsko gospodarstvo i sl.
-100
-50
0
50
100
150
1993.1994.1995.1996.1997.1998.1999.2000.2001.2002.2003.2004.2005.2006.2007.
izvoz
uvoz
saldo
18
4.2. Uvoz i izvoz Republike Hrvatske
Hrvatska je relativno mala zemlja s malim tržištem, stoga nije u mogućnosti utjecati na
svjetsko gospodarstvo i svjetske cijene pa je gospodarski rast koncipiran na izvoznoj
orijentiranosti jer mali potrošački potencijal domaćeg tržišta ne daje dovoljno prostora za
puno iskorištavanje kapaciteta i time uspješnu konkurenciju s inozemnim poduzećima.
Pokrivenost uvoza izvozom u Hrvatskoj nije nikad bila potpuna, odnosno nikad se cjelokupni
iznos uvoza nije pokrio ukupnom vrijednošću izvoza. Što se uvozne ovisnosti tiče, vidljivo je
da su domaća proizvodnja i potrošnja u relativno velikoj mjeri ovisne o uvozu. Činjenica je da
je Hrvatska, ako uspoređujemo uvoz i izvoz, puno otvorenija i spremna na uvoz, dok hrvatski
izvoz nije otvoren prema svijetu jer nije dovoljno konkurentan.
Sljedeća tablica prikazuje vanjskotrgovinsku bilancu Republike Hrvatske u tisućama eura u
razdoblju od 2003. do 2010. godine.
Tablica broj 1: Vanjskotrgovinska bilanca u tis. eura prema tekućem tečaju
Izvoz Uvoz
Saldo robne
razmjene
Pokrivenost uvoza
izvozom %
2003. 5 464 362 12 537 963 -7 073 601 43,60
2004. 6 453 822 13 354 370 -6 900 548 48,30
2006. 8 251 588 17 104 667 -8 853 079 47,30
2007. 9 004 144 18 832 981 -9 828 837 48,20
2008. 9 585 134 20 817 147 -11 232 013 47,80
2009. 7 529 396 15 220 090 -7 690 694 46,00
2010. 8 905 242 15 137 011 -6 231 769 49,50
2011. 9 582 161 16 281 147 -6 698 986 58,90
2012. 9 628 650 16 214 395 -6 585 745 59,40
Izvor: obrada studenta prema podacima dostupnim na dzs, 03.06.2014.
Prema podacima iz navedene tablice, vidljivo je da je saldo robne razmjene, za promatrano
razdoblje od 2003. do 2012. godine konstantno negativan. 2008. godine saldo robne razmjene
bio je najviše negativan i iznosio je – 11 232 013 eura, budući da je te godine uvoz iznosio
19
preko 20 000 000 eura za razliku od izvoza koji je iznosio nešto više od 9 500 000 eura.
Najniža pokrivenost uvoza izvozom bila je 2003.godine i iznosila je 43,60 %. Najviša iako ne
dovoljna pokrivenost uvoza izvozom bila je 2012. godine i iznosila je 59,40 %.
Može se zaključiti da uvoz ima bitno veći značaj za razliku od izvoza, upravo zbog činjenice
da hrvatska ne izvozi dovoljne količine robe i samim time nije dovoljno konkurentna na
svjetskom tržištu.
Sljedeća tablica prikazuje izvoz i uvoz prema glavnim industrijskim grupacijama za 2011. i
2012. godinu.
Tablica broj 2: Izvoz i uvoz prema GIG-u4 2009.u tis. eura
Izvoz
Uvoz
2011. 2012. 2011. 2012.
Ukupno 9 582 161 9 628 650 16 281 147 16 214 395
AE Energija 1 140 560 1 297 125 3 541 874 3 755 020
AI Intermedijarni
proizvodi, osim
energije
3 053 575 2 981 267 5 081 763 4 792 912
B Kapitalni proizvodi 2 290 425 2 086 065 3 224 950 3 212 323
CD Trajni proizvodi
za široku potrošnju
302 094 304 516 592 834 561 242
CN Netrajni
proizvodi za široku
potrošnju
2 049 699 2 147 767 3 253 498 3 349 486
Neraspoređeno 745 807 811 910 586 228 543 413
Izvor:obrada studenta prema podacima iz statističkog ljetopisa 2013, 03.06.2014.
Iz navedene tablice vidljivo je da je ukupni izvoz u 2011. godini iznosio 9 582 161 a u 2012.
9 628 650 tisuća eura što je porast 2011. u odnosu na 2012. godinu. Ukupan uvoz u 2011.
godini iznosio je 16 281 147 dok je u 2012. bio 16 214 395 eura. Najveći dio u ukupnom
4GIG 2009.kratica je za Glavne industrijske grupacije, verzija 2009., a usklađena je s definicijama agregata EU-a
(MIGs 2009) prema Uredbi Komisije (EK) br. 656/07. od 14. lipnja 2007. o implementaciji Uredbe Vijeća(EK) br. 1165/98. o kratkoročnim statistikama u vezi s defi nicijama Glavnih industrijskih grupacija (GIG)
20
uvozu zauzimaju intermedijarna dobra, odnosno dobra koja se koriste u proizvodnji drugih
dobara, bilo kao sirovine, bilo kao poluproizvodi. U 2011. godini uvezeno je 5 081 763 eura
intermedijarnih dobara, a u 2012. godini 4 792 912.
Sljedeća tablica prikazuje podatke o izvozu i uvozu po ekonomskim grupacijama zemalja u
2012. godini.
Tablica broj 3: Izvoz i uvoz po ekonomskim grupacijama zemalja u 2012. u tis. eura
Izvoz
Uvoz
Ukupno 9 628 650
16 214 395
Zemlje EU-a 5 601 436 10 133 930
Zemlje Efte 126 425 405 066
Zemlje Cefte 2 017 514 991 860
Zemlje OPEC-a 176 268 159 256
Ostale europske zemlje 525 237 1 520 989
Ostale azijske zemlje 312 236 2 245 572
Ostale afričke zemlje 289 488 73 343
Ostale američke zemlje 536 643 674 480
Oceanijske zemlje 43 402 9 901
Izvor: obrada studenta prema podacima iz statističkog ljetopisa 2013, 04.06.2014.
Prema navedenim podacima, vidljivo je da je u 2010. godini najviše uvezenih dobara bilo iz
zemalja EU, u vrijednosti preko 10 milijuna eura. Zatim slijede ostale azijske zemlje te ostale
europske zemlje. Najmanje uvezenih dobra je sa područja prekooceanskih zemalja i to u
iznosu od 9 901 eura. U 2012.godini Hrvatska je najviše izvozila u zemlje EU-a u iznosu
preko 5 milijuna eura, te zemlje CEFTE preko 2 milijuna eura. Na Grafikonu broj 2 prikazane
su najvažnije zemlje partneri u izvozu i uvozu Republike Hrvatske.
21
Grafikon 2: Najvažnije zemlje partneri u izvozu i uvozu Repunblike Hrvatske u 2012. godini
u mil. eura
Izvor: obrada studenta prema podacima dostupnim na http://www.hgk.hr/wp-
content/blogs.dir/1/files_mf/gospodarska_kretanja.pdf , 10.06.2014.
Iz navedenog Grafikona vidljivo je da je Italija najvažnija zemlja u izvoz i uvozu Republike
Hrvatske. U 2012. godini uvoz je iznosio preko 2,5 milijuna eura, dok je izvoz iznosi 1,5
milijuna eura.
Osim Italije značajnu ulogu u izvozu Hrvatske imaju Bosna i Hercegovina, Njemačka,
Slovenija zatim slijede Austrija i Srbija. Hrvatska je osim iz Italije najviše robe uvozila iz
Njemačke, nešto više od 2 milijuna eura, zatim slijede Rusija i Kina. Zemlje u koje Hrvatska
više izvozi nego uvozi su Bosna i Hercegovina i Srbija.
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
izvoz
uvoz
22
5. UVOZNI POSTUPAK NA PRIMJERU PODUZEĆA MILENIJ HOTELI D.O.O.
Tehnika izvršenja svakog uvoznog posla sastoji se od pripremne faze, u kojoj domaći uvoznik
s inozemnim dobavljačem dogovara o svim komercijalno-financijskim i tehničko-tehnološkim
uvjetima kupnje i plaćanja, operativnog izvršenja uvoznog posla i zaključnih radnji koje se
sastoje od obračuna sa sudionicima u poslu te evidentiranja i arhiviranja uvozne
dokumentacije.
Poduzeće Milenij hoteli d.o.o. ima široki spektar poslovanja kojim se bave. Od klasičnih
ugostiteljskih usluga također se bave i prodajom proizvoda unutar poduzeća.
Na sljedećem primjeru objasnit će se uvozni postupak unutar poduzeća i sve faze koje su
potrebne kako bi se uvoz uspješno realizirao.
U svojem poslovanju postoje potrebe za raznim proizvodima, stoga se nastoje nabaviti
proizvodi koji će svojom kvalitetom zadovoljiti svoje potrebe i potrebe krajnjih korisnika,
gostiju.
Za nabavu sve potrebne robe zadužena je nabavna služba. Potreba za robom provjerava se na
dnevnoj razini. U koliko je to moguće nastoji se što više domaćih proizvoda nabaviti ali
ponekad zbog same cijene i pristupačnosti određene robe na tržištu to nije uvijek moguće.
Stoga se probodi istraživanje tržišta kako bi utvrdili koja roba nam je najpristupačnija i
najpovoljnija ali da se ne utječe na kvalitetu robe.
Milenij hoteli su poznati po svojim vrhunskim uslugama i kvaliteti te prepoznatljivosti. Jedan
od proizvoda koje prodaju su daleko poznate slastice i praline koje se proizvode u vlastitim
pogonima. Kako bi kupcima pružili što kvalitetniji uslugu potrebno je voditi računa kako o
samoj kvaliteti proizvoda tako i o izgledu i pakiranju istih.
Svi proizvodi pakiraju se u kutije koje moraju biti točno određenih dimenzija i kvalitete
papira s točno određenim specifikacijama. Kako bi omogućili kupcima što kvalitetnije usluge
nastoji se istražiti tržište kako bi pronašli odgovarajuće proizvode po prihvatljivoj cijeni, pri
tom ne utječući na kvalitetu.
23
5.1. Osnovni elementi pripreme i izvršenja uvoznog posla
Uvozni posao je složeni proces koji se mora detaljno proučiti prije nego se krene u njegovo
ostvarenje. U pripremama za izvršenje uvoznog posla, uvoznik se mora pitati koju vrstu robe
uvoziti te koji su krajnji korisnici te robe ili usluga. Ono što je također bitno kod uvoza je od
koga uvoziti, kojim se inozemnim dobavljačima obratiti. Na inozemnim tržištima postoji
velik broj proizvođača onih dobara koje su potrebne uvozniku, stoga treba detaljno analizirati
i proučiti pouzdanost dobavljača kao i samu kvalitetu robe.
Uvjeti pod kojima će se roba uvoziti jedan su od ključnih elemenata uvoznog posla. Sama
cijena robe, rokovi isporuke koji se dogovaraju između uvoznika i dobavljača robe, način i
kvaliteta plaćanja bitno utječu na izbor dobavljača. Oni dobavljači koji imaju prihvatljivije
cijene koje ne utječu na kvalitetu robe svakako će imati prednost kod uvoznika. Kako bi se
cijeli proces nesmetano odvijao, potrebno je uložiti puno truda i napora u proučavanje
inozemnog tržišta, birokracije i raznih pravila i zakona koji vrijede u toj zemlji, a samim time
potrebno je osigurati dovoljno financijskih sredstava kako bi se u dogovorenom roku platila
uvezena roba inozemnom dobavljaču.
Kao i kod većine poslova koji se sklapaju sa inozemstvom, uvijek postoje određeni rizici. Kod
uvoznog posla problem koji se javljaju su kako se osigurati od određenih rizika koji prate
uvoz robe, kvaliteta i količina uvezene robe, pridržavanje dobavljačevih rokova isporuke i
ostalih ugovorenih obveza, nekomercijalni rizici, mogući tečajni rizici zbog devalvacije i sl.
Tijekom pregovaranja sa inozemnim dobavljačem, uvoznik mora dogovoriti sve potrebne
detalje kako bi obje strane bile zadovoljne dogovorenim uvjetima.
Troškovi koji prate namjeravani uvoz robe ovisit će o svim detaljima koje međusobno
dogovaraju uvoznik i dobavljač. Ako su ti troškovi veliki i time neisplativi za uvoznika on će
odustati od uvoza robe od toga dobavljača, jer je jedan od glavnih interesa uvoznika ostvariti
što manje troškova prilikom uvoza robe i ostvariti što veću zaradu. Na temelju predračunske
kalkulacije ili grube procjene, izračunava se koliko bi stajala roba iz uvoza i da li se uvoz robe
isplati.
24
Kako bi poduzeće moglo uspješno poslovati, mora voditi računa o nabavi robe za potrebe
poslovanja. Nabava je jedna od osnovnih poslovnih funkcija svakoga poduzeća, stoga je
nabavni proces vrlo važan, budući da o radu nabavnog odjela u velikoj mjeri ovisi uspješnost
poslovanja poduzeća. U operativnom smislu, nabava obuhvaća organizaciju nabave,
istraživanje tržišta nabave, planiranje nabave materijala, utvrđivanje količine materijala,
naručivanje materijala, praćenje izvršenja narudžbi materijala, dopremu materijala, primanje,
kvalitativnu i kvantitativnu kontrolu materijala, evidenciju, kontrolu i analizu nabave.
U poduzeću Milenij hoteli d.o.o. svoje potrebe za nabavom robe i proizvoda povjerava
nabavnoj službi. Jedan od vodećih zadataka nabavne službe je ispitivanje i usklađivanje
zahtjeva za nabavu. Tijekom poslovanja nailazi se na proizvode i robu koji je teže nabaviti,
stoga je potrebno paziti na rokove isporuke. Nabavna služba je zadužena za provjeru da li se
naručeni materijal ili proizvod nalazi u skladištu i tek onda kada se utvrdi da na stanju nema
određene robe, kreće se u daljnji postupak nabave.
5.1.1. Pripremna faza uvoznog posla
Prilikom prodaje proizvoda utvrđeno je da nedostaje kutija za pakiranje kolača i slastica stoga
se šalje zahtjev za nabavu u odjele za nabavu. Direktor za nabavu hrane i pića svojoj službi
prosljeđuje zahtjev za nabavu i provodi se istraživanje tržišta. Potrebno je nabaviti kutije za
kolače točno određenih dimenzija i kvalitete stoga se šalje upit za ponudu.
Pripremna faza uvoznog posla sastoji se od sljedećih elemenata:
1. Istraživanje tržišta i pronalaženje potencijalnih dobavljača
2. ispitivanje boniteta potencijalnih dobavljača
3. ispitivanje režima uvoza
4. upit uvoznika inozemnom dobavljaču
5. potencijalni dobavljači šalju svoje čvrste ponude
6. izrade pretkalkulacija
25
7. slanje čvrste narudžbe
Prilikom slanja upita za ponudu vodi se računa da se dobro ispita domaće tržište kako ne bi
uvozili proizvode sa inozemnog tržišta ako se takvi proizvodi mogu naći i na domaćem
tržištu.
5.1.2. Upit za ponudu
Budući da se u sklopu Milenij hotela nalazi kavana Wagner, gdje se svakodnevno prodaju
slastice i kolači, utvrđeno je da nedostaju kutije za kolače, stoga se šalje upit za ponudu. U
privitku je priložen Upit za ponudu (Prilog broj 1).
Slanjem upita od dobavljača se traži informacija o proizvodu i uvjetima kupnje, stoga treba
biti vrlo oprezan i pažljiv u pisanju ponude. Iz navedenog primjera je vidljivo detaljno
pojašnjenje o robi koja je potrebna, sa određenim dimenzijama i kvaliteti kao i boji i teksturi.
Vrlo je važno voditi računa o kvaliteti robe kao i izgledu kako bi na što ekonomičniji način
nabavila roba bez utjecaja na kvalitetu.
Upit kao poslovna komunikacija može biti upućen potencijalnom dobavljaču poslovnim
dopisom, neposredno telefonskom komunikacijom ili novinskim oglasom.
Sadržaj upita sastoji se od:
1. Uvoda- upoznavanje dobavljača s poslovnom organizacijom i prikazivanje interesa
za njegove proizvode (usluge).
2. Biti- navođenje pitanja, npr o kvaliteti, cijeni, roku i načinu isporuke, plaćanju
itd.,
3. Završetka- izražavanja uvjerenja u uspješnu i dugu suradnju,
4. Pozdrava- završavanje dopisa.
26
S obzirom na opseg informacija koje se upitom traže razlikuje se:
Opći upit- je upit kupca koji nije upoznat sa načinom poslovanja i asortimanom eventualnog
dobavljača, te od njega traži informacije u obliku opće ponude.
Točno definirani upit- to je upit kojim kupac traži informacije o točno određenom proizvodu
ili usluzi. Ovaj upit sadržava točno definirana pitanja, a najčešće su to pitanja o bitnim
elementima za narudžbu. Preporučljivo je da se pitanja navedu u sadržaju upita, jer su jasna i
točno određena pitanja uvjet za valjan odgovor.
Ponovljeni upit- u praksi se javljaju dva slučaja zbog kojih je potrebni da kupac ponovo
pošalje upit: ako kupac nije dobio odgovor na upit od prodavatelja i ako kupac nije dobio
potpun odgovor od prodavatelja. U prvome slučaju prodavatelj možda nije zainteresiran za taj
upit, ali možda je i upit zbog pogreške zagubljen. Ako je kupcu u interesu, on će ponovljenim
upitom pokušati dobiti odgovor i naznačiti prodavatelju činjenicu da mu je već poslao upit, ali
da nije dobio odgovor. U drugom slučaju kupac vjerojatno nije poslao točno ili dovoljno
određeni upit, pa ga mora ponoviti i postaviti jasna i točno određena pitanja (Bezić, Ramljak
2008, str.114). Kako bi uopće došlo do suradnje između pojedinih poduzeća potrebno je
obaviti istraživanje tržišta.
Istraživanje tržišta se može definirati na više načina. Jedna od definicija koje postoje glasi da
je to sustavni, objektivni postupak dobivanja informacija koje služe odlučivanju u
marketingu. Također, to je standardizirani postupak, zasnovan na načelima znanstvene
metode, kojim se prikupljaju, analiziraju i interpretiraju podaci sa svrhom da se dobiju
informacije potrebne u odlučivanju i rješavanju problema na području tržišnog poslovanja
(Marušič, Vranšević 2001, str. 7).
Putem istraživanja tržišta poduzeće steče informacije o ponudama na tržištu, konkurenciji i
distribucijskim kanalima kako bi se smanjila nesigurnost i neizvjesnost u poslovnom
odlučivanju.
Da bi uvoznik mogao donijeti pravilne odluke potrebne su mu točne i pouzdane informacije o
stanju i uvjetima na domaćem i stranom tržištu. Kako bi se omogućili uvjeti za
vanjskotrgovinsku razmjenu, potrebno je prikupiti sve moguće informacije o robi,
27
prodavatelju i tržištu. Također poznavanje uvjeta koji vladaju na tržištu uvoznik se osigurava
od rizika i nepredviđenih situacija na koje može naići.
Poslovne informacije koje su nužne za kvalitetnu primjenu i izvršenje uvoznih poslova su
informacije o (Adrijanić 1994, str.51.):
• ponudi,
• potražnji,
• bonitetu potencijalnih poslovnih partnera,
• zakonskom okviru izvršenja posla,
• završnim troškovima izvršenja uvoznog posla.
Na temelju provedenih istraživanja tržišta moguće je lakše donijeti odluku o potencijalnim
dobavljačima i samim time suziti izbor na tržištu. Na taj način dolazi se do potencijalnih
dobavljača koji nude svoje proizvode i usluge te se na osnovu njih šalju upiti za ponudu.
U poduzeću Milenij hoteli d.o.o. upit za ponudu se šalje prema minimalno tri dobavljača,
kako bi se dobio uvid u cijene i uvjete prodaje proizvoda koji su potrebni.
5.1.3. Ponuda
Potencijalni dobavljači šalju svoje čvrste ponude sa svim detaljima koji se odnose na
komercijalno-financijskim i tehničko-tehnološkim uvjetima po kojima su voljni prodati svoju
robu.
Jednu od ponuda koju je zaprimilo poduzeće Milenij hoteli je ponuda poduzeća Tipografik
Plus (Prilog broj 2).
Tipografik plus je inozemno poduzeće koje se nalazi u Zemunu u Srbiji. Poduzeće je osnovao
Nedjeljko Obradović 1991. godine i tada je to bila obiteljska tvrtka i nosila je naziv
Tipografik. Tijekom vremena se povećao broj ljudi koji su radili, ponuda, a samim tim i
kapacitet proizvodnje. Svake treće godine je nabavljana nova oprema, tako da je 1998. postala
jedna od najsuvremenije opremljenih tiskara u Srbiji i ime je promijenjeno u Tipografik Plus.
28
Poduzeće posjeduje strojeve različitih formata i opremu za kompletnu obradu, od pripreme do
finalne dorade tiskanog materijala. Također, nude kompletnu uslugu nabave materijala radi
što bolje kvalitete proizvoda.
Budući da poduzeće Milenij hoteli već duži niz godina surađuju sa tvrtkom Tipografik plus i
do sada nisu imali problema u suradnji nije bilo potrebno provjeravati bonitet ovog poduzeća.
Uvijek se nastoji prikupiti što veći broj ponuda potencijalnih dobavljača, kako bi bili sigurni
da se između više ponuda izabire najpovoljnija. Nakon primljenih ponuda izrađuje se
pretkalkulacija na osnovu koje se odabire dobavljač. Posebno se treba voditi računa o tome da
prije nego što se započne uvoz robe potrebno je provjeriti postoji li za uvoz predmetne robe
određene restrikcije, zabrane uvoza ili obveza osiguranja određenih dokumenata.
5.1.4. Narudžba
Kada se detaljno prouče pristigle ponude, odlučuje se za najekonomičniju ponudu i kreće se
dalje u proces narudžbe robe. Kako bi se roba naručila od dobavljača potrebno je ispuniti
narudžbenicu (Prilog broj 3).
Na temelju svih podataka poduzeće Milenij hoteli d.o.o. odlučuje se za slanje čvrste narudžbe
najpovoljnijeg poduzeća Tipografik plus. Kod slanja čvrste narudžbe potrebno je voditi
računa o točno specificiranim informacijama koje je potrebno pažljivo unijeti kao ne bi došlo
do pogreške prilikom slanja robe.
Uvoznik Milenij hoteli obraća se poduzeću In Time d.o.o. sa upitom za prijevoz (Prilog broj
4) da mu dostavi sve potrebne informacije o transportnim i ostalim troškovima za uvoz 6000
kutija prema ponuđenim paritetima isporuke.
In Time je tvrtka osnovana 1991. godine u Zagrebu i do danas je narasla u jednu od vodećih
kurirskih službi u Republici Hrvatskoj. Od svoga osnuta pa do danas In Time postavlja
standarde u kurirskom poslovanju na domaćem tržištu.
Poduzeće ima 10 poslovnica, 160 djelatnika, 80 vozila, vlastito carinsko skladište i
distributivni centar, te predstavništva u Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji. To je prva
29
domaća kurirska tvrtka koja se proširila izvan granica Hrvatske. Poduzeće nudi usluge
distribucije pošiljaka prema susjedinim zemljama, međugradsku dostavu, međunarodni
prijevoz, carinsko posredovanje te usluge carinskog skladištenja.
Poduzeće In Time dostavlja pisane informacije (Prilog broj 5) o svim bitnim stavkama i
troškovima prijevoza robe. Prije donošenja konačne robe odluke treba se voditi računa o
raznim bitnim elementima kako bi se utvrdilo da je ova ponuda za uvoznika najpovoljnija.
Postoji mogućnost da neki drugi dobavljač možda ima skuplju robu ali nudi duži rok plaćanja
stoga treba voditi računa koja od ponuda je najisplativija.
5.1.5. Nalog za prijevoz robe
Kada se pronađe odovarajući prijevoznik, potrebno je ispuniti Nalog za prijevoz robe (Prilog
broj 6), koji ima karakter narudžbenice. Potrebno je pažljivo ispuniti sve potrebne podatke
unutar naloga kako ne bi došlo do pogrešaka. Naznačeni rokovi i podaci o robi smatraju se
konačnim, te u slučaju bilo kakvih promjena, poduzeće In time zadržava pravo na korekciju
cijena.
5.2. Operativno izvršenje uvoznog posla
Izvršenje uvoznog posla prate razni dokumenti koje izdaju sudionici u vanjskotrgovinskom
poslu. Dokumentacija je potrebna kako bi se odredila pravila i obaveze sudionika u
vanjskotrgovinskom poslu. Operativno izvršenje uvoznog posla je sljedeća faza koja je
potrebna u procesu uvoza robe.
Operativno izvršenje uvoznog posla obuhvaća cijeli niz poslova vezanih za dokumentaciju
potrebnu prilikom uvoza robe, a to su:
1. dispozicija uvoznika špediteru
2. trgovačka faktura
30
3. pregled kvalitete i kvantitete isporučene robe
4. sanitarni pregled uvezene robe
5. carinjenje uvezene robe
Poslovna dokumentacija se najčešće dijeli na robne dokumente, dokumente o osiguranju robe,
dokumente o izvršenoj inspekciji robe, te carinske dokumente. Svaki document ima svoju
ulogu u uvoznom postupku. Dispozicija omogućuje da se carinski postupak obavi što lakše
dajući pravo opunomoćeniku da zastupa uvoznika. Trgovačka faktura je osnova za plaćanje
preuzete robe i služi kao bitan dokument prilikom naplate svojih usluga. Što se tiče pregleda
kvalitete robe i sanitarnog pregleda, strogo se mora voditi računa o svim propisima i uvjetima
koje uvezena roba mora ispunjavati. Bitno je da roba koja se uvozi ne šteti ljudskom zdravlju i
da je proizvedene sukladno svim normama koje trebaju biti zadovoljne. Samo roba koja sadrži
svu potrebnu i ispravnu dokumentaciju može dalje u postupak carinjenja.
5.2.1. Dispozicija
Dispozicija za carinski postupak je pisana isprava kojom uvoznik robe daje ovlaštenje
opunomoćeniku da ih izravno ili neizravno zastupa u carinskom postupku.
Opunomoćenik se mora očitovati zastupa li izravno ili neizravno, a na zahtjev carinarnice
mora podnijeti i vjerodostojnu ispravu s ovlaštenjem za zastupanje. Otpremnik u carinskom
postupku uvijek zastupa u ime i za račun nalogodavatelja, osim ako prema vlastitoj želji ne
zastupa u svoje ime, a za račun druge osobe ili u svoje ime i za vlastiti račun (Ibrašimović,
Koprivčić, 2005, str. 18.).
U dispoziciji treba biti točno navedeno o kojoj je vrsti zastupanja radi, to jest da li je
zastupanje izravno ili neizravno. Iz navedenog primjera (Prilog broj 7) vidljivo je da je
zastupanje izravno. "Sukladno čl.5. st. 2. Alineja 1. Carinskog zakona ova dispozicija je
ujedno i ovlaštenje otpremniku Centaršped d.o.o. Rijeka za preuzimanje rješenja u carinsko-
upravnom postupku, izravno zastupanje da u moje ime i za moj račun može obaviti radnje
carinjenja navedene robe." Za svaki uvoz, mora se izdati odgovarajuća dispozicija, nije
moguće otpremniku dati generalnu dispoziciju za sve vrste uvoza robe.
31
Dispozicija sadrži sljedeće podatke:
1. naziv uvoznika i matični broj
2. ime odgovorne osobe uvoznika
3. broj i datum dispozicije
4. naziv otpremnika kojem se dispozicija dostavlja
5. vrsta carinskog postupka koji treba obaviti
6. vrstu vanjskotrgovinskog posla za odgovarajući carinski postupak
7. naziv pošiljatelja robe
8. referentni broj i datum
9. vrijednost robe u valuti
10. uvjeti isporuke
11. tarifni broj carinske tarife i trgovački naziv robe
12. količina robe koja se uvozi
13. količina robe u jedinici mjere po carinskoj tarifi
14. mjesto uvoznog carinjenja
15. vrsta prijevoznog sredstva
16. podatke o osiguranju-tj. da li je robu potrebno osigurati u transportu ili ne
17. zemlju izvoza, podrijetla, odredišta
18. podatke o tome tko plaća carinski dug, na koji način, te tko plaća uslugu carinskog
zastupanja te eventualne druge troškove carinskog postupka
19. posebne napomene o tome, radi li se eventualno o redovnom uvozu ili izvozu, ili
se kod uvoza koriste određene povlastice ili oslobođenja kod plaćanja carinskog
32
duga, kojom prilikom se uvoznik treba pozvati na odgovarajuće odredbe glede tih
povlastica ili oslobođenja
20. podatke o vrsti carinskog zastupanja.
Uz dispoziciju potrebno je dostaviti potrebnu dokumentaciju kao što su robne fakture, potvrde
o podrijetlu robe i sl. Original dispozicije zadržava nadležna carinarnica, a otpremnik za sebe
zadržava kopiju kao dokaz da je u tom carinskom postupku od uvoznika dobio tu
dokumentaciju.
5.2.2. Utjecaj pariteta isporuke na utvrđivanje carinske osnovice kod uvoza robe
Paritet isporuke u međunarodnoj trgovini uređuje obveze prodavatelja i kupca kod
kupoprodaje robe, a osobito pitanja vezana o ugovoru o prijevozu. Uvjeti isporuke nam
omogućuju da se odredi koje troškove snosi prodavatelj a koje kupac.
Ova pravila su određena „Incoterms-om“ 2000 koje je izdala Međunarodna trgovinska
komora u Prizu. Prema navedenom primjeru poduzeća Milenij hoteli d.o.o. vidljivo je da se
radi o EXW paritetu isporuke.
EX WORKS (EXW) – FRANKO TVORNICA
Franko tvornica znači da je prodavatelj ispunio svoju obvezu kada robu stavi na raspolaganje
kupcu u svojim prostorijama ili drugom imenovanom mjestu, izvozno neocarinjenu i
neutovarenu na prijevozno sredstvo.
Prema ovom paritetu kupac je dužan snositi sve troškove vezane za prijevoz od kuće do kuće,
organizirati utovar robe i izvozno carinjenje, te eventualno i prijevoz robe a svi troškovi idu
na teret kupca.
Kod ovog pariteta isporuke robe u carinsku osnovicu ulaze sljedeće stavke:
1. transakcijska vrijednost robe
2. troškovi utovara robe u prijevozno sredstvo u inozemstvu
3. troškovi usluge izvoznog carinjenja robe u inozemstvu
4. troškovi prijevoza robe od mjesta utovara u inozemstvu do hrvatske granice
33
5. troškovi transportnog osiguranja robe do hrvatske granice
6. eventualni drugi troškovi nastali u inozemstvu- primjerice provizija posrednika,
troškovi pakiranja robe i sl.
Kod uvoza robe gotovo da ne postoji paritet isporuke robe koji je najpovoljniji za uvoznika,
budući da one pogodnosti koje se dobiju na jednom paritetu, gube se na drugom.
Prednosti kod EXW pariteta isporuke robe su u tome što uvoznik može sam izabrati
prijevoznika, što omogućuje izbor domaćeg prijevoznika ako su cijenama povoljniji od
inozemnih. Na taj se načni može uštedjeti na samim troškovima prijevoza ali i na manji trošak
carinjenja jer manji troškovi prijevoza robe nose i manju svotu carinskog duga.
5.2.3. Trgovačka faktura
Trgovačka faktura je isprava koju prodavatelj šalje kupcu radi podmirenja protuvrijednosti
isporučene robe ili učinjene usluge. To je osnovni robni dokument kojim se potvrđuje pravo
vlasništva nad kupljenom robom, te ujedno služi kao temeljna knjigovodstvena isprava.
Fakturu ispostavlja prodavatelj u ovom primjeru poduzeće Tipografik plus. Obveza kupca je
platiti vrijednost robe kada se roba isporuči.
1. Faktura sadrži sljedeće elemente:
1. Datum i mjesto izdavanja
2. Ime i adresu vjerovnika
3. Ime i adresu dužnika
4. Oznaku da je isprava faktura
5. Broj fakture
6. Naziv i kvalitetu robe
7. Količinu robe
34
8. Vrstu ambalaže i naznake o ambalaži
9. Način pakiranja
10. Broj koleta i njihove oznake
11. Jedinični cijenu i ukupan iznos fakture
12. Paritet isporuke
13. Broj i datum ugovora
Izdaje se u više primjeraka i služi pri carinjenju robe, plaćanju carinskih i ostalih uvoznih
pristojbi, te za obračun izvršenog posla. Obično se ispostavljaju na jeziku na kojem je napisan
i kupoprodajni ugovor i moraju biti izdane u sklopu ugovorenih rokova.
Izvoznik Tipografik plus priprema trgovačku fakturu (Prilog broj 8) na osnovu koje će se roba
ukrcati na kamion. Faktura će također služiti kao temelj za pripremu dokumentacije za
carinjenje robe, te za provođenje samog postupka carinjenja i samog plaćanja robe.
Također tvrtka In time priprema račun u kojem su zaračunati svi troškovi prijevoza i
carinjenja robe (Prilog broj 9).
5.2.4. Obavijest o prispijeću pošiljke
Obavijesti o prispijeću pošiljke je potvrda skladištara da je primio robu na čuvanje i da će je
izdati ovlaštenoj osobi (Prilog broj 10). Nakon primitka robe, šalje se obavijest o prispijeću
pošiljke sa navedenim rokom preuzimanja robe u navedenom skladištu.
5.2.5. Potvrde o robi
U vanjskotrgovinskom poslovanju carinski i drugi nadležni organi određene zemlje,ponekad
zahtijevaju ili propisuju određene službene potvrde ili uvjerenja o robi koja je predmet
vanjskotrgovinske poslovne transakcije.
35
Svrha ovakvih potvrda je različita.poneka je potrebno dokazati podrijetlo robe, koja je krajnja
namjena robe, kakvo je zdravstveno stanje robe, kakva je kvaliteta robe i sl.
U praksi se najčešće pojavljuju sljedeće potvrde o robi:
- potvrda o podrijetlu robe,
- potvrda o krajnjoj namjeni robe,
- sanitarna, veterinarska i fitopatološka potvrda,
- certifikat o kvaliteti robe.
Roba koja se uvozi u neku zemlju mora strogo zadovoljavati uvjete i pravila te mora biti
strogo kontrolirana pogotovo ako se radi o robi koja je namijenjenja širokoj potrošnji i
konzumaciji. Ona roba koja ne zadovoljava sve potrebne kriterije ne može se uvesti u zemlju.
Potrebno je vršiti strogu kontrolu i provjeru robe kako ne bi bilo na bilo koji način ugroženo
zdravlje ljudi.
Sanitarna potvrda
Sanitarna (zdravstvena) potvrda isprava je kojom se potvrđuje da je određeni proizvod
proizveden po važećim sanitarnim normama (standardima) i ne sadrži tvari koje mogu štetiti
ljudskome zdravlju.
Izdaje ga ovlašteni sanitarni inspektor Ministarstva zdravstva- Odjel za inspekcije za živežne
namirnice (prehrambeni proizvodi i pića), kozmetičke proizvode, sredstva za održavanje
osobne higijene, sredstva za održavanje čistoće u kućanstvu, posuđe, pribor i ambalaža za
živežne namirnice, duhanske prerađevine i dječje igračke. Bez zdravstvenog pregleda
spomenuti proizvod se ne smije staviti u slobodan promet u zemlji uvoznika.
Zdravstveni pregledi obavljaju se na graničnim prijelazima ili u drugim određenim mjestima
unutar zemlje. Carinski organi ne mogu obaviti carinjenje robe sve dok ne dobiju potvrdu od
sanitarnog inspektora da pošiljka odgovara standardima i propisima o uporabi takvih
proizvoda u zemlji uvoznika.
36
Budući da roba, kutije za kolače, koju uvozi poduzeće Milenij hoteli d.o.o.spada u kategoriju
ambalaža za živežne namirnice, potrebna je sanitarna potvrda koji naručuje poduzeće
Tipografik Plus d.o.o. Na temelju dostavljenih uzoraka vrši se ispitivanje (Prilog broj 11).
Na osnovu provedenog ispitivanja Institut za javno zdravstvo donosi stručno mišljenje o
zdravstvenoj ispravnosti robe (Prilog broj 12). Prema rezultatima provedenog laboratorijskog
istraživanja utvrđeno je da je navedeni uzorak zdravstveno ispravan.
Sanitarni pregled robe određen je Zakonom o zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom
nadzoru nad namirnicama i predmetima opće uporabe kojim su utvrđeni uvjeti o zdravstvenoj
ispravnosti koje moraju ispunjavati namirnice i predmeti opće uporabe koji se proizvode ili
uvoze na domaće tržište. Sanitarni inspektor provjerava robu na graničnoj kontroli. Nakon
utvrđivanja zdravstvene ispravnosti robe, roba se šalje na carinjenje.
Potvrda (certifikat) o kvaliteti robe
Potvrda (certifikat) o kvaliteti robe je dokument kojim se potvrđuje da su poljoprivredni i
prehrambeni proizvodi te njihove prerađevine propisane kvalitete, odnosno osobina koje se
zahtijevaju u vanjskotrgovinskom prometu takvim proizvodima.
Izdaje se neovisno o sanitarnom, veterinarskom ili fitopatološkom uvjerenju. Izdaje se i za
druge vrste proizvoda kada to traži njihov uvoznik. U prilogu broj 13 nalazi se certifikat o
kvaliteti robe.
Također je provedeno istraživanje vezano za tintu koja je nalazi na natpisu kutija. Utvrđeno je
da tinta nije štetna za ljudsko zdravlje i okoliš (Prilog broj 14).
Zakonom o zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru nad namirnicama i predmetima
opće uporabe utvrđeni su uvjeti o zdravstvenoj ispravnosti koje moraju ispunjavati namirnice
i predmeti opće uporabe koji se proizvode ili uvoze na domaće tržište. Sanitarni inspektor
provjerava robu na graničnoj kontroli. Nakon utvrđivanja zdravstvene ispravnosti robe, šalje
se na carinjenje.
37
5.2.6. Carinjenje robe
Uvjeti za obavljanje trgovine sa inozemstvom uređeni su Zakonom o trgovini. Trgovina s
inozemstvom obavlja se temeljem ugovora između trgovca sa sjedištem u Hrvatskoj i osobe
sa sjedištem u inozemstvu sukladno propisima Republike Hrvatske te međunarodnim
sporazumima i ugovorima.
Ulaskom Hrvatske u EU, uvozne i izvozne carine baziraju se na Zajedničkoj carinskoj tarifi
EU. Preferencijalne stope carine i preferencijalne carinske kvote koriste se unutar Europske
Unije u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini ili drugih aranžmana s trećim zemljama ili
skupinama zemalja, te se primjenjuju prema zemljama europskog ekonomskog prostora
(EEA) (Norveška, Island, Lihtenštajn), zemljama EFTE (Norveška, Island, Švicarska,
Lihtenštajn), zemljama u procesu pridruživanja (Makedonija, Albanija, Crna Gora, Bosna i
Hercegovina, Srbija), zemljama Sredozemlja (Turska, Tunis, Maroko, Alžir, Jordan, Egipat,
Izrael, Libanon, Sirija, Palestina), afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama (ACP zemlje)
(35 zemalja), Južnom Afrikom, Čileom, Meksikom, Južnom Korejom, Farskim otocima,
Andorom i Turskom u dijelu proizvoda koji nisu obuhvaćeni carinskom unijom.
Budući da je roba koja se uvozi iz Srbije koja je kandidat za ulazak u EU, primjenjuju se
preferencijalne stope carine. Uvoz robe obavljen je onda kada je roba ocarinjena i kada je
roba prešla carinsku crtu. Danom uvoza smatra se dan kada je roba ocarinjena. Roba koja se
uvozi u Republiku Hrvatsku mora ispunjavati određene uvjete to jest mora zadovoljavati
propisane norme o stavljanju robe u promet ili uporabu na hrvatskom tržištu, u protivnom se
ne može uvoziti. Nakon prijevoza robe, uvezena roba stiže u carinarnicu gdje se provodi
postupak carinjenja. Špediter skuplja svu potrebnu dokumentaciju od kojih je najbitnija
jedinstvenu carinsku deklaraciju (Prilog broj 15).
Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) je temeljni carinski dokument kojim špediter
nadležnoj carinarnici prijavljuje robu radi provedbe carinskog postupka i koja se na
jedinstvenom obrascu koristi za deklariranje robe.
Deklaraciji za puštanje robe u slobodan promet prilažu se sljedeće isprave:
- račun i ostale trgovačke isprave na osnovi kojih je prijavljena carinska vrijednost
robe,
38
- deklaracija o carinskoj vrijednosti robe, ako je to potrebno zbog utvrđivanja carinske
vrijednosti robe,
- isprave potrebe za utvrđivanje povlaštenog podrijetla robe ili uporabu drugih mjera
kojima se odstupa od važećih propisa za deklariranu robu, te
- sve druge isprave potrebe za provođenje propisa koji uređuju puštanje robe u promet.
Carinarnica može zahtijevati da se pri podnošenju deklaracije prilože prijevozne isprave ili
isprave u svezi sa prethodnim carinskim postupkom.
Navedeni dokumenti se dostavljaju, vrši se pregled robe te se plaća carina i sprovode
dokumentaciju u određene registre. Nakon svih obavljenih postupaka roba može biti puštena
u slobodan promet.
5.3. Zaključne radnje uvoznog posla
Kada je roba pristigla do krajnjeg korisnika, te kada ju korisnik preuzme, tek tada se kreće u
postupak isplate isporučene robe. Zaključne radnje uvoznog postupka se sastoje od izvješća
poslovne banke uvozniku o izvršenoj uplati, izrade konačne kalkulacije uvoznog posla, dopisa
uvoznika dobavljaču, ispunjavanja nadzorne knjige o uvozu te obilježavanja uvoznim
markicama. Uvozni posao je gotov kada je ispravno popunjena i poslana cjelokupna
dokumentacija, te kada su obavljene sve radnje vezane uz potrebnu dokumentaciju.
39
6. ZAKLJUČAK
Svaka zemalja ima razloge za uključivanje u međunarodnu trgovinu. Globalizacija
omogućava da se zemlje međusobno povezuju kako bi ostvarile ekonomske učinke i kako bi
bile što konkurentnije na svjetskom tržištu. Stvaranje i utvrđivanje pravila
jedinstvenog svjetskog tržišta potiče se konkurenciju i cjelokupni razvoj. Danas je sve više
povećana ekonomska međuovisnost nacionalnih gospodarstava diljem svijeta kroz naglo
povećanje slobodnog kretanja roba, usluga, tehnologije i kapitala.
Vrlo važnu ulogu u cijelom procesu imaju informacije koje se šire veoma brzo te sami
napredak tehnologije koja nas okružuje i brzina dobivanja samih informacija u posljednjih
trideset godina otvorenost pojednih zemalja naglo se povećala. Konkurenicija je sve veća,
tržišta su snažnija a samim tim jačaju i poduzeća i industrije. Jačanjem jednih gospodarstava
dolazi do slabljenja drugih koji ne mogu pratiti cijeli napredak, stoga se stvaraju sve veće
razlike između razmijenih i nerazvijenih zemalja svijeta.
Hrvatska je mala zemlja i analizom robne razmjene vidljivo je da je hrvatsko gospodarstvo
nekonkurentno, stoga ne čudi činjenica da se mnogobrojna poduzeća okreću prema uvozu
robe iz drugih zemalja. Visoki porezi i visoki troškovi proizvodnje omogućuju da roba koja se
proizvodi na inozemnim tržištima bude pristupačnija i ekonomski isplativija za uvoz nego da
se samostalno proizvede. Analizom uvoza vidi se da Hrvatska ima sve veći vanjskotrgovinski
deficit u posljednjih nekoliko godina. Potrebno je omogućiti povoljne uvjete za napredak
cjelokupnog gospodarstva kako bi se potaknuo gospodarski rast i razvoj.
Razmjena dobara i usluga odvija se na tržištima kako bi se zadovoljile potrebe potrošača.
Vanjska trgovina ima značajnu ulogu u tome i obuhvaća razmjenu dobara i usluga sa
inozemstvom, te podrazumijeva onaj dio prometa roba u kojem roba prelazi graničnu crtu, te
napušta teritorij zemlje izvoznika i dolazi do zemlje uvoznika odnosno kupca. U cjelokupnom
vanjskotrgovinskom poslovanju koristi se niz pravila, procedura i dokumentacije kako bi se
razmjena dobara odvijala bez većih problema. Dokumentacija koja se koristi u uvoznom
postupku služi za provjeru kvalitete robe, za osiguranje sudionika u obavljanju međusobnog
poslovanja al ii kao zaštita krajnjih korisnika i potrošača. Roba koja se uvozi mora
zadovoljavati sve potrebene kriterije i pravila kao se ne bi ugrozilo zdravlje ljudi.
40
Uvoz predstavlja dio međunarodne trgovine, stoga u sklopu uvoza sudjeluju carinske vlasti, te
razne regulacije kvote, carine i trgovinski sporazumi. Ključna uloga uvoza je opskrbljivanje
robom koja se ne proizvodi u zemlji.
Bitni oblici uvoza su izravan uvoz i neizravan uvoz. Svako poduzeće koje uvozi robu ima
slične motive i ciljeve za uvoz ali svako je najbitniji nabava robe po nižim cijenama te nabava
robe koja se ne proizvodi na domaćem tržištu. Ovisno o količini i vrsti robe koja se uvozi,
uvoznik će se opredijeliti za neki od oblika uvoza. I izravan i neizravan uvoz imaju svoje
prednosti i nedostatke. Kod izravnog uvoza uvoznik sam preuzima odgovornost za uvezenu
robu i sam preuzima rizik ali tada ne mora stvarati dodatne troškove plaćajući usluge
posredniku. Kod neizravnog uvoza potreban je posrednik koji će za uvoznika obaviti
istraživanje tržišta te će time uštedjeti na vremenu.
Uvoz je postao ključni čimbenik današnjeg poslovanja. Kroz nabavu roba na stranim
tržištima, poduzeća ostvaruju više profita zbog toga jer je sama roba na stranom tržištu ili
jeftinija ili je na domaćem tržištu nema. Ako i postoji, onda je nema u dovoljnim količinama.
Kod svakog poslovanja potrebno je detaljno proučiti tržište u potraži za robom koja je
potrebna. Uvoziti se isplati samo ako uvoznik dobro poznaje domaće i strano tržište i ako je
upoznat sa cjelokupnim procesom uvoza.
Sami proces uvoza robe podijeljen je u nekoliko dijelova od pripremne faze, operativnog
izvršenja uvoznog posla do zaključnih radnji.
Pripremna faza obuhvaća slanje upita, proučavanje ponuda i odabir najpovoljnije ponude,
nakon čega slijedi dogovaranje svih bitnih uvjeta kupnje i plaćanja te slanja narudžbe i
dogovaranje prijevoza robe.
Operativno izvršenje uvoznog posla obuhvaća dopremanje robe te provođenje cijelokupnof
carinskog postupka uz potrebnu dokumentaciju.
Zaključne radnje uvoznog posla se odnose na otpremanje robe do kupca te plaćanje svih
troškova.
Uvoz robe gotov je kada je roba prešla graničnu crtu i kada je ocarinjena. Carinjenje robe je
specefičan postupak i podložan stalnim promjenama, stoga vrlo često u poslovanju uvoza robe
41
u praksi je uobičajneo uključivanje specijaliziranog poduzetnika otpremnika. Uvoznik na taj
način štedi na vremenu oko prikupljanja dokumentacije potrebne za postupak carinjenja i
pripreme za carinski pregled.
Potrebno je poznavati cjelokupnu dokumentaciju tijekom uvoza kako bi uvoz robe protekao
bez većih problema. Dokumentacija dokazuje nastanak neke poslovne obveze ili prava na
zahtjev za izvršenje neke obveze određenog sudionika u vanjskotrgovinskom poslu. Također
je nužno i poznavanje običaja, zakona i propisa zemlje iz koje se roba uvozi. Roba koja ne
zadovoljava strogo propisane norme o stavljanju u promet ili upotrebu na hrvatskom tržištu,
ne može se uvoziti stoga je veoma važno prije uvoza provjeriti o kakvoj se robi radi i da li ta
roba podliježe posebnim zakonskim propisima.
Za uvozni postupak može se reći da je to složeni process koji zahtjeva poznavanje svih
pravila, propisa regulative kako na domaćem tržištu tako i na inozemnom tržištu kako bi se na
što ekonomičniji način uvezla potrebna roba i zadovoljile krajnje potrebe potrošača.
42
LITERATURA
1) Knjige
1. Adrijanić, I.: Vanjska trgovina, Mikrorad, Zagreb. 2001.
2. Adrijanić, I.: Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb. 2005.
3. Adrijanić, I.: Kako poslovati sa inozemstvom. Mikema, Zagreb. 1994.
4. Bezić, S., Ramljak, V.: Uredsko poslovanje i dopisivanje 2, Školska knjiga, Zagreb, 2008.
5. Ibrašimović, F: Carinski sustav RH, Poslovni zbornik, Zagreb, 2006.
6. Marušić, M., Vranešević, T.: Istraživanje tržišta, Adeco, Zagreb, 2001.
7. Zelenika, R.: Međunarodna špedicija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 1996.
2) Članci
8. Bilas, V.: Trgovinska povezanost Hrvatske i EU, Zbornik Ekonomskog fakulteta u
Zagrebu, godina 5, 2007.
9. Grdović, A.:Analiza Hrvatske robne razmjene , Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2008.
10. Ćudina, A., Sušić G.: Utjecaj pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji na trgovinske i
gospodarske odnose sa zemljama CEFTA-e, 2013.
11. Ivandić, N., Marušić, Z.: The hotel industry'simport-dependence The case of Croatia,
Institute for tourism, Zagreb, 2008.
3) Internet izvori
12. http://www.milenijhoteli.hr/hotel/hr/
13. http://www.dzs.hr/
14. http://www.hgk.hr/
15. ttp://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/hznakovi.pdf
16. http://www.hgk.hr/wp-content/blogs.dir/1/files_mf/gospodarska_kretanja_0557.pdf
17. http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/statistics/themes
43
Popis slika
Slika broj 1. Milenij hotel ..................................................................................................................... 12
Slika broj 2. Grand hotel 4 opatijska cvijeta ......................................................................................... 12
Slika broj 3. Hotel Agava ...................................................................................................................... 13
Slika broj 4. Hotel Sveti Jakov .............................................................................................................. 14
Popis tablica
Tablica broj 1: Vanjskotrgovinska bilanca u tis. eura prema tekućem tečaju .......................... 18
Tablica broj 2: Izvoz i uvoz prema GIG-u 2009.u tis. eura ...................................................... 19
Tablica broj 3: Izvoz i uvoz po ekonomskim grupacijama zemalja u 2012. u tis. Eura ........... 20
Popis grafikona
Grafikon 1: Uvoz, izvoz i saldo robne razmjene Republike Hrvatske u razdoblju od 1993. do
2007. godine u mlrd. kn ....................................................................................................................... 17
Grafikon 2: Najvažnije zemlje partneri u izvozu i uvozu Repunblike Hrvatske u 2012. godini u mil. eura ........................................................................................................................................................ 21
44
Popis priloga
Prilog broj 1: Upit za ponudu ................................................................................................... 45
Prilog broj 2:Ponuda poduzeća Tipografik plus ....................................................................... 46
Prilog broj 3: Narudžbenica ...................................................................................................... 48
Prilog broj 4: Upit za prijevoz .................................................................................................. 48
Prilog broj 5: Ponuda poduzaća In time ................................................................................... 50
Prilog broj 6: Nalog za prijevoz robe ....................................................................................... 52
Prilog broj 7: Dispozicija .......................................................................................................... 53
Prilog broj 8: Trgovačka faktura poduzeća Tipografik plus..................................................... 54
Prilog broj 9: Račun poduzeća In time ..................................................................................... 55
Prilog broj 10: Obavijest o prispijeću pošiljke ......................................................................... 57
Prilog broj 11: Sanitarna potvrda.............................................................................................. 58
Prilog broj 12: Stručno mišljenje o ispravnosti robe ................................................................ 60
Prilog broj 13: Certifikat o kvaliteti robe ................................................................................ 61
Prilog broj 14: Kemijska analiza uzoraka ................................................................................ 62
Prilog broj 15: Jedinstvena carinska deklaracija ...................................................................... 63
45
Prilog broj 1: Upit za ponudu
46
Prilog broj 2:Ponuda poduzeća Tipografik plus
47
48
Prilog broj 3: Narudžbenica
Prilog broj 4: Upit za prijevoz
49
50
Prilog broj 5: Ponuda poduzaća In time
51
52
Prilog broj 6: Nalog za prijevoz robe
53
Prilog broj 7: Dispozicija
54
Prilog broj 8: Trgovačka faktura poduzeća Tipografik plus
55
Prilog broj 9: Račun poduzeća In time
56
57
Prilog broj 10: Obavijest o prispijeću pošiljke
58
Prilog broj 11: Sanitarna potvrda
59
60
Prilog broj 12: Stručno mišljenje o ispravnosti robe
61
Prilog broj 13: Certifikat o kvaliteti robe
62
Prilog broj 14: Kemijska analiza uzoraka
63
Prilog broj 15: Jedinstvena carinska deklaracija
64
65
