1. MAKROEKONOMSKA KRETANJAU 1998. GODINI

1.1. Meðunarodno okruženje

1.1.1. Usporavanje rasta na globalnoj razini

Ekonomsko okruženje na svjetskoj razini nije pogodovalo poveæanju stope rastatijekom 1998. godine, premda ova konstatacija ima razlièite implikacije zapojedine segmente svjetske ekonomije. Oèekivana stopa rasta tijekom 1998.godine, nekoliko je puta korigirana nadolje, a koncenzus1 s kraja godine ukazujena realni rast od otprilike 2 posto na svjetskoj razini. Poèetkom godine najviše je nausporavanje svjetske stope rasta djelovala recesija izazvana produljenjemfinancijske krize tržišta u nastajanju istoène Azije. Ta je recesija tijekom godineprodubljena. Usporavanje ekonomske aktivnosti u Japanu je u tim uvjetima(istoèna Azija per saldo predstavlja znaèajnog neto-uvoznika japanske robe)nastavljeno2, unatoè pokušajima nositelja ekonomske politike da se politikomstimuliranja domaæe potražnje suzbiju recesijske tendencije koje su takvimokruženjem pojaèane.

Slika I.1. OÈEKIVANE STOPE RASTA REALNOG GDP-a TIJEKOM 1998. GODINE

-20,0

-15,0

-10,0

-5,0

0,0

5,0

10,0

1992

.

1993

.

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

% r

asta

u o

dnos

u na

pro

tekl

u go

dinu

Sv ijet Razvijene ekonomijeZemlje u razvoju Tranzicijske ekonomije

Daljnji recesijski pritisak nastao je tijekom kolovoza, kada je izbijanje krize u Rusijidovelo do dodatnog pogoršanja izgleda za rast na mnogim tržištima u nastajanju, aposebno na dio europskih tranzicijskih ekonomija i na Latinsku Ameriku. Kriza uRusiji utjecala je na otežanje uvjeta zaduživanja tih ekonomija na meðunarodnimfinancijskim tržištima, a došlo je i do “bijega” investitora iz vrijednosnih papiratržišta u nastajanju. Rast volumena svjetske trgovine tijekom 1998. godinepogoršan je u usporedbi s 1997. godinom, a izvozne cijene roba na svjetskomtržištu su u cjelini dodatno oslabile, posebno u sluèaju nafte i nekih drugihpredominantno izvoznih dobara zemalja u razvoju. Premda posljedice variraju odsluèaja do sluèaja, uzevši sve u obzir može se opæenito govoriti o kratkoroènompogoršanju uvjeta za razvoj tržišta u nastajanju.

1 World Economic Outlook, October 1998, IMF, Tablica 2.1, str. 20.2 Tijekom 1998. godine, ostvaren je pad realnog BDP-a u Japanu u iznosu od 2,6 posto; rast togagregata iznosio je 3,9 posto 1996. godine i 0,8 posto 1997. godine.

Unatoè ovdje opisanim nepovoljnim trendovima, ekonomski rast razvijenihzemalja (osim Japana) uglavnom se nastavio na zadovoljavajuæoj razini. Napodruèju Europske unije, došlo je do znaèajnijeg usporavanja rasta jedino u VelikojBritaniji (sa 3,4 posto u 1997. godini na 2,7 posto u 1998. godini)3, dok jeekonomska aktivnost u kontinentalnoj Europi i dalje nastavila bilježiti trendpoveæanja rasta koji je zapoèet prošle godine, pa otuda i ostvareni i oèekivanirealan rast od 2,9 posto za EU u cjelini tijekom 1998. godine. Anketna istraživanjai prethodeæi indikatori ukazuju na to da je izgledan daljnji nastavak rasta u kratkomroku. Sa stanovišta konjunkture u Republici Hrvatskoj, posebno su bile znaèajneubrzanja stopa rasta tijekom 1998. godine za zemlje koje su naši glavnivanjskotrgovinski partneri: kod Njemaèke to iznosi 2,7 posto (2,2 posto u 1997.godini); kod Italije 1,5 posto (kao i u 1997. godini); i kod Austrije 3,1 posto (2,5posto u 1997. godini). Pa ipak, èini se da bi u srednjem roku – poèevši od 1999.godine - mogao biti nešto izraženiji negativan efekt prilagoðavanja potražnje natržištima u nastajanju, što bi se trebalo ogledati u usporavanju stopa realnog rasta iovih europskih ekonomija.

Slika I.2. STOPE RASTA REALNOG BDP-A U EU

-1,5

-1,0

-0,5

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

1992

.

1993

.

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

% p

rom

jene

rea

lnog

BD

P-a

u o

dnos

u na

prot

eklu

god

inu

EU Njemacka Italija Austri ja

Kriza u Rusiji – zbog velikog relativnog udjela ruske ekonomije u agregatu –uvelike “zamagljuje” zbivanja u ostalim tranzicijskim ekonomijama. Kod zemaljasredišnje i istoène Europe (iskljuèujuæi Bjelorusiju i Ukrajinu) oèekivani rast iznosioje 3,7 posto, što predstavlja znaèajno ubrzanje rasta u odnosu na prethodnugodinu. Ovdje je oèito kako poveæana orijentiranost na tržišta EU ovih ekonomijapovoljno utjeèe na “otpornost” na vanjske poremeæaje, pa se zbivanja u Rusiji(gdje je oèekivani pad GDP-a u 1998. godini oko 6 posto) “prigušuju” krozkontinuiranu konjunkturu EU. Najznaèajniji vanjskotrgovinski partner RepublikeHrvatske u ovoj skupini ekonomija – Republika Slovenija – je tijekom 1998.godine zabilježila rast od 4,4 posto (3,8 posto u 1997. godini), što upuæuje napovoljno okruženje za daljnji razvoj meðusobne vanjskotrgovinske razmjene.

3 Main Economic Indicators, April 1999, OECD, tablica “Gross Domestic Product”, str. 215.

Slika I.3. RAST REALNOG BDP-a U ZEMLJAMA U TRANZICIJI

-25,0

-20,0

-15,0

-10,0

-5,0

0,0

5,0

10,0

1992.1993.

1994.1995.

1996.1997.

1998.% p

rom

jena

rea

lnog

BD

P-a

u o

dnos

u na

pret

hodn

u go

dinu

Zemlje u tranziciji Sredisnja i istocna Europa Rusija Slovenija

1.1.2. Oèuvanje stabilnosti

Nastavak ubrzavanja rasta na podruèju razvijenih ekonomija tijekom 1998. godinenije - u danom okruženju pada cijena roba na svjetskim tržištima i rastuæefinancijske nestabilnosti u nekim tržištima u nastajanju - utjecao na ubrzanjeagregatnog rasta cijena. Štoviše, inflacija je u najveæim razvijenim zemljama4

nastavila padati, pa je agregatno iznosila 1,4 posto tijekom 1998. godine (2,1posto u 1997. godini). Dodatan faktor koji je djelovao u tom smjeru je i postojanjepozitivne razlike izmeðu razine potencijalnog i aktualnog društvenog bruto-proizvoda kod najveæeg dijela razvijenih zemalja (osim S.A.D., gdje je razlikanegativna) što zapravo znaèi da na podruèjima ovih ekonomija još ima prostora zaubrzanje realnog rasta bez inflatornih posljedica. Na razini grupacije glavnihrazvijenih zemalja, ovaj jaz je malo poveæan u 1998. godini u odnosu na 1997.godinu (sa 1,1 posto na 1,3 posto potencijalnog proizvoda5) zbog oèekivanogporasta jaza u Japanu. Èini se da objavljeni podaci o nezaposlenosti u razvijenimekonomijama podržavaju prethodni zakljuèak o daljnjim moguænostimaneinflatornog rasta, jer je razina nezaposlenosti praktièno ostala nepromijenjena nanivou skupine u odnosu na prethodnu godinu, odnosno došlo je do malog padanezaposlenosti (sa 7,1 posto u 1997. godini na 6,9 posto u 1998. godini).

4 Ovdje se misli na sedam najveæih OECD zemalja.5 Prema WEO, IMF, October 1998.

Slika I.4. INFLACIJA U SVIJETU TIJEKOM 1998. GODINE, % promjene u odnosu naprethodnu godinu

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

1992.1993.

1994.1995.

1996.1997.

1998.

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

120,0Najvece razvijene zemljeEUTranzicijske ekonomije sredisnje i istocne Europe

EU je u pogledu održavanja stabilnosti tijekom 1998. godine bila na razini prosjekarazvijenih zemalja – inflacija je iznosila 1,7 posto, što predstavlja pad u odnosu na1997. godinu (kada je inflacija agregatno iznosila 1,9 posto). Razlika izmeðupotencijalnog i aktualnog društvenog bruto-proizvoda smanjena je kod glavniheuropskih ekonomija koje su najznaèajniji vanjskotrgovinski partneri RepublikeHrvatske, pa je tako u Njemaèkoj iznosila 2,6 posto (3,1 posto 1997. godine) i uItaliji 2,1 posto (2,3 posto 1997. godine). Inflacija je u ovim ekonomijama bilaispod prosjeka EU za 1998. godinu, i pratila je opæi trend pada tijekom godine, paje u Njemaèkoj iznosila 1 posto (1,8 posto 1997. godine), u Italiji 1,7 posto (istokao u 1997. godine) i u Austriji 0,9 posto (1,3 posto 1997. godine). Slièan obrazacpromjena vrijedi i za kretanje standardizirane stope nezaposlenosti, koja je uNjemaèkoj smanjena tijekom 1998. godine (na 9,4 posto) dok je uglavnomnepromijenjenom ostala u Austriji i u Italiji (4,4 posto i 12,1 posto6).

Slika I.5. NEZAPOSLENOST U SVIJETU TIJEKOM 1998. GODINE

0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

12,0

14,0

1992.1993.

1994.1995.

1996.1997.

1998.

% n

ezap

osle

nih

u te

kuæo

j god

ini

Razvijene zemlje EU Njemacka Italija

6 Zadnji raspoloûivi podatak objavljen je za treæi kvartal 1998. godine: 12.3%; podaci za prva dvakvartala su 12.1% o 12.3%, tako da razina promjene ne moûe biti znaèajna.

1.1.3. Globalni monetarni sustav i financijske krize na tržištima unastajanju

Nastavak financijske krize u istoènoj Aziji tijekom 1998. godine (tj. u Inodneziji,Južnoj Koreji, Tajlandu i Maleziji) uglavnom je utjecao na usporavanje regionalnograsta, pa su stoga zemlje s najizraženijim vezama s tim ekonomijama zabilježilenajviše nepovoljne efekte po vlastiti rast – Hong Kong, Kina, Tajvan, Singapore,Vietnam i Japan. Ipak, nepovoljni efekti nisu bili tako izraženi kao tijekommeksièke krize iz 1995. godine. Procjena MMF-a je da je u èetiri gore navedeneekonomije došlo do opadanja realnog društvenog bruto-proizvoda za oko 8,7 %tijekom 1998. godine. Situacija u Rusiji – koja je od kolovoza 1998. godinezamijenila istoènu Aziju kao središte financijske krize – odražava djelomièno efekte“zaraze” iz istoène Azije, no isto tako je rezultat kumuliranja nepovoljnih trendovau ruskoj ekonomiji. Opæa je ocjena da su veliki i neodrživi deficit javnog sektora,uz oslanjanje na kratkoroèni priliv kapitala i vrlo spore strukturne reforme, glavnimuzrocima izbijanja krize u tom opsegu. Èak niti objavljivanje aranžmana s MMF-om od 20. srpnja 1998. godine nije moglo razuvjeriti meðunarodna financijskatržišta u neodrživost pozicije ruskih vlasti, pa je do naknadnog izbijanja krize došlopraktièno nakon objavljivanja tog aranžmana. Procjene efekata ruske krize poostale tranzicijske ekonomije ovise o jaèini ekonomskih veza izmeðu tih ekonomijai Rusije. Najnepovoljniji efekti su zabilježeni u Ukrajini, koja ima sliène strukturneprobleme kao i Rusija, i vrlo je osjetljiva na promjene u percepciji meðunarodnihinvestitora. Ostale tranzicijske ekonomije srednje i istoène Europe, kao i zemljebivšeg Sovjetskog Saveza iskusile su privremeni pritisak na svojim tržištimavrijednosnih papira, na deviznim tržištima te na premijama na kamatne stope kodizdanja svojih euro-obveznica, što je poveæalo stupanj njihove “ranjivosti” i otežalovoðenje ekonomske politike tijekom 1998. godine. Zbog pada razine ekonomskeaktivnosti u Rusiji, u tijeku je proces prilagoðavanja “realnih” tokova izvoza i uvozašto ima dodatne nepovoljne posljedice po zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza kojenisu diverzificirale svoju vanjsku trgovinu prema alternativnim tržištima u odnosuna Rusiju.

Nastavak financijske krize tržišta u nastajanju tijekom 1998. godine pojaèao jezahtjeve za promjenom arhitekture meðunarodnog monetarnog sustava i doveo donovih izazova za meðunarodne institucije kojima je primarna zadaæa oèuvanjestabilnosti tog sustava – MMF i Svjetsku banku. Premda je MMF usvojio i proveonekoliko inicijativa nakon izbijanja meksièke krize 1994/95. godine, financijskekrize u istoènoj Aziji i u Rusiji pojasnile su èinjenicu kako su potrebnesveobuhvatnije mjere kojima bi se sprijeèile potencijalne slabosti financijskihsustava i rast prekomjerne zaduženosti, i osigurala veæa transparentnost u aktivnostijavnog i privatnog sektora.7

Izvršni odbor MMF-a u tom je smislu usvojio pet glavnih pravaca jaèanjameðunarodnog monetarnog sustava:

7 IMF, Annual Report 1998, str. 48.

q osnaživanje meðunarodnih i domaæih financijskih sustava putem jaèanjanadzornih i regulatornih okvira te provoðenja adekvatnih standarda zabankovni nadzor;

q pojaèavanje nadzora MMF-a (kroz bližu suradnju sa Svjetskom bankom i BIS-om u pogledu financijskog sektora, kroz posveæivanje više pažnje pitanjimakapitalnog i financijskog raèuna bilanci plaæanja zemalja-èlanica, kroz boljeprocjene rizika “zaraze” i tržišne percepcije i kroz poboljšanu i pravovremenukomunikaciju sa zemljama-èlanicama);

q poticanje veæe transparentnosti u pogledu objavljivanja podataka oekonomskoj situaciji u zemljama-èlanicama i o mjerama ekonomske politikekoje zemlje-èlanice provode (poveæanje obuhvata Specijalnog standardastatistièkog izvješæivanja (SDDS-a) i moguænost objavljivanja Priopæenja zajavnost (PIN – Public Information Notice) o raspravi o pojedinoj zemlji-èlanicina Izvršnom odboru MMF-a);

q podcrtavanje središnje uloge MMF-a u upravljanju financijskim krizama (ukoordinaciji sa Svjetskom bankom i regionalnim financijskim centrima) i

q ukljuèivanje privatnog sektora u prevenciji i u razrješenju financijske krize (krozpojaèane kontakte s predstavnicima privatnog sektora, kroz dodatnoprouèavanje uvoðenja novih odredbi u sporazume o emisiji suverenih iprivatnih obveznica koje bi omoguæivale zastupljenost vlasnika tih obveznica ueventualnim pregovorima o restrukturiranju otplate obveznica, te kroz dodatneinicijative koje jamèe pravovremeno informiranje privatnog sektora o situaciji uekonomiji).

1.1.4. Položaj tranzicijskih ekonomija u pogledu liberalizacijekapitalnih i financijskih transakcija

Ozbiljnost financijskih kriza u istoènoj Aziji i u Rusiji dodatno naznaèava“ranjivost” tranzicijskih ekonomija na promjene u percepciji meðunarodnihinvestitora, ali isto tako ukazuje i na inherentne slabosti u voðenju ekonomskepolitike u tim zemljama i na poteškoæe kojima su te zemlje izložene u uvjetimavrlo velikog priliva kapitala. Èini se kako je glavna sustavna posljedica takvogzbivanja tijekom 1998. godine preispitivanje stavova u pogledu liberalizacijetransakcija na kapitalnom i financijskom raèunu. Premda je bilo stavova koji suiznosili potrebu povratka na mjere devizne kontrole, posebno kod onih transakcijakoje se ne odnose na izravna strana ulaganja, relevantna pitanja za tranzicijskeekonomije su oèito ponešto drugaèija od tako jednostavnog rješenja. Oèito je kakoliberalizacija kapitalnog i financijskog raèuna mora biti u skladu s opæimdostignuæima neke ekonomije u pogledu ostvarenja makroekonomske stabilnosti, izadovoljavajuæe razine strukturnih reformi, što posebno ukljuèuje stvaranje iodržavanje “otpornih” financijskih sustava. Dakle, pitanje nije liberalizirati ili ne,veæ kako provesti optimalnu sekvencu ili vremenski raspored liberalizacije uodnosu na moguænost ekonomskog sustava da tu liberalizaciju prihvati i održi.

Pravovremenost u redoslijedu liberaliziranja, ili pravovremeno sekvencioniranjesmanjuje moguænosti neadekvatne alokacije proizvodnih faktora do koje može

tijekom liberalizacije doæi u toj mjeri da se izloženi i sami makroekonomskifundamenti neke ekonomije. Stoga oprezna liberalizacija ili liberalizacija u malimkoracima treba voditi raèuna o tržišnim imperfekcijama, o asimetriènostiraspolaganja informacijama i sliènim specifiènim znaèajkama pojedinog tržišta kojemogu dovesti do nepoželjnih promjena i nestabilnosti kod priliva kapitala izinozemstva, posebno kod kratkoroènih i spekulativnih tokova. Na meðunarodnojrazini ovaj se problem nastoji riješiti jaèanjem arhitekture meðunarodnogmonetarnog sustava i poticanjem napora nacionalnih ekonomskih vlasti zadjelovanjem u ovom smjeru.

1.1.5. Uvoðenje eura i utjecaj na Hrvatsku

Jedanaest zemalja Europske unije, Njemaèka, Francuska, Italija, Španjolska,Nizozemska, Belgija, Luxemburg, Portugal, Finska, Austrija i Irska, kvalificiralo seza ulazak u Europsku ekonomsku i monetarnu uniju (EMU) koja je zapoèela 1.sijeènja 1999. godine. Jedino je Grèka izostala iz prvog vala zemalja koje tvoreEMU iz ekonomskih razloga, dok su Velika Britanija, Danska i Švedska politièkiodluèile ne sudjelovati u EMU od njenog samog poèetka.

Uspostavljanje EMU podijeljeno je na tri faze. U prvoj, ili fazi A, koja je završila skrajem 1998. godine, obavljene su pripremne radnje za EMU poput usvajanjazakona o konverziji valuta i ostalih popratnih zakona, donošenja odluke ozemljama uèesnicama u EMU na temelju zadovoljenja Maastrichtskih kriterija,osnivanja Europske centralne banke (ECB) koja je izrasla iz Europskog monetarnoginstituta, osnivanja Europskog sustava centralnih banaka u koji ulaze svenacionalne centralne banke zemalja uèesnica u EMU, poèetka proizvodnjenovèanica i kovanog novca eura i intenzivnih priprema za konverziju valute,naroèito u financijskom i bankarskom sektoru. Osnovna ideja pri osnivanju ECB jebila da joj se osigura visok stupanj neovisnosti kako bi mogla biti jamac prudentnemonetarne politike Eurolanda bez obzira na politièke promjene i sukobe do kojihæe u njemu dolaziti. Za takav status ECB postojao je visok stupanj politièkogkonsenzusa, buduæi da je i teorija i dosadašnja praksa djelovanja centralnih banakapokazala da je visok stupanj neovisnosti monetarnih vlasti od politièkih jedan odtemeljnih preduvjeta uèinkovitog rada centralne banke.

1. sijeènja 1999. godine zapoèela je faza B projekta Europske ekonomske imonetarne unije - poèetak EMU i tržišna konverzija na bezgotovinskom podruèju.Njezin poèetak znaèio je:q Neopozivo fiksiranje teèaja èlanica EMU prema euru, te implicitno i izmeðu

valuta zemalja sudionica, te formiranje teèaja eura prema ostalim valutama.q Uvoðenje eura kao knjižnog novca.q Prenošenje voðenja monetarne politike takozvanog “Eurolanda”, koji se sastoji

od 11 zemalja èlanica EMU, na Europsku centralnu banku (ECB), dok jeEuropski sustav centralnih banaka (ESCB) zapoèeo s provoðenjem svihtransakcija na tržištu novca i deviznim tržištima u euru.

q Poèetak rada sustava bruto plaæanja u realnom vremenu (RTGS), pod nazivomTARGET u euru i pružanje moguænosti konverzije u ESCB sustavu.

Trajanje faze B ogranièeno je na najdulje tri godine, odnosno najkasnije do 1.sijeènja 2002. Tada zapoèinje treæa faza (C) uspostavljanja monetarne unije u kojojæe biti provedena konverzija novèanica i kovanog novca. Njezin æe kraj oznaèitizavršetak konverzije valuta jer æe postojeæe kovanice i novèanice zemalja koje suušle u EMU izgubiti status zakonskog sredstva plaæanja. Ova faza može potrajatinajduže šest mjeseci.

Uvoðenje zajednièke valute na podruèju EU znaèi velik korak prema stvaranjujedinstvenog europskog gospodarstva. Plan stvaranja zajednièkog europskoggospodarstva time ulazi u pretposljednju fazu. Poèeo je stvaranjem zajednièkogtržišta, nastavlja se uvoðenjem zajednièke valute, a zadnji korak predstavljalo biharmoniziranje fiskalne politike i poveæanje zajednièkog budžeta za potrebemeðudržavnih transfera te daljnjega harmoniziranja zakonodavstva koje se odnosina gospodarstvo.

Uèinci uvoðenja zajednièke valute na veæ postojeæe zajednièko tržište trebali bi bitipozitivni. Meðu njima su uklanjanje transakcijskih troškova zamjene valuta zemaljaèlanica EMU te nestanak teèajnih neizvjesnosti, odnosno teèajnog rizika koji jepostojao izmeðu tih valuta. Uvoðenje jedinstvene valute omoguæit æe i veæutransparentnost na tržištu te time poticati konkurentnost na zajednièkom tržištu.Buduæi da æe se stvoriti vrlo veliko i vrlo likvidno financijsko tržište, usluge æe natom tržištu postati jeftinije (niže kamatne stope) i atraktivnije (veæa širina idostupnost financijskih proizvoda). Takoðer, ukoliko euro preuzme znaèajan diofunkcija meðunarodne valute od dolara, odnosno postane dominantna valuta zameðunarodne financijske transakcije (osim izmeðu SAD i Azije gdje nema izgleda)dobitak blagostanja za Europu mogao bi iznositi èak do 0.4% BDP-a godišnje.

Slika I.6. VALUTNA STRUKTURA ROBNOG UVOZA RH (I-IX 1998.)

euro

71%

USD

24%

ostale valute

5 %

Izvor: DZS

Stvaranje EMU kao najznaèajniji dogaðaj u meðunarodnim financijama još odstvaranja Brettonwoodskog sporazuma imat æe znaèajan utjecaj i na druge zemlje,a ne samo na èlanice Eurolanda. Ovdje se osobito istièe utjecaj na tranzicijskezemlje centralne i istoène Europe (CIE) kojima pripada i Hrvatska. Tranzicijskezemlje CIE moguæe je promatrati i kao “pre-ins” zemlje EMU s duljim razdobljemèekanja, buduæi da æe i one naposlijetku uæi u EU i EMU. Zbog toga æe na tezemlje EMU imati veæi utjecaj nego na ostale zemlje izvan EU. Tranzicijske zemljeCIE moraju voditi raèuna o uvoðenju jedinstvene valute jer obavljaju preko 50%svoje trgovine sa zemljama EMU, a taj udio æe se dalje širiti sa širenjem EMU. UHrvatskoj je, nakon 1. sijeènja 1999. godine, preko dvije treæine vanjske razmjenedenominirano u euru. To znaèi da se oko 20% posto više izvoza i 35% višehrvatskog uvoza obraèunava u euru nego što se obraèunavalo u DEM. To, dakle,znaèi da æe i euro biti bolja referentna valuta nego što je to bila DEM.

Slika I.7. VALUTNA STRUKTURA ROBNOG IZVOZA RH (I-IX 1998.)

USD

36%

ostale

valute

4%

euro

60%

Izvor: DZS

Promjene monetarne i teèajne politike unutar EMU, kao i strukturne promjene dokojih je u EU veæ došlo te one do kojih æe tek doæi uslijed uvoðenja jedinstvenevalute imaju trenutaèan uèinak i na Hrvatsku. Hrvatska mora pratiti razvojdogaðaja u EMU kako bi se bila u stanju prilagoditi ekonomski, pravno itehnološki. Uvoðenje eura znaèi (1) promjenu glavne hrvatske valute štednje, (2)valute u kojoj se obraèunava najveæi dio naše meðunarodne razmjene, (3)promjenu valute uz koju je vezana domaæa teèajna politika i poslovna oèekivanjate (4) promjenu konkurentskih okolnosti u kojima æe naša poduzeæa izlaziti nainozemno tržište. Poèetak EMU de facto je promijenio i “acquis communotaire”kojem se zemlje CIE, znaèi i Hrvatska, trebaju prilagoditi ako žele pristupiti EU.Zbog svega toga æe stvaranje EMU i na Hrvatsku imati znaèajan utjecaj. Taj æeutjecaj u poèetku biti relativno manji, a s vremenom æe se polako intenzivirati.

U prvoj fazi najznaèajniji je utjecaj na domaæi financijski sektor i na hrvatskapoduzeæa koja su velikim dijelom svojih aktivnosti ukljuèena u meðunarodnurazmjenu, osobito s EU. Taj dio hrvatskog gospodarstva najintenzivnije sepripremao za uvoðenje eura. Veæ od samog poèetka, naime, moguænostukljuèivanja u platni promet u euru i servisiranja vlastitih klijenata, dobavljaèa,odnosno kupaca u novoj valuti za taj je dio gospodarstva od kljuène važnosti.

U kasnijoj fazi treba oèekivati snažniji uèinak uvoðenja eura na domaæi sektorstanovništva. Taj æe uèinak poèeti veæ prije poèetka gotovinske konverzije odnosnofaze C uspostave EMU. Jedan dio devizne štednje u Hrvatskoj se drži izvanfinancijskog sektora. Buduæi da æe 1. srpnja 2002. godine postojeæe nacionalnevalute 11 zemalja Eurolanda izgubiti status zakonskog sredstva plaæanja, do tadaæe postojeæu deviznu štednju (obièno u njemaèkim markama) trebati unijeti ufinancijski sustav i zatim konvertirati.

Vrlo znaèajan biti æe utjecaj EMU na izvoznu konkurentnost Hrvatske. Izgledno jeda æe uvoðenje jedinstvene valute znaèajno poveæati konkurentnost na tržištu EU.

To znaèi da æe našim izvoznicima biti sve teže izvoziti na ta tržišta ne budu lispremni i sposobni poveæavati proizvodnost brzinom kojom æe se to,pretpostavljeno, dogaðati na tržištu Eurolanda. S druge strane uvozna konkurencijas podruèja tog našeg daleko najveæeg trgovaèkog partnera biti æe sve jaèa i to u istovrijeme kada treba oèekivati brže otvaranje Hrvatske i njen ulazak svjetske iregionalne trgovaèke organizacije i integracije.

Osim na konkurentnost Hrvatske robne razmjene uvoðenje jedinstvene europskevalute utjecati æe i na konkurentnost našeg drugog važnog izvoznog sektora –turizma. Uvoðenje eura æe, naime, za naše glavno tržište – graðane Eurolanda –poveæati atraktivnost turistièkih odredišta jedinstvene valute u odnosu na drugaturistièka odredišta. Na tim tržištima æe imati vlastitu valutu bez potrebe konverzijei transakcijskih troškova, cijene æe im biti transparentne, a poveæanatransparentnost i konkurencijski pritisak æe vjerojatno i na tom segmentu tržištautjecati na poveæanje kvaliteta usluga odnosno smanjenje cijena. No s drugestrane, i turistièki djelatnici u Hrvatskoj moæi æe iskoristiti efekt ekonomije obujmado kojega dolazi zbog smanjenja troškova pri planiranju likvidnosti, vršenjukonverzije valuta i novèanih transakcija, osiguravanju teèajnih razlika i zbogjednostavnijeg voðenja raèunovodstva.

EMU æe takoðer stvoriti poveæani poticaj za investiranje na podruèje EMU. Taj æepoticaj biti posljedica poveæane velièine tržišta i likvidnosti s jedne strane iuklonjenih rizika teèajnih fluktuacija s druge strane. Poseban poticaj æepredstavljati uklanjanje teèajnih restrikcija za ulaganje mirovinskih fondova unutarEMU. S druge strane, za Hrvatsku bi mogao biti povoljan rast potrebediverzifikacije portfolija investitora zbog simetriènosti ciklusa unutar podruèjajedinstvene valute. U tu svrhu investitori æe koristiti druge instrumente(sekuritizacija), ali i druge zemlje. Jeftinoæa, efikasnost i likvidnost financijskogtržišta Eurolanda uèiniti æe ga atraktivnim kako za poduzeæa tranzicijskih zemaljatako i za njihove vlade. Kreditiranje na tom tržištu i izdavanje euro denominiranihvrijednosnih papira za CIE uèesnike æe postati vrlo atraktivno. U dugom roku novoæe tržište olakšati financiranje i restrukturiranje tranzicijskih zemalja poputHrvatske, naravno uz uvjet da one same zadovolje osnovne kriterije pristupasvjetskom financijskom tržištu.

Buduæi da æe EMU utjecati na poveæanu konkurentnost i atraktivnost tržišta unutarEurolanda, a da je Euroland glavni vanjski partner Hrvatskoj, možemo zakljuèiti daæe EMU još ubrzati potrebu prilagodbe i restrukturiranja hrvatskog gospodarstvaukoliko samo želi zadržati sadašnje pozicije, a osobito ukoliko želi poveæavati svojudio na tom tržištu.

Povoljan uèinak doæi æe od poveæane potražnje na tom tržištu zbog pretvaranjagore spomenutih utjecaja u više stope rasta Eurolanda. Time æe porasti i prilike zapoveæanje hrvatskog izvoza. Tu æe priliku, meðutim, hrvatsko gospodarstvo moæi upunoj mjeri iskoristiti samo uz preduvjet bržeg restrukturiranja i poveæanja

proizvodnosti, te brže asocijacije s EU. U suprotnom æe poveæana potražnjaEurolanda biti iskorištena od strane drugih zemalja.

1.2. Opæa obilježja hrvatskog gospodarstva u 1998. godini

Temeljna gospodarska obilježja 1998. godine su znaèajno usporavanje rasta uuvjetima zadržane makroekonomske stabilnosti, veliko smanjenje deficita tekuæegraèuna bilance plaæanja, kako smo i najavili u prošlogodišnjem izvješæu, znaèajanrast proraèunskih prihoda nakon uvoðenja poreza na dodanu vrjednost koji su senakon rebalansa proraèuna pretoèili u znatno poveæanje rashoda i poèetakkonsolidacije bankarskog sektora.

U prva tri tromjeseèja ostvarene su pozitivne stope rasta BDP-a na godišnjoj razini,da bi u zadnjem tromjeseèju po prvi puta u zadnjih pet godina kvartalni indeksgodišnje promjene BDP-a završio u negativnom podruèju. Stvaranje brutodomaæeg proizvoda bio je pod utjecajem rasta fizièkog obujma proizvodnje uindustriji od 3,7 posto te jakog usporavanja rasta u djelatnostima trgovine, turizma,graðevinarstva i prijevoza skladištenja i veza. U stvari, sve te djelatnosti, koje suproteklih godina (od 1994.) bilježile vrlo visoke stope rasta, su u odnosu na torazdoblje gotovo stagnirale, s time da je dinamika nagovještala poèetak recesijskihtendencija kako se približavao kraj godine. Gledajuæi s potražne strane, kretanjeBDP-a karakteriziralo je smanjenje domaæe potražnje i rast inozemne potražnje štoje znaèajno doprinijelo prilagodbi deficita tekuæeg raèuna bilance plaæanja.

Deficit na tekuæem raèunu bilance bilance plaæanja doživio je veliko smanjenje (36posto) kako smo i predvidjeli prošle godine. Promatran kao udio u BDP-u deficit jesmanjen s 12,2 posto u 1997. godini na 7,3 posto u 1998. Na to smanjenje najvišeje utjecalo smanjenje domaæe potražnje èiji je rast u proteklim godinama bio glavnigenerator rasta deficita, ali i znaèajno poveæanje izvoza. Robni uvoz je udolarskom iznosu smanjen za 7 posto, dok je izvoz poveæan 9,5 posto zahvaljujuæivelikom porastu izvoza brodova. Tekuæi transferi su se znaèajno smanjili, dok sepozitivan saldo bilance usluga poveæao za 2,4 posto. Došlo je ponovno i doznaèajne promjene strukture financiranja. Iako je poveæanje obveza premainozemstvu i u 1998. godini ostalo najvažniji oblik financiranja, ono se znaèajnosmanjilo u odnosu na 1997. godinu, a znatno veæu ulogu u financiranju supreuzela strana izravna ulaganja koja su se poveæala za 3,3 puta. Time je Hrvatskana neki naèin ušla u treæu fazu prema izvorima financiranja deficita na tekuæemraèunu. U prvoj fazi deficit se veæinom financirao repatrijacijom, odnosnopovratkom deviza u bankovni sustav, u drugoj pretežno zaduživanjem uinozemstvu, a u treæoj koja je poèela 1998. veliku ulogu financiranja preuzimajustrane direktne investicije (prvenstveno od privatizacije) èija je još znaèajnija ulogaplanirana i u 1999. godini.

Na smanjenje domaæe potražnje i posljediènu prilagodbu vanjskog deficita utjecalaje i monetarna politika èije je zaoštravanje dovelo do prepolavljanja stope rastakredita. U 1998. godini su poèetkom drugog kvartala uvedene i kapitalskekontrole, no od njih se u najveæoj mjeri ubrzo odustalo buduæi da se situacija nameðunarodnom financijskom tržištu pod utjecajem Azijske i potom prošle godineRuske krize toliko pogoršala da je zaduživanje u inozemstvu postalo jako otežano

za sve domaæe subjekte. Možemo reæi da je na neki naèin svjetska financijska krizaodigrala u velikoj mjeri ulogu kojoj su poèetkom godine bile namijenjenekapitalske kontrole – smanjivanja kratkoroènog zaduživanja u inozemstvu kojim seu velikoj mjeri financiralo širenje deficita na tekuæem raèunu bilance plaæanja. Nagodišnjoj razini monetarnu su politiku, za razliku od prijašnjih godina,karakterizirali znaèajno sporiji rast monetarnih agregata, prepolavljanje rastaplasmana u odnosu na 1997. godinu i smanjenje neto inozemne aktive bankarskogsustava.

Novèana masa, koja je u 1997. porasla 20,9 posto, u 1998. godini je zabilježilasmanjenje od 1,5 posto u èemu je porastao je gotov novac i depozitni novacstanovništva, iako manje nego 1997., dok depozitni novac poduzeæa bilježismanjenje. Ovakva su kretanja odražavala pogoršanu likvidnost poduzeæa.Prepolovljen je i rast deviznih depozita, koji je do sada uvijek intenzivno rastao.Kunski depoziti, koji su tijekom 1997. porasli 62,2 posto, u 1998. su u potpunostistagnirali. Dok su tijekom 1997. visoke kamatne stope na kunske depozite istabilan teèaj privlaèili kunsku štednju, tijekom 1998. su subjekti ponovoprilagoðavali valutnu strukturu imovine poveæavajuæi udjel devizne komponente.U odnosu na 1997. stopa rasta plasmana prepolovljena je sa 44,1 posto na 22,2posto u 1998. I u odnosima izmeðu središnje države i poslovnih banaka, 1998. jebila bitno promijenjena u odnosu na prethodne godine. Dok su tijekom 1997.neto potraživanja banaka od središnje države prepolovljena, tijekom 1998. sublago poveæana, što je dodatno istisnulo ionako smanjene kredite privatnomsektoru. Ukupna ponuda primarnog novca (M0) u 1998. godini bila je u skladu skretanjem širih monetarnih agregata. U 1997. primarni novac M0 prosjeèno jemjeseèno rastao 1,4 posto dok se tijekom 1998. prosjeèno mjeseèno smanjivao0,02 posto.

Glavni tok kreiranja primarnog novca u svim prethodnim godinama bile suintervencije Hrvatske narodne banke na deviznom tržištu. U 1998., meðutim,dolazi do promjene u smjeru intervencija Hrvatske narodne banke na aukcijamadeviza i do potpune zamjene izmeðu deviznih transakcija središnje banke i njenedomaæe aktivnosti (prema središnjoj državi i bankama) u kreiranju i povlaèenjuprimarnog novca.

Inflacija je zadržana u okviru cilja središnje banke ukoliko se izuzme jednokratniutjecaj uvoðenja PDV-a na porast cijena koji se dogodio na poèetku godine i zbgkojeg je inflacija mjerena cijenama na malo iznosila 5,4 posto na prosinaèkojrazini, odnosno 5,7 posto mjereno meðugodišnjim prosjekom. To je više oduobièajenog okvira od 3,5 do 4 posto, koji je HNB održavala proteklih godina,upravo za jednokratni uèinak uvoðenja PDV-a na porast cijena usluga. 1998. jebila i prva godina znaèajnije deprecijacije teèaja kune još od stabilizacijskogprograma krajem 1993. godine. Mjereno teèajem na kraju godine kuna je premanjemaèkoj marci kao glavnoj referentnoj valuti deprecirala 6,5 posto uslijeddeprecijacijskih pritisaka koji su zapoèeli sredinom ožujka i s prekidom tijekomljeta trajali do kraja godine. U 1998. godini u potpunosti je prekinuto razdoblje

priljeva deviza u bankarski sustav po osnovi repatrijacije štednje (djelomèno poosnovi iskorištavanja kamatnog dispariteta) i vraæanja štednje u bankovni sustav iz“èarapa”. Djelomièno je to bio nastavak procesa iscrpljivanja tih izvora priljevadeviznih depozita koji je zapoèeo veæ 1997. godine, a djelomièno je tomepridonio poèetak krize u bankarskom sustavu. Pored toga je nastavljeno smanjenjeneto transfera koje je takoðer poèelo veæ 1997. godine, a bankama i ostalimsektorima je bio otežan pristup inozemnom kapitalu zbog utjecaja financijskihkriza u Rusiji i Aziji na tržišta u nastajanju. U isto vrijeme potražnja za devizama sepoveæala zbog naraslih potreba otplate dugova, dok je devizna potražnja zboguvoza iako smanjena i dalje ostala na relativno visokoj razini. Napokon, diopoveæane potražnje za devizama je bio špekulativne naravi na što je osobitoutjecao bankarski sektor.

Trendovi kretanja kamatnih stopa iz 1997. godine nisu se nastavili, odnosno došloje do njihovog obrata. Kamatne stope na tržištu novca su se potaknute bankarskomkrizom i poveæanom segmentacijom na tržištu znaèajno poveæale i gotovo da su sevratile na razinu s poèetka 1995. godine. Kamatni “spread” se poveæao uslijedporasta aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka i laganog pada pasivnihkamatnih stopa kojem je pridonio izlazak s tržišta odreðenog broja banaka.Kamatne stope na kratkoroène vrijednosnice su porasle pri èemu su znatnijeporasle kamatne stope na trezorske zapise Ministarstva financija što je odražavalo iveæu potrebu domaæeg financranja države, te je dovelo do ponovne divergencijekamatnih stopa na vrijednosnice HNB i Ministarstva financija. Razlozi visoke razinerealnih kamatnih stopa u Hrvatskoj u odnosu na druge napredne tranzicijskezemlje ostali su više-manje nepromijenjeni i još su pojaèani zaoštravanjemstrukturnih problema u gospodarstvu i rastom nenaplaæenih potraživanja,poveæanjem rizika vezanim uz deprecijaciju kune, te poveæanom segmentiranošæutržišta nakon poèetka problema u bankarskom sustavu.

U 1998. godini zapoèela je i konsolidacija bankarskog sektora. Krize u banakrskomsustavu zapoèele su poèetkom godine u Dubrovaèkoj banci, u to vrijeme petojbanci po velièini aktive, i nastavile se kasnije u Glumina banci, šestoj po velièiniaktive, i nekolicini drugih manjih i srednje velikih banaka. Razlozi izbijanja kriza ubankarskom sektoru odnosno poèetka konsoliacije su višestruki: vrlo liberalanpristup izdavanju licenci zbog kojeg je nastao velik broj banaka (veæi nego u bilokojoj drugoj naprednijj centralno-istoènoevropskoj zemalji, osim u znatno veæojPoljskoj), vrlo loše upravljanje u pojedinim bankama zbog kojeg su okrenute ikriviène prijave u odreðenom broju sluèajeva, nedostaci u nadzoru i kontrolibanaka (nadzorna funkcija se u HNB poèela razvijati tek 1993. godine),nedovoljna odvojenost bankarstva od politike, te neadekvatan regulatorni okvirèijoj se promjeni pristupilo krajem godine kada je dovršen nacrt novog Zakona obankama. Svi ti uzroci ukazuju direktno i na naèine rješavanja problemabankarskog sustava u razdoblju koje je pred nama.

Uvoðenje poreza na dodanu vrijednost s poèetkom godine donijelo je daleko veæeprihode od planiranih proraèunom za 1998. godinu. To sugerira da je bruto

društveni proizvod koji je služio kao osnovica za projekciju porezne bazepotcijenjen, odnosno da je porez na dodanu vrijednost poveæao ukupno poreznooptereæenje i smanjio moguænost porezne evazije. Nominalni godišnji porastukupnih prihoda proraèuna središnje države iznosio je 29,4 posto. Sredinomgodine je napravljen rebelans proraèuna kojim je rashodna strana poveæana za 14posto. Na kraju godine je ostvaren višak na raèunu središnje i konsolidiranesredišnje države, a država je na temelju ostvarenog viška smanjila razinupostojeæeg duga. Po prvi puta je došlo do pomaka od vanjskih prema domaæimizvorima financiranja èemu je takoðer pridonijela pogoršana situacija nameðunarodnim financijskim tržištima. Negativan aspekt fiskalne situacije koji seponavlja iz godine u godinu je daljnje znaèajno poveæanje fiskalnog ugriza u BDP,te nastavljanje višegodišnjeg negativnog trenda poveæanja deficita na raèunimaizvanproraèunskih fondova èija putanja je sasvim sigurno neodrživa. U tom smislumožemo samo ponoviti ocjenu iz prošlogodišnjeg izvješæa kako æe s jedne stranebiti neophodno postupno smanjivati zahvaæanja države u bruto domaæi proizvod,a s druge izvršiti reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava na naèin da njihovofinanciranje postane dugoroèno održivo.

1.2.1. Gospodarska aktivnost

Stopa rasta bruto domaæeg proizvoda usporena je na 2,7 posto u 1998. godini uodnosu na stope rasta u razdoblju od 1994. do 1997. kada je bruto domaæiproizvod rastao u rasponu od 5,9 do 6,8 posto godišnje. Zabilježeni rast od 2,7posto zasniva se na rastu aktivnosti u prva tri tromjeseèja, dok su u èetvrtomzapoèele recesijske tendencije.

Stvaranje bruto domaæeg proizvoda u 1998. godini bilo je pod utjecajem rastafizièkog obujma industrije, turistièke aktivnosti, prometa u trgovini, poštanskih itelekomunikacijskih usluga te slabog rasta graðevinarstva, dok je s potrošne stranerast bruto domaæeg proizvoda potaknut rastom inozemne potražnje.

Slika I.8. REALNI BRUTO DOMAÆI PROIZVOD, godišnja stopa promjene

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

8,0

1994. 1995. 1996. 1997. 1998.

%

U prva tri tromjeseèja 1998. godine ostvarene su pozitivne stope promjene brutodomaæeg proizvoda, dok je u èetvrtom zabilježena negativna stopa od 0,8 postona godišnjoj razini. U prva tri tromjeseèja uoèavaju se sezonske tendencije kakvesu bile u dvije prethodne godine, gdje se ukupna aktivnost ubrzavala od prvogprema treæem tromjeseèju, s tim da je intenzitet rasta znatno slabiji.

Slika I.9. REALNI BRUTO DOMAÆI PROIZVOD, godišnja tromjeseèna stopa promjene

-2,0

0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

12,0

Q1

94.

Q3

94.

Q1

95.

Q3

95.

Q1

96.

Q3

96.

Q1

97.

Q3

97.

Q1

98.

Q3

98.

%

Prethodni rezultati rashodne strane bruto domaæeg proizvoda u 1998. godinipokazuju da je njegov realni rast od 2,7 posto rezultat realnog smanjenja ukupnedomaæe potražnje i rasta inozemne potražnje. Promatrano po komponentamadomaæe potražnje, realni je rast zabilježen kod državne potrošnje i investicija, dokje pad potrošnje stanovništva i uvoza roba i usluga presudno odredio smjerkretanja domaæe potražnje.

Uzimajuæi u obzir samo zadnje tromjeseèje 1998. godine, i domaæa i inozemnapotražnja imale su smjer kretanja koji obilježava èitavu godinu. Godinu danaranije, rast domaæe potražnje bio je izrazito visok, što je uzrokovalo i vrlo visokdeficit na tekuæem raèunu bilance plaæanja, pa su mjere ekonomske politikeupravo išle u smjeru njezinog smanjenja. Navedeni smjer kretanja potražnje u1998. godini utjecao je na prilagodbu trgovinske bilance i tekuæeg raèuna bilanceplaæanja u toj godini. Vanjska ekonomska ravnoteža poboljšala se u odnosu naprethodnu godinu, izvoz roba i usluga porastao je za 4,5 posto, a uvoz se smanjioza 6,5 posto mjereno u USD.

Manja domaæa potražnja u 1998. godini u odnosu na 1997. korelirana je s manjimrastom kredita poslovnih banaka odobrenim domaæim sektorima osim sektoradržave. Njihov je nominalni rast na prosinaèkoj razini smanjen s 53 posto u 1997.na 22,1 posto u 1998. godini. Krediti stanovništvu rasli su 38 posto, dok su kreditipoduzeæima rasli 14,8 posto. Krediti poslovnih banaka odobreni sektoru opæedržave na kraju 1998. bili su za nominalno 81,4 posto veæi od njihove razine nakraju prethodne godine.

Prethodni rezultati rashodne strane bruto domaæeg proizvoda pokazuju i malirealni rast ukupnih investicija, pri èemu su zalihe znaèajno smanjene u odnosu na1997. godinu, pa se rast odnosi na investicije u trajnu imovinu. Meðutim, posrednipokazatelji o investicijama ne daju konaèan odgovor o ukupnom smjeru kretanjaove komponente potrošnje. O manjoj investicijskoj potrošnji u 1998. godini uodnosu na prethodnu godinu govori manji uvoz kapitalnih dobara za 0,4 posto ukunama. Domaæa proizvodnja kapitalnih dobara poveæala se svega 1 posto premafizièkom obujmu, a više nego dvostruko poveæanje izvoza upuæuje na slabudomaæu potražnju za kapitalnim proizvodima, odnosno nedovoljno velikeinvesticijske fondove domaæih poduzeæa. S druge strane, kapitalni izdaci središnjedržave rasli su za nominalno 35,1 posto, a fondova za 11,4 posto.

Investicije u graðevinarstvu odrazile su se na rast graðevinske aktivnosti posebno uprva tri tromjeseèja, dok je jaki pad u èetvrtom tromjeseèju smanjio godišnju stopurasta na svega 0,7 posto. Niska stopa rasta posljedica je izuzetno visoke, obnovompotaknute graðevinske aktivnosti u 1997. godini. Stanogradnja je prema brojuzavršenih stanova i njihovoj površini u svakom od tri tromjeseèja bila intenzivnijaod usporedivih razdoblja u 1997. Pristup stanovništva dugoroènim kreditima u1997. i 1998. utjecali su na veæe rezidencijalne investicije. Smanjenje investicijskeaktivnosti u zadnjem tromjeseèju odraz je smanjenja internih fondova poduzeæanamijenjenih investicijama, smanjene moguænosti bankovnog kreditiranja i kreditadobavljaèa koji su pod pritiskom likvidnosnih poteškoæa.

Rashodna strana bruto domaæeg proizvoda pokazuje realno smanjenje potrošnjestanovništva u 1998. godini i smanjenje njezinog udjela u bruto domaæemproizvodu. To potvrðuje i godišnje smanjenje prometa u trgovini na malo za realno0,4 posto. Relativno brzi rast potrošnje stanovništva iz prijašnjih godina jezaustavljen. Jedno od objašnjenja manje potražnje stanovništva je manji brojzaposlenih, tj. sužavanje kruga redovnih potrošaèa. Na istosmjerno kretanjepotrošnje stanovništva upuæuje uvoz netrajnih proizvoda za široku potrošnju koji sesmanjio za 6,8 posto u kunama, dok se uvoz trajnih proizvoda za široku potrošnjusmanjio za 10,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Raspoloživi dohodakstanovništva sa svojim realnim rastom od 0,5 posto, takoðer pokazuje da potrošnjanije mogla intenzivnije rasti. Komponenta mase plaæa i mase mirovina zabilježilesu pozitivne stope promjene, dok je neto priljev stanovništva od banaka realnosmanjen na godišnjoj razini. Deprecijacija kune smanjila je kupovnu moæ primanjau pogledu uvoza roba i usluga i poveæala troškove otplate kredita vezanih nainozemnu valutu, što je utjecalo na smanjenje potrošnje.

Prema prethodnim rezultatima rashodne strane bruto domaæeg proizvoda u 1998.godini, realno su rasli izdaci opæe države za robe i usluge. Ova je kategorija rasla izgodine u godinu te je uvijek davala znaèajan doprinos rastu sa strane potražnje.Meðutim, ovime se nije ostvarivao prioritet ekonomske politike za fiskalnomkonsolidacijom i kontrolom javne potrošnje. Potrošnja samo središnje države raslaje za realno 4,3 posto u 1998. u odnosu na prethodnu godinu. Revizijom budžetasredišnje države u toj godini upravo je stavka izdataka za robe i usluge poveæana

za nominalno 5,1 posto. Potrošnja roba i usluga izvanproraèunskih fondova rasla jeza realno 18,7 posto.

Neto inozemna potražnja za robama i uslugama bila je negativna, ali manja za34,5 posto od neto inozemne potražnje godinu dana ranije mjereno u USD.Smanjenje deficita razmjene roba i usluga u 1998. godini u odnosu na ranijegodine pozitivno je utjecalo na rast bruto domaæeg proizvoda. Gledajuæi izvozroba i usluga, on je na godišnjoj razini rastao za 4,5 posto mjereno u USD, dok seuvoz smanjio za 6,5 posto. Izvozom roba i usluga bilo je pokriveno 80,3 postovrijednosti uvoza roba i usluga.

Slika I.10. NETO INOZEMNA POTRAŽNJA, godišnja stopa promjene USD vrijednosti

-10,0

-5,0

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

40,0

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

%

Izvoz roba i usluga

Uvoz roba i usluga

Najznaèajniji doprinos rastu na strani ponude dolazi od industrijske proizvodnje.Nekoliko godina za redom ovaj sektor bilježi rast od kojih je najveæi onaj u 1997.godini. Industrijska je proizvodnja u 1998. godini, prema fizièkom obujmu, poraslaza 3,7 posto. Tijekom godine, industrijska je aktivnost bila snažna u prva tritromjeseèja, dok je u èetvrtom zabilježen pad proizvodnje na meðugodišnjojrazini. Njezina najveæa komponenta, preraðivaèka industrija, rasla je 3,2 postogodišnje, opskrba elektriènom energijom plinom i vodom 8,7 posto, dok jeproizvodnja rudarstva i vaðenja smanjena za 2,4 posto. Podruèje opskrbeelektriènom energijom, plinom i vodom iz godine u godinu bilježi visoke stoperasta. Dvije najveæe industrije (proizvodnja hrane i piæa i proizvodnja kemikalija ikemijskih proizvoda) naroèito su smanjile proizvodnju u drugoj polovici godine.

Tablica I.1. OSNOVNI POKAZATELJI REALNOG SEKTORA, realni indeksi

*Nominalni indeksIzvor: Državni zavod za statistiku

Broj zaposlenih u industrijskom sektoru u 1998. godini smanjen je za 4,6 posto, aproizvodnost rada poveæana za 8,7 posto. Zaposlenost se jedino poveæala uopskrbi elektriènom energijom, plinom i vodom za 1,4 posto te u, po proizvodnjivrlo malom, odjeljku proizvodnje uredskih strojeva i raèunala za 14,9 posto.

Slika I.11. INDUSTRIJA, godišnja stopa promjene

-10

-5

0

5

10

15

1995. 1996. 1997. 1998.

%

Proizvodnja

Zaposlenost

Proizvodnost rada

Industrija je, uz turizam, sektor domaæeg gospodarstva najviše povezan sinozemstvom, u 1998. godini èinio je 97,6 posto robnog izvoza RepublikeHrvatske i 91,6 posto ukupnog robnog uvoza. U protekloj je godini njegovaprodaja uglavnom bila usmjerena prema inozemnom tržištu zbog nedovoljno jakedomaæe potražnje. Izvoz ovog sektora porastao je 13,3 posto mjereno u kunama.

1995. 1996. 1997. 1998.1994. 1995. 1996. 1997.

Bruto domaæi proizvod 106,8 106,0 106,5 102,7 Industrijska proizvodnja 100,3 103,1 106,8 103,7 Rudarstvo i vaðenje 102,5 97,0 99,7 97,6 Preraðivaèka industrija 99,7 101,3 103,9 103,2 Opskrba el. energijom, plinom i vodom 104,9 125,4 124,2 108,7 Graðevinarstvo * ... 129,0 124,7 ... Fizièki obujam graðevinskih radova … 109,0 116,7 100,7 Prijevoz, skladištenje i veze * ... 102,8 113,3 ... Prevezeni putnici 102,9 102,4 99,9 93,3 Prevezena roba 120,2 100,9 101,6 98,8 Trgovina * ... 117,0 117,3 ... Ukupan promet ... ... ... 102,2 Promet od trgovine na malo 116,2 103,5 114,7 99,6 Hoteli i restorani * ... 133,3 119,6 ... Noæenja turista 64,5 166,5 141,3 103,2 Domaæi 98,8 112,3 116,8 94,1 Strani 54,7 194,3 148,6 105,3

Vrijednost zaliha gotovih proizvoda u industriji bila je veæa za 15,7 posto na raziniprosinca.

U industriji postoji koncentracija proizvodnje i izvoza u samo nekoliko od 28odjeljaka. U proizvodnji dodane vrijednosti posebno su velika èetiri odjeljka(proizvodnja hrane i piæa, opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i toplomvodom, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda i izdavaèka i tiskarskadjelatnost) koja daju 45 posto proizvodnje, a uz još èetiri ostvaruje se 63 postododane vrijednosti u industriji. U 1998. godini, pet industrijskih odjeljaka dalo je56 posto vrijednosti izvoza.

Registrirani broj turista u 1998. godini iznosio je 5,4 milijuna što je 5 posto više odbroja dolazaka turista godinu dana ranije. Ovaj broj turista ostvario je 31,3 milijunanoæenja ili prosjeèno 5,7 noæenja po dolasku. Noæenja u turizmu porasla su za 3,2posto na godišnjoj razini. Broj noæenja domaæih turista manji je za 5,9 posto, dokse broj noæenja koji su ostvarili inozemni turisti poveæao za 5,3 posto.

Slika I.12. TURIZAM

0

5

10

15

20

25

30

35

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

Noæ

enja

(m

iliju

ni)

10001200

1400160018002000

220024002600

28003000

Prih

odi (

mili

juni

US

D)

Ukupna noæenja turista Noæenja stranih turistaDevizni prihodi od turizma

Meðu ostvarenim noæenjima stranih turista, turisti iz pet zemalja èinili su 77 postonoæenja stranih turista. Prema broju noæenja na prvom mjestu bili su turisti izNjemaèke (22,8 posto), na drugom su mjestu turisti iz Slovenije (15,5 posto), zatimiz Italije (14,1 posto), iz Èeške (13,6 posto) i Austrije (11 posto).

Udio prihoda od turizma u izvozu roba i usluga poveæavao se od 1995., kada jezbog ratnih prilika iznosio svega 18,6 posto, do 1998. kada se popeo na razinu od31,8 posto.

Zaposlenost u djelatnosti hotela i restorana smanjila se za 6,1 posto u odnosu na1997. godinu.

Graðevinarstvo je prema fizièkom obujmu izvedenih graðevinskih radova porasloza 0,7 posto. U prva tri tromjeseèja postizane su visoke godišnje stope rasta,meðutim u treæem tromjeseèju aktivnost je smanjena za 5,7 posto. U strukturi

odraðenih sati za èitavu godinu, 53,7 posto sati se odnosilo na sate utrošene nazgradama, a ostatak na ostalim graðevinama. S obzirom na vrstu radova, 56,1posto sati odnosilo se na novogradnju, a ostatak na rekonstrukcije, popravke iodržavanje postojeæih graðevina. Narudžbe graðevinskih radova za podruèjeRepublike Hrvatske u 1998. godini prate se po novoj metodologiji od poèetkagodine i nisu usporedive s prethodnom godinom. Isto vrijedi za pokazateljvrijednosti izvršenih graðevinskih radova u zemlji i izvršenih radova u inozemstvu.Usporedba uzastopnih tromjeseèja sadrži naglašenu sezonsku komponentu.

Što se tièe stambene izgradnje, ona je naroèito porasla u 1996. godini u odnosu na1995. U 1997. godini broj završenih stanova i njihova površina bili su manji negou 1996. U 1998. godini u svakom od tri prva tromjeseèja broj završenih stanova injihova površina bili su veæi od istih velièina u usporedivim razdobljima prethodnegodine.

Promet u djelatnosti trgovine, koja ukljuèuje trgovinu na veliko i malo; popravakmotornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kuæanstvo, porastaoje za realno 2,2 posto u 1998. godini. Promatrajuæi samo trgovinu na malo, njezinpromet se smanjio za 0,4 posto. Broj zaposlenih u trgovini bio je manji za 3,5posto u odnosu na prethodnu godinu.

Slika I.13. REALNI PROMET U TRGOVINI NA MALO, meðugodišnja mjeseèna stopapromjene

-15,0

-10,0

-5,0

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

1/97

.

3/97

.

5/97

.

7/97

.

9/97

.

11/9

7.

1/98

.

3/98

.

5/98

.

7/98

.

9/98

.

11/9

8.

%

Djelatnost prijevoza, skladištenja i veza ostvarila je manji broj prevezenih putnikaza 6,7 posto i manju kolièinu prevezene robe za 1,2 posto u odnosu na 1997.godinu. Što se tièe poštanskih usluga, porasle su pismonosne usluge (3,7 posto) inovèani promet (2,1 posto), dok su smanjene paketne usluge (21,8 posto).Telekomunikacijske usluge su rasle po svim vrstama usluga, telefonski promet (0,9posto), broj impulsa mobitela (5,4 posto), broj impulsa CRONET-a (137,4 posto) iprijenos podataka (0,4 posto).

1.2.2. Ponuda novca i meðunarodne prièuve

U uvjetima znaèajnog usporavanja gospodarske aktivnosti i godišnjeg rasta cijenaod 5,7 posto monetarna kretanja bilježe umjereni porast. Ponuda novca M4odvijala se u 1998. trostruko sporije nego prethodne godine. Ukupna likvidnasredstva, najširi monetarni agregat (M4), veæ u 1997. usporava intenzitet svoggodišnjeg rasta sa 49 posto u 1996. na 38 posto, promatrano na prosinaèkoj razini,da bi u 1998. ostvario spomenuto usporeno poveæanje od 12 posto ili 6,2milijarde kuna dostigavši na kraju prosinca 1998. razinu od 56,6 milijardi kuna.

Èetiri su momenta, interakcijski povezana, koja su posebno djelovala na kretanjeponude novca u 1998. godini. Prije svega to je konaèno zamiranje repatrijacijskogpriljeva deviza iz inozemstva na domaæe devizne raèune graðana u bankama,zatim smanjenje transakcijske potražnje za novcem zbog smanjenja gospodarskeaktivnosti, pa pojava nelikvidnosti i insolventnosti kod pojedinih banaka na dotadastabilnom i atraktivnom bankarskom tržištu, što je na deponente djelovalo poputšoka i konaèno, i po prvi put u pet godina, dva ekscesna razdoblja deprecijacijekune.

Tako su se kroz financijski raèun bilance plaæanja devizni depoziti stanovništvatijekom 96. i 97. popunili sa 1,4 odnosno 0,5 milijardi USD, da bi u 1998. tajpriljev iznosio tek 4 milijuna USD ili oko 25 milijuna kuna. Devizna komponentaukupnih likvidnih sredstava, devizni kvazi depoziti, koji su se u 1998. poveæali 6,4milijarde kuna ili 20,8 posto (1997. godine 42,5 posto), najveæi dio tog porastaostvarili su kroz izvršenje obveze države prema graðanima po dospjeloj glavnici ikamatama na “staru deviznu štednju” u vrijednosti od oko 1,5 milijardi kuna i krozodluku deponenata da najveæi dio slobodnih sredstava štede i dalje u devizama.Ubrzani rast deviznih depozita stanovništva uzrokovan naglim poveæanjemnamjenski oroèenih depozita kao osnovice za kredit, bio je karakteristièan za1997. godinu kada su dugoroèni krediti odobreni stanovništvu porasli èak 105posto, dok su u 1998. godini takva kretanja bila sasvim blaga.

Slika I.14. M4, razina i mjeseène stope rasta

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

1/95

.4/

95.

7/95

.10

/95.

1/96

.4/

96.

7/96

.10

/96.

1/97

.4/

97.

7/97

.10

/97.

1/98

.4/

98.

7/98

.10

/98.

u m

iliju

nim

a ku

na

-2

0

2

4

6

8

10

12

%Razina

Stope

Kunska komponenta ponude novca M4 bila je ta koja je tijekom 1998.najznaèajnije usporavala svoje kretanje da bi zabilježila i negativnu stopu rasta od0,8 posto na prosinaèkoj razini ili smanjenje od 159 milijuna kuna.

Kunski nemonetarni depoziti tj. kuski depoziti po viðenju i oroèeni kunski depoziti,koji su u 1997. rasli po prosjeènoj mjeseènoj stopi od 4,1 posto jer su zbogstabilnosti cijene domaæe valute ili pak primamljivosti visokih pasivnih kamatnihstopa u, kako se poslije pokazalo, loše upravljanim bankama, bili poveæavani, u1998. godini ostvarili su tek 0,1 postotnu prosjeènu mjeseènu stopu rasta radiprelijevanja u devizne depozite pri bjegovima pred povremenim deprecijacijamakune ili još èešæe radi prelijevanja u najuži monetarni agregat, novèanu masu M1.

Novèana masa M1 svojim kretanjem u 1998. odražava, s jedne strane smanjenjepotražnje za transakcijskim novcem izazvano smanjenjem gospodarske aktivnosti utoj godini i deprecijacijom teèaja, a s druge strane odražava i snižavanje ukupnerazine likvidnosti gospodarskog sustava.

Ponuda novca M1 poveæavala se tijekom 1997. po prosjeènoj mjeseènoj stopi od1,6 posto, a u 1998. novèana masa M1 imala je nultu prosjeènu mjeseènu stopurasta. Na prosinaèkoj razini, novèana masa M1 bilježi smanjenje od 1,5 posto ili201 milijun kuna (12.1997./12.1996.: poveæanje od 20,9 posto ili 2,4 milijardekuna) prije svega zbog snažnog smanjenja depozitnog, odnosno transakcijskognovca. Depozitni novac je u godini prije zabilježio poveæanje od 1,4 milijardekuna ili 20 posto, a u 1998. godini on se smanjio 7,5 posto ili 0,6 milijardi kuna.

Takva kretanja bila su uzrokovana realnim i ukupnim financijskim prilikama.Usporeni rast gospodarske aktivnosti i postojeæa brzina optjecaja novca nisu mogliizazivati dodatni rast ponude novca. Istovremeno je na smanjenje ponude novcadjelovalo više èimbenika. Prije svega gubitak likvidnih sredstava u krizamalikvidnosti i solventnosti u pojedinim bankama, kolaps i naprasni izlazak iztransakcijskog lanca pojedinih velikih gospodarskih sustava, servisiranje ifinanciranje dospjelih inozemnih obveza nastalih u 1997. godini, uz smanjenjepriljeva kapitala iz inozemstva kako gospodarskom tako i financijskom sektoru u1998., ali ne treba smetnuti s uma i utjecaj slabljenja valute koji je poveæaopotražnju za devizama zbog zaštiteod oèekivane deprecijacije.

Slika 1.15. MJESEÈNE STOPE RASTA M0 I M1

-10

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

10

121/

95.

4/95

.

7/95

.

10/9

5.

1/96

.

4/96

.

7/96

.

10/9

6.

1/97

.

4/97

.

7/97

.

10/9

7.

1/98

.

4/98

.

7/98

.

10/9

8.

%

Stopa M0

Stopa M1

Dakle, klasiènim tokovima formiranja novèane mase M1 kao što su odnosi sinozemstvom ili pretvaranje nemonetarnih depozita, u 1998. godini došlo je samodo odljevanja novèane mase M1, odnosno do smanjenja ponude transakcijskognovca. Druga komponenta novèane mase, gotov novac u optjecaju, takoðer jeznaèajno usporio svoj rast u 1998. spustivši svoju godišnju stopu rasta naprosinaèkoj razini sa 22 posto u 1997. na 7,7 posto. Taj potpuno autonomnimonetarni agregat takvim kretanjem nije narušio strukturu M1 i gotovinsko-depozitni koeficijent je oscilirao oko 0,65.

Udio gotovog novca u primarnom novcu M0, monetarnom agregatu pod direktnimutjecajem središnje banke, nije se u 1997. godini spuštao ispod 50 posto niti jeprelazio 60 posto udjela u primarnom novcu u ljetnim mjesecima kad primarninovac raste zbog ekspanzije gotovog novca u optjecaju, ali i zbog sezonskiuobièajenog porasta depozita banaka kod središnje banke.

Ukupna ponuda primarnog novca (M0) u 1998. godini bila je u skladu skretanjem širih monetarnih agregata. Na prosinaèkoj razini ostvarena je negativnastopa rasta od 3,8 posto ili smanjenje od 0,4 milijarde kuna dok se prosjeènomjeseèno primarni novac smanjivao 0,3 posto. U 1997. primarni novac M0prosjeèno je mjeseèno rastao 1,3 posto. Stoga se ni multiplikator m1 nijeznaèajnije mijenjao te se kretao u rasponu od 1,3 poèetkom godine, preko 1,37tijekom ljeta, do 1,32 na kraju godine.

U strukturi primarnog novca, tijekom 1998. smanjen je udio obvezne rezerve zbogsmanjenja osnovice za obraèun (kunskih depozita), i udio žiro-raèuna, dok se udiogotovog novca poveæao.

Slika I.16. DNEVNO STANJE I STRUKTURA PRIMARNOG NOVCA

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.00031

. XII.

97

29. I

.

23. I

I.

19. I

II.

14. I

V.

9. V

.

3. V

I.

29. V

I.

23. V

II.

19. V

III.

12. I

X.

7. X

.

31. X

.

25. X

I.

19. X

II.

u m

iliju

nim

a ku

na

Gotov novac é iro raèuni i blagajna

Obvezna pr ièuva Blagajnièki zapisi

Zabilježena stagnacija primarnog novca M0, novca središnje banke i tokovinjegovog kreiranja i povlaèenja u 1998. najbolje ilustriraju promjene nastale uponudi novca M0 u toj godini, a posebno u svjetlu formiranja ponude novca M0 u1997. i u prethodnim godinama.

Glavni tok kreiranja primarnog novca u svim prethodnim godinama bile suintervencije Hrvatske narodne banke na deviznom tržištu. U 1998., meðutim,dolazi do velike promjene u smjeru intervencija Hrvatske narodne banke nanjenim aukcijama deviza i do potpune zamjene izmeðu deviznih transakcijasredišnje banke i njene domaæe aktivnosti (prema središnjoj državi i bankama) ukreiranju i povlaèenju primarnog novca.

Slika I.17. MEÐUNARODNE PRIÈUVE HNB, razina i mjeseène stope rasta

1.200

1.400

1.600

1.800

2.000

2.200

2.400

2.600

2.800

3.000

1/95

.4/

95.

7/95

.10

/95.

1/96

.4/

96.

7/96

.10

/96.

1/97

.4/

97.

7/97

.10

/97.

1/98

.

4/98

.7/

98.

10/9

8.

u m

iliju

nim

a U

SD

-5

5

%

Razina

Stope rasta

U prijašnjim godinama središnja banka je na tržištu otkupljivala devize ipoveæavala meðunarodne prièuve, kreirajuæi kune i sterilizirajuæi viškove svojiminstrumentima, kako bi ponuda novca M0 bila optimalna i multiplikacijom, prekomonetarnog multiplikatora m1 djelovala na ponudu novca M1 i na uravnoteženjepotražnje za novcem.

Poèetak 1998. obilježen je nastavkom kreditnog priljeva iz inozemstva koji je biointenziviran prethodne godine dodjelom investicijskog rejtinga Hrvatskoj.Konvertiranjem deviznih kredita u kune bila je poticana kreditna aktivnost koja je uprvom tromjeseèju rezultirala kreditnom ekspanzijom od 40% prosjeèno mjeseènona meðugodišnjoj razini. Središnja banka je uvoðenjem odreðenih restrikcijauspješno zaustavila zaduživanje u inozemstvu i znaèajno je usporila bankarskukreditnu aktivnost. Uz to objektivno se smanjila moguænost zaduživanja uinozemstvu zbog izmijenjenih okolnosti na meðunarodnom financijskom tržištu.Kako istovremeno raste broj dospjelih obveza prema inozemstvu, raste i potražnjaza devizama kojih je sve manje, a pritisak na deprecijaciju kune sve je jaèi.

Za središnju banku to je glavni zadatak: štititi teèaj domaæe valute od snažnihpritisaka i osigurati bankama potrebnu likvidnost. Na svojim aukcijama devizamora ponuditi na prodaju onoliko deviza koliko je potrebno, èime popušta pritisakna deprecijaciju kune, ali istovremeno maksimalno iscrpljuje kunsku likvidnostbankarskog sustava. Radi toga središnja banka aktualizira stare i uvodi noveinstrumente monetarne politike kojima æe kroz pojaèanu domaæu kreditnuaktivnost osigurati bankama potrebnu likvidnost.

Na ukupno èetrdeset dvije aukcije, od kojih je prva bila u mjesecu svibnju, te udirektnim kupoprodajama i trgovanju efektivnim kunama, meðunarodne prièuvesu u 1998. smanjene 380,5 milijuna USD. Te devizne transakcije rezultirale supovlaèenjem kuna sa žiro raèuna banaka s ukupnim negativnim monetarnimefektom od 2,4 milijarde kuna.

Raznim instrumentima monetarne politike banke su na kraju prosinca prošlegodine koristile ukupno 1,1 milijardu kuna, dok sama središnja država na krajuprosinca nije koristila nikakav kredit.U reguliranju ponude novca M0 središnja banka ima i taj zadatak dameðunarodne prièuve održava na zadovoljavajuæoj razini. Kako ta razina ne bi bilanarušena Savjet HNB donio je tijekom 1998. odluku o izdavanju blagajnièkihzapisa HNB u stranoj valuti i odluku o izdvajanju obveznih prièuva na raèun kodHrvatske narodne banke. Neto efekt tih transakcija za 1998. godinu iznosio je493,1 milijun USD.

Slika I.18. MEÐUNARODNE PRIÈUVE HNB, razina i mjeseène stope rasta

7.000

9.000

11.000

13.000

15.000

17.000

19.000

1/95

.4/

95.

7/95

.10

/95.

1/96

.4/

96.

7/96

.10

/96.

1/97

.4/

97.

7/97

.10

/97.

1/98

.4/

98.

7/98

.10

/98.

u m

iliju

nim

a ku

na

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

%

RazinaStope rasta

Ukupno poveæanje meðunarodnih prièuva Hrvatske narodne banke ostvarenokroz devizne transakcije središnje banke, upravljanje deviznim sredstvima i netoefektima intervalutarnih promjena u prošloj godini iznosi 276,5 milijuna USD èimese stanje meðunarodnih prièuva HNB podiglo na 2.815,5 milijuna USD na krajuprosinca 1998. godine.

1.2.3. Teèaj i agregatna razina cijena

Glavno obilježje kretanja teèaja kune u 1998. godini je pojava snažnijihdeprecijacijskih pritisaka. Realtivno nagle promjene teèaja tražile su od Hrvatskenarodne banke uèinkovite i brze intervencije, za razliku od prijašnjih godina kadase Hrvatska narodna banka uglavnom suoèavala s pritiskom na aprecijaciju teèajakune prema njemaèkoj marci.

Prosjeèni nominalni teèaj njemaèke marke tijekom 1998. godine iznosio je 3,6193kune, dok je 1997. godine prosjeèni teèaj njemaèke marke bio 3,5559 kuna,odnosno kuna je prema njemaèkoj marci deprecirala za 1,78 posto. Ako se uzmeu obzir teèaj na kraju godine, koji je za 1998. godinu iznosio 3,7397 kuna, te za1997. godinu 3,5110 kuna, tada je zabilježena deprecijacija kune od 6,51 posto.Prosjeèni teèaj amerièkog dolara za 1998. godinu iznosio je 6,3623 kune, odnosnoza 1997. godinu 6,1570 kuna, odnosno kuna je prema dolaru deprecirala 3,33posto.

Prosjeèno odstupanje dnevnog teèaja njemaèke marke od godišnjeg prosjeka u1998. godini je 8 lipa odnosno 2,21 posto, što je èetiri puta više od 1997. godinekada je prosjeèno odstupanje od prosjeka iznosilo samo 2 lipe odnosno 0,54posto.

Slika I.19. INDEKS NOMINALNOG DNEVNOG TEÈAJA KUNE PREMA DEM I USD,1.1.1995.=100

80

85

90

95

100

105

110

115

120

125

1.1.9

5

23.3.9

5

11.6.9

5

30.8.9

5

18.11.9

5

6.2.9

6

26.4.9

6

15.7.9

6

3.10.9

6

22.12.9

6

12.3.9

7

31.5.9

7

19.8.9

7

7.11.9

7

26.1.9

8

16.4.9

8

5.7.9

8

23.9.9

8

12.12.9

8

92

94

96

98

100

102

104

HRK za USD (lijeva skala)

HRK za DEM (desna skala)

Kretanje nominalnog teèaja njemaèke marke tijekom 1998. godine može sepodijeliti u pet razdoblja. Prvo razdoblje obilježeno je stabilnim kretanjem teèajanjemaèke marke koji je dio kontinuiteta iz 1997. godine. U prvom razdoblju 1998.godine teèaj se kretao izmeðu 3,50 i 3,52 kune za njemaèku marku, a Hrvatskanarodna banka u tom razdoblju nije održavala devizne aukcije. Drugo razdobljezapoèelo je sredinom ožujka, a završilo je krajem lipnja i obilježeno jedeprecijacijom kune prema njemaèkoj marci. Teèaj marke se u tom razdobljukretao od 3,52 do 3,65 kuna. U tom je razdoblju kuna prema marci deprecirala za3,5 posto, a Hrvatska narodna banka zapoèela je s deviznim aukcijama poèetkomsvibnja i na njima sve do kraja lipnja uglavnom prodavala devize što je uspješnousporilo deprecijaciju.. Treæe razdoblje je zapravo poèetak priljeva deviza odturizma koje je obilježeno aprecijacijom. Vrijednost njemaèke marke je u tomrazdoblju pala na 3,58 kuna, odnosno kuna je aprecirala prema marci za 1,6posto, a Hrvatska narodna banka je na deviznim aukcijama uglavnom otkupljivaladevize pristigle od turizma. Èetvrto razdoblje zapoèinje krajem turistièke sezone udrugoj polovici kolovoza, kada kuna naglo deprecira prema njemaèkoj marci.Marka do kraja listopada dostiže vrijednost od 3,73 kuna, odnosno kuna premamarci u tom razdoblju deprecira za 4,1 posto. U tom je razdoblju Hrvatskanarodna banka obilno intervenirala prodavši preko 240 milijuna dolara nadeviznim aukcijama, no teèaj se zaustavio tek poèetkom studenog. Peto razdobljeobilježeno je ponovnim smirivanjem teèaja koje je trajalo do kraja godine, a ukojem se teèaj kretao izmeðu 3,73 i 3,74 kune. Devizne aukcije u studenom iprosincu su uglavnom bile usmjerene na prodaju deviza.

Potražnja za devizama od strane poslovnih banaka bila je tijekom 1998. godinepoveæana zbog održavanja inozemne likvidnosti, te u jednom djelu zbogšpekulacija oko deprecijacije teèaja kune. Zbog valutnih kriza koje su izronile napovršinu tijekom 1998. godine pristup inzemnom kapitalu je bio je teži i zahrvatske banke. S druge strane na domaæem deviznom tržištu poveèana je

potražnja za devizama zbog i dalje snažno prisutnog uvoza, te zbog otplatainozmenih kredita.

Slika I.20. INDEKS DNEVNOG NOMINALNOG EFEKTIVNOG TEÈAJA*, 1995.=100

90

92

94

96

98

100

102

104

1/94

.

5/94

.

9/94

.

1/95

.

5/95

.

9/95

.

1/96

.

5/96

.

9/96

.

1/97

.

5/97

.

9/97

.

1/98

.

5/98

.

9/98

.

IRET2

IRET1

*Pad indeksa oznaèava aprecijaciju

Indeks nominalnog efektivnog teèaja za 1998. godinu pokazuju nominalnudeprecijaciju efektivnog teèaja za 3,56 posto, što je bitno sporija deprecijacijanego samo prema njemaèkoj marci.

Slika I.21. INDEKS REALNOG EFEKTIVNOG TEÈAJA* UZ CIJENE NA MALO (IRET1) ICIJENE PROIZVOÐAÈA (IRET2), 1994:1=100

90

95

100

105

110

115

1.1.

95.

13.3

.95.

23.5

.95.

2.8.

95.

12.1

0.95

.22

.12.

95.

2.3.

96.

12.5

.96.

22.7

.96.

1.10

.96.

11.1

2.96

.20

.2.9

7.2.

5.97

.12

.7.9

7.21

.9.9

7.1.

12.9

7.10

.2.9

8.22

.4.9

8.2.

7.98

.11

.9.9

8.21

.11.

98.

*Rast indeksa oznaèava realnu deprecijaciju

Indeks realnog efektivnog teèaja kune deflacioniran cijenama proizvoðaèa jetijekom 1998. godine deprecirao za 4,9 posto. Na deprecijaciju je ponajvišeutjecao pad indeksa cijena proizvoðaèa, te deprecijacija nominalnog teèaja. Indeksrealnog efektivnog teèaja deflacioniran cijenama na malo zabilježio je aprecijacijutijekom 1998. godine buduæi da su cijene na malo potaknute rastom cijena uslugausljed uvoðenja poreza na dodanu vrijednost rasle brže od deprecijacijenominalnog teèaja, te od cijena na malo glavnih ekonomskih partnera.

Kretanje cijena tijekom 1998. godine bilo je obilježeno nešto višom razinom cijenanego prijašnjih godina, buduæi da od 1994. godine godišnja inflacija nije prelazilaèetiri posto godišnje. Stopa inflacije mjerena cijenama na malo iznosila je 1998.godine 5,4 posto na prosinaèkoj razini, odnosno 5,7 posto mjerenomeðugodišnjim prosjekom. Indeks troškova života zabilježio je rast od 5,3 postona prosinaèkoj razini, odnosno 6,4 posto mjereno meðugodišnjim prosjekom, acijene industrijskih proizvoda su pale za 2,1 posto, odnosno za 1,2 posto.

Slika I.22. INDEKS CIJENA NA MALO, CIJENA PROIZVOÐAÈA I TROŠKOVA ŽIVOTA,10/93.=100

80

85

90

95

100

105

110

115

120

125

130

10/9

3.1/

94.

4/94

.7/

94.

10/9

4.1/

95.

4/95

.7/

95.

10/9

5.1/

96.

4/96

.7/

96.

10/9

6.1/

97.

4/97

.7/

97.

10/9

7.1/

98.

4/98

.7/

98.

10/9

8.

Troškovi životaCijene na maloCijene proizvoðaæa

Na viši rast cijena na malo i troškova života tijekom 1998. godine najviše jeutjecalo uvoðenje poreza na dodanu vrijednost poèetkom godine. Utjecajuvoðenja poreza na dodanu vrijednost na rast cijena usluga dogodio se zbog višihstopa nego što je bio porez na usluge, a neke cijene roba su pale. Time je samo usijeènju ostvaren rast cijena na malo od 2,4 posto, te rast troškova života od 2,8posto. Utjecaj poreza na dodanu vrijednost bio je iskljuèivo jednokratnogkaraktera, te su tijekom ostalih mjeseci cijene na malo rasle po stopi nižoj od jedanposto, što je inflaciju na godišnjoj razini zadržalo u prihvatljivim okvirima.

Prije turistièke sezone cijene na malo su rasle po stopama izmeðu 0,2 i 0,5 postomjeseèno. Troškovi života su u istom razdoblju rasli izmeðu 0,5 i 0,8 posto.Tijekom turistièke sezone, kao što je uobièajeno, rast cijena je zaustavljen, a usrpnju je zabilježen i pad cijena na malo od 0,2 posto, pad troškova života od 1,3posto, te pad cijena industrijskih proizvoda za 0,3 posto. Nakon turistièke sezone,u rujnu, cijene su porasle za 0,9 posto što je posljedica nominalne deprecijacijekune koja je utjecala na poskupljivanje uvoznih proizvoda. Do kraja godinemjeseèna stopa rasta cijena je svaki mjesec bila niža, što je djelomièno i posljedicasmanjene potrošnje.

Tijekom 1998. godine cijene usluga kao dio indeksa cijena malo rasle su više negodvostruko od cijena roba iz istog indeksa. Naime, cijene roba su porasle za 4,3

posto na godišnjoj razini, a cijene usluga za 9,2 posto. Slièna situacija bila je itijekom prijašnje èetiri godine, odnosno od uvoðenja stabilizacijskog programa. Pritome treba naglasiti da je rast cijena usluga uglavnom determiniran rastom cijenausluga javnih poduzeæa (pošta, telekomunikacije, promet,...) èije su cijene prijeuvoðenja stabilizacijskog programa bile relativno niže nego u predratnomrazdoblju.

Slika I.23. INDEKS RELATIVNE CIJENE MEÐUNARODNO NEUTRŽIVIH DOBARAMJEREN KAO OMJER CIJENA NA USLUGA I ROBA IZ INDEKSA CIJENA NA MALO,1992.=100

80

90

100

110

120

130

140

150

160

1/93

.4/

93.

7/93

.10

/93.

1/94

.4/

94.

7/94

.10

/94.

1/95

.4/

95.

7/95

.10

/95.

1/96

.4/

96.

7/96

.10

/96.

1/97

.4/

97.

7/97

.10

/97.

1/98

.4/

98.

7/98

.10

/98.

Poèetkom 1999. godine, nakon što je iz godišnjeg izraèuna ispao efekt rasta cijenauvoðenjem poreza na dodanu vrijednost, godišnja razina cijena na malo se spustilana 3,5 posto. Ta razina cijena odražava kontinuitet politike Hrvatske narodnebanke.

Cijene industrijskih proizvoda pri proizvoðaæima su tijekom 1998. godine pale za2,1 posto. Pad cijena industrijskih proizvoda prema glavnim industrijskim granamabio je ponajviše voðen padom cijena energije kojoj je cijena za 1998. godinu palaza 8,6 posto. Takoðer je zabilježen pad cijena intermedijalnih proizvoda (osimenergije) za 2,6 posto, te cijena trajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,1 posto.Kapitalni proizvodi su zabilježili rast cijena u 1998. godini od 1,9 posto, a netrajniproizvodi za široku potrošnju rast od 0,4 posto.

1.2.4. Kamatne stope

Kamatne stope su u Hrvatskoj još uvijek na visokoj razini. Kretanja u 1997. godinisu se mogla sažeti u tri toèke. Prvo je dugoroèna tendencija smanjenja kamatnestope na Tržištu novca Zagreb. Drugo, dogodio se pad kamatnog "spread"-a, a kojije bio posljedica pada aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka uz stagnacijupasivnih kamatnih stopa. I na kraju, konvergirale su kamatne stope na kratkoroènevrijednosne papire Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija.

U 1998. godini se, meðutim nijedan od tih trendova nije nastavio. Kamatne stopena tržištu novca su se, potaknute bankarskom krizom, znaèajno poveæale i gotovoda su se vratile na razinu s poèetka 1995. godine. Kamatni "spread" se poveæaozbog porasta aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka i laganog pada pasivnihkamatnih stopa.

Kamatne stope na kratkoroène vrijednosnice su porasle i pri tom su znatnijepoveæane kamatne stope na trezorske zapise Ministarstva financija, te je opetdošlo do razilaženja ovih kamatnih stopa.

Novost u 1998. godini su bili obogaæivanje financijskog tržišta novimvrijednosnicama, i to sve kratkoroènim. Ovo je, iako zasad mali, korak upozitivnom smjeru. Razvoj financijskog tržišta je neophodan uvjet za boljefunkcioniranje cijelog gospodarstva, naroèito sada u vrijeme kad je aktualanproblem nenaplaæenih potraživanja. Druga novost je prihvaæanje novog Zakona obankama, zakona kojeg bankari smatraju vrlo restriktivnim i krutim, ali i zakonakoji bi morao uvesti veæu disciplinu i postrožiti pravila igre na bankarskom tržištu.Bankarski sustav je vrlo važan kotaèiæ u funkcioniranju nacionalne ekonomije, anaroèito Hrvatske u kojoj su ostali segmenti finacijskog sektora nedovoljnorazvijeni. Svaki problem u tom sustavu generira posljedice po èitav gospodarskisustav. Novi zakon je posljedica bankovne krize u 1998. godini, a koja ima velikutjecaj na kretanje kamatnih stopa u našem gospodarstvu.

Zašto su kamatne stope još uvijek visoke i koji to èimbenici ne dozvoljavaju padkamatnih stopa? Evo popisa najznaèajnijih:q Strukturni problemi u gospodarstvu. Sve je veæi broj poduzeæa koja ne plaæaju

s jedne strane i sve veæi broj onih koja ne mogu naplatiti svoja potraživanja, paupadaju u krug opæe nelikvidnosti i neplaæanja. Trenutne recesijske tendencijeu koje je gospodarstvo ušlo u zadnjem kvartalu 1998. godine dodatnootežavaju tu situaciju.

q Visoka premija rizika sustava ukljuèena u cijenu kapitala, a koja je povezana saneadekvatnom zaštitom vjerovnika, nepostojanjem adekvatnog instrumentanaplate (u 1999. uvedena je mjenica kao instrument osiguranja naplate i kaoinstrument koji bi trebao riješiti, odnosno ublažiti problem nelikvidnosti, alizasad se još uvijek ne vide rezultati) i sporošæu i nedjelotvornošæu pravnogsustava. Analitièari ocjenjuju zakonski okvir slabim i norme poslovanjanedovoljno razvijenim.

q Visoka premija valutnog/kreditnog rizika. Èak 62 posto sredstava na stranipasive je denominirano u stranoj valuti. Valutni rizik banke nastoje prebaciti ušto veæoj mjeri na zajmoprimce putem indeksacije kunskih kredita na "èvrstu"valutu, meðutim u odreðenom trenutku valutni rizik se pretvara u kreditni rizikkoji, ionako relativno visok, banke nastoje kompenzirati visokim aktivnimkamatnim stopama.

q Zaèeci bankovne krize koji su se u prvoj polovici godine 1998. pojavili uDubrovaèkoj banci, a zatim Gluminoj banci, nakon kojih je u 1999. godini uznatne probleme upalo još nekoliko banaka.

q Neadekvatna kreditna politika poslovnih banaka i niski stupanj upravljanjarizikom, te loše upravljanje likvidnošæu.

q Skupi izvori sredstava. Kamatne stope na depozite koje daju hrvatske banke iborba za depozite dovele su do èinjenice da nigdje u boljim tranzicijskimzemljama nema tako visokih pasivnih kamatnih stopa. Isto tako, stopa obveznerezerve je relativno visoka, a iznosi 30,5 posto na kunske depozite i 55 postona inozemne depozite i inozemne kredite s rokom dospjeæa kraæim od jednegodine. Kamatna stopa na tržištu novca je porasla preko 50 posto i kreæe se narazini oko 15,5 posto.

q Segmentiranost financijskog tržišta i još uvijek nizak stupanj konkurencije(usprkos znatnom poboljšanju od poèetka funkcioniranja samostalnogmonetarnog sustava) u bankarskom sustavu ne pridonose padu kamatnih stopa.

q Nerazvijenost financijskog tržišta i siromaštvo financijskih instrumenata.Usprkos pozitivnim naznakama nije došlo do znatnijeg napretka na ovompodruèju.

q Liberalno dodjeljivanje licenci za rad banaka, umjesto da poveæa konkurencijuna bankarskom tržištu, stvorilo je velik broj banaka s relativno visokimnekamatnim troškovima uslijed nemoguænosti iskorištavanja ekonomijeobujma.

Slika I.24. PROSJEÈNA DNEVNA KAMATNA STOPA NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB

7

9

11

13

15

17

19

21

1.1.

98.

1.2.

98.

1.3.

98.

1.4.

98.

1.5.

98.

1.6.

98.

1.7.

98.

1.8.

98.

1.9.

98.

1.10

.98.

1.11

.98.

1.12

.98.

1.1.

99.

1.2.

99.

1.3.

99.

1.4.

99.

%

Na Tržištu novca Zagreb prosjeèna kamatna stopa je na poèetku 1998. godine bilana razini oko 10 posto. Tu razinu dosegnula je nakon nekoliko godina pada iuklanjanja razloga neelastiène potražnje (sanacija velikih èetiriju banaka) sa togtržišta. Kamatna stopa se na toj razini zadržala do sredine travnja kada je unepremostive probleme pala Dubrovaèka banka. Tada su krenuli i problemi slikvidnošæu i kamatna stopa je veæ krajem svibnja dosegla razinu oko 18 posto.Poboljšana likvidnost bankarskog sustava tijekom ljeta smirila je kretanje kamatnihstopa i malo ih snizila. No tijekom listopada likvidnost je pogoršana, kamatnastopa je porasla na razinu oko 16 posto i na njoj se zadržala do kraja godine.Oèito je bilo da je poveæana potražnja na Tržištu novca Zagreb uz velikosmanjenje ponude, poveæan je znatno prekonoæni promet i ustanovljeno je da je

nekoliko malih i srednjih banaka upalo u probleme. Tek tijekom prvog tromjesjeèja1999. godine situacija je smirena i kamatna stopa je nešto snižena. Poveæanjekamatne stope na tržištu novca je znatno utjecalo i na kretanje aktivnih stopaposlovnih banaka.Slika I.25. PROSJEÈNE KAMATNE STOPE POSLOVNIH BANAKA I NA TRŽIŠTU NOVCAZAGREB

6

8

10

12

14

16

18

20

3.97

.4.

97.

5.97

.6.

97.

7.97

.8.

97.

9.97

.10

.97.

11.9

7.12

.97.

1.98

.2.

98.

3.98

.4.

98.

5.98

.6.

98.

7.98

.8.

98.

9.98

.10

.98.

11.9

8.12

.98.

1.99

.2.

99.

3.99

.

%

kunski krediti s valutnom klauzulomkunski krediti bez valutne klauzuleTNZ

Prosjeèna aktivna kamatna stopa poslovnih banaka na kredite je lagano osciliralatijekom 1998. godine da bi završila na otprilike istoj razini oko 15 posto kao i napoèetku iste godine. U prva tri mjeseca 1999. kamatna stopa je lagano porasla zapola postotnog boda. Razina realne kamatne stope je oko 10 posto što je još uvijekvrlo visoka razina kada je usporedimo s ostalim naprednijim tranzicijskimzemljama. U Sloveniji je, naprimjer, razina realnih aktivnih kamatnih stopa oko 6posto, u Èeškoj oko 9 posto, a u Madžarskoj takoðer oko 6 posto. Prosjeènakamatna stopa na kunske kredite bez valutne klauzule je porasla s razine od 14,7posto na poèetku godine na razinu od 16 posto krajem godine da bi u prva trimjeseca 1999. godine porasla za dodatni postotni bod. Prosjeèna kamatna stopana kunske kredite s valutnom klauzulom je pala tijekom 1998. godine s razine od15,4 posto na razinu od 13 posto da bi zatim u prva tri mjeseca 1999. poraslatakoðer za jedan postotni bod. Zašto pratimo ovako odvojene kamatne stopekunskih kredita. Odgovor leži u roènosti. Novoodobreni kunski krediti bez valutneklauzule su primarno kratkoroèni krediti. Naime, preko 90 posto novodobrenihkredita ove vrste su kratkoroèni krediti i usmjereni su u gospodarstvo,pretpostavljamo za financiranje likvidnosti poduzeæa (odatle i porast kamatnestope kratkoroènih kredita, jer su ih mnoga poduzeæa prisiljena uzimati bez obzirana cijenu). Kod kunskih kredita s valutnom klauzulom situacija je drugaèija. Radi seo dugoroènijim kreditima (oko 50 posto novoodobrenih kredita je dugoroèno) kojisu namjenjeni financiranju kapitalne izgradnje, a devizna klauzula predstavljaprebacivanje valutnog rizika na zajmoprimca i omoguæava sniženje cijene kredita.Treba, meðutim, upozoriti da se u odreðenom trenutku valutni rizik pretvara ukreditni rizik. Problemi nelikvidnosti gospodarskog sustava osjeæaju se i ukretanjima strukture kredita. Prvo, èinjenica je da je porast plasmana smanjen uodnosu na veliku kreditnu ekspanziju tijekom 1997. godine. Drugo, posljednjih

mjeseci uz pad kreditiranja poduzeæa i graðana, struktura kredita se opet mijenja.Ponovno u novoodobrenim kreditima prevladavaju kunski krediti bez valutneklauzule, nakon što su neko vrijeme bili u odnosu pola-pola sa kunskim kreditima svalutnom klauzulom, pa se i tu krije porast kamatnih stopa (veæi udio skupljihkredita bez valutne klauzule).Slika I.26. PROSJEÈNE KAMATNE STOPE POSLOVNIH BANAKA

3

4

5

6

7

8

9

10

11

3.97

.4.

97.

5.97

.6.

97.

7.97

.8.

97.

9.97

.10

.97.

11.9

7.12

.97.

1.98

.2.

98.

3.98

.4.

98.

5.98

.6.

98.

7.98

.8.

98.

9.98

.10

.98.

11.9

8.12

.98.

1.99

.2.

99.

3.99

.

%

kunski oroèeni depoziti devizni oroèeni depoziti

devizni depoziti kunski depoziti

Pasivne kamatne stope su tijekom 1998. godine uz oscilacije zadržale svoju razinu.Ostale su visoke i predstavljaju znaèajan èimbenik u odreðivanju visoke razineaktivnih kamatnih stopa. Poèetkom 1998. godine, prosjeèna kamatna stopa nakunske depozite, koji su velikim dijelom kratkoroèni (depozitni novac, štedni poviðenju), je bila na razini od 4,7 posto da bi godinu završila na razini oko 4,6posto. I dalje visoka kamatna stopa na oroèene kunske depozite ne uspijevaprivuæi graðane da štede u kunama, a dodatni je impuls gubitku povjerenja uštednju u kunama donijela deprecijacija tijekom posljednjeg tromjesjeèja 1998.godine. Bitnih promjena što se tièe razine prosjeène kamatne stope na kunskedepozite nema ni u prvim mjesecima ove godine. I dok ne zabrinjava toliko razinakamatnih stopa na kunske depozite èiji je udio oko 30 posto u ukupnimdepozitima, visina kamatnih stopa na devizne depozite je zabrinjavajuæa. UHrvatskoj se nude kamatne stope na devizne depozite koje daleko nadmašujukamatne stope na istovrsne depozite u domicilnim zemljama tih valuta. A hrvatskibankari se žale na skupe izvore sredstava. Kamatne stope na istovrsne depozite unjemaèkim markama u Hrvatskoj i Njemaèkoj pokazuju da hrvatske banke nudeod 2 do 5 postotnih bodova, u ekstremnim sluèajevima i do 8 ili 9 postotnihbodova višu kamatnu stopu, no tada se opravdano sumnja da banka s takvimkamatnim stopama ima ili bi mogla imati problema u svom poslovanju. Prosjeènakamatna stopa na devizne depozite je tijekom 1998. godine pala s razine oko 5posto na razinu oko 4,2 posto. Ovu razinu održavaju najveæe hrvatske banke koje iimaju najniže kamatne stope na depozite i u privlaèenju štediša igraju na sigurnosti tradiciju. U ostalim naprednijim tranzicijskim zemljama razlika izmeðu kamatnihstopa na depozite u stranoj valuti i kamatne stope na istovrsne depozite udomicilnoj zemlji valute je minimalna. U Hrvatskoj ne samo da graðani želeštedjeti u stranoj valuti, veæ se banke bore višim kamatnim stopama za tu štednju.To neizostavno vodi roènoj i valutnoj izloženosti i likvidonosnim problemima

hrvatskih banaka i pokušaju kompenzacije na drugoj strani bilance, visokimaktivnim kamatnim stopama.

Najbolja mjera neefikasnosti bankovnog sustava je razlika aktivnih i pasivnihkamatnih stopa. Iako je tijekom 1997 ta razlika padala, dogaðaji koji su uslijedili u1998. godini djelovali su na porast kamatnog "spread"-a i pogoršali pozitivni dojamiz prethodne godine. Mjeren razlikom kamatne stope na kunske depozite i kunskekredite "spread" je 1998. godine porastao s razine 9,7 bodova na razinu oko 12,3postotnih bodova (što je poveæanje od oko 27 posto).

Slika I.27. RAZLIKA KAMATNIH STOPA NA KUNSKE KREDITE I KUNSKE DEPOZITE

9,0

9,5

10,0

10,5

11,0

11,5

12,0

12,5

13,0

3.97

.4.

97.

5.97

.6.

97.

7.97

.8.

97.

9.97

.10

.97.

11.9

7.12

.97.

1.98

.2.

98.

3.98

.4.

98.

5.98

.6.

98.

7.98

.8.

98.

9.98

.10

.98.

11.9

8.12

.98.

1.99

.2.

99.

3.99

.

post

otni

bod

ovi

Na tržištu kratkoroènih vrijednosnica je najviše novosti. U 1998. godinu smo ušli sasamo dva kratkoroèna vrijednosna papira. Jedan je bio blagajnièki zapis Hrvatskenarodne banke, koji je primarno instrument provoðenja monetarne politike, alikojim se trgovalo i zbog zarade, naroèito u doba visokih kamatnih stopa. Drugivrijednosni papir je trezorski zapis Ministarstva financija, koji je proširio tržištefinancijskih instrumenata, ali je i poslužio Ministarstvu financira da kratkoroènopremošæava svoje likvidnosne poteškoæe. Kamatne stope ovih papira su tijekom1997. godine konvergirale, no u 1998. došlo je do njihvog ponovnog razilaženja.Kamatne stope na ove vrijednosnice su znatno porasle i uklopile su se u opæiporast kamatnih stopa. U travnju je Hrvatska narodna banka uvela blagajnièkezapise u stranim valutama. Postali su vrlo traženi meðu bankama, jer su zbogvisokog udjela deviznih izvora sredstava banke mogle plasirati svoja sredstva nemjenjajuæi valutnu usklaðenost aktive i pasive, a tijekom deprecijacije bili suosobito privlaèni. Kamatne stope se odreðuju prema referentnim kamatnimstopama u inozemstvu za papire u odgovarajuæim valutama. U prvompredstavljanju uvedni su blagajnièki zapisi denominirani u njemaèkoj marci iamerièkom dolaru, a poèetkom 1999. zapisi u njemaèkoj marci zamijenjeni suzapisima denominiranim u euru. Kamatne stope su opæenito pale, s tim da su jaèipad doživjeli papiri denominirani u njemaèkoj marci, odnosno u euru. Druganovost je ponovna pojava komercijalnih zapisa. Prvi pokušaj izdavanja tih papira1996. godine nije bio uspješan zbog manjka zainteresiranih za ulaganje u njih.Ovoga puta, meðutim, komercijalne zapise je izdala Pliva uz kamatnu stopu od 12

posto i dosadašnje tranše su prodane u cijelosti. Za nadati se da Pliva neæe ostatiusamljena i da æe se još koje poduzeæe odluèiti na isti korak, a što bi vodiloobogaæivanju skromnog finacijskog tržišta.

1.2.5. Platna bilanca

U 1998. godini došlo je do znaèajnog smanjenja deficita tekuæeg raèuna platnebilance u odnosu na 1997. godinu. Tako je deficit tekuæeg raèuna u 1998. godiniiznosio 1.553,8 milijuna USD, što je 36,2 posto manje nego u 1997. godini.Promatrano kao udio u BDP-u, deficit tekuæeg raèuna je tako smanjen na 7,3posto BDP-a, dok je u prethodnim godinama deficit iznosio 6,8 posto BDP-a u1995, 4,3 posto u 1996. i 12,2 posto BDP-a u 1997. godini. Na ovo smanjenjenajviše je utjecalo usporavanje i pad domaæe potražnje koja je u prethodnimgodinama bila glavni generator velikog platnog deficita. Na taj naèin došlo je doznaèajnog pada robnog uvoza uz istodobni rast robnog izvoza. Promjene natekuæem raèunu pratio je financijski raèun koji je u 1998. godini iznosio 2.148,8milijuna USD što je 24,6 posto manje nego u 1997. godini. Pritom je došlo doznaèajne promjene strukture financiranja. Poveæanje obveza prema inozemstvu je iu 1998. godini ostalo najznaèajniji oblik financiranja unatoè velikom smanjenju uodnosu na 1997. godinu, dok se poveæao znaèaj izravnih inozemnih ulaganja.

Tablica I.2. PLATNA BILANCA REPUBLIKE HRVATSKE, u milijunima USD, preliminarnipodaci

Izvor: HNB

Najveæi utjecaj na smanjenje tekuæeg raèuna imalo je smanjenje deficita robnerazmjene koji je u 1998. godini iznosio 4.168,9 milijuna USD što je 1.055,5milijuna USD ili 21,2 posto manje nego u 1997. godini. Pritom je najveæi iznos

1995. 1996. 1997. 1998. 1998/97.%

Tekuæe transakcije -1 283,8 - 857,8 -2 434,0 -1 553,8 63,8 Robe -3 237,5 -3 651,2 -5 224,4 -4 168,9 79,8 Prihodi 4 632,7 4 545,7 4 205,9 4 604,5 109,5 Rashodi -7 870,2 -8 197,0 -9 430,3 -8 773,4 93,0 Usluge 1 207,7 1 764,0 2 022,1 2 071,6 102,4 Turizam 929,6 1 499,2 2 007,7 2 126,0 105,9 Dohodak - 53,9 1,5 - 83,5 - 164,5 197,0 Tekuæi transferi 799,9 1 027,8 851,8 708,1 83,1 Država 279,8 154,5 32,8 - 9,2 --- Ostali sektori 520,1 873,3 819,0 717,3 87,6 Financijske transakcije, bez prièuva 1 278,4 1 886,9 2 841,4 2 148,8 75,6 Izravna ulaganja 95,7 513,1 231,2 763,1 330,1 Portfolio ulaganja 4,8 27,2 172,7 - 54,6 --- Ostala ulaganja 1 178,0 1 346,7 2 437,5 1 440,4 59,1 Valuta i depoziti 406,7 788,9 185,5 387,7 209,0 Krediti 432,5 404,4 2 250,6 1 066,3 47,4 Meðunarodne prièuve HNB - 490,2 - 418,8 - 225,0 - 276,5 122,9 Neto greške i propusti 495,6 - 610,3 - 182,4 - 318,4 - 174,6

promjene zabilježen kod uvoza koji je u 1998. godini iznosio 8.773,4 milijunaUSD što je 656,9 milijuna USD ili 7 posto manje nego u 1997. godini. Na padrobnog uvoza utjecalo je smanjenje domaæe potražnje èiji je rast bio glavnigenerator tekuæeg deficita u 1997. godini, kao i zalihe nastale velikim uvozom nakraju 1997. godine prije uvoðenja PDV-a. Dodatni utjecaj na smanjenje deficitarobne razmjene imao je i rast izvoza koji je u 1998. godini iznosio 4.604,5milijuna USD što je poveæanje od 398,4 milijuna USD ili 9,5 posto više nego u1997. godini.

Neto prihodi od usluga najveæa su pozitivna stavka na tekuæem raèunu platnebilance Republike Hrvatske. Oni su u 1998. godini iznosili 2.071,6 milijuna USDšto je godišnje poveæanje od 2,4 posto. Neto prihodi od turizma iznosili su 2.126milijuna kuna što je 5,9 posto više nego u prethodnoj godini. Pritom su prihodi odturizma porasli 7,8 posto, dok su rashodi od turizma zabilježili rast od 15,1 posto uodnosu na prethodnu godinu. Druga pozitivna stavka na raèunu usluga, netoprihodi od transporta veæ drugu godinu za redom bilježi pad, te je u 1998. godiniiznosila 22,7 milijuna USD ili 14,5 posto manje nego u 1997. godini. Pritom jepad zabilježen i na strani prihoda i na strani rashoda od usluga prometa. Treæa,tradicionalno negativna stavka na raèunu usluga, neto prihodi od ostalih uslugaiznosila je u 1998. godini –282,1 milijun USD što je 12,1 posto više negoprethodne godine. Iako je pad dolarskih iznosa zabilježen na obje strane, veæi padprihoda od rashoda ostalih usluga doveo je do pogoršanja neto prihoda od ostalihusluga.

Na raèunu dohotka prisutno je poveæanje neto deficita koji je u 1998. godiniiznosio 164,5 milijuna USD, što je 97 posto više nego 1997. godine. Na takav rastdeficita utjecala je veæa ukupna inozemna zaduženost i vrijednost inozemnihinvesticija u Hrvatskoj u odnosu na prethodnu godinu, odnosno rast kamata poprimljenim kreditima i dohodak od inozemnih izravnih ulaganja. Na prihodnojstrani ostvareni su znaèajni prihodi po depozitima domaæih banaka u inozemnimbankama. Pozitivna stavka u raèunu dohotka su i neto naknade zaposlenima kojesu i u 1998. godini nastavile trend rasta.

Na raèunu tekuæih transfera vidljiv je pad neto prihoda, koji su u 1998. godiniiznosili 708,1 milijuna USD ili 16,9 posto manje nego u prethodnoj godini. Napad prihoda od neto transfera najveæi utjecaj imao je rast transfera iz Hrvatske uinozemstvo u odnosu na prethodne godine, dok su pojaèani transferi iz ratnograzdoblja završeni još 1997. godine. Tako su neto transferi državi po prvi putpromijenili predznak i bili negativni u iznosu od –9,2 milijuna USD. Neto transferiostalim sektorima iznosili su 717,3 milijuna USD, što je godišnje smanjenje od12,4 posto.

Promjene na tekuæem raèunu pratio je financijski raèun koji je u 1998. godiniiznosio 2.148,8 milijuna USD što je 24,6 posto manje nego u 1997. godini. Pritomse nastavilo prilagoðivanje strukture financijskog raèuna koje traje od 1996.godine. Dok se u prethodnim godinama taj deficit financirao prvenstveno

smanjenjem neto inozemne aktive ostalih sektora (repatrijacija devizastanovništva), ta je stavka u 1997. godini zabilježila znaèajni pad, dok je u 1998.godini potpuno presahnula. Uslijed takvih kretanja, deficit tekuæeg raèuna u 1997.godini financiran je prvenstveno zaduživanjem u inozemstvu svih sektora.Poveæanje obveza prema inozemstvu je i u 1998. godini s gotovo 50 postoukupnog financiranja ostalo najznaèajniji oblik financiranja unatoè dvostrukomanjem iznosu nego u 1997. godini, dok se poveæao znaèaj izravnih ulaganja ufinanciranju deficita tekuæeg raèuna na 35 posto ukupnog financiranja.

Najveæi rast stavaka na financijskom raèunu zabilježen je kod neto izravnihulaganja koja su u 1998. godini iznosila 763,1 milijun USD što je gotovo dva i polputa više nego u 1997. godini. Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku su u 1998.godini iznosila 854,03 milijuna USD ili 119,9 posto više nego prethodne godine,dok su ulaganja Hrvatskih ekonomskih subjekata u inozemstvo iznosila 90,9milijuna USD, što je godišnje smanjenje od 42,1 posto. Oèekuje se da æe seznaèajna inozemna ulaganja nastaviti i u slijedeæim godinama uslijed najavljeneprivatizacije telekomunikacija, banaka i naftne industrije.

Nakon financijske krize u Aziji i Rusiji u 1998. godini došlo je do povlaèenjaportfolio ulaganja iz Hrvatsku u iznosu od 54,6 milijuna USD. Portfolio ulaganjapredstavljaju ulaganja u iznosu manjem od 10 posto kapitala poduzeæa u koje seulaže i inozemna ulaganja u vrijednosne papire Republike Hrvatske, te su jaèeosjetljiva na krize.

Na raèunu valute i depozita koji pokazuje ulazak strane valute u naš bankarskisustav nastavljena su kretanja zapoèeta 1997. godine. Najznaèajniji dogaðaj bio jeprestanak priljeva deviza ostalih sektora u 1998. godini kao posljedica iscrpljivanjaizvora vraèanja devizne štednje u domaæi bankarski sustav (devizni depoziti uinozemstvu ili u “èarapi”), te krize nekih banaka i povjerenja u bankarski sustav.Istovremeno su domaæe banke nakon višegodišnjeg poveæanja depozita uinozemnim bankama, u 1998. godini povukle 383,8 milijuna USD depozita izinozemnih banaka na temelju odluke o prenošenju obveznih deviznih depozita izinozemstva u HNB.

Iako je poveæanje zaduženosti prema inozemstvu i u 1998. godini iznosilo 1,066,3milijuna USD što je èak 52,6 posto manje nego u prethodnoj godini, ono je i daljeostalo glavni oblik financiranja deficita. Promatrajuæi kao udio na financijskomraèunu, inozemno zaduženje je tako u 1998. godini iznosilo oko 50 posto svihfinancijskih priljeva iz inozemstva, za razliku od oko 80 posto u 1997. godini. U1998. godini najviše su svoje zaduženje poveæali ostali sektori (882,8 milijunaUSD), zatim banke (179,3 milijuna USD), te država (13,1 milijun USD).Promatrano po roènosti, u 1998. godine došlo je do pozitivnih kretanja. Tako sunovonastali krediti bili prvenstveno dugoroèni i to u iznosu od 1.281,5 milijunaUSD. Istovremeno su kratkoroèni krediti smanjeni za 215,2 milijuna USD. Više od60 posto novog inozemnog zaduženja ostvareno je u posljednjem tromjeseèju.

Promatrano po sektorima, država je svoje inozemno zaduženje poveæala samo za13,1 milijun USD, za razliku od 596,6 milijuna USD u 1997. godini. Pritom jedržava otplatila 283,9 milijuna USD dugoroènih i 49,2 milijuna USD kratkoroènihkredita (neto), te je primila 346,2 milijuna dugoroènih kredita. Glavni razlog zatako mali porast zaduženja države bili su znatno veæi prihodi od PDV-a odplaniranih u 1998. godini, te su novouzeti krediti korišteni za otplatu kredita izprošlosti. Dodatna pogodnost za državu znaèilo je i zadržavanje investicijskogrejtinga unatoè brojnim financijskim krizama u svijetu.

Banke su u 1998. godini poveæale svoju inozemnu zaduženost za 179,3 milijunaUSD, što je 72,2 posto manje nego prethodne godine. Pritom su i one poveæalesvoje dugoroèno zaduženje uz smanjenje kratkoroènog. Banke su tako primile636,4 milijuna USD novih dugoroènih kredita uz istovremenu otplatu 145,7milijuna USD dugoroènih i 302,4 milijuna USD kratkoroènih kredita (neto).

Nakon 1997. godine i u 1998. godini najveæi porast novog inozemnog zaduženjazabilježen je kod ostalih sektora i to u iznosu od 882,8 milijuna USD, što je 9,1posto manje nego u 1997. godini. Na taj naèin je na ostale sektore otpalo 83 postonovog zaduženja u 1998. godini. Ostali su sektori poveæali su svoju kakodugoroènu tako i kratkoroènu zaduženost. Tako su u 1998. godini svojudugoroènu zaduženost poveæali za 746,4 milijuna USD, a kratkoroènu za 136,4milijuna USD.

Uslijed ovakvog zaduživanja ukupni inozemni dug na kraju 1998. godine iznosioje 8.488,7 milijuna USD što je poveæanje od 27,4 posto ili 1.827,1 milijuna USD uapsolutnom iznosu. Ukupna inozemna zaduženost tako je porasla s 24,2 postoBDP-a u prosincu 1996. godine i 33,4 posto BDP-a u prosincu 1997. godine na39,8 posto BDP-a u prosincu 1998. godine. Pritom se udio kratkoroènog duga uukupnom inozemnom dugu smanjio sa 8,6 posto krajem 1996. i 8,1 posto krajem1997. godine na 7 posto krajem 1998. godine.

Slika I.28. STRUKTURA INOZEMNOG DUGA O SEKTORIMA, na kraju godine umilijunima tekuæih USD

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

Hrvatska

narodna banka

Država Banke Ostali sektori

1996.

1997.

1998.

Izvor: HNB

Promatrano po sektorima, krajem 1998. godine inozemni dug države iznosio je3.223,0 milijuna USD, od èega je kratkoroènog duga bilo manje od 2 posto.Pritom se udio duga države u ukupnom inozemnog dugu Republike Hrvatskesmanjio s 50 posto u 1996. i 44 posto u 1997. godini na 38 posto krajem 1998.godine. Istovremeno je najveæi porast inozemnog duga zabilježen kod ostalihsektora, koji je krajem 1999. godine iznosio 3.190,0 milijuna USD. Tako je dugostalih sektora u porastao s 30 posto ukupnog inozemnog duga krajem 1996.godine na 38 posto krajem 1998. godine. Ostali sektori zabilježili su i najveæi udiokratkoroènog duga u ukupnom dugu promatranog sektora i to u iznosu od oko 15posto, što je posljedica uèestalih kratkoroènih robnih i komercijalnih kredita.Inozemni dug banaka na kraju 1999. godine iznosio je 1.830,7 milijun USD, što je22 posto ukupnog inozemnog duga.

Bruto meðunarodne prièuve HNB u 1998. godini poveæane su za 276,5 milijunaUSD što je 22,9 posto više nego u 1997. godini, te su na kraju prosinca iznosile2.815,6 milijuna USD.

Struktura robne razmjene

Podaci o robnoj razmjeni koje objavljuje Državni zavod za statistiku na temeljucarinskih deklaracija, za razliku od platne bilance, iskazuju robni uvoz po c.i.f.klasifikaciji, te ne ukljuèuju uvoz putem "shopinga".

Hrvatska robna razmjena je u 1998. godini poboljšana u odnosu na prethodnegodine. Robni je izvoz, f.o.b. tako porastao za 8,9 posto u odnosu na 1997.godinu i iznosio 4.541,1 milijun USD, dok se robni uvoz, f.o.b smanjio za 7,9posto i iznosio je 8.383,1 milijun USD. Promatrano u kunama, u 1998. godinirobni je izvoz porastao 13,2 posto u odnosu na 1997. godinu, dok je uvoz bio 4,9posto manji nego u prethodnoj godini.

Slika I.29. KRETANJE ROBNE RAZMJENE REPUBLIKE HRVATSKE, u milijunima tekuæihUSD

-1.000

-500

0

500

1.000

1.500

1/92

.

6/92

.

11/9

2.

4/93

.

9/93

.

2/94

.

7/94

.

12/9

4.

5/95

.

10/9

5.

3/96

.

8/96

.

1/97

.

6/97

.

11/9

7.

4/98

.

9/98

.

2/99

.

Izvoz, f .o.b.

Uvoz, c.i.f.

Saldo

Izvor: DZSRH

Promatrajuæi strukturu uvoza po ekonomskoj namjeni vidljivo je da najveæi udiootpada na intermedijarne proizvode i energiju koji su u 1998. godini iznosili 39,4posto. To ukazuje na znaèajnu ovisnost hrvatske industrije o uvozu. Tako je u1998. godine 9,4 posto ukupnog uvoza bilo uvoz na oplemenjivanje, dok je nastrani izvoza èak 28,3 posto bilo proizvoda izvezenih nakon oplemenjivanja.Nakon intermedijarnih proizvoda slijede kapitalni proizvodi s 32 posto i proizvodiza potrošnju s 20,2 posto ukupnog uvoza.

Slika 1.30. STRUKTURA ROBNE RAZMJENE REPUBLIKE HRVATSKE PO ZEMLJAMA, umilijunima tekuæih USD

0

200

400

600

800

1 000

1 200

1 400

1 600

1 800

Ita

lija

Nje

maè

ka

Aus

trija

Ost

ale

EU

Ost

ale

razv

ijene

Bos

na i

Her

cego

vina

Slo

veni

ja

Ost

ale

drûa

ve

Ost

ale

ZU

R

Izvoz

Uvoz

Izvor: DZSRH

U strukturi zemalja partnera u meðunarodnoj razmjeni prevladavaju zemljeEuropske unije na koje je u 1998. godini bilo usmjereno 48 posto izvoza i 59posto uvoza, što ukazuje na znaèaj europskih integracija kojih Hrvatska još nijeèlan. Najznaèajniji partneri iz ove grupe zemalja su Italija (18 posto izvoza i 18posto uvoza), Njemaèka (17 posto izvoza i 19 posto uvoza) i Austrija (5 postoizvoza i 7 posto uvoza). S državama CEFTA-e u 1998. godini bilo je ostvareno 13posto izvoza i 15 posto uvoza. Veæi izvoz od uvoza kod najznaèajnijih partnera u1998. godini zabilježen je samo s Bosnom i Hercegovinom (14 posto izvoza i 2posto uvoza). Rast izvoza u 1998. godini najveæim je dijelom posljedicapoveæanog izvoza brodova u države s jakim trgovaèkim mornaricama (Liberija-ostale ZUR).

I u valutnoj strukturi robne razmjene najznaèajnije su bile valute èlanica Europskeunije s udjelom od 62 posto ukupnog izvoza i 74 posto ukupnog uvoza. Najveæidio ostvaren je u valutama koje su 1.sijeènja 1999. ušle u euro, a koje su u 1998.godine iznosile 21 posto ukupnog izvoza i 72 posto uvoza. Veæi znaèaj valutaèlanica EU u plaæanju od udjela tih država u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatskeobjašnjava se pretežitim plaæanjem robne razmjene Hrvatske s državama CEFTA-ei BiH u euro valutama. Europske valute u podmirenju plaæanja slijedio je amerièkidolar s udjelom od 36 posto ukupnog izvoza i 24 posto ukupnog uvoza. Na ostalevalute u 1998. godini otpalo je tek 2 posto izvoza u 3 posto uvoza.

Prema strukturi robne razmjene po sektorima NSVT-a na strani izvoza u 1998.godini najzastupljeniji su bili strojevi i transportni ureðaji s 30 posto udjela uukupnom robnom izvozu, a koji su u 1998. godini zabilježili i najveæi rast od 83,4posto zahvaljujuæi velikom porastu izvoza brodova. Slijedili su ih razni gotoviproizvodi (23 posto), proizvodi svrstani po materijalu (13 posto), kemijski proizvodi(12 posto), hrana i žive životinje (9 posto), mineralna goriva i maziva (6 posto) isirovine (5 posto). Na strani uvoza najzastupljeniji su bili strojevi i transportniureðaji s 35 posto udjela u ukupnom uvozu. Nakon toga slijede proizvodi svrstanipo materijalu (17 posto), razni gotovi proizvodi (13 posto), hrana i žive životinje (8posto) i mineralna goriva i maziva (7 posto). I u 1998. godini na robni deficitznaèajno je utjecao uvoz cestovnih vozila koji je iznosio 852,5 milijuna USDunatoè smanjenju od 10 posto u odnosu na 1997. godinu.

Inozemna izravna ulaganja

Hrvatska narodna banka od ožujka 1997. godine provodi Anketu o stranimizravnim i portfolio ulaganjima. Iz dobivenih preliminarnih podataka vidi se da suukupna inozemna ulaganja u Hrvatsku u razdoblju od 1993. do 1998. godineiznosila 2.204,3 milijuna USD. Takoðer je vidljivo da se inozemna ulaganja uHrvatsku intenziviraju od 1996. godine. U 1998. godini vrijednost inozemnihizravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku iznosila je 873,2 milijuna USD.Promatrano po zemljama, najviše inozemnih ulaganja dolazi iz SAD-a (39,5 posto)i Austrije (24,8 posto).

Tablica 1.3. INOZEMNA ULAGANJA U RH U RAZDOBLJU OD 1993. DO 1998.GODINE PO ZEMLJAMA ULAGAÈA, u milijunima USD, preliminarni podaci

1993 1994 1995 1996 1997* 1998* UKUPNO % UKUPNO 96,3 113,1 101,2 533,4 487,0 873,2 2.204,3 100% SAD 4,9 3,0 -15,5 292,7 83,4 503,3 871,7 40% AUSTRIJA 4,9 47,9 6,5 52,1 270,1 164,6 546,1 25% EBRD 0,0 0,0 0,0 43,1 41,6 10,4 95,1 4% ŠVICARSKA 10,0 18,8 13,6 60,3 -15,4 7,2 94,5 4% ŠVEDSKA 0,2 0,0 37,3 7,8 8,6 18,5 72,5 3% NJEMAÈKA 44,7 8,0 23,3 2,2 -68,9 59,2 68,4 3% UJEDINJENO KRALJEVSTVO 0,7 0,7 0,3 0,2 53,4 0,3 55,5 3% FRANCUSKA 0,0 0,0 0,2 5,9 9,4 32,5 48,0 2% LIHTENŠTAJN 0,0 11,6 3,8 11,4 12,8 5,2 44,7 2% SLOVENIJA 4,5 0,3 3,5 2,1 9,9 23,8 44,0 2% AUSTRALIJA 0,0 0,0 19,1 9,9 13,1 0,0 42,0 2% ITALIJA 12,0 3,5 4,2 9,9 9,7 -1,5 37,8 2% OSTALE DRŽAVE 14,5 19,5 4,8 35,7 59,3 49,7 183,7 8%

*Podaci za 1997. i 1998. razlikuju se od podataka iskazanih u bilanci plaæanja zbog sustavnedorade baze podataka o inozemnim ulaganjima, koja proizlazi iz metodologije projene brojasubjekata koji HNB izvješæuju o inozemnim ulaganjima u tekuæoj godini i jednoj godini unatrag.Izvor: HNB

Promatrajuæi po djelatnostima, sektori u koje je najviše uloženo bili sufarmaceutska industrija (42,9 posto) izlaskom Plive na Londonsku burzu u 1996.godini i daljnjom privatizacijom u 1998. godini, te ostalo novèarsko posredovanje(14,5 posto) izlaskom Zagrebaèke banke na Londonsku burzu i inozemnimosnivanjem i kupovinom banaka u Hrvatskoj. Oèekuje se da æe se ovi udjeliznaèajno promijeniti u slijedeæih nekoliko godina privatizacijom telekomunikacija,banaka i industrije nafte.

Tablica 1.4. VLASNIÈKA ULAGANJA U RH U RAZDOBLJU OD 1993. DO 1998. PODJELATNOSTIMA, u milijunima USD, preliminarni podaci

Izvor: HNB

Djelatnost 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. Ukupno % Ukupno vlasnièka ulaganja 96,5 113,1 101,2 533,4 326,5 585,3 1.670,7 100,0 Proizvodnja farmaceutskih pripravaka 0,0 0,0 0,0 286,3 11,8 422,0 717,2 42,9 Ostalo novèarsko posredovanje 0,1 9,7 4,1 97,4 98,5 63,9 242,2 14,5 Proizvodnja cementa 6,6 13,8 12,3 0,0 54,3 0,0 87,0 5,2 Proizvodnja šupljeg stakla 0,0 34,7 0,1 37,8 0,0 0,0 72,6 4,3 Proizvodnja opeke, crijepa i sl. 0,6 0,1 0,1 46,2 2,9 0,0 50,0 3,0 Proizvodnja piva 0,0 27,4 7,3 11,2 1,0 0,0 46,9 2,8 Proizv. RTV odašiljaèa, apar. za telef. i sl. 0,0 0,0 37,3 7,1 0,0 0,0 44,4 2,7 Proizvodnja industrijskih plinova 33,8 4,3 1,2 0,0 3,9 0,9 44,1 2,6 Ostaja prodaja na veliko 2,4 1,3 1,9 1,3 29,4 6,1 40,5 2,4 Proizvodnja sanitarne keramike 0,0 0,0 0,0 0,0 27,3 12,6 39,9 2,4 Proizvodnja mjernih instrumenata 0,0 0,0 9,6 3,9 19,8 0,0 33,4 2,0 Proizv. mineralne vode i osvježav. napitaka 6,2 2,8 0,6 9,9 13,1 0,0 32,5 1,9 Hoteli i moteli, s restoranom 0,0 0,0 0,0 12,0 12,3 1,7 26,1 1,6 Ostale djelatnosti 46,9 19,0 26,7 20,4 52,1 78,1 193,8 11,6

1.2.6. Zaposlenost i nadnice

Registrirana nezaposlenost je krajem 1998. godine iznosila 302.731 osobu što jeza 15.611 osoba ili 5,4 posto više nego krajem 1997. godine. Ovaj porastnezaposlenosti bio je nešto manji nego u 1997. (17.857 osoba ili 6.6posto) i 1996.(20.193 ili 8.5 posto) godini. Do njega je došlo uz priljev 221.436 novoprijavljenihosoba u registar Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, od èega je 154.771 osobaranije bila zaposlena, a 66.665 osoba je zaposlenje tražilo po prvi put. Izevidencije Zavoda zaposleno je u 1998. godini 109.237 osoba što je znaèajno nižeod 131.498 prijavljenih slobodnih mjesta, dok je iz evidencije zbog drugih razlogaosim zapošljavanja brisano 96.588 osoba. Ovakva dinamika priljeva u evidencijuZavoda i odljeva iz nje predstavlja porast broja novoprijavljenih u odnosu na 1997.godinu za 2.256 osoba ili 1 posto, dok je zapošljavanje poveæano za 7.334 osobeili 7,2 posto. Visoka razina fluktuacije zaposlenih zadovoljava s aspekta potrebe zastrukturnim promjenama, ali razina zapošljavanja još je uvijek bila preniska kako bizadržala rast nezaposlenosti i ublažila problem dugotrajne nezaposlenosti.Promatra li se prosjeèan porast registrirane nezaposlenosti za èitavu 1998. uodnosu na godinu ranije, on je nešto niži od porasta tijekom godine i iznosi10.071 osobu ili 3,6 posto. Uzrok tome je nešto brži porast registriranenezaposlenosti do kojega je došlo u drugoj polovici godine, a koji je nastavljen ipoèetkom 1999. godine.

Slika I.31. BROJ REGISTRIRANIH NEZAPOSLENIH OSOBA

220000

230000

240000

250000

260000

270000

280000

290000

300000

310000

1/94

.

5/94

.

9/94

.

1/95

.

5/95

.

9/95

.

1/96

.

5/96

.

9/96

.

1/97

.

5/97

.

9/97

.

1/98

.

5/98

.

9/98

.

Izvor: Mjeseèni statistièki bilten, Hrvatski zavod za zapošljavanje, razni brojevi

Prema polugodišnjoj Anketi o radnoj snazi provedenoj u prvom polugodištu 1998.godine, nezaposleno je bilo 193.545 osoba. Ova brojka predstavlja porast brojanezaposlenih za 19 tisuæa u odnosu na prethodnu anketu provedenu u lipnju1997. godine i 24 tisuæe u odnosu na prvu anketu provedenu u studenom 1996godine. Razlike izmeðu registrirane nezaposlenosti i anketne nezaposlenostimjerene prema meðunarodno usporedivoj metodologiji koju je definiralaMeðunarodna organizacija rada proizlaze iz razlika u definiciji pojedinog statusaprema aktivnosti. Nezaposlenih koji su to bili istovremeno i prema anketi i premaadministrativnim izvorima bilo je 145.984 tisuæe što je èinilo tek 51 posto

registrirane nezaposlenosti u tom razdoblju. Osoba koje su bile evidentirane priZavodu kao nezaposlene, dok ih anketa nije registrirala kao takve bilo je 140.075osoba. Ove osobe nisu zadovoljavale meðunarodne kriterije nazaposlenosti štoznaèi da nisu aktivno tražile posao ili su bile zaposlene u neformalnom sektorugospodarstva. Osoba za koje je anketa utvrdila da su tražile posao, a nisu bileevidentirane pri Zavodu bilo je 47.560. To su uglavnom studenti ili umirovljenicikoji su voljni raditi, a ne zadovoljavaju formalne kriterije za registriranje priZavodu, ili jednostavno osobe koje nemaju pravo na ostvarivanje nikakvihbeneficija kod prijavljivanja i smatraju da im Zavod ne može pomoæi u traženjuposla. Kako bi se smanjila druga kategorija nezaposlenih (registrirani pri Zavodu,ali ne zadovoljavaju meðunarodne kriterije) i postigla konvergencija izmeðuregistrirane nezaposlenosti i 'prave' nezaposlenosti za koju se pretpostavlja da jeiskazuje anketa, u srpnju 1998. godine pravo na zdravstveno osiguranje, kao jedanod znaèajnih motiva za registriranje pri Zavodu, odvojeno je od formalnog statusanezaposlene osobe. Do konvergencije izmeðu tih pokazatelja, meðutim, još uvijeknije došlo.

Ukupna zaposlenost u 1998. godini, prema mjeseènim podacima Državnogzavoda za statistiku (DZS) koji ukljuèuju i zaposlene u državnim ministarstvima,prosjeèno je iznosila 1.350.147 osoba što je za 44.637 zaposlenih ili 3,2 postomanje nego u prethodnoj godini. Anketna zaposlenost je u prvom polugodištu1998. iznosila 1.538.372 zaposlena što je za 184 tisuæe više od zaposlenostiprema DZS-u u istom periodu. Razlika izmeðu ova dva izvora proizlazi iz èinjeniceda anketa zahvaæa i zaposlenost u neformalnom sektoru gospodarstva koji nijeobuhvaæen administrativnim izvorima. U odnosu na anketu iz lipnja 1997. godine,anketna se zaposlenost u prvom polugodištu 1998. smanjila za 54 tisuæe. Kako zaanketne pokazatelje nezaposlenosti ne postoji vremenska serija koja bi omoguæiladekompoziciju izmeðu pojedinih njezinih komponenti, može se samo nagaðatikoliko je dio smanjenja posljedica sezonskih promjena.

U 1998. godini došlo je do smanjenja aktivnog stanovništva, neovisno ometodologiji kojom ga mjerimo. Tako se anketna radna snaga izmeðu dvijeposljednje ankete smanjila za 36.251 osobu, dok je prema podacima DZS-a iHrvatskog zavoda za zapošljavanje ona u 1998. u prosjeku bila za 34.566 osoba ili2,1posto niža nego u 1997. godini. Istovremeno su se poveæale i stopenezaposlenosti. Anketna stopa nezaposlenosti je izmeðu dvije spomenute anketeporasla s 9,9posto na 11,2 posto, a administrativni izvori govore o porastu sprosjeènih 16,6 posto u 1997. na 17,6 posto u 1998. godini.

Slika I.32. PROSJEÈNA REALNA BRUTO PLAÆA, u cijenama iz sijeènja 1994. godine

2500

2700

2900

3100

3300

3500

37001/

95.

4/95

.

7/95

.10

/95.

1/96

.

4/96

.

7/96

.

10/9

6.

1/97

.

4/97

.

7/97

.10

/97.

1/98

.

4/98

.

7/98

.10

/98.

u ku

nam

a

Izvor: Mjeseèno statistièko izvješæe, Državni zavod za statistiku, razni brojevi

Prosjeèna nominalna neto plaæa isplaæena u 1998. godini iznosila je 2649 kuna štoje za 300 kuna ili 12,8 posto više nego u 1997. godini. Realan rast prosjeènih netoplaæa dobiven deflacioniranjem indeksom troškova života bio je 5,9 posto. Ovakavporast neto plaæa znaèi usporavanje rasta u odnosu na 1997. godinu kada su netoplaæe realno porasle 12,4 posto. I podaci ZAP-a o masi isplaæenih neto plaæapokazuju sliènu dinamiku, 11,5 posto nominalnog i 4,8 posto realnog rasta. Brutoplaæe isplaæene u 1998. godini rasle su nešto brže od neto plaæa, 13,1 postonominalno i 6,3 posto realno, što ukazuje na porast optereæenja plaæa porezima idoprinosima do kojega je došlo u odnosu na 1997. godinu. Iako je nominalniporast bruto plaæa bio nešto veæi od porasta u 1997. koji je iznosio 12,9 posto,realni rast je bio veæi u 1997. kada je iznosio 8,3 posto.

Slika I.33. STOPE PROMJENE PROSJEÈNIH NETO PLAÆA

-60,0%

-40,0%

-20,0%

0,0%

20,0%

40,0%

60,0%

1991

.

1992

.

1993

.

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

Izvor: Mjeseèno statistièko izvješæe, Državni zavod za statistiku, razni brojevi

Unatoè porastu plaæa, jedinièni trošak rada nominalno je u 1998. godini porastaosamo za 1,5 posto, dok realno bio niži za 5,5 posto. Ovakvo usporavanje i realnipad u odnosu na 1997. kada je zabilježen nominalni porast jediniènog troška rada

za 12,1 posto nominalno i 10,6 posto realno moguæe je objasniti sporijim realnimrastom plaæa te porastom broja radnika kojima se plaæe ne isplaæuju na vrijeme dokojega je došlo krajem godine kao i veæim kašnjenjem s uplatama doprinosa izplaæa i na njih.

1.2.7. Državni proraèun

Glavna obilježja fiskalne 1998. godine bila su: uvoðenje poreza na dodanuvrijednost, rebalans proraèuna, te veæi prihodi od rashoda središnje i konsolidiranesredišnje države. Raèun konsolidirane opæe države za 1998. godinu nije biozavršen u trenutku pisanja ovog izvješæa.

Uvoðenje poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) 1.1.1998. godine kao zamjenskogporeza porezu na promet dobara i usluga definitivno je obilježilo cijelu fiskalnugodinu. Poèetna neizvjesnost oko uvoðenja PDV-a nestala je u prvih par mjesecinjegove primjene kada se pokazalo da su prikupljeni prihodi od PDV-a nadmašilisva oèekivanja. Studije koje su prethodile uvoðenju PDV-a i koje su izraðene oddomaæih i stranih institucija ukazivale su da æe uvoðenje PDV-a po jedinstvenojstopi od 22 posto imati blago pozitivan ili pak neutralan uèinak na porezneprihode, a u odnosu na tadašnje prihode od poreza na promet dobara i usluga.Zbog bitno veæih prihoda od PDV-a, a u odnosu na oèekivanja, te zbog ukidanjadoprinosa za djeèji doplatak i vodu sredinom godine; Vlada Republike Hrvatskepredložila je Rebalans državnog proraèuna za 1998. godinu kojeg je Hrvatskidržavni Sabor u lipnju i usvojio. U Rebalansu proraèuna za 1998. godinu prihodnastrana poveæana je za 20,1 posto, a rashodna za 14 posto u usporedbi s ukupnimiznosima prethodnog proraèuna za 1998. godinu. Relativno veæe poveæanjeprihoda od rashoda omoguæilo je eliminiranje prvotno zacrtanog proraèunskogmanjka te je u tom smislu proraèun doveden u stanje ravnoteže.

Tablica I.5. OSTVARENJE DRŽAVNOG PRORAÈUNA I IZVANPRORAÈUNSKIHFONDOVA (nekonsolidirano), u milijunima kuna

Izvor: Ministarstvo financija

Ostvarenje cjelogodišnjeg proraèuna središnje države odstupilo je od stanjautvrðenog Rebalansom proraèuna. Prihodi su podbacili za 788 milijuna kuna, atome su glavni uzrok bili manji prihodi od privatizacije i od poreza nameðunarodnu trgovinu. Rashodi su takoðer bili manji od predviðenog stanja, i toza 2.044 milijuna kuna. Uštede koje su omoguæile takvo smanjenje rashodaostvarene su kod kapitalnih rashoda i kod tekuæih rashoda za plaæanje kamata.Rezultat spomenutog ostvarenja prihoda i rashoda bio je višak proraèuna središnjedržave velièine 1,26 milijardi kuna. Ostvareno stanje odstupilo je od planiranog(koje je prema Rebalansu proraèuna trebalo biti 0) te je tako došlo i do odstupanjana raèunu financiranja. Generirani višak proraèuna u cijelosti je utrošen na netopovrat dijela domaæeg duga. U 1998. godini nije došlo do poveæanja netozaduženosti u inozemstvu, veæ je u neto obliku èak došlo do neznatnog povratapostojeæih obveza. To je još jedna znaèajka koja 1998. razlikuje od prethodnihfiskalnih godina u kojima se manjak proraèuna i povrat domaæih dugova financiraona teret novog inozemnog zaduživanja.

Tablica I.6. KONSOLIDIRANA OPÆA DRŽAVA, u milijunima kuna

Nominalni1995. 1996. 1997. 1998. indeks

Ostvarenje Ostvarenje Ostvarenje Ostvarenje 98/97. DRŽAVNI PRORAÈUN Ukupni prihodi i potpore 27 981 31 367 33 846 43 809 129,4

Porezni prihodi 26 505 28 530 31 775 40 334 127,3Neporezni prihodi 782 1 714 1 609 1 685 103,6Kapitalni prihodi 594 1 123 461 1 789 388,1

Ukupni rashodi i neto posudbe 28 696 31 502 35 006 42 552 121,6Tekuæi rashodi 25 504 25 930 29 580 34 883 117,9Kapitalni rashodi 2 971 5 043 4 815 6 507 135,1Posudbe umanjene za otplate 221 529 611 1 162 190,2

Ukupni manjak/višak - 715 - 134 -1 160 1 257 -108,4Strano financiranje 686 2 986 - 9 -0,3Domaæe financiranje 29 -1 826 -1 248 68,3

IZVANPRORAÈUNSKI FONDOVI Ukupni prihodi i potpore 20 264 23 556 27 677 31 011 159,0 Ukupni rashodi i neto posudbe 20 433 23 962 28 145 31 398 123,0 Ukupni manjak/višak - 169 - 405 - 467 - 387 6,4 UKUPNI PRIHODI I POTPORE 48 245 54 924 61 523 74 820 121,6 UKUPNI RASHODI I NETO POSUDBE 49 129 55 463 63 151 73 950 117,1 UKUPNI MANJAK/VIŠAK - 884 - 539 -1 628 870 -53,4

Izvor: Ministarstvo financijaNominalni godišnji porast ukupnih prihoda proraèuna središnje države iznosio je29,4 posto. Najveæi doprinos takvom rastu prihoda dali su porezni prihodi koji sasvojim udjelom od preko 91 posto u ukupnim prihodima imaju i najveæu težinu.Putem poreznih prihoda prikupljeno je 27,3 posto sredstava više nego uprethodnoj godini. Gotovo su sve porezne kategorije zabilježile rast prihoda.Iznimka su prihodi od poreza na meðunarodnu trgovinu i ostalih poreza èiji suprihodi smanjeni za 9,0 odnosno 6,9 posto. Prihodi od ostalih poreza nemajuznaèajan udio u poreznim prihodima. Meðutim, udio prihoda od poreza nameðunarodnu trgovinu u poreznim prihodima je znaèajan i kreæe se u razini od 10posto. Razloge podbaèaja kod prihoda od poreza na meðunarodnu trgovinu valjatražiti u liberalizaciji vanjske trgovine sa Slovenijom, BiH i Makedonijom, ali i usmanjenom uvozu koji je u odnosu na prethodnu godinu bio manji za 7,0 posto.Ranije je navedeno da su preostale kategorije poreza zabilježile rast prihoda. Rastje bio najintenzivniji kod prihoda od poreza na opæu prodaju, ukupni promet ilidodanu vrijednost, a iznosio je 46,7 posto. Ujedno valja naglasiti da taj porez imanajveæe znaèenje u poreznim prihodima, jer obuhvaæa 55,6 posto svih poreznihprihoda. Tako veliki rast prihoda od te vrste poreza rezultat je uvoðenja PDV-a postopi od 22 posto, te tako i sužavanja prostora za poreznu evaziju. Prihodi odporeza na dobit zabilježili su porast od 37,9 posto, a poreza na dohodak 19,8posto. Porezima na imovinu prikupljeno je 11,6, a trošarinama 7,4 posto sredstvaviše nego protekle godine. Neporezni prihodi porasli su za 3,6 posto. Kapitalniprihodi bili su za 288 posto veæi nego u 1997. godini, a to je najveæim dijelomposljedica privatizacije odnosno prodaje poduzeæa (prvenstveno Plive). Valjaponoviti da je, usprkos velikom relativnom porastu kapitalnih prihoda, njihovoostvarenje bilo znaèajno manje od predviðenog.

Rashodi su na godišnjoj razini nominalno zabilježili rast od 21,6 posto. Rasttekuæih rashoda iznosio je 17,9 posto, a kapitalnih èak 35,1 posto. Relativno veæiporast kapitalnih rashoda utjecao je na blagu promjenu strukture unutar ukupnihrashoda. Udio tekuæih rashoda u ukupnim rashodima smanjen je u odnosu naprethodnu godinu za 2,5 postotna boda. Meðutim, tekuæi rashodi i daljezauzimaju najveæi dio ukupnih rashoda (82,0 posto). U okviru tekuæih rashoda,najznaèajniju kategoriju èine plaæe i doprinosi poslodavaca s udjelom od 37,4posto, a zatim slijede još dvije važne kategorije: subvencije i tekuæi transferi (29,5posto) te kupovine dobara i usluga (27,6 posto). Zanimljivo je da su posljednjedvije kategorije zamijenile mjesta u redosljedu u odnosu na 1997. godinu. Tekuæaštednja države u 1998. godini iznosila je 7,1 milijardu kuna, što je direktna

Nominalni1995. 1996. 1997. 1998. indeks

Ostvarenje Ostvarenje Ostvarenje Ostvarenje 98/97. UKUPNI PRIHODI I DOTACIJE 47 651 54 518 60 355 ... ... Državni proraèun 27 981 31 367 33 846 43 809 129,4 Izvanproraèunski fondovi 15 302 17 029 19 499 21 302 109,2 Lokalna uprava i samouprava 4 368 6 122 7 009 ... ... UKUPNI RASHODI I POSUDBE umanjene za otplate 48 297 55 000 61 982 ... ... Državni proraèun 26 189 27 592 29 409 34 125 116,0 Izvanproraèunski fondovi 17 977 21 282 25 522 30 103 117,9 Lokalna uprava i samouprava 4 131 6 126 7 051 ... ... UKUPNI MANJAK/VIŠAK - 646 - 482 -1 628 ... ...

posljedica ostvarenog viška na raèunu proraèuna središnje države, ali i veæihkapitalnih rashoda od kapitalnih prihoda.

U 1998. godini je po prvi puta nakon 1994. ostvaren višak na raèunu središnje ikonsolidirane središnje države. U tom smislu nije bilo potrebe za financiranjemmanjka, te novog zaduživanja države. Država je na temelju ostvarenog viškasmanjila razinu postojeæeg duga. Raèun financiranja pokazuje po prvi puta do sadapomak od vanjskih prema domaæim izvorima financiranja. Naime, država jeuobièajeno namirivala manjak proraèuna zajedno s povratom dijela domaæeg dugapoveæanjem inozemnog duga. U 1998. godini to nije sluèaj, jer nije došlo dopoveæanja inozemnog duga, a domaæi dug je smanjen za iznos ostvarenog viška.Tako realizirano financiranje odstupilo je od planiranog. Naime, prema Rebalansuproraèuna država se i ove godine namjeravala zadužiti u inozemstvu (u okviruostalih vanjskih posudbi) te tako izvršiti veæi neto povrat postojeæeg domaæeg duga.Meðutim, zbog pogoršane situacije na meðunarodnim financijskim tržištima(uzroci su opæe poznati: azijska i ruska kriza) nije bilo isplativo novo inozemnozaduženje, tako da je država vratila planirani dio duga poslovnim bankama, ali seujedno i zadužila kod razlièitih domaæih sektora. Rezultat takvog slijeda dogaðajabilo je nešto manje neto smanjenje domaæeg duga.

Slika I.34. PRIHODI I RASHODI DRŽAVNOG PRORAÈUNA, konsolidirano, udio u BDP-u

20%

22%

24%

26%

28%

30%

32%

34%

1995.1996.

1997.1998.

Ukupni prihodi i dotacije

Ukupni rashodi i posudbe umanjene za otplate

Nastavljen je višegodišnji negativan trend koji se oèituje u poveæanju manjka naraèunima izvanproraèunskih fondova. Agregatni manjak izvanproraèunskihfondova na konsolidiranoj razini u 1998. godini iznosio je 8,8 milijardi kuna, štopredstavlja poveæanje negativnog salda za èak 46,1 posto u odnosu na prethodnugodinu. Valja naglasiti da su najveæi generatori spomenutog manjka Fondinvalidskog i mirovnskog osiguranja (5,5 milijardi kuna) te Zavod za zdravstvenoosiguranje (2,5 milijardi kuna). Fond sredstava doplatka za djecu i Hrvatske vodezajedno, generirali su gubitak od nešto manje od jedne milijarde kuna, dok jeZavod za zapošljavanje jedini izvanproraèunski fond s pozitivnim saldom (0,15milijardi kuna). Ipak, saldo na raèunu konsolidirane središnje države, zbog velikogviška unutar same središnje države, bio je pozitivan i iznosio je 883 milijuna kuna.

Slika I.35. PRIHODI I RASHODI IZVANPRORAÈUNSKIH FONDOVA, konsolidirano,udio u BDP-u

10%

12%

14%

16%

18%

20%

22%

24%

1995.1996.

1997.1998.

Ukupni prihodi i dotacije

Ukupni rashodi i posudbe umanjene za otplate

Slika I.36. UKUPNI MANJAK/VIŠAK, udio u BDP-u

-1,5%

-1,0%

-0,5%

0,0%

0,5%

1,0%

1,5%

1995.1996.

1997.1998.

Središnja država (nekonsolidirano)

Konsolidirana središnja država

Još nisu raspoloživi završni podaci o lokalnoj upravi i samoupravi za 1998. godinu,tako da nije moguæe izvesti konaèno stanje konsolidirane opæe države. Meðutim,raspoloživi su podaci za prethodne godine iz kojih se jasno mogu uoèiti dvijeznaèajke. Prva znaèajka je da udio lokalne uprave i samouprave u ukupnimprihodima ili rashodima opæe države na konsolidiranoj razini ima tendencijublagog porasta. To je u skladu s procesom demokratizacije i decentralizacijedruštva, ali i javnih financija. Druga znaèajka odnosi se na usklaðenost prihoda irashoda lokalne uprave i samouprave na konsolidiranoj razini. Ona nameæezakljuèak da u prethodnim godinama lokalna uprava i samouprava nije djelovalanegativno na postojeæi saldo konsolidirane središnje države. U tom smislu valjaoèekivati da æe konaèni rezultati konsolidirane lokalne uprave i samouprave za1998. godinu biti neutralni te da neæe bitno utjecati na postojeæi pozitivan saldokonsolidirane središnje države.