1

I. UVOD U GRKI JEZIK

1. Grci i grki alfabet

2. fonologija, glasovni sustav

3. pravila itanja i izgovaranja

4. spirantno (h)

5. pravila o naglaavanju

I. 1. GRCI I GRKI ALFABET

Grki narod ine sva plemena koja su nastanjivala juni dio Balkana te prema istoku sve

otoke i obale Egejskog mora, a prema zapadu junu obalu Italije i Sicilije.

Rimljani su ih prozvali Grcima po plemenu () koje je ivjelo u Epiru, a od Rimljana to

su ime preuzeli drugi narodi. Sami su Grci sebe od VII. st. pr. Krista nazivali Helenima

(), a svoju zemlju Helada (). Grci i njihov jezik pripadaju indoeuropskoj

skupini naroda i jezika.

U najstarija vremena na sjeveroistoku Grke i na Peloponezu nalaze se Ahejci, a na zapadu

su sjeverne Grke Dorani. U Atici i na otoku Eubeji ive Jonjani. Takva je situacija bila u doba

koje opisuje Homer u svojim epovima. U to najstarije vrijeme najrazvijenije su bile civilizacije

na Kreti i u Mikeni. Za dorske seobe Dorani su zauzeli cijeli Peloponez osim Arkadije i june

Elide, gdje su ostali Ahejci, koji su se proirili i na sjeverni dio zapadnog primorja Male Azije

i oblinje otoke te su dobili ime Eoljani. Jonjani zauzimaju Ciklade i srednji dio zapadne

obale Male Azije. Dorani s Peloponeza dolaze na juni dio zapadne obale Male Azije, na jug

Italije, na Siciliju i na june otoke s Kretom, a Cipar naseljavaju Ahejci iz Arkadije.

Grki je jezik izrazito dijalektalan te su sva plemena imala svoje dijalekte. Starogrki jezik,

koji mi danas uimo, zapravo je atiki dijalekt iz V.st. pr. Krista, kojim su govorili i pisali

Atenjani. Taj se jezik polako mijenja nakon makedonskih osvajanja Grke. Tada se u

Aleksandrovu carstvu proirio grki kao slubeni jezik u obliku zajednikog dijalekta (

), iz kojega se razvija novozavjetni i bizantski grki, koji je postupno postao

novogrkim jezikom.

Iako su Grci meusobno razliiti po drutvenom ureenju ili politikim pogledima uvijek su

zajednitvo pokazivali u jeziku, vjeri i borbi protiv barbara, tj. onih koji su ugroavali

njihovu slobodu.

2

Grki alfabet je pismo kojim su se sluili Grci od 8. st. pr. Kr., a svoje je ime dobio po prva

dva slova tog pisma (alfa i beta). Pismo je preuzeto od Feniana i zato ga i Grci nazivaju

. Grki trgovci to su pismo prenijeli u Grku i

prilagodili ga svojim potrebama. To izvorino pismo toliko je bilo jednostavno, da su i mnogi

drugi narodi svoja pisma razvili iz ovog, npr. iz njega nastaju idovsko, arapsko, mongolsko

i mnoga druga pisma. Dokaz za vezu grkog i izvornog fenikog pisma sauvan je u

nazivima za slova. Tako prvo slovo alfa dolazi od semitske rijei alef, to znai bik, zatim

beta od bet, hrv. kua, gama od gimel, hrv. deva, delta od dalet, hrv. vrata,... Grko se pismo

razlikuje od fenikog, jer u alfabetu svaki glas ima jedno slovo. U klasinom obliku grki

alfabet ima 24 slova. Grci su naime promijenili znakove (grafeme) iz fenikog pisma i dodali

znakove za glasove (foneme) koji su im nedostajali. Grko pismo je prvo pismo koje ima

znakove za sve glasove (samoglasnike i suglasnike) u svom jeziku.

Prvo piu s desna na lijevo (tako se pisalo feniko pismo), a kasnije s lijeva na desno. Neka su

slova promijenila oblik izvornog slova, jer su se izmjeali naini pisanja. Jo Feniani uvode,

vjerojatno zbog utede vremena tzv. bustrofedon (gr. - govedo, -

okreem)pisanje. Tekst je naime ispisan kao to je njiva uzorana. Poinju pisati s desna na

lijevo i na kraju retka okreu ploicu i piu i dalje u istom smjeru, ali do kraja retka, zatim ju

opet okreu i tako piu prema sredini dok se ne zatvori spiralni tekst. Zbog toga su neka

slova poprimila novi izgled, pa je alef, bik umjesto gore rogove dobio dolje i sl.

3

No pogledajmo kako izgleda alfabet u grkom jeziku koji mi uimo

GRKI ALFABET

, a alfa , n ni

, b beta , ks ksi

, g gama , o omikron

, d delta , p pi

, e epsilon , r ro

, z zeta , , s sigma

, e eta , t tau

, th theta , u ipsilon

, i iota , f fi

, k kapa , h hi

, l lambda , ps psi

, m mi , o omega

DELTA- je slovo porijeklom iz hebrejskog, a zove se DALETH, to znai "vrata

atora". Kad se preokrene slovo delta dobije se oblik otoka na uu rijeke Nil.

Otuda potjee i ime delta za rijeno ue koje se grana na vie rukavaca

THETA- je tzv. kobno slovo, jer je prvo slovo u rijei smrt (). Urezivanjem toga slova

na crijepu porotnik je na sudu glasao za smrtnu kaznu

IPSILON- zove se Pitagorino slovo jer ga je poznati filozof i matematiar Pitagora

upotrebljavao kad je uio o razilaenju Dobra i Zla

4

HI I RO- su prva dva slova Kristova imena , esto ih vidimo u crkvama kao

monogram, koji se kasnije uspravlja u kri, tako je znak kria postao simbol

kranstva ne samo zbog kria na kojem je Krist bio razapet nego i zbog samog imena

Krista

Znaenje u ranih Krana je oznaka poetka i kraja.

Ponekad se u crkvama moe pronai i monogram , to predstavlja prva tri slova

Isusova imena-

1. slova koja se piu na liniji i jednake su visine i irine

2. slova koja se piu na liniji, ali su via od prethodnih

s l o v a

3. slova koja poivaju na liniji pisanja, ali se sputaju

i s p o d l i n i j e

4. slova koja se pruaju i iznad i ispod linije pisanja

5

I. 2. FONOLOGIJA

Fonologija je znanost o fonemima, tj. glasovima.

Znate li razliku izmeu glasa i slova?

Slovo je zapisani glas. Budui grki jezik ima slovo za svaki glas moemo glasovni sustav

prikazati pomou grafema, koje pravilno izgovaramo. U grkom jeziku postoje tri skupine

glasova i to su: vokali (samoglasnici), diftonzi (dvoglasi) i konsonanti (suglasnici)

1. VOKALI

kratki: , , , ,

dugi: , , , ,

2. KONSONANTI

Bezvuni Zvuni Aspirirani Nazali

guturali ng

labijali

dentali

likvide ,

spiranti , h

(hrv. guturali/grleni; labijali/usneni; dentali/zubni; likvide/tekui; nazali/nosni;

spiranti/haknuti)

3. DIFTONZI ILI DVOGLASI U GR. JEZIKU

Grki jezik razlikuje dvije vrste diftonga: prave i neprave

PRAVI NEPRAVI

6

NOTA BENE! 1. Kod pravih diftonga se izgovaraju oba dijela diftonga

2. Glas se kod pravih diftonga izgovara u

3. u je u grkom diftong

4. Kod nepravih diftonga drugi lan diftonga se ne izgovara

5. se kod malih slova potpisuje i zove se IOTA SUBSCRIPTUM (potpisano iota)

6. Kod velikih slova se pie pokraj, ne izgovara se, i zove se IOTA ADSCRIPTUM

(pripisano iota)

I. 3. PRAVILA PISANJA, ITANJA I IZGOVARANJA

1. = i

2. , = s , ali z ispred , ,

3. = u kao drugi dio diftonga

4. guturalni nazal ng pojavljuje se iskljuivo ispred drugih guturala, a tada ga biljeimo

slovom = n : = ng , = nh , = nk , = nks

5. U grkom jeziku postoje tri vrste naglasaka:

AKUT (OTAR)

GRAVIS (TEAK) `

CIRKUMFLEKS (ZAVINUTI)

6. INTERPUNKCIJE u grkom jeziku

7. SPIRANTNO h

1. Biljei se iskljuivo na poetku rijei koja poinje vokalom ili diftongom.

2. Znak se zove SPIRITUS ASPER (otri hak), a biljei se :

a) ako rije poinje vokalom: historia

b) ako rije poinje diftongom:

i. pravim: heureka

ii. nepravim: hades

c) ako rije poinje sa /r/ reuma , ali se tada ne ita

3. Ako rije ne poinje sa otrim hakom onda se u istim sluajevima kao pod a) i b)

biljei znak i zove se SPIRITUS LENIS (laki hak) ,