100
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Mato Brnardić UTJECAJ RIS-a NA SIGURNOST UNUTARNJE PLOVIDBE DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2010.

UTJECAJ RIS-a NA SIGURNOST UNUTARNJE PLOVIDBE...planiranje putovanja (Voyage Plan Module). Sa ciljem maksimalne utilizacije navedenih alata, unutar RISING-a bit će organizirano sedam

  • Upload
    others

  • View
    7

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

    FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

    Mato Brnardić

    UTJECAJ RIS-a NA SIGURNOST UNUTARNJE

    PLOVIDBE

    DIPLOMSKI RAD

    Zagreb, 2010.

  • Sveučiliš te u Zagrebu

    Fakultet prometnih znanost i

    DIPLOMSKI RAD

    UTJECAJ RIS-a NA SIGURNOST UNUTARNJE

    PLOVIDBE

    Mentor: prof. dr. sc. Kristijan Rogić

    Student: Mato Brnardić, 0135184034

    Zagreb, 2010.

  • I

    Sadržaj:

    1. UVOD ...................................................................................................................................... 3 2. PREGLED RAZVOJNO-ISTRAŽIVAČKIH PROJEKATA NA PODRUČJU IMPLEMENTACIJE RIS-a U EUROPI .......................................................................................... 5 3. RIS SERVISI U UNUTARNJOJ PLOVIDBI ......................................................................... 8

    3.1. Ciljevi RIS-a ...................................................................................................................... 9

    3.2. Glavni čimbenici u projektiranju sustava ........................................................................ 10 3.3. RIS usluge........................................................................................................................ 12 3.4. RIS korisnici .................................................................................................................... 14

    3.5. Tehnički elementi RIS sustava ........................................................................................ 16 3.5.1. Elektronske plovidbene karte (ENC) ....................................................................... 18 3.5.2. Automatski identifikacijski sustav (AIS) ................................................................. 20 3.5.3. Standard za prikaz priopćenja brodarstvu (NtS) ...................................................... 24

    3.5.4. Sustav elektroničkog izvješćivanja s plovila (ERI) .................................................. 27 3.6. Organizacijska i hijerarhijska struktura RIS službe ........................................................ 29

    4. KORIŠTENJE NADZORA I PRAĆENJA PLOVILA U UNUTARNJOJ PLOVIDBI ........ 31 4.1. Plovidba ........................................................................................................................... 34

    4.2. Upravljanje prometom ..................................................................................................... 36 4.2.1. Službe za promet ...................................................................................................... 37 4.2.2. Planiranje i upravljanje prevođenjem ....................................................................... 39

    4.2.3. Planiranje i upravljanje prolaskom mosta ................................................................ 42

    4.3. Upravljanje prijevozom ................................................................................................... 44 4.4. Provedba .......................................................................................................................... 47 4.5. Naknade i takse za lučku infrastrukturu .......................................................................... 47

    4.6. Službe informiranja za vodne putove .............................................................................. 48 5. PROCJENA IMPLEMENTACIJE RIS-a U ZEMLJAMA DUNAVSKOG I RAJNSKOG

    SLIVA ............................................................................................................................................ 51 5.1. Glavne koristi implementacijom RIS-a ........................................................................... 53

    5.1.1. Optimalno korištenje kapaciteta plovila ................................................................... 53

    5.1.2. Ujednačenija putna brzina plovila ............................................................................ 55

    5.1.3. Smanjenje vremena čekanja ..................................................................................... 56 5.1.4. Povećanje sigurnosti plovidbe .................................................................................. 58

    5.1.5. Poboljšano logističko planiranje za brodare ............................................................. 59 5.2. Troškovi implementacije RIS-a ....................................................................................... 61 5.3. Pro memoria efekti: koristi koji nisu uzete u obzir ......................................................... 63

    5.3.1. Pozitivan utjecaj RIS-a na učinkovitost nadležnih ustanova ................................... 63 5.3.2. Učinkovitiji rad terminala ........................................................................................ 64

    6. MODEL ANALIZE ............................................................................................................... 66 6.1. Područje djelovanja modela............................................................................................. 67 6.2. Ulazni podaci ................................................................................................................... 72

    6.2.1. Obujam transporta .................................................................................................... 72

    6.2.2. Podaci o floti ............................................................................................................ 73 6.2.3. Fiskni troškovi .......................................................................................................... 74 6.2.4. Operativni troškovi ................................................................................................... 75

    6.2.5. Eksterni troškovi ...................................................................................................... 76

  • II

    6.2.6. Troškovi instalacije opreme na kopnu ..................................................................... 77 6.2.7. Troškovi instalacije opreme na plovilu .................................................................... 78

    6.3. Osnovni scenarij .............................................................................................................. 79

    6.4. Optimiziran scenarij ........................................................................................................ 82 6.5. Umjereni scenarij ............................................................................................................. 85

    7. ANALIZA OSJETLJIVOSTI ................................................................................................ 88 8. MOGUĆNOSTI PRIMJENE I POTENCIJALNE KORISTI RIS-a ZA UNAPREĐENJE STANJA UNUTARNJE PLOVIDBE U REPUBLICI HRVATSKOJ .......................................... 92

    9. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................ 94 POPIS KRATICA .......................................................................................................................... 96 LITERATURA ............................................................................................................................... 97

  • 3

    1. UVOD

    U Europi postoji preko 30 000 km rijeka i kanala koji zajedno povezuju stotine gradova i

    područja koncentrirane industrije. Iako je kralježnica mreže unutarnjih vodnih putova

    konstituirana od velikih rijeka poput Rajne i Dunava, brojni pritoci i kanali povezuju mnoštvo

    manjih gradova i industrijskih centara. Značajan broj luka diljem mreže omogućuje pristup i

    povezivanje sa drugim vrstama transporta. Unutarnja plovidba može ponuditi strahovito velike

    kapacitete i igrati značajnu ulogu u borbi sa kontinuiranim rastom prometa, jer trenutni prijevoz

    tereta unutarnjim vodama iznosi samo 3 %. Europska Komisija prepoznala je velik potencijal

    unutarnje plovidbe za prijevoz tereta. Iz toga proizlazi da prometna politika EU iskazuje velik

    interes u razvoju unutarnje plovidbe kako bi postala prava alternativa i ključan segment u

    prijevoznom lancu transportnog sustava Europe. Pri tom treba eliminirati glavna ograničenja

    razvitku riječnog prometa, poput nepouzdanih podataka o stanju vodnog puta, nepostojanje

    informacija o kretanju plovila i tereta, posebno opasnog tereta, nemogućnost pravovremenog

    planiranja prekrcajnog procesa u lukama, gubitak vremena uslijed mnogobrojnih kontrola kod

    prelaska granica. Ovi problemi mogu se eliminirati uvođenjem pan-europskog sustava

    informacijskih servisa (engl. River Information Services), koji objedinjuje sustav kontrole i

    nadzora plovidbe i različite informacijske usluge komercijalnim korisnicima.

    Svrha ovog diplomskog rada je pokazati ulogu i značaj Riječnih informacijskih servisa

    kao preduvjeta porasta udjela riječnog prometa na tržištu transportnih usluga. Cilj diplomskog

    rada je kroz RIS usluge i tehničke elemente sustava-RIS standarde i na konkretnom primjeru

    modela analize sustava u osnovnom, optimiziranom i umjerenom scenariju detaljnije prikazati

    prednosti i koristi implementacijom informatičko-komunikacijskih usluga i njihovu nužnost u

    suvremenom prijevoznom lancu transportnog sustava Europe.

    Diplomski rad podijeljen je na šest glavnih dijelova. Prvi dio odnosi se na razvojno-

    istraživačke projekte na području implementacije RIS-a u Europi. Drugi dio detaljno objašnjava

    sve pokazatelje RIS-a, ciljeve, usluge, korisnike, tehničke elemente sustava te organizacijske i

    hijearhijske strukture administrativne službe. Treći dio detaljno opisuje RIS standard “Nadzor i

    praćenje plovila” kao preduvjet uspostavljanja pouzdane i sigurne plovidbe.

  • 4

    Četvrti dio uvodi nas u problematiku implementacije RIS-a u zemlje Dunavskog i

    Rajnskog sliva, sa pripadajućom analizom troškova i koristi sustava. Peti dio objašnjava na

    konkretnom primjeru modela analize sustava u osnovnom, optimiziranom i umjerenom scenariju

    koristi implementacijom informatičko-komunikacijskih usluga. Šesti dio završava analizom

    osjetljivosti predmetnog modela analize, a završno poglavlje rada objašnjava mogućnosti

    primjene i potencijalne koristi RIS sustava za unapređenje stanja unutarnje plovidbe u Hrvatskoj.

    Prilikom izrade diplomskog rada korištene su slijedeće znanstvene metode: metoda

    analize i sinteze, metode apstrakcije i konkretizacije, metoda klasifikacije, metoda specijalizacije

    i generalizacije, metoda dedukcije i indukcije, te metoda intervjua sa ekspertima unutarnje

    plovidbe iz područja projektnog menadžmenta i tehničkih pitanja plovidbe. Kod metode analize

    korišten je njen posebni oblik, deskriptivna analiza te kauzalna analiza.

  • 5

    2. PREGLED RAZVOJNO-ISTRAŽIVAČKIH PROJEKATA NA PODRUČJU IMPLEMENTACIJE RIS-a U EUROPI

    Izazov koji se nameće sektoru unutarnje plovidbe leži u integraciji informacijskih servisa i

    sustava u jedan europski operativni koncept. Politički temelji za ovaj koordinirani pristup

    naveden je u Bijeloj Knjizi za Transport, revidiran u TEN-T smjernicama i RIS Direktivi. Brojni

    razvojno-istraživački projekti radili su na razvoju RIS-a u Europi.

    Velik poticaj razvoju RIS koncepata pružio je INDRIS projekt 1998. INDRIS projekt je

    financiran u okviru 4. Okvirnog programa FP4 za istraživanje, tehnički razvoj i demonstraciju

    EU, opisuje funkcije RIS-a za sve potencijalne korisnike, specifične relevantne procese

    informacija i razvija otvorene standarde za sadržaje informacija i komunikacija između javnih i

    privatnih korisnika. Projekt je zajedničko ulaganje javnih ustanova, transportne industrije, ICT

    industrije i istraživačkih instituta iz Austrije, Belgije, Njemačke, Francuske, Italije i

    Nizozemske.1

    COMPRIS-Consortium Operational Management Platform River Information Services

    (Platforma konzorcija operativnog upravljanja riječnim informacijskim službama) cilja na razvoj

    tehničke, organizacijske i funkcionalne arhitekture za riječne informacijske servise na

    paneuropskoj razini, kao i pripremu koraka za implementaciju RIS-a na najvažnijim vodnim

    putovima Europe. COMPRIS projekt trajao je od 2002. do 2005.god. Razvoj i poboljšanje

    standarda na razmjeni podataka (Inland ECDIS, electronic ship reporting, AIS) je jedan od

    najvažnijih elemenata COMPRIS projekta. ALSO DANUBE-Advanced Logistic Solutions for

    Danube Waterway (Napredna rješenja za vodni put rijeke Dunav 2000.-2003.) cilja na promociju

    korištenja unutarnje plovidbe kao ključnog čimbenika u „door-to-door“ prijevoznom lancu i želi

    osigurati koncept zajedničkog izvora logističke baze podataka (CSL.DB-Common Source

    Logistic Database). 2

    1 RIS Projects | RIS Portal

    http://www.ris.eu/ris-projects (26.06.2010.) 2 Ibidem

    http://www.ris.eu/ris-projects

  • 6

    Cilj ALSO DANUBE projekta nije samo razvoj prihvatljivih IT rješenja u kontekstu

    door-to-door prijevoznih lanaca, nego isto tako i stvaranje poslovnog okruženja za unutarnju

    plovidbu u dobro upravljanim intermodalnim logističkim sustavima.3

    Na temelju rezultata prijašnjih projekata, Masterplan IRIS (2004.-2005.) je kreirao

    masterplan za koordiniranu implementaciju RIS-a u Europi. Njegov cilj je definirati strategiju za

    implementaciju RIS-a i identificirati područje primjene RIS-a u Europi. Projekt IRIS Europe

    (2006.-2008.) pridaje važnost eliminaciji postojećih uskih grla i definira dodatnu funkcionalnost

    u polju RIS-a na Dunavu i regiji Rajna-Sena. Najveću pažnju projekt IRIS Europe daje na

    području detaljnog opisa, implementacije i pilot testiranja infrastruktura RIS-a, poput AIS

    infrastrukture, ERI i infrastrukture za međunarodnu razmjenu RIS podataka (informacije o

    poziciji plovila, informacije o teretu i plovidbi). 4

    Europska komisija pokrenula je 2008. godine projekt Platforma za implementaciju

    NAIADES-a (PLATINA), koji predstavlja važan iskorak u promociji unutarnje plovidbe.

    NAIADES definira okvir djelovanja Europske Unije i zemalja članica kroz različite provedbene

    instrumente u pet segmenata i to: tržište, flota, zapošljavanje i edukacija, promidžba te

    infrastruktura, predstavlja integrirani akcijski program za promociju prometa unutarnjim vodnim

    putovima PLATINA je projekt zamišljen kao svojevrsna platforma za implementaciju

    NAIADES-a, u sklopu 7. Okvirnog programa za istraživanje i razvoj, pružit će zajednički okvir

    za daljnje ciljane akcije NAIADES-a do 2012. godine. Konzorcij projekta sastoji se od 22

    institucije (operateri i administracije vodnih putova, predstavnici industrije unutarnje plovidbe i

    operateri flote, promotivne i razvojne organizacije, edukacijske institucije iz unutarnje plovidbe,

    konzultantske tvrtke i istraživački instituti te međunarodne riječne komisije) iz 9 europskih

    zemalja. Organiziran prema strukturi NAIADES-a (pet akcijskih područja), projekt PLATINA

    sastoji se od pet radnih paketa orijentiranih na specifična politička područja: tržišta, flota,

    zaposlenja i vještine, imidž i infrastruktura.5

    3 http--www3.mnec.gr-ts-RIS.doc (26.06.2010.)

    4 Ibidem

    5 Skupina autora:Godišnjak unutarnje plovidbe u Republici Hrvatskoj 2008., CRUP d.o.o, prosinac 2008., str.12.

  • 7

    PLATINA će pružiti tehničku i organizacijsku podršku na navedenim područjima tako što

    će osigurati aktivno sudjelovanje ključnih aktera industrije unutarnje plovidbe, udruženja i

    administracija zemalja članica. Za prvu godinu projekta planirane su akcije kao npr. pokretanje

    informacijskog portala unutarnje plovidbe (koji je već dostupan na web adresi

    www.naiades.info), uspostavljanje edukacijske mreže za unutarnju plovidbu, kao i tehnička

    podrška za daljnji razvoj Riječnih informacijskih servisa.6

    Projekt pod nazivom RISING - Integracija unutarnje plovidbe u Intermodalni prometni

    lanac pomoću Riječnih informacijskih servisa (RIS), čije trajanje se predviđa kroz naredne tri

    godine, započeo je sa svojom implementacijom 2009. u sklopu 7. Okvirnog programa za

    istraživanje i razvoj (FP7). Projektne aktivnosti u naredne tri godine provoditi će 23 partnera iz

    11 Europskih zemalja, pokrivajući geografsko područje koje se proteže od Norveške do Grčke, te

    uključuje tri velike geografske cjeline unutarnjih vodnih putova - rijeke Rajnu i Dunav, te

    njemačku riječnu mrežu. Sa općim ciljem poticanja intermodalnog transporta, specifične

    aktivnosti projekta RISING biti će usmjerene ka implementaciji modela upravljanja

    intermodalnim transportnim lancem kao jednom cjelinom. Namjera projektnih partnera je

    razraditi način komunikacije, odnosno interkonekcije prometnih podataka dobivenih putem RIS-a

    i transportnih podataka dobivenih putem postojećih transportno-logističkih sustava. Krajnji cilj je

    razviti neprekinuti transportni lanac koji uključuje sve transportne vidove, pa tako i najisplativiji

    unutarnju plovidbu. Sljedeći korak biti će razvoj nove vrste usluga koje omogućuju automatsko

    izvješćivanje o promjenama elemenata taktičkih i strateških prometnih informacija, odnosno

    sustava koji generira podatke iz RIS-a prema unaprijed određenim kriterijima te ih prosljeđuje u

    formi obavijesti. Također, u sklopu RISING-a biti će razvijen prototip internetskog modula za

    planiranje putovanja (Voyage Plan Module). Sa ciljem maksimalne utilizacije navedenih alata,

    unutar RISING-a bit će organizirano sedam demonstracija pilot implementacija kako bi se

    razvijeni sustavi adekvatno testirali u konkretnim, reprezentativnim uvjetima.7

    6 Ibidem str.13.

    7 Ibidem str.14.

  • 8

    3. RIS SERVISI U UNUTARNJOJ PLOVIDBI

    Riječni informacijski servisi (River Information Services-RIS) su koncept harmoniziranih

    informacijskih usluga za potporu upravljanju prometom i transportom roba u unutarnjoj plovidbi,

    uključujući i veze sa drugim vrstama transporta. RIS ima za zadaću unapređenje sigurnosti i

    efikasnosti na unutarnjim vodnim putovima i na taj način doprinijeti njihovom intenzivnijem

    korištenju.

    Osnovne odrednice ovog sustava su:

    sučelje prema drugim načinima transporta (pomorski, cestovni i željeznički),

    RIS obuhvaća sve vrste unutarnjih vodnih putova (rijeke, kanali, jezera i luke),

    RIS je generički pojam za sve pojedinačne informacijske usluge koje podupiru

    unutarnju plovidbu,

    sustav prikuplja, obrađuje, prosuđuje i prosljeđuje informacije o vodnom putu,

    prometu i transportu,

    RIS ne obrađuje interne komercijalne djelatnosti korisnika sustava, ali je sustav

    otvoren za prenošenje poslovnih informacija i aktivnosti. 8

    Kao koncept, RIS je razvijan s ciljem harmonizacije svih vrsta informacijskih servisa za

    podršku i upravljanje unutarnjom plovidbom na razini čitave Europe. Harmonizacija i

    standardizacija Riječnih informacijskih servisa na europskoj razini izuzetno je važna zbog toga

    što se unutarnja plovidba odvija i izvan granica pojedine države te je stoga potrebno osigurati

    nesmetani promet, a i jednako važno, omogućiti integraciju unutarnje plovidbe u intermodalne

    transportne lance. Uvođenje RIS-a predstavlja jednu od mjera za ostvarivanje zajedničkog cilja

    smjerajući prije svega na povećanje sigurnosti, efikasnosti i kvalitete transportne usluge

    pravovremenim i pouzdanim protokom informacija.

    8 Skupina autora: CRORIS brošura-Hrvatski riječni informacijski servisi, CRUP d.o.o., prosinac 2008., str.4.

  • 9

    3.1. Ciljevi RIS-a

    Glavni cilj uvođenja RIS-a je povećanje sigurnosti i efikasnosti riječnog prometa. Glavni

    cilj može se preciznije razlučiti kroz specifikaciju podciljeva:

    Transport mora biti siguran:

    o minimalne ozljede,

    o minimalne žrtve,

    o minimalne havarije brodova.

    Transport mora biti efikasan:

    o maksimalan protok plovila,

    o maksimalna nosivost plovila,

    o skraćenje trajanja putovanja,

    o smanjenje opterećenja na radnom mjestu,

    o smanjenje troškova transporta,

    o smanjenje potrošnje goriva,

    o efikasno i ekonomski isplativo povezivanje više vidova transporta,

    o efikasne luke i terminali.

    Transport mora biti ekološki prihvatljiv:

    o smanjenje opasnosti po okoliš,

    o smanjenje onečišćenja uslijed havarija i smanjena emisija štetnih tvari.9

    Zadaci su unaprijed definirane aktivnosti radi ispunjenja zadanih ciljeva. Oni definiraju

    početak razvitka usluga koje proizlaze iz RIS koncepta.

    Tri osnovne grupe zadataka u razvitku RIS-a jesu:

    Unaprjeđenje:

    o navigacije i prometa,

    o vodnih putova,

    o flote,

    9 Skupina autora: Konceptualno rješenje za uvođenje RIS-a u Republici Hrvatskoj, CRUP d.o.o., prosinac 2003.,

    str.13.

  • 10

    o prometa roba,

    o luka i terminala,

    o pomoćnih službi.

    Zaštita:

    o broda i brodara,

    o okoliša,

    o infrastrukture.

    Donošenje:

    o prometnih zakona,

    o zakona o okolišu,

    o pravila o statističkim podacima.10

    3.2. Glavni čimbenici u projektiranju sustava

    Razvoj Riječnih informacijskih servisa ovisi o usklađenosti i hijerarhijskoj povezanosti

    svih čimbenika koji sudjeluju u njegovom osmišljavanju, kreiranju i primjeni. Prometna politika

    svake države dio je opće gospodarske politike i njome se želi usmjeravati razvitak prometa

    predlaganjem, definiranjem i provođenjem različitih mjera za unaprjeđivanje prometnog sektora.

    Politika postavlja određene ciljeve koje treba ispuniti u određenom vremenu na temelju unaprijed

    definiranih zadataka i aktivnosti za ostvarivanje tih ciljeva. Prijedlozi i smjernice europske

    prometne politike temelje se na sljedećim čimbenicima poput:

    revitalizacija željeznica,

    poboljšavanje kvalitete u cestovnom prijevoznom sektoru,

    promicanje prijevoza morem i unutarnjim vodnim putovima,

    postizanje ravnoteže između rasta u zračnom prometu i zaštite okoliša,

    pretvaranje intermodalnosti u stvarnost,

    izgradnja transeuropske prijevozne mreže,

    poboljšavanje sigurnosti na cestama,

    priznavanje prijevozničkih prava i obveza,

    10

    Ibidem

  • 11

    razvijanje visokokvalitetnoga gradskog prijevoza,

    istraživanje i tehnologija na usluzi čistom i djelotvornom prijevozu,

    razvoj srednjoročnih i dugoročnih ciljeva zaštite okoliša za održivi prijevozni sustav.

    Primarni cilj uvođenja RIS-a u tom smislu je doprinos održivom razvitku prometa kroz

    unaprjeđenje sigurnosti i efikasnosti riječnog prometa.

    CILJEVI

    USLUGE

    FUNKCIJE

    PRAVILA

    ZADACI

    PRIMJENE

    KREATORI

    PROMETNE

    POLITIKE

    MENADŽERI U

    PROMETU

    SISTEMSKI

    INŽENJERI

    definiraju

    definiraju zahtjeve

    razvijaju sustave

    PRUŽATELJI

    USLUGAPODACI

    KORISNICI

    INFORMACIJE

    FI

    TTI

    STI

    RAZVOJ IMPLEMENTACIJA

    Slika 1: Glavni čimbenici u projektiranju sustava Izvor: Skupina autora: Konceptualno rješenje za uvođenje RIS-a u Hrvatskoj, CRUP d.o.o., str.19.

    Menadžeri u prometu predstavljaju nositelje upravljačkih funkcija u različitim

    administrativnim tijelima, organizacijama i društvima koja se bave transportnom djelatnošću.11

    Primjerice to su ravnatelji agencija za vodne putove, lučkih uprava, obalne straže,

    nacionalni RIS koordinator, upravitelji lučkih operatera, brodara, špeditera itd.

    11

    Ibidem str. 20

  • 12

    Oni kontroliraju sustav i definiraju zahtjeve za primjenu RIS-a s detaljnim i točnim

    opisom usluga i funkcija s obzirom na opseg poslovanja i djelatnosti koje obavljaju.12

    Sistemski inženjeri predstavljaju nositelje razvoja informatičko-komunikacijske

    platforme, razvijaju, pripremaju i isporučuju hardversku i programsku podršku za RIS sustav. Tu

    se ubrajaju i proizvođači opreme, telekomunikacijske kompanije i specijalizirani proizvođači

    navigacijske opreme za brodove.

    Pružatelji usluga razvijaju i koriste definirane procedure za usluge prema korisnicima,

    daju informacije i podatke u sustav. Te podatke i informacije unose sami ili eventualno uz pomoć

    trećih organizacija zaduženih za pojedine funkcije.13

    3.3. RIS usluge

    Usluge koje sustav nudi krajnjim korisnicima uključuju:

    Informacije o vodnom putu,

    Prometne informacije,

    Upravljanje prometom,

    Sprečavanje nesreća,

    Informacije za transportnu logistiku,

    Informacije za provedbu nadzora,

    Statistika,

    Troškovi infrastrukture vodnog puta.

    Informacije o vodnom putu omogućavaju pregled prometne situacije i donošenje

    pravilnih i pravovremenih odluka u plovidbi. U ovim informacijama sadržane su statičke i

    dinamičke informacije o vodnom putu.

    12

    Ibidem 13

    Ibidem

  • 13

    One se prenose na temelju prethodno utvrđenog vremenskog plana. Informacije moraju

    biti aktualne i prenošene u realnom vremenu. Informacije vezane uz sigurnost moraju biti izdane

    od strane nadležnih tijela ili potvrđene s njihove strane.

    Prometne informacije dostupne su u dva oblika i to kao taktička prometna informacija

    (TTI) te kao strateška prometna informacija (STI). Taktička prometna slika prikazuje se na

    elektroničkim plovidbenim kartama i dostupna je na plovilima. Njena funkcija je da pomaže

    zapovjednicima plovila u neposrednim navigacijskim odlukama u stvarnoj prometnoj situaciji.

    Ona omogućava zapovjedniku da se konzultira i dogovori plovidbu sa zapovjednicima ostalih

    plovila na tom području. Strateške prometne informacije koriste se u slučaju kada je potrebno

    konstantno nadziranje prometa na vodnom putu. Ove informacije omogućavaju korisnicima

    izračunavanje procijenjenog i zahtijevanog vremena dolaska, planiranje putovanja, detekciju

    havarija i sl.

    Upravljanje prometom omogućava praćenje stanja i djelovanje u skladu s dostupnim

    informacijama. Ono posebice do izražaja dolazi na područjima gustog prometa, na prilazima

    prevodnica, mostovima i lukama odnosno na određenim kontrolnim točkama uspostavljenim od

    organa za kontrolu plovidbe. Ova usluga uvelike će doprinijeti povećanju iskoristivosti

    infrastrukture, te sigurnosti plovidbe.

    Usluge sprečavanja nesreća registriraju plovilo i transportne podatke na početku

    putovanja u RIS centru te tijekom putovanja redovito obnavljaju podatke o plovilu. U slučaju

    nesreće RIS centar bez odgode isporučuje podatke spasilačkim i hitnim službama.

    Informacije za transportnu logistiku obuhvaćaju planiranje prometa i to planiranje

    dolazaka i odlazaka iz luke, planiranog vremena dolaska, planiranog vremena odlaska, praćenje

    lučkih i tehnoloških procesa, planiranje putovanja plovila te logističko planiranje. Ova usluga

    omogućava razmjenu informacija između operatera flote, plovila, terminala, carine i ostalih

    interesnih strana. Upravljanje teretom i flotom u osnovi objedinjuje informacije o plovilima i floti

    te detaljne informacije o teretu koji se prevozi.

  • 14

    Informacije za provedbu nadzora omogućavaju upravljanjem prekograničnim

    procedurama, usklađivanje s prometnim i ostalim relevantnim propisima za područje unutarnje

    plovidbe.

    Usluge Statistike pridonose boljem i jednostavnijem prikupljanju određenih statističkih

    podataka vezanih za unutarnju plovidbu u zemljama članicama. Ti podaci su značajni za

    odgovorne tvrtke u unutarnjoj plovidbi kako bi ih iskoristili u svrhu strateškog planiranja i

    nadgledanja.

    Troškove infrastrukture vodnog puta moguće je pojednostaviti kroz primjenu Riječnih

    informacijskih servisa. Ova usluga omogućava jednostavnije i brže prikupljanje pristojbi bez

    nepotrebnih administrativnih opterećenja. Podaci o putovanju plovila mogu se upotrijebiti pri

    automatskom obračunu pristojbi te kod fakturiranja.

    3.4. RIS korisnici

    RIS sustav namijenjen je korisnicima na dvije razine: administrativnoj i komercijalnoj. Na

    administrativnoj razini potencijalni korisnici su:

    Administracije odgovorne za sigurnost unutarnje plovidbe (u Hrvatskoj:

    Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture – Uprava za sigurnost plovidbe),

    Administracije odgovorne za unutarnje poslove - imigraciju i carinu (Ministarstvo

    unutarnjih poslova - Policija i Ministarstvo financija - Carina),

    Administracija odgovorna za upravljanje prometom,

    Interventne jedinice kod nastupanja havarije,

    Uprava zadužena za vodne putove (Agencija za vodne putove),

    Administracije i uprave zadužene za održavanje vodnih putova,

    Lučke uprave itd.

    Na komercijalnoj razini potencijalni korisnici su:

    Lučki operateri i operateri na terminalima,

    Operateri kontejnerskih terminala,

  • 15

    Lučki operateri u morskim lukama,

    Brodari,

    Cestovni i željeznički prijevoznici,

    Špediteri,

    Pružatelji logističkih usluga,

    Krcatelji itd.

    Slika 2: Međusobna veza između RIS korisnika na administrativnoj i

    komercijalnoj razini

    Izvor: http://www.rising.eu/web/guest/downloads, (12.07.2010.)

    Nadležne uprave bi trebale sustav dizajnirati na taj način da je moguć slobodan protok

    podataka između javnih institucija i organizacija i privatnih, komercijalnih kompanija.

    Komunikacija i razmjena podataka kroz RIS sustav između javnih i privatnih partnera mora se

    odvijati po dogovorenim procedurama i standardima koji su definirani u RIS Direktivi.

    Povjerljivost podataka koji prolaze kroz sustav mora biti zajamčena.

    http://www.rising.eu/web/guest/downloads

  • 16

    U slučajevima kada nadležna uprava daje podatke na korištenje, ta uprava mora poduzeti

    neophodne korake da bi osigurala povjerljivost komercijalnih informacija. Povjerljivi podaci

    mogu biti dostupni trećim strankama samo u posebnim slučajevima.

    3.5. Tehnički elementi RIS sustava

    Sustav Riječnih informacijskih servisa temelji se na korištenju informacija o plovilu i

    vodnom putu te njihovom povezivanju s informacijama o teretu u sklopu intermodalnog

    transportnog lanca. Sustav se temelji na elementima:

    Elektronske navigacijske karte izrađene u Inland ECDIS standardu za prikaz

    informacija o vodnom putu i informacija o poziciji i kretanju plovila,

    Automatski identifikacijski sustav (AIS) za automatsko pozicioniranje plovila na

    vodnom putu s pripadajućom informatičko-komunikacijskom infrastrukturom na

    plovilu i kopnu,

    Standard za prikaz priopćenja brodarstvu (engl. Notices to Skippers – NtS) u obliku

    WEB aplikacije na Internet mreži,

    Sustav elektroničkog izvješćivanja s plovila (engl. Electronic Reporting

    International – ERI) koji sadrži informacije o putovanju i teretu.14

    Za potrebe RIS-a moguće je koristiti vrlo širok spektar tehničkih sustava. Većinu ih je

    moguće koristiti u primjeni nekoliko vrsta usluga koje su predviđene u sklopu RIS-a. Detaljni

    prikaz tehničkih sustava i interakcija s RIS uslugama prikazana je u tablici 1.

    14

    Ibidem

  • 17

    Tablica 1: Međusobna veza tehničkih sustava i RIS usluga

    SUSTAV

    USLUGA

    Info

    rmac

    ije

    o p

    lov

    nom

    pu

    tu

    Prometne

    informacije

    Upravljanje

    prometom

    Sp

    reča

    van

    je n

    esre

    ća

    Pla

    nir

    anje

    pu

    tov

    anja

    Up

    rav

    ljan

    je l

    uko

    m i

    ter

    min

    alim

    a

    Up

    rav

    ljan

    je f

    loto

    m i

    ter

    etim

    a

    Sta

    tist

    ike

    Tak

    se z

    a k

    ori

    šten

    je p

    lov

    nih

    puto

    va

    Tak

    tičk

    o

    Str

    ateš

    ko

    Bro

    dsk

    e p

    rom

    etn

    e u

    slu

    ge

    Up

    rav

    ljan

    je u

    stav

    ama

    i m

    ost

    ov

    ima

    Navigacijske oznake i znakovi X

    Radar reflektori X

    Svjetlosni signali X X

    Mobilna telefonija (zvuk i podaci) X X X X X X X

    GNSS X X X X X

    VHF radio komunikacija X X X X X X X X

    Internet X X X X X

    Brodski radar X X

    Radar na obali X X X

    CCTV kamere na obali X X X

    Inland ECDIS X X X X X X

    AIS X X X X X X X X

    Sustav izvješćivanja s brodova X X X X X X X X

    Izvor:Skupina autora: Konceptualno rješenje za uvođenje RIS-a u Hrvatskoj, CRUP d.o.o., str.22.

  • 18

    3.5.1. Elektronske plovidbene karte (ENC)

    Inland Electronic Navigational Chart (Inland ENC) - Elektronska plovidbena karta za

    unutarnju plovidbu znači bazu podataka standardiziranu kako po sadržaju tako i po strukturi i

    formatu, koja se koristi uz Inland ECDIS. Inland ENC15

    sadrži sve bitne kartografske

    informacije, a također, može sadržavati dodatne informacije koje se mogu smatrati korisnim za

    plovidbu.

    Elektronske plovidbene karte (Electronic Navigational Charts,) moraju zadovoljavati

    sljedeće kriterije:

    ENC moraju biti kompatibilne sa Inland ECDIS standardom,

    Informacije na ENC moraju biti aktualne,

    Moraju u sebi sadržavati takozvani osnovni set podataka (minimal data set) nužan za

    učinkovito i pouzdano korištenje elektronskih plovidbenih karata.

    Uz gore navedene uvjete, poželjno je da ENC sadrže informacije o dubinama na kritičnim

    dionicama vodnog puta. Inland ECDIS predstavlja standard za prikaz elektronskih plovidbenih

    karata u unutarnjoj plovidbi koji je prihvatila Centralna komisija za plovidbu Rajnom, Dunavska

    komisija, te konačno Europska komisija u tehničkoj direktivi no. 414/2007.

    Primarne funkcije su sljedeće:

    Inland ECDIS doprinosi sigurnosti i efikasnosti transporta unutarnjim vodnim

    putovima i zaštiti okoliša,

    Inland ECDIS reducira količinu posla u usporedbi sa tradicionalnim metodama

    navigacije i informiranja,

    Inland ECDIS pouzdan je i dostupan izvor informacija svim subjektima uključenima

    u unutarnju plovidbu,

    Inland ECDIS omogućava jednostavno i pouzdano ažuriranje elektronskih

    plovidbenih karata,

    15

    Inland ENC je usuglašen s IHO standardima S-57 i S-52

  • 19

    Inland ECDIS može biti korišten u navigacijskom i informacijskom modu.16

    Slika 3: Inland ECDIS u navigacijskom modu Izvor: Periskal Group | Leading RIS technology, http://www.periskal.com/en/products/radar-overlay-en.htm

    (30.06.2010.)

    Navigacijski mod znači da se Inland ECDIS koristi u kombinaciji s prometnim

    informacijama dobivenim pomoću radara i/ili AIS-a. Informacijski mod znači korištenje Inland

    ECDIS-a bez prometnih informacija i bez radarskog prikaza. Za Inland ECDIS aplikacije

    dizajnirane samo za informacijski mod, zahtjevi koji se odnose na navigacijski mod trebaju biti

    korišteni samo kao preporuke.17

    16

    Inland ECDIS Standard 2.0 Edition, Central Commission of the Rhine (CCNR), str.3. 17

    Ibidem str.9

    http://www.periskal.com/en/products/radar-overlay-en.htm

  • 20

    Tablica 2: Status implementacije elektronskih plovidbenih karti u Europi

    Država Klasa

    plovnosti Pokrivenost Publicirana Dostupna bez naknade

    Aktualna verzija

    standarda

    Austrija Va + Potpuna Da Da 2.0

    Belgija

    (Flandrija) Va + Potpuna Planirana Da 2.0

    Bugarska Va + Potpuna Planirana Da 1.02

    Švicarska Va + Potpuna (Rajna) Da Da

    Češka IV Potpuna Da Da 1.02

    Njemačka Va + 2300/4000 rkm Da Ne 1.02

    Francuska Va + Ne

    Hrvatska IV + Potpuna Da Da 1.01

    Mađarska Va + Potpuna Da Da 1.02

    Luksemburg Va + Da Ne 1.02

    Nizozemska IV + Potpuna Da Da 2.0

    Poljska Va + Ne Nije definirano

    Rumunjska Va + Potpuna Da Da 1.01

    Srbija Va + Potpuna Da Da 1.02

    Slovačka Va + Potpuna

    Nije

    definirano Da 1.02

    Ukrajina Va + Potpuna Da Ne 1.02

    Izvor: Usmena komunikacija, kap. Petar Margić, savjetnik za nautička pitanja, Dunavska komisija

    Centralna komisija za plovidbu Rajnom izdala je verziju standarda za Inland ECDIS (2.0)

    u studenome 2006. godine, a verziju (2.1) izdala je i usvojila Dunavska i Rajnska komisija no još

    uvijek nije na snazi.

    3.5.2. Automatski identifikacijski sustav (AIS)

    AIS tehnologija smatra se pogodnim načinom koji se, također može koristiti za

    automatsku identifikaciju, te nadzor i praćenje plovila u unutarnjoj plovidbi. Stvarno vrijeme

    izvršenja AIS-a i dostupnost svjetskih standarda i smjernica su od posebne koristi za aplikacije

    koje se odnose na sigurnost plovidbe.

  • 21

    Kako bi ispunio specifične zahtjeve unutarnje plovidbe, AIS se mora dalje razvijati u,

    takozvani, AIS Inland standard uz zadržavanje potpune kompatibilnosti s IMO pomorskim AIS-

    om i vec postojećim standardima u unutarnjoj plovidbi. Budući da je Inland AIS usklađen s IMO

    SOLAS AIS-om, on omogućuje izravnu razmjenu podataka između plovila pomorske i unutarnje

    plovidbe u područjima mješovitog prometa.

    Korištenje AIS-a za automatsku identifikaciju, nadzor i praćenje plovila u unutarnjoj

    plovidbi osigurava Standard za praćenje i lociranje plovila, koji je prikazan kao zasebno

    poglavlje u ovom radu.

    Automatski identifikacijski sustav (AIS) je brodski sustav radio podataka kojim se

    razmjenjuju statički, dinamički, kao i podaci o putovanju plovila između opremljenih plovila i

    između opremljenih plovila i stanica na obali. Brodske AIS stanice odašilju podatke o identitetu

    plovila, položaju i ostale podatke u redovnim intervalima. Primanjem ovih prijenosa, brodske ili

    obalne AIS stanice s radijskim dometom mogu automatski locirati, identificirati i pratiti plovila

    opremljena AIS-om na odgovarajućem prikazu poput radara ili Inland ECDIS-a. AIS sustavi

    namjenjeni su poboljšanju sigurnosti plovidbe u korištenju brod-brod, nadgledanja (VTS),

    nadzora i praćenja plovila, te podrške u slučaju nesreća.18

    Mogu se razlikovati slijedeći načini djelovanja:

    brod-brod: Sva plovila opremljena AIS-om mogu primiti statičke i dinamičke

    informacije sa svih drugih plovila opremljenih AIS-om unutar radijskog dometa.

    brod-obala: Podatke s plovila opremljenih AIS-om također mogu primati AIS bazne

    stanice povezane s RIS centrom gdje se može generirati prikaz prometa (prometna

    slika) (TTI-taktička prometna slika i/ili STI-strateška prometna slika).

    obala-brod: Mogu se prenositi podaci vezani uz sigurnost s obale na plovilo.

    Karakteristika AIS-a je autonomni mod koji koristi SOTDMA bez ikakve potrebe za

    postavljanjem glavne stanice. Radio protokol je osmišljen na način da stanice na plovilu djeluju

    autonomno na samoorganiziran način tako što razmjenjuju parametre pristupanja vezi.

    18

    Vessel Tracking and Tracing Standard for Inland Waterways 1.0.1, Central Commission for Navigation on the

    Rhine, str.28.

  • 22

    Vrijeme je podjeljeno na dijelove od po 1 minute sa 2.250 vremenskih slotova po jednom

    radijskom kanalu, koje sinhronizira GNSS UTC vrijeme. Svaki sudionik organizira svoj pristup

    radijskom kanalu tako da odabere slobodne vremenske slotove uzimajući u obzir buduće

    korištenje slotova od strane drugih stanica. Sustavi za nadzor i praćenje plovila u unutarnjoj

    plovidbi moraju biti usklađeni s pomorskim AIS-om, na način koji utvrđuje IMO. 19

    U skladu s tim, AIS poruke trebaju sadržavati:

    statičke informacije, poput službenog broja plovila, pozivni znak plovila, naziva

    plovila, vrste plovila;

    dinamičke informacije, poput položaja plovila s naznakom točnosti i statusa

    integriteta;

    informacije u svezi putovanja, kao što su dužina i širina kombinacije sastava,

    opasnog tereta na plovilu;

    informacije specifične za unutarnju plovidbu, npr. broj plavih konusa/svjetala u

    skladu s ADN/ADNR ili procijenjeno vrijeme dolaska (ETA) na

    prevodnicu/most/terminal/granicu.20

    Za plovila u kretanju brzina ažuriranja dinamičkih podataka na taktičnoj razini može se

    mijenjati između SOLAS moda i inland moda. U inland modu može biti određen u vremenu

    između 2 sekunde i 10 minuta. Za usidrena plovila se preporučuje imati brzinu ažuriranja

    podešenu na nekoliko minuta, ili ukoliko je došlo do izmjene informacija. AIS je dodatan izvor

    za navigacijske informacije. AIS ne zamjenjuje nego podržava navigacijske usluge poput

    praćenja radarskog cilja i VTS-a. AIS ima svoju snagu kao sredstvo nadgledanja i praćenja

    plovila opremljenih s istim. Zbog njihovih različitih karakteristika, AIS i radar međusobno se

    nadopunjuju.

    19

    Ibidem 20

    Ibidem 29.str.

  • 23

    Tablica 3: Status AIS implementacije u Europi

    AIS infrastruktura na obali

    Država dGPS preko

    AIS

    Vodostaj

    preko AIS

    Status

    opreme

    Status

    2007/08

    Očekivanje 2009.

    Austrija

    Flandrija

    Bruxelles

    Valonska

    regija

    Bugarska

    Švicarska

    Češka

    Njemačka

    Francuska

    Hrvatska

    Mađarska

    Luksemburg

    Nizozemska

    Poljska

    Rumunjska

    Slovačka

    Ukrajina

    Izvor: Usmena komunikacija, Marina Tušek, dipl.oec, voditelj projekta, CRUP d.o.o.

    Status:

    nema podataka

    nema planiranih aktivnosti

    u pripremi

    pilot projekt

    potpuno operativno

  • 24

    3.5.3. Standard za prikaz priopćenja brodarstvu (NtS)

    Prema rezoluciji Centralne komisije za navigaciju na rijeci Rajni i RIS direktivi Europske

    Unije (Directive 2005-44-EC) standardizirana Priopćenja brodarstvu postaju nezaobilazni

    element međunarodne plovidbe unutarnjim vodnim putovima.

    Standardizirani NtS ima sljedeće zadatke:

    osigurati automatsko prevođenje priopćenja na 11 europskih jezika,

    osigurati harmoniziranu sistematizaciju podataka unutar više različitih zemalja kako

    bi se olakšala integracija NtS-a u sustave za planiranje plovidbe,

    osigurati standard za informacije o vodostaju,

    biti kompatibilan sa Inland ECDIS-om te na taj način olakšati integraciju NtS-a u

    ECDIS aplikaciju,

    omogućiti lakšu međudržavnu razmjenu podataka21.

    NtS standard kao međunarodni komunikator premošćuje državne granice i uklanja

    komunikacijske probleme budući da omogućuje automatsko prevođenje standardiziranog

    priopćenja/poruke na 11 svjetskih jezika. Time je omogućeno aktivno korištenje NtS-a svim

    sudionicima unutarnje plovidbe na području svih relevantnijih europskih vodnih putova. Prednost

    NtS-a nad klasičnim Priopćenjima za brodarice koje su slane faxom, stavljana na oglasne ploče ili

    dojavljivane VHF-om ili telefonom, temelji se na činjenici da su međunarodno dostupne,

    homogene i pouzdane.22

    Standardizirani sadržaj poruke kodiran je u strojno čitljivom XML file-u koji se može

    koristiti u sklopu:

    Softver-a za planiranje plovidbe,

    Inland ECDIS-a kao oznaka upozorenja na elektroničkoj plovidbenoj karti,

    Internet aplikacije.23

    21

    Skupina autora:Godišnjak unutarnje plovidbe u Republici Hrvatskoj 2008., CRUP d.o.o, prosinac 2008., str.15. 22

    Ibidem 23

    Ibidem

  • 25

    Standardizirani NtS u XML formatu omogućuje tri različite vrste priopćenja vezanih uz:

    Promet i vodni put,

    Vodostaj,

    Prisutnost leda.24

    Slika 5: Prikaz NtS poruke vezane uz promet i vodni put Izvor: Usmena komunikacija, kap. Petar Margić, savjetnik za nautička pitanja, Dunavska komisija

    Prema standardu donesenom od strane Rajnske komisije, NtS usluga može biti osigurana

    putem Interneta (pull service) ili putem emaila (push service). U slučaju prvih, zainteresirana

    stranka sama pristupa priopćenjima na Internetu, a u drugom slučaju zainteresirana stranka

    podnosi zahtjev da joj priopćenja budu dostavljena putem e-maila.

    24

    Ibidem

  • 26

    Tablica 4: Status implementacije Priopćenja brodarstvu u Europi NtS ukupno

    Država Poruke vezane uz

    promet & vodni put

    Poruke vezane uz

    vodostaj Poruke o ledu

    Status

    2007/08

    Očekivanje

    2009.

    Austrija

    Flandrija

    Bruxelles

    Valonska

    regija

    Bugarska

    Švicarska

    Češka

    Njemačka

    Francuska

    Hrvatska

    Mađarska

    Luksemburg

    Nizozemska

    Poljska

    Rumunjska

    Slovačka

    Ukrajina

    Izvor: Usmena komunikacija, Marina Tušek, dipl.oec, voditelj projekta, CRUP d.o.o.

    Izuzimajući Poruke o ledu, Priopćenja brodarstvu su implementirana u cjelosti u Austriji,

    Švicarskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj. Smatra se da je većina država u Europi uvela NtS krajem

    2009. godine.

    Status:

    nema podataka

    U pripremi

    pilot faza

    potpuno operativno

  • 27

    3.5.4. Sustav elektroničkog izvješćivanja s plovila (ERI)

    Elektronsko međunarodno izvješćivanje je standard za razmjenu informacija zasnovan na

    detaljnoj studiji carinskih, policijskih i logističkih procedura koji omogućava slanje digitalnog

    popratnog pisma za svako plovilo. Poruka bi bila odaslana iz polazišne luke i putem mreže

    poslužitelja u pojedinim zemljama automatski proslijeđena do nacionalnog poslužitelja u

    odredišnoj državi i od tamo distribuirana potencijalnim korisnicima, policiji, carini, lukama,

    lučkim upravama, kapetanijama, špediterima potpuno automatski. Primjena ERI-a u praksi nudila

    bi veliko ubrzanje procedura kod prometa roba i ljudi. U okviru ERI standarda razvijeno je

    korisničko sučelje, centralna baza podataka sa autoriziranim pristupom ovisno o pravima

    korisnika, te sustavom za praćenje prometa na međunarodnoj mreži koji bi bio zadužen za

    automatsko prosljeđivanje i primanje poruka za pojedina plovila. Razvijena aplikacija dostupna

    je putem Interneta i ispunjava sljedeće tehničke i sigurnosne uvjete:

    pošiljatelj podataka, odnosno korisnik koji unosi podatke, uvijek je odgovoran za

    ispravnost podataka,

    većina poruka ima povjerljivi sadržaj o plovilima i teretu koji prevoze, stoga se

    zahtjeva enkripcija podataka pri prijenosu,

    podaci moraju biti osigurani od neovlaštenog mijenjanja,

    uz integritet potrebno je znati i izvor informacija, odnosno korisnik koji je unio

    podatke ne može zanijekati slanje i vrijednosti poslanih podataka moraju postajati

    mehanizmi kojima se može dokazati tko je i kada unio podatke.25

    Za sada su razvijene dvije vrste poruka prema EDIFACT standardu:

    ERI notification message (ERINOT) koja pruža podatke o konvoju, teretu (opis,

    količina, ukoliko je opasan traže se dodatni detalji), pošiljatelju i primatelju, luci

    polaska i luci dolaska.

    ERI response message (ERIRSP) je poruka koju generira operativni sustav te ju

    šalje pošiljatelju ERINOT poruke. ERIRSP ima funkciju potvrde da je ERINOT

    zaprimljena.26

    25

    Ibidem str.19 26

    Ibidem

  • 28

    Tablica 5: Status ERI implementacije u Europi

    ERI ukupno

    Država ERI sustav

    izvješćivanja

    Međunarodna razmjena

    podataka Status 2007/08

    Očekivanje

    2009.

    Austrija

    Flandrija

    BE

    Bruxelles

    Valonska

    regija

    Bugarska

    Švicarska

    Češka

    Njemačka

    Francuska

    Hrvatska

    Mađarska

    Luksemburg

    Nizozemska

    Poljska

    Rumunjska

    Slovačka

    Ukrajina

    Izvor: Usmena komunikacija, Marina Tušek, dipl.oec, voditelj projekta, CRUP d.o.o.

    Status:

    nema podataka

    u pripremi

    pilot projekt

    potpuno operativno

  • 29

    3.6. Organizacijska i hijerarhijska struktura RIS službe

    RIS služba organizira se u sklopu Ministarstva nadležnog za sigurnost plovidbe na

    unutarnjim vodama, kao Nacionalna RIS središnjica kojom upravlja Nacionalni RIS koordinator.

    Nacionalna RIS središnjica zadužena je za usklađenost RIS sustava, operacija i postupaka od

    strane RIS centara, pristup RIS korisnika, te za međunarodnu razmjenu podataka koje sustav

    generira, kako bi se osigurala interoperabilnost. 27

    Osnovna svrha Nacionalne RIS središnjice je

    upravljanje cjelokupnim RIS sustavom.

    Nacionalna RIS središnjica (NCC) obavlja poslove operativnog upravljanja Riječnim

    informacijskim servisima (RIS), a osobito poslove nadzora, upravljanja i vođenja prometa (VTS),

    izdavanje priopćenja brodarstvu (NtS), osiguravanje korisnicima sustava informacije koje se

    odnose na plovidbu i planiranje putovanja te osiguravanje dostupnosti elektroničkih plovidbenih

    karata (ENC) korisnicima. Nacionalna RIS središnjica osigurava dostupnost podataka o

    vodostaju, izvješća o ledu i meteoroloških informacija u elektroničkom obliku putem internetske

    veze (engl. pull service) ili putem elektroničke pošte, osigurava razmjenu podataka putem

    elektroničkih izvješća s plovila (ERI) s registriranim korisnicima. Nacionalna RIS središnjica

    uspostavlja i održava redovitu koordinaciju s nacionalnim centrima drugih zemalja, te

    koordinaciju s drugim državnim tijelima (carina, policija, inspekcijske službe i dr.) i javnim

    ustanovama koji su umreženi u sustav. RIS središnjica obavlja poslove administriranja bazama

    podataka za automatski sustav identifikacije na unutarnjim vodama (AIS), elektroničko

    izvješćivanje s plovila (ERI), priopćenja brodarstvu (NTS), bazom podataka o trupu plovila

    (HDB) te je odgovorna za funkcionalnost sustava i pojedinih usluga na operativnoj razini.28

    Zadatak je NCC-a komunikacija s korisnicima sustava i ostalim interesnim stranama.

    Temeljna je podjela korisnika sustava na javni sektor te na komercijalne korisnike,

    odnosno privatni sektor. Javni sektor čine državne službe i institucije, dok u privatni sektor ulaze

    lučki operateri, brodari, kapetani brodova i sl.

    27

    Sukladno čl.3 i čl.4 Pravilnika o riječnim informacijskim servisima (NN 99/08); 28

    Skupina autora: Studija operacionalizacije Nacionalne RIS središnjice Republike Hrvatske, str.14.

  • 30

    Institucije javnog sektora koje su korisnici sustava obuhvaćaju:

    Ministarstvo prometa kao nadležno ministarstvo za područje unutarnje plovidbe;

    Lučke uprave unutarnjih voda zadužene za upravljanje lukama i pristaništima;

    Carinska uprava u sklopu Ministarstva financija koja obavlja poslove carinske

    inspekcije;

    Granična policija (prim. Ministarstva unutarnjih poslova) koja obavlja poslove

    zaštite granice i kontrole plovidbe na rijekama;

    Državna uprava za zaštitu i spašavanje (unutar npr. Ministarstva unutarnjih poslova)

    s ciljem pripreme, planiranja i rukovođenja operativnih snaga te koordiniranja svih

    sudionika zaštite i spašavanja;29

    Slika 6 : Organizacijska struktura korisnika RIS sustava Izvor: Skupina autora: Studija operacionalizacije Nacionalne RIS središnjice Republike Hrvatske,

    CRUP d.o.o., str.100.

    29

    Ibidem

  • 31

    4. KORIŠTENJE NADZORA I PRAĆENJA PLOVILA U UNUTARNJOJ PLOVIDBI

    Svrha ovog poglavlja je definirati sve neophodne funkcionalne uvjete u vezi s nadzorom i

    praćenjem plovila u unutarnjoj plovidbi.

    Omogućen je pregled područja interesa i korisnika, dok su potrebe za informacijama za

    svako područje detaljno objašnjene. Funkcionalne specifikacije temelje se na pravilima i

    propisima koji reguliraju plovidbu i na osnovi rasprava sa stručnjacima.

    Razlikuju se tri skupine informacija:

    Dinamičke informacije, informacije koje se često mijenjaju u sekundama ili

    minutama,

    Poludinamične informacije, informacije koje se mijenjaju samo nekoliko puta

    tijekom putovanja,

    Statičke informacije, informacije koja se mijenjaju manje od nekoliko puta

    godišnje.30

    Za svaku od skupina informacija može se identificirati nekoliko različitih načina njihove

    razmjene:

    Sustavi za nadzor i praćenje plovila trebaju razmjenjivati posebno dinamičke

    informacije,

    Uređaji za elektronsko izvještavanje, poput elektronske pošte (e-mail) namjenjeni su

    za razmjenu poludinamičkih informacija,

    Namjena baza podataka je osigurati statičke informacije koje se mogu preuzeti

    preko interneta ili drugih prijenosnika podataka.31

    Informacije su detaljno opisane, osobito koje informacije se putem sustava za nadzor i

    praćenje plovila mogu razmjenjivati između plovila na relaciji plovilo-obala.

    30

    Vessel Tracking and Tracing Standard for Inland Waterways 1.0.1, Central Commission for Navigation on the

    Rhine, str.11. 31

    Ibidem

  • 32

    Informacijske potrebe su opisane u odnosu na nadzor i praćenje. Medutim, za izvršenje

    većine zadataka zahtijevaju se dodatne informacije, kao na primjer geografski podaci, detaljne

    informacije o teretu, informacije o adresi. Ova vrsta informacija biti će osigurana iz drugih

    sustava. Dolje prikazana tablica daje pregled područja interesa u kontekstu nadzora i praćenja.

    Svako područje interesa je podijeljeno na zadaće, a za svaku zadaću navodi se korisnik.

    Tablica 6 : Pregled područja interesa, zadaća i korisnika

    Područje interesa Zadaća Korisnik

    Plovidba/navigacija Srednjoročno: planiranje

    unaprijed u minutama čak i

    satima, izvan dometa radara na

    palubi

    Zapovjednik u smjeni koji

    upravlja plovilom

    Kratkorocno: planiranje unaprijed

    u minutama, unutar dometa

    radara na plovilu

    Zapovjednik u smjeni koji

    upravlja plovilom

    Vrlo kratkoročno: planiranje

    unaprijed od sekunde do minute

    Zapovjednik u smjeni koji

    upravlja plovilom

    Upravljanje prometom

    Plovila

    VTS VTS operater, zapovjednik u

    smjeni koji upravlja plovilom

    Upravljanje prevođenjem Operater prevodnicom,

    zapovjednik u smjeni koji

    upravlja plovilom

    Planiranje prevođenja Operater prevodnicom,

    zapovjednik u smjeni koji

    upravlja plovilom, kapetan

    plovila, zapovjednik flote

    Upravljanje operacijom prolaska

    Mosta

    Operater na mostu, zapovjednik u

    smjeni koji upravlja plovilom

    Planiranje prolaska mosta Operater na mostu, zapovjednik u

    smjeni koji upravlja plovilom,

    kapetan plovila, zapovjednik flote

    Servis za pomoć u

    slučaju nesreća

    Operater iz službe za nesreće,

    VTS operater, operater

    prevodnicom, operater na mostu,

    zapovjednik u smjeni koji

    upravlja plovilom, zapovjednik

    plovila, nadležna tijela

    Upravljanje

    prijevozom

    Planiranje putovanja Kapetan , posrednik za prijevoz

    freight broker, upravitelj flote,

    operater na terminalu,

    zapovjednik

    na komandnom mostu, VTS

    operater, operater na prevodnici,

    operater na mostu, RIS operater

    Logistička podrška prijevozu Zapovjednik flote, kapetan,

    pošiljatelj, primatelj, otpremnik

    Upravljanje lukom i terminalom Operater na terminalu, kapetan,

    otpremnik, lučke vlasti,

    odgovorna vlast

    Upravljanje teretom i flotom Zapovjednik flote, pošiljatelj,

  • 33

    primatelj, otpremnik, posrednik

    za prijevoz, kapetan

    Provedba Prekogranična Carina, nadležna tijela, kapetan

    Plovila

    Sigurnost u prometu Nadležna tijela, kapetan plovila

    (policijske vlasti)

    Naknade za plovni put

    i lučku infrastrukturu

    Nadležna tijela, kapetan plovila,

    upravnik flote, tijelo nadležno za

    plovni put

    Služba za informiranje

    o plovnom putu

    Meteorološke informacije Zapovjednik u smjeni koji

    upravlja plovilom

    Status signalizacije Nadležna tijela, kapetan plovila,

    upravnik flote

    Vodostaj Nadležna tijela, kapetan plovila,

    upravitelj flote, Zapovjednik na

    komandnom mostu

    Izvor: Vessel Tracking & Tracing Standard For Inland Waterways, Edition 1.0.1.,CCNR, str.12

    Funkcionalne specifikacije opisuju potrebe korisnika i potrebe podataka za svaku

    područje interesa. Sustavi za nadzor i praćenje osobito moraju razmjenjivati dinamičke

    informacije. U Tablici 7 je prikazan pregled zahtjeva glede točnosti dinamičkih informacija koje

    se odnose na zadaće opisane u ovom poglavlju.

    Tablica 7: Pregled zahtjeva u pogledu točnosti dinamičkih informacija

    Tražena točnost Položaj Brzina preko dna Kurs Pravac

    Plovidba, srednjoročni period 15 – 100 m 1 – 5 km/h - -

    Plovidba, kratkoročni period 10 m 1 km/h 5° 5°

    VTS informativna služba 100 m – 1 km - - -

    VTS služba za pružanje pomoći pri plovidbi 10 m 1 km/h 5° 5°

    VTS služba za organiziranje prometa 10 m 1 km/h 5° 5°

    Dugoročno planiranje prevođenja 100 m – 1 km 1 km/h - -

    Srednjoročno planiranje prevođenja 100 m 0,5 km/h - -

    Upravljanje prevođenjem 1 m 0,5 km/h 3° -

    Srednjoročno planiranje prolaska

    mosta

    100 m – 1 km 1 km/h - -

    Kratkoročno planiranje prolaska

    mosta

    100 m 0,5 km/h - -

    Upravljanje prolaskom mosta 1 m 0,5 km/h 3° -

    Planiranje putovanja 15 – 100 m - - -

    Logistička podrška prijevozu 100 m – 1 km - - -

    Upravljanje pristaništem i terminalom 100 m – 1 km - - -

  • 34

    Upravljanje brodskim teretom i flotom 100 m – 1 km - - -

    Provedba 100 m – 1 km - - -

    Naknade i takse za plovni put i lučku

    infrastrukturu

    100 m – 1 km - - -

    Izvor: Vessel Tracking & Tracing Standard For Inland Waterways, Edition 1.0.1., CCNR str.26

    4.1. Plovidba

    Nadzor i praćenje plovila može se koristiti kao podrška aktivnoj plovidbi na palubi.

    Proces plovidbe može se podijeliti u tri faze:

    plovidba, srednjoročno planiranje,

    plovidba, kratkoročno planiranje,

    plovidba, krajnje kratkoročno planiranje.

    Za svaku fazu razlikuju se korisnički uvjeti. Srednjoročno planiranje plovidbe je faza

    plovidbe tijekom koje zapovjednik plovila promatra i analizira prometnu situaciju, planirajući

    nekoliko minuta do jednog sata unaprijed i razmatra mogućnosti gdje bi se mogao sresti, mimoići

    ili prestići druga plovila. Neophodna prometna slika predstavlja tipičnu osobinu „promatranja iza

    kuta“ i obično je ista izvan područja koje pokriva radar na plovilu.32

    Razmijenjene informacije u vezi s prometom sastoje se od sljedećeg:

    Identifikacije,

    Imena/naziva,

    Položaja (stvarnog),

    Brzine preko dna,

    Kursa,

    Odredišta / naznačene rute,

    Plovila ili vrste sastava,

    Dimenzija (dužine i širine plovila),

    Broja plavih konusa,

    32

    Ibidem 13 str.

  • 35

    Utovaren / neutovaren,

    Navigacijski status plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenje posebnim

    uvjetima...).33

    Brzina ažuriranja ovisi o zadatku i razlikuje se od situacije u kojoj plovilo sudjeluje

    (najmanji interval ažuriranja je dvije sekunde).

    Kratkoročno planiranje plovidbe je faza donošenja odluke u procesu plovidbe. U ovoj

    fazi, informacije u vezi s prometom od značaja su za proces plovidbe, uključujući mjere

    izbjegavanja sudara ukoliko je potrebno. Ova funkcija bavi se promatranjem drugih plovila u

    bližoj okolini plovila. Razmijenjene informacije vezane za promet sastoje se od:

    Identifikacije,

    Imena/naziva,

    Položaja (stvarnog),

    Brzine preko dna (točnost 1 km/sat),

    Kursa,

    Pravca,

    Namjere (plavi znak),

    Odredišta / naznačene rute,

    Plovila / vrste sastava,

    Dimenzija (dužine i širine plovila),

    Broja plavih konusa,

    Utovaren / neutovaren,

    Navigacijskog statusa plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim

    uvjetima...).34

    Stvarne prometne informacije u svezi položaja, identifikacije, imena, smjera, brzine preko

    dna, kursa, pravca i cilja (plavi znak) stalno će biti razmjenjivane najmanje svakih 10 sekundi.

    33

    Ibidem 14.str. 34

    Ibidem

  • 36

    Za određene rute, nadležna tijela moraju uspostaviti prethodno utvrden interval ažuriranja

    (minimum 2 sekunde).

    Krajnje kratkoročno planiranje plovidbe predstavlja operativni plovidbeni proces. Isti se

    sastoji od izvršenja odluka koje su pravodobno donijete, na licu mjesta i praćenjem njihovih

    učinaka. Potrebne prometne informacije s drugih plovila u ovim se situacijama odnose na stanje

    vlastitog plovila, kao što su relativan položaj, relativna brzina, itd.

    U ovoj fazi su potrebne krajnje precizne informacije, odnosno:

    Relativan položaj,

    Relativan pravac,

    Relativna brzina,

    Relativni otklon,

    Relativna brzina promjene kursa.35

    Na osnovu gore navedenih uvjeta, postaje jasno da sa ove točke gledanja krajnje

    kratkoročno planiranje plovidbe ne može koristiti informacije o nadzoru i praćenju.

    4.2. Upravljanje prometom

    Upravljanje prometom posebno je zanimljivo u područjima gustog prometa, na prilazima

    ustavama, mostovima i lukama odnosno na određenim kontrolnim točkama uspostavljenim od

    organa zaduženih za kontrolu plovidbe.

    Upravljanje prometom sastoji se od najmanje dolje utvrđenih elemenata:

    Službi za promet,

    Planiranja i upravljanja prevođenjem,

    Planiranja i upravljanja prolaska mostova.

    35

    Ibidem

  • 37

    4.2.1. Službe za promet

    Razne službe mogu se razlikovati između službi za promet:

    Informativna služba,

    Služba za pružanje podrške u plovidbi,

    Služba za organiziranje prometa.36

    U odredbama koje slijede opisane su potrebe korisnika koje se odnose na prometne

    informacije.

    4.2.1.1. Informativna služba

    Informativna služba se osigurava emitiranjem informacija u određeno vrijeme i u

    intervalima ili kad se smatra potrebnim putem VTS-a ili na zahtjev plovila. Iste mogu uključivati,

    na primjer, izvješće o položaju, identitetu i namjerama drugih sudionika u prometu; uvjetima na

    vodnom putu; vremenskim prilikama; opasnostima; ili bilo kojim drugim faktorima koji mogu

    utjecati na prolaz plovila.

    Ono što je potrebno za pružanje informacijske usluge je pregled tijeka prometa unutar

    mreže ili na dijelu vodnog puta. Prometne informacije moraju uključivati informacije o plovilima

    kao što su:

    Identifikacija,

    Ime/naziv,

    Položaj (stvarni),

    Brzina preko dna,

    Kurs,

    Ograničenja na plovnoj površini,

    Odredište / naznačena ruta,

    Plovilo ili vrsta sastava,

    Dimenzije (dužine i širine plovila),

    36

    Ibidem str.15.

  • 38

    Broj plavih konusa,

    Utovaren / neutovaren,

    Navigacijski status plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim

    uvjetima...).37

    4.2.1.2. Služba za pružanje podrške u plovidbi

    Služba za pružanje podrške u plovidbi informira zapovjednika plovila o teškim

    plovidbenim ili meteorološkim uvjetima ili mu pruža pomoć u slučaju kvara ili nekakvih

    nedostataka. Ova usluga se obično pruža na zahtjev plovila ili putem VTS-a kada se smatra

    neophodnim.

    Kako bi se pojedinačne informacije pružile brodaru, VTS operateru je neophodan stvaran

    detaljan prikaz prometa. Doprinos nadzora i praćenja plovila:

    Identifikacija,

    Ime/naziv,

    Položaj (stvarni),

    Brzina preko dna,

    Kurs,

    Namjera (plavi znak),

    Odredište / naznačena ruta,

    Plovilo ili vrsta sastava,

    Dimenzije (dužina i širina plovila),

    Gaz,

    Visina najviše nepokretne točke (u slučaju prepreka),

    Broj plavih konusa,

    Utovaren / neutovaren,

    Navigacijski status plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim

    uvjetima...).38

    37

    Ibidem str.16. 38

    Ibidem

  • 39

    Bilo koje druge potrebne informacije odnose se na okolinu, geografske informacije i

    priopćenja brodarima. Stvarna prometna informacija o identifikaciji, položaju, smjeru, brzini,

    kursu i namjeri (plavi znak) mora se stalno razmjenjivati (svake 3 sekunde, gotovo stvarno

    vrijeme ili nekom drugom prethodno definiranom brzinom ažuriranja koju određuje nadležno

    tijelo). Sve ostale informacije moraju biti dostupne na zahtjev VTS operatera ili u posebnim

    situacijama (po događaju).39

    4.2.1.3. Služba za organiziranje prometa

    Služba za organiziranje prometa tiče se operativnog upravljanja prometom i planiranje

    kretanja plovila unaprijed s ciljem sprječavanja zastoja i opasnih situacija, a od posebne je

    važnosti u vrijeme pojačanog intenziteta prometa ili kada kretanje posebne vrste prijevoza može

    utjecati na tijek prometa. Služba također može uključivati uspostavu i funkcioniranje sustava

    prometnih dozvola ili VTS planova plovidbe ili oboje u odnosu na prioritet kretanja, dodjelu

    prostora, obvezno izvještavanje o kretanju unutar VTS područja, rute koje se trebaju slijediti,

    ograničenja brzine koje treba poštovati ili neke druge prikladne mjere koje tijela nadležna za VTS

    smatraju potrebnim. Što se tiče potrebe za prikazom prometa od strane službe organiziranja

    prometa, iste su opisane u poglavlju 4.2.1.2. Služba za pružanje podrške u plovidbi.

    4.2.2. Planiranje i upravljanje prevođenjem

    Opisani su procesi planiranja prevođenja – dugoročni i srednjoročni – kao i proces

    upravljanja prevođenjem.

    Dugoročno planiranje prevođenja vezano je za planiranje prevođenja u trajanju od

    nekoliko sati do jedan dan unaprijed.

    39

    Ibidem

  • 40

    U ovom slučaju, prometne informacije koriste se u cilju unapređenja informacije o

    čekanju i vremenu prolaska kroz prevodnicu, koje se u osnovi temelje na statističkim

    informacijama. Prometne informacije koje su neophodne za dugoročno planiranje prevodnice su:

    Identifikacija,

    Ime/naziv,

    Položaj (stvarni),

    Kurs,

    ETA (procjenjeno vrijeme dolaska) na prevodnicu,

    RTA (zahtjevano vrijeme dolaska) na prevodnicu,

    Plovilo ili vrsta sastava,

    Dimenzije (dužina i širina plovila),

    Gaz,

    Visina najviše nepokretne točke,

    Broj plavih konusa,

    Navigacijski status plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim

    uvjetima...).40

    ETA bi trebala biti omogućena na zahtjev ili, u slučaju kada je prekoračena granica

    odstupanja od prethodno definirane izvorne ETA-e, tada ga određuje nadležno tijelo. RTA je

    odgovor na ETA izvješće.

    Srednjoročno planiranje prevodnice vezano je za planiranje prevođenja od 2 do 4 ciklusa

    prevođenja unaprijed.

    U ovom slučaju, prometne informacije se koriste za mapiranje dolazećih plovila na

    raspoložive cikluse prevođenja i temelji se na planiranju u cilju informiranja brodara o RTA.

    Prometne informacije koje su neophodne za srednjoročno planiranje prevođenja su:

    Identifikacija,

    Ime/naziv,

    Položaj (stvarni),

    Brzina preko dna,

    40

    Ibidem str.17.

  • 41

    Kurs,

    ETA na prevodnici,

    RTA na prevodnici,

    Plovilo ili vrsta sastava,

    Dimenzije (dužina i širina plovila),

    Broj pratećih tegljača,

    Gaz,

    Visina najviše nepokretne točke,

    Broj plavih konusa,

    Navigacijski status plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim

    uvjetima...).41

    ETA bi trebala omogućiti na zahtjev ili, u slučaju, kada je prekoračena granica odstupanja

    od prethodno utvrđene izvorne ETA-e, onda ga određuje nadležno tijelo. Sve druge informacije

    trebaju biti dostupne tijekom prvog kontakta ili na zahtjev. RTA je odgovor na ETA izvješće.

    U fazi upravljenje prevođenjem započinje stvaran proces prevođenja. Kako bi se

    omogućio proces upravljanja prevođenjem, zahtijevaju se sljedeće prometne informacije:

    Identifikacija,

    Ime/naziv,

    Položaj (stvarni),

    Brzina preko dna,

    Kurs,

    Plovilo ili vrsta sastava,

    Broj pratećih tegljača,

    Dimenzije (dužina i širina plovila),

    Gaz,

    Visina najviše nepokretne točke,

    Broj plavih konusa,

    41

    Ibidem

  • 42

    Navigacijski status plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim

    uvjetima...).42

    Stvarne prometne informacije u pogledu identifikacije, položaja, smjera, brzine i kursa

    moraju se konstantno razmjenjivati ili u skladu sa prethodno definiranom brzinom ažuriranja koju

    određuju nadležna tijela.

    4.2.3. Planiranje i upravljanje prolaskom mosta

    Opisani su procesi planiranja prolaska mosta – srednjoročni i kratkoročni – kao i proces

    upravljanja prolaskom mosta.

    Srednjoročno planiranje prolaska mosta bavi se optimizacijom prometnog toka na način

    da se mostovi na vrijeme otvaraju za prolazak plovila (zeleni val). Vremenski interval planiranja

    varira između 15 minuta do 2 sata. Vremenski okvir ovisi o lokalnim uvjetima. Prometne

    informacije koje su neophodne za srednjoročno planiranje prolaska mosta su:

    Identifikacija,

    Ime/naziv,

    Položaj (stvarni),

    Brzina preko dna,

    Kurs,

    ETA na mostu,

    RTA na mostu,

    Plovilo ili vrsta sastava,

    Dimenzije (dužina i širina plovila),

    Visina najviše nepokretne točke,

    Navigacijski status plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim

    uvjetima...).43

    42

    Ibidem str.18. 43

    Ibidem str.19.

  • 43

    ETA i položaj bi trebali biti omogućeni na zahtjev ili, u slučaju, kada je prekoračena

    granica odstupanja od prethodno utvrđene izvorne ETA-e, onda ga određuje nadležno tijelo. Sve

    druge informacije trebaju biti dostupne tijekom prvog kontakta ili na zahtjev. RTA je odgovor na

    ETA izvješće.

    U slučaju kratkoročnog planiranja prolaska mosta, odluke se donose na osnovu strategije

    za otvaranje mosta. Prometne informacije koje su neophodne za kratkoročno planiranje mosta su:

    Identifikacija,

    Ime/naziv,

    Položaj (stvarni),

    Brzina preko dna,

    Kurs,

    ETA na mostu,

    RTA na mostu,

    Plovilo ili vrsta sastava,

    Dimenzije (dužina i širina plovila),

    Visina najviše nepokretne točke,

    Navigacijski status plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim

    uvjetima...).44

    Stvarne prometne informacije vezane za položaj, brzinu i smjer trebaju biti dostupne na

    zahtjev ili u skladu s prethodno utvrđenom brzinom ažuriranja koju određuje nadležno tijelo, npr.

    svakih 5 minuta.

    ETA i položaj trebaju biti dostupni na zahtjev ili, u slučaju, kada je prekoračena granica

    odstupanja od prethodno definirane izvorne ETA-e, onda ih određuje nadležno tijelo. Sve druge

    informacije trebaju biti dostupne tijekom prvog kontakta ili na zahtjev. RTA je odgovor na ETA

    izvješće.

    44

    Ibidem

  • 44

    U ovoj fazi zapocinje stvaran proces otvaranja mosta i prolaska plovila kroz most. Kako

    bi se olakšao ovaj proces, zahtijevaju se sljedeće prometne informacije:

    Identifikacija,

    Ime/naziv,

    Položaj (stvarni),

    Brzina preko dna,

    Kurs,

    Plovilo ili vrsta sastava,

    Dimenzije (dužina i širina plovila),

    Visina najviše nepokretne točke.45

    Stvarne prometne informacije u pogledu identifikacije, položaja, smjera i kursa se moraju

    kontinuirano razmjenjivati ili u skladu s prethodno utvrđenom brzinom ažuriranja koju određuje

    nadležno tijelo.

    4.3. Upravljanje prijevozom

    Ova usluga je podijeljena na četiri aktivnosti:

    Planiranje putovanja,

    Logistička podrška prijevozu,

    Upravljanje pristaništima i terminalima,

    Upravljanje flotom i teretom.

    Planiranje putovanja u ovom kontekstu se fokusira na planiranje plovidbe. Tijekom

    putovanja, brodar mora provjeravati prvobitni plan plovidbe. Kako bi se omogućio ovaj proces,

    zahtijevaju se sljedeće prometne informacije:

    Položaj (stvarni, vlastito plovilo),

    Brzina preko dna (vlastito plovilo),

    Odredište / naznačena ruta,

    45

    Ibidem str.20.

  • 45

    ETA na prevodnici/mostu/narednom sektoru/terminalu,

    RTA na prevodnici/mostu/narednom sektoru/terminalu,

    Dimenzije (dužina i širina plovila) (vlastito plovilo),

    Gaz (vlastito plovilo),

    Visina najviše nepokretne točke (vlastito plovilo),

    Utovaren / neutovaren.46

    Prometne informacije su neophodne na zahtjev ili u slučaju posebnog događaja poput

    relevantne promjene po pitanju ETA ili RTA.

    Logistička podrška prijevozu sastoji se od organiziranja, planiranja, izvršenja i kontrole

    prijevoza. U cilju izvršenja ovih procesa su neophodne sljedeće informacije:

    Identifikacija,

    Ime/naziv,

    Položaj (stvarni) (od 100 m do 1 km),

    Kurs,

    ETA na odredištu.47

    Sve prometne informacije je potrebno dati na zahtjev vlasnika plovila ili logističkih

    sudionika u procesu.

    Upravljanje intermodalnim pristaništima i terminalima bavi se planiranjem resursa u

    pristaništima i na terminalima. Prometne informacije neophodne za ove procese su sljedeće:

    Identifikacija,

    Ime/naziv (od 100 m do 1 km),

    Položaj (stvarni),

    Kurs,

    ETA na pristaništu/terminalu,

    RTA na pristaništu/terminalu,

    46

    Ibidem str.21. 47

    Ibidem

  • 46

    Plovilo ili vrsta sastava,

    Dimenzije (dužina i širina plovila),

    Broj plavih konusa,

    Utovaren/neutovaren,

    Navigacijski status plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim

    uvjetima...).48

    Upravitelj terminala i pristaništa mora tražiti prometne informacije ili se mora suglasiti da

    se u prethodno utvrđenim situacijama prometne informacije automatski šalju.

    Upravljanje brodskim teretom i flotom bavi se planiranjem i optimizacijom korištenja

    plovila, razvrstavanja brodskog tereta i prijevoza. Prometne informacije neophodne za ove

    procese su sljedeće:

    Identifikacija,

    Ime/naziv,

    Položaj (stvarni),

    Kurs,

    Odredište,

    ETA na pristaništu/mostu/odredištu/terminalu,

    RTA na pristaništu/mostu/odredištu/terminalu,

    Dimenzije (dužina i širina plovila),

    Utovaren/neutovaren,

    Navigacijski status plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim

    uvjetima...).49

    Brodar ili vlasnik plovila moraju tražiti prometne informacije ili će informacije biti

    poslane u skladu s prethodno utvrđenim situacijama.

    48

    Ibidem 49

    Ibidem

  • 47

    4.4. Provedba

    Područje primjene opisanog poglavlja ograničava se na usluge koje se odnose na opasni

    teret, imigracijsku kontrolu i carinu. Doprinos nadzoru i praćenju plovila za ove procese sadržan

    je u sljedećem:

    Identifikaciji,

    Imenu/nazivu,

    Položaju,

    Kursu,

    Odredištu / naznačenoj ruti,

    ETA na prevodnici/mostu/granici/terminalu/odredištu,

    Plovilu ili vrsti sastava,

    Broju plavih konusa,

    Broju osoba na plovilu,

    Navigacijskom statusu plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim

    uvjetima...).50

    Prometne informacije moraju se razmijeniti sa relevantnim nadležnim tijelima. Razmjena

    informacija o prometu mora se izvršiti po zahtjevu ili na prethodno odredenim fiksnim tockama

    ili pod posebno opisanim okolnostima definiranim od strane nadležnog tijela.

    4.5. Naknade i takse za lučku infrastrukturu

    Na pojedinim lokacijama u Europi moraju se platiti naknade i takse za korištenje vodnog

    puta i pristaništa. Prometne informacije neophodne za ove procese su sljedeće:

    Identifikacija,

    Ime/naziv,

    Položaj (stvarni),

    Odredište / naznačena ruta,

    50

    Ibidem str.23.

  • 48

    Plovilo ili vrsta sastava,

    Dimenzije (dužina i širina plovila),

    Gaz.51

    Prometne informacije moraju se razmijeniti na zahtjev ili na označenim točkama

    utvrđenim od strane tijela nadležnog za vodni put ili pristanište.

    4.6. Službe informiranja za vodne putove

    Tri službe su opisane u vezi sa službama informiranja za vodne puteve:

    Upozorenja o vremenskim prilikama u slucaju ekstremnih vremenskih uvjeta,

    Status signala,

    Vodostaj.

    Europski projekt pod nazivom „EMMA“ (European Multiservice Meteorological

    Awareness System/Europski višeuslužni sustav informiranja o meteorološkim prilikama) bavi se

    pitanjima standardizacije upozorenja o vremenskim prilikama. Standardizirani simboli za

    upozorenja o meteorološkim prilikama razvijeni su u sklopu EMMA projekta i mogu se koristiti

    za prikazivanje poruka na Inland ECDIS ekranu. EMMA neće pružati kontinuirane informacije o

    vremenskim prilikama, nego samo upozorenja o istima u slučaju posebnih meteoroloških

    situacija.

    Upozorenja se pružaju po regijama. Samo slijedeći simboli mogu se koristiti za

    upozorenja o vremenskim prilikama: km/h (vjetar), °C (temperatura), cm/h (snijeg), l/m² (kiša) i

    m (vidljivost pri magli).52

    Potrebne su sljedeće informacije:

    Početak vremenskog razdoblja valjanosti,

    Kraj vremenskog razdoblja valjanosti (neograničen: 99999999),

    Početak valjanosti,

    51

    Ibidem 52

    Ibidem str.25.

  • 49

    Kraj valjanosti,

    Koordinate početka i kraja vodnog puta (2x),

    Vrsta upozorenja o vremenu,

    Minimalna vrijednost,

    Maksimalna vrijednost,

    Klasifikacija upozorenja,

    Pravac vjetra.53

    Ove informacije razmjenjuju se samo u posebnim slučajevima, točnije u slučaju

    ekstremnih vremenskih prilika.

    Sustavi za nadzor i praćenje plovila mogu se također koristiti za prijenos statusa

    prometnih signala u unutarnjoj plovidbi. Informacije koje se razmjenjuju sastoje se od:

    Pozicije signala,

    Identifikacije vrste signala (jedno svjetlo, dva svjetla, “Pažnja/Wahrschau”, itd.),

    Smjera udara,

    Trenutnog statusa signala.54

    Slika 7: Primjer statusa signala Izvor: Vessel Tracking & Tracing Standard For Inland Waterways, Edition 1.0.1., str.55

    53

    Ibidem 54

    Ibidem

  • 50

    Primjeri prikazuju sivu pozadinu u kvadratu fiksne veličine od otprilike 3 mm x 3 mm na

    svim skalama prikaza s „tablom“ kako se koristi za trenutni statički signal u biliboteci prikaza.

    Bijela točka u središtu table ukazuje na položaj, a tabla, sama po sebi, omogućuje

    korisniku pročitati smjer utjecaja (na primjer, na prevodnici se često nalaze signali za plovila koja

    napuštaju komoru prevodnice i plovila koja ulaze u komoru prevodnice na unutarnjoj i vanjskoj

    strani konstrukcije vrata). Međutim, proizvođač softvera zaslona može projektirati oblik simbola i

    boju pozadine. Status signala može biti „bez svjetla“, „bijelo“, „žuto“, „zeleno“, „crveno“, „bijelo

    treptanje“ i „žuto treptanje“.55

    Sustavi za nadzor i praćenje plovila se mogu koristiti za prijenos (stvarnih) informacija o

    vodostaju. Informacije koje se razmjenjuju se sastoje od:

    Vodomjernih stanica

    Vrijednosti vodostaja.56

    Informacije se moraju slati redovito ili na zahtjev.

    55

    u skladu sa CEVNI (Europski kod za unutarnju plovidbu) 56

    Ibidem

  • 51

    5. PROCJENA IMPLEMENTACIJE RIS-a U ZEMLJAMA DUNAVSKOG I RAJNSKOG SLIVA

    Obzirom da implementacija RIS-a u Europi zahtijeva investiranje javnih i privatnih

    subjekata, potrebno je detaljno odrediti kvantificirati podatke o društvenim i ekonomskim

    troškovima i koristi RIS-a. Sukladno tome, SPIN-Tematska mreža o razvoju europskih strategija

    promidžbe unutarnje plovidbe analizira i opisuje model koji je sposoban prikazati pretpostavljene

    posljedice na implementaciju RIS-a u Europi.

    Model je razvijen u okviru Tematske mreže SPIN koja je financirana putem Europske

    Komisije (DG-TREN) u 5. Okvirnom programu.

    Na temelju istraživanja projekta COMPRIS predstavljen je popis troškova i koristi. Neke

    od najvažnijih koristi koje su uzete u obzir su smanjenje troškova prilikom havarije plovila,

    troškova izazvanih čekanjem tijekom ukrcaja, iskracaja i prekrcaja tereta, zastoja prilikom ulaska

    u prevodnicu, potrošnja goriva, eksternih troškova kao i ušteda kroz veću iskoristivost plovila.

    Glavne kategorije troškova uzete u obzir su ulaganja i operativni troškovi za RIS centre, troškovi

    instalacije opreme na kopnu (bazne stanice), RIS operativni troškovi, kao i troškovi investiranja u

    opremu na plovilu. Prostorno područje rada modela je proširena Europska Unija, uključujući

    zemlje u svojstvu kandidata.

    Analiza SPIN-TN sadrži i pregled pretpostavke glavnog modela i opće postavke modela

    analize. Završni dio istraživanja SPIN tematske mreže podrazumijeva razrađenu analizu

    pojedinih scenarija i rezultata modela. (analiza osjetljivosti) Prikazujući glavne troškove i koristi

    različitih RIS scenarija, možemo izvesti ocjenu o najvažnijim elementima trenutne i buduće

    implementacije RIS-a. SPIN tematska mreža zaključuje nizom preporuka osnovanim na analizi

    predmetnog modela.

  • 52

    Potpunu implementaciju RIS-a u zemljama Rajnskog i Dunavskog sliva podrazumijeva

    uključivanje svih relevantnih administrativnih organa i institucija, organa zaduženih za sigurnost,

    nadzor i zaštitu, kao i komercijalnih organizacija – brodara, luka, špeditera i dr. Informacije o

    društveno-ekonomskim koristima i troškovima RIS-a su prikazane kako bi mogle prezentirati

    pozitivne efekte implementacije RIS-a u Europi.

    U okviru analize SPIN tematske mreže razvijen je opći cost-benefit model. Cost/Benefit

    Analyses (Analiza troškova i koristi) koristi se za procjenu makro-ekonomskih i društvenih za i

    protiv argumenata prilikom buduće investicije. CBA metodologija određuje stopu povrata

    isplativosti (rentabilnosti) privatnih i javnih investicija. Metodologija uzima u obzir sve

    relevantne učinke investicijskog projekta. Učinci se izražavaju što je više moguće u novčanim

    jedinicama. Učinci koji s