UTJECAJ RIS-a NA SIGURNOST UNUTARNJE PLOVIDBE...planiranje putovanja (Voyage Plan Module). Sa ciljem maksimalne utilizacije navedenih alata, unutar RISING-a bit će organizirano sedam

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Mato Brnardić

UTJECAJ RIS-a NA SIGURNOST UNUTARNJE

PLOVIDBE

DIPLOMSKI RAD

Zagreb, 2010.

Sveučiliš te u Zagrebu

Fakultet prometnih znanost i

DIPLOMSKI RAD

UTJECAJ RIS-a NA SIGURNOST UNUTARNJE

PLOVIDBE

Mentor: prof. dr. sc. Kristijan Rogić

Student: Mato Brnardić, 0135184034

Zagreb, 2010.

I

Sadržaj:

1. UVOD ...................................................................................................................................... 3 2. PREGLED RAZVOJNO-ISTRAŽIVAČKIH PROJEKATA NA PODRUČJU IMPLEMENTACIJE RIS-a U EUROPI .......................................................................................... 5 3. RIS SERVISI U UNUTARNJOJ PLOVIDBI ......................................................................... 8

3.1. Ciljevi RIS-a ...................................................................................................................... 9

3.2. Glavni čimbenici u projektiranju sustava ........................................................................ 10 3.3. RIS usluge........................................................................................................................ 12 3.4. RIS korisnici .................................................................................................................... 14

3.5. Tehnički elementi RIS sustava ........................................................................................ 16 3.5.1. Elektronske plovidbene karte (ENC) ....................................................................... 18 3.5.2. Automatski identifikacijski sustav (AIS) ................................................................. 20 3.5.3. Standard za prikaz priopćenja brodarstvu (NtS) ...................................................... 24

3.5.4. Sustav elektroničkog izvješćivanja s plovila (ERI) .................................................. 27 3.6. Organizacijska i hijerarhijska struktura RIS službe ........................................................ 29

4. KORIŠTENJE NADZORA I PRAĆENJA PLOVILA U UNUTARNJOJ PLOVIDBI ........ 31 4.1. Plovidba ........................................................................................................................... 34

4.2. Upravljanje prometom ..................................................................................................... 36 4.2.1. Službe za promet ...................................................................................................... 37 4.2.2. Planiranje i upravljanje prevođenjem ....................................................................... 39

4.2.3. Planiranje i upravljanje prolaskom mosta ................................................................ 42

4.3. Upravljanje prijevozom ................................................................................................... 44 4.4. Provedba .......................................................................................................................... 47 4.5. Naknade i takse za lučku infrastrukturu .......................................................................... 47

4.6. Službe informiranja za vodne putove .............................................................................. 48 5. PROCJENA IMPLEMENTACIJE RIS-a U ZEMLJAMA DUNAVSKOG I RAJNSKOG

SLIVA ............................................................................................................................................ 51 5.1. Glavne koristi implementacijom RIS-a ........................................................................... 53

5.1.1. Optimalno korištenje kapaciteta plovila ................................................................... 53

5.1.2. Ujednačenija putna brzina plovila ............................................................................ 55

5.1.3. Smanjenje vremena čekanja ..................................................................................... 56 5.1.4. Povećanje sigurnosti plovidbe .................................................................................. 58

5.1.5. Poboljšano logističko planiranje za brodare ............................................................. 59 5.2. Troškovi implementacije RIS-a ....................................................................................... 61 5.3. Pro memoria efekti: koristi koji nisu uzete u obzir ......................................................... 63

5.3.1. Pozitivan utjecaj RIS-a na učinkovitost nadležnih ustanova ................................... 63 5.3.2. Učinkovitiji rad terminala ........................................................................................ 64

6. MODEL ANALIZE ............................................................................................................... 66 6.1. Područje djelovanja modela............................................................................................. 67 6.2. Ulazni podaci ................................................................................................................... 72

6.2.1. Obujam transporta .................................................................................................... 72

6.2.2. Podaci o floti ............................................................................................................ 73 6.2.3. Fiskni troškovi .......................................................................................................... 74 6.2.4. Operativni troškovi ................................................................................................... 75

6.2.5. Eksterni troškovi ...................................................................................................... 76

II

6.2.6. Troškovi instalacije opreme na kopnu ..................................................................... 77 6.2.7. Troškovi instalacije opreme na plovilu .................................................................... 78

6.3. Osnovni scenarij .............................................................................................................. 79

6.4. Optimiziran scenarij ........................................................................................................ 82 6.5. Umjereni scenarij ............................................................................................................. 85

7. ANALIZA OSJETLJIVOSTI ................................................................................................ 88 8. MOGUĆNOSTI PRIMJENE I POTENCIJALNE KORISTI RIS-a ZA UNAPREĐENJE STANJA UNUTARNJE PLOVIDBE U REPUBLICI HRVATSKOJ .......................................... 92

9. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................ 94 POPIS KRATICA .......................................................................................................................... 96 LITERATURA ............................................................................................................................... 97

3

1. UVOD

U Europi postoji preko 30 000 km rijeka i kanala koji zajedno povezuju stotine gradova i

područja koncentrirane industrije. Iako je kralježnica mreže unutarnjih vodnih putova

konstituirana od velikih rijeka poput Rajne i Dunava, brojni pritoci i kanali povezuju mnoštvo

manjih gradova i industrijskih centara. Značajan broj luka diljem mreže omogućuje pristup i

povezivanje sa drugim vrstama transporta. Unutarnja plovidba može ponuditi strahovito velike

kapacitete i igrati značajnu ulogu u borbi sa kontinuiranim rastom prometa, jer trenutni prijevoz

tereta unutarnjim vodama iznosi samo 3 %. Europska Komisija prepoznala je velik potencijal

unutarnje plovidbe za prijevoz tereta. Iz toga proizlazi da prometna politika EU iskazuje velik

interes u razvoju unutarnje plovidbe kako bi postala prava alternativa i ključan segment u

prijevoznom lancu transportnog sustava Europe. Pri tom treba eliminirati glavna ograničenja

razvitku riječnog prometa, poput nepouzdanih podataka o stanju vodnog puta, nepostojanje

informacija o kretanju plovila i tereta, posebno opasnog tereta, nemogućnost pravovremenog

planiranja prekrcajnog procesa u lukama, gubitak vremena uslijed mnogobrojnih kontrola kod

prelaska granica. Ovi problemi mogu se eliminirati uvođenjem pan-europskog sustava

informacijskih servisa (engl. River Information Services), koji objedinjuje sustav kontrole i

nadzora plovidbe i različite informacijske usluge komercijalnim korisnicima.

Svrha ovog diplomskog rada je pokazati ulogu i značaj Riječnih informacijskih servisa

kao preduvjeta porasta udjela riječnog prometa na tržištu transportnih usluga. Cilj diplomskog

rada je kroz RIS usluge i tehničke elemente sustava-RIS standarde i na konkretnom primjeru

modela analize sustava u osnovnom, optimiziranom i umjerenom scenariju detaljnije prikazati

prednosti i koristi implementacijom informatičko-komunikacijskih usluga i njihovu nužnost u

suvremenom prijevoznom lancu transportnog sustava Europe.

Diplomski rad podijeljen je na šest glavnih dijelova. Prvi dio odnosi se na razvojno-

istraživačke projekte na području implementacije RIS-a u Europi. Drugi dio detaljno objašnjava

sve pokazatelje RIS-a, ciljeve, usluge, korisnike, tehničke elemente sustava te organizacijske i

hijearhijske strukture administrativne službe. Treći dio detaljno opisuje RIS standard “Nadzor i

praćenje plovila” kao preduvjet uspostavljanja pouzdane i sigurne plovidbe.

4

Četvrti dio uvodi nas u problematiku implementacije RIS-a u zemlje Dunavskog i

Rajnskog sliva, sa pripadajućom analizom troškova i koristi sustava. Peti dio objašnjava na

konkretnom primjeru modela analize sustava u osnovnom, optimiziranom i umjerenom scenariju

koristi implementacijom informatičko-komunikacijskih usluga. Šesti dio završava analizom

osjetljivosti predmetnog modela analize, a završno poglavlje rada objašnjava mogućnosti

primjene i potencijalne koristi RIS sustava za unapređenje stanja unutarnje plovidbe u Hrvatskoj.

Prilikom izrade diplomskog rada korištene su slijedeće znanstvene metode: metoda

analize i sinteze, metode apstrakcije i konkretizacije, metoda klasifikacije, metoda specijalizacije

i generalizacije, metoda dedukcije i indukcije, te metoda intervjua sa ekspertima unutarnje

plovidbe iz područja projektnog menadžmenta i tehničkih pitanja plovidbe. Kod metode analize

korišten je njen posebni oblik, deskriptivna analiza te kauzalna analiza.

5

2. PREGLED RAZVOJNO-ISTRAŽIVAČKIH PROJEKATA NA PODRUČJU IMPLEMENTACIJE RIS-a U EUROPI

Izazov koji se nameće sektoru unutarnje plovidbe leži u integraciji informacijskih servisa i

sustava u jedan europski operativni koncept. Politički temelji za ovaj koordinirani pristup

naveden je u Bijeloj Knjizi za Transport, revidiran u TEN-T smjernicama i RIS Direktivi. Brojni

razvojno-istraživački projekti radili su na razvoju RIS-a u Europi.

Velik poticaj razvoju RIS koncepata pružio je INDRIS projekt 1998. INDRIS projekt je

financiran u okviru 4. Okvirnog programa FP4 za istraživanje, tehnički razvoj i demonstraciju

EU, opisuje funkcije RIS-a za sve potencijalne korisnike, specifične relevantne procese

informacija i razvija otvorene standarde za sadržaje informacija i komunikacija između javnih i

privatnih korisnika. Projekt je zajedničko ulaganje javnih ustanova, transportne industrije, ICT

industrije i istraživačkih instituta iz Austrije, Belgije, Njemačke, Francuske, Italije i

Nizozemske.1

COMPRIS-Consortium Operational Management Platform River Information Services

(Platforma konzorcija operativnog upravljanja riječnim informacijskim službama) cilja na razvoj

tehničke, organizacijske i funkcionalne arhitekture za riječne informacijske servise na

paneuropskoj razini, kao i pripremu koraka za implementaciju RIS-a na najvažnijim vodnim

putovima Europe. COMPRIS projekt trajao je od 2002. do 2005.god. Razvoj i poboljšanje

standarda na razmjeni podataka (Inland ECDIS, electronic ship reporting, AIS) je jedan od

najvažnijih elemenata COMPRIS projekta. ALSO DANUBE-Advanced Logistic Solutions for

Danube Waterway (Napredna rješenja za vodni put rijeke Dunav 2000.-2003.) cilja na promociju

korištenja unutarnje plovidbe kao ključnog čimbenika u „door-to-door“ prijevoznom lancu i želi

osigurati koncept zajedničkog izvora logističke baze podataka (CSL.DB-Common Source

Logistic Database). 2

1 RIS Projects | RIS Portal

http://www.ris.eu/ris-projects (26.06.2010.) 2 Ibidem

http://www.ris.eu/ris-projects

6

Cilj ALSO DANUBE projekta nije samo razvoj prihvatljivih IT rješenja u kontekstu

door-to-door prijevoznih lanaca, nego isto tako i stvaranje poslovnog okruženja za unutarnju

plovidbu u dobro upravljanim intermodalnim logističkim sustavima.3

Na temelju rezultata prijašnjih projekata, Masterplan IRIS (2004.-2005.) je kreirao

masterplan za koordiniranu implementaciju RIS-a u Europi. Njegov cilj je definirati strategiju za

implementaciju RIS-a i identificirati područje primjene RIS-a u Europi. Projekt IRIS Europe

(2006.-2008.) pridaje važnost eliminaciji postojećih uskih grla i definira dodatnu funkcionalnost

u polju RIS-a na Dunavu i regiji Rajna-Sena. Najveću pažnju projekt IRIS Europe daje na

području detaljnog opisa, implementacije i pilot testiranja infrastruktura RIS-a, poput AIS

infrastrukture, ERI i infrastrukture za međunarodnu razmjenu RIS podataka (informacije o

poziciji plovila, informacije o teretu i plovidbi). 4

Europska komisija pokrenula je 2008. godine projekt Platforma za implementaciju

NAIADES-a (PLATINA), koji predstavlja važan iskorak u promociji unutarnje plovidbe.

NAIADES definira okvir djelovanja Europske Unije i zemalja članica kroz različite provedbene

instrumente u pet segmenata i to: tržište, flota, zapošljavanje i edukacija, promidžba te

infrastruktura, predstavlja integrirani akcijski program za promociju prometa unutarnjim vodnim

putovima PLATINA je projekt zamišljen kao svojevrsna platforma za implementaciju

NAIADES-a, u sklopu 7. Okvirnog programa za istraživanje i razvoj, pružit će zajednički okvir

za daljnje ciljane akcije NAIADES-a do 2012. godine. Konzorcij projekta sastoji se od 22

institucije (operateri i administracije vodnih putova, predstavnici industrije unutarnje plovidbe i

operateri flote, promotivne i razvojne organizacije, edukacijske institucije iz unutarnje plovidbe,

konzultantske tvrtke i istraživački instituti te međunarodne riječne komisije) iz 9 europskih

zemalja. Organiziran prema strukturi NAIADES-a (pet akcijskih područja), projekt PLATINA

sastoji se od pet radnih paketa orijentiranih na specifična politička područja: tržišta, flota,

zaposlenja i vještine, imidž i infrastruktura.5

3 http--www3.mnec.gr-ts-RIS.doc (26.06.2010.)

4 Ibidem

5 Skupina autora:Godišnjak unutarnje plovidbe u Republici Hrvatskoj 2008., CRUP d.o.o, prosinac 2008., str.12.

7

PLATINA će pružiti tehničku i organizacijsku podršku na navedenim područjima tako što

će osigurati aktivno sudjelovanje ključnih aktera industrije unutarnje plovidbe, udruženja i

administracija zemalja članica. Za prvu godinu projekta planirane su akcije kao npr. pokretanje

informacijskog portala unutarnje plovidbe (koji je već dostupan na web adresi

www.naiades.info), uspostavljanje edukacijske mreže za unutarnju plovidbu, kao i tehnička

podrška za daljnji razvoj Riječnih informacijskih servisa.6

Projekt pod nazivom RISING - Integracija unutarnje plovidbe u Intermodalni prometni

lanac pomoću Riječnih informacijskih servisa (RIS), čije trajanje se predviđa kroz naredne tri

godine, započeo je sa svojom implementacijom 2009. u sklopu 7. Okvirnog programa za

istraživanje i razvoj (FP7). Projektne aktivnosti u naredne tri godine provoditi će 23 partnera iz

11 Europskih zemalja, pokrivajući geografsko područje koje se proteže od Norveške do Grčke, te

uključuje tri velike geografske cjeline unutarnjih vodnih putova - rijeke Rajnu i Dunav, te

njemačku riječnu mrežu. Sa općim ciljem poticanja intermodalnog transporta, specifične

aktivnosti projekta RISING biti će usmjerene ka implementaciji modela upravljanja

intermodalnim transportnim lancem kao jednom cjelinom. Namjera projektnih partnera je

razraditi način komunikacije, odnosno interkonekcije prometnih podataka dobivenih putem RIS-a

i transportnih podataka dobivenih putem postojećih transportno-logističkih sustava. Krajnji cilj je

razviti neprekinuti transportni lanac koji uključuje sve transportne vidove, pa tako i najisplativiji

unutarnju plovidbu. Sljedeći korak biti će razvoj nove vrste usluga koje omogućuju automatsko

izvješćivanje o promjenama elemenata taktičkih i strateških prometnih informacija, odnosno

sustava koji generira podatke iz RIS-a prema unaprijed određenim kriterijima te ih prosljeđuje u

formi obavijesti. Također, u sklopu RISING-a biti će razvijen prototip internetskog modula za

planiranje putovanja (Voyage Plan Module). Sa ciljem maksimalne utilizacije navedenih alata,

unutar RISING-a bit će organizirano sedam demonstracija pilot implementacija kako bi se

razvijeni sustavi adekvatno testirali u konkretnim, reprezentativnim uvjetima.7

6 Ibidem str.13.

7 Ibidem str.14.

8

3. RIS SERVISI U UNUTARNJOJ PLOVIDBI

Riječni informacijski servisi (River Information Services-RIS) su koncept harmoniziranih

informacijskih usluga za potporu upravljanju prometom i transportom roba u unutarnjoj plovidbi,

uključujući i veze sa drugim vrstama transporta. RIS ima za zadaću unapređenje sigurnosti i

efikasnosti na unutarnjim vodnim putovima i na taj način doprinijeti njihovom intenzivnijem

korištenju.

Osnovne odrednice ovog sustava su:

sučelje prema drugim načinima transporta (pomorski, cestovni i željeznički),

RIS obuhvaća sve vrste unutarnjih vodnih putova (rijeke, kanali, jezera i luke),

RIS je generički pojam za sve pojedinačne informacijske usluge koje podupiru

unutarnju plovidbu,

sustav prikuplja, obrađuje, prosuđuje i prosljeđuje informacije o vodnom putu,

prometu i transportu,

RIS ne obrađuje interne komercijalne djelatnosti korisnika sustava, ali je sustav

otvoren za prenošenje poslovnih informacija i aktivnosti. 8

Kao koncept, RIS je razvijan s ciljem harmonizacije svih vrsta informacijskih servisa za

podršku i upravljanje unutarnjom plovidbom na razini čitave Europe. Harmonizacija i

standardizacija Riječnih informacijskih servisa na europskoj razini izuzetno je važna zbog toga

što se unutarnja plovidba odvija i izvan granica pojedine države te je stoga potrebno osigurati

nesmetani promet, a i jednako važno, omogućiti integraciju unutarnje plovidbe u intermodalne

transportne lance. Uvođenje RIS-a predstavlja jednu od mjera za ostvarivanje zajedničkog cilja

smjerajući prije svega na povećanje sigurnosti, efikasnosti i kvalitete transportne usluge

pravovremenim i pouzdanim protokom informacija.

8 Skupina autora: CRORIS brošura-Hrvatski riječni informacijski servisi, CRUP d.o.o., prosinac 2008., str.4.

9

3.1. Ciljevi RIS-a

Glavni cilj uvođenja RIS-a je povećanje sigurnosti i efikasnosti riječnog prometa. Glavni

cilj može se preciznije razlučiti kroz specifikaciju podciljeva:

Transport mora biti siguran:

o minimalne ozljede,

o minimalne žrtve,

o minimalne havarije brodova.

Transport mora biti efikasan:

o maksimalan protok plovila,

o maksimalna nosivost plovila,

o skraćenje trajanja putovanja,

o smanjenje opterećenja na radnom mjestu,

o smanjenje troškova transporta,

o smanjenje potrošnje goriva,

o efikasno i ekonomski isplativo povezivanje više vidova transporta,

o efikasne luke i terminali.

Transport mora biti ekološki prihvatljiv:

o smanjenje opasnosti po okoliš,

o smanjenje onečišćenja uslijed havarija i smanjena emisija štetnih tvari.9

Zadaci su unaprijed definirane aktivnosti radi ispunjenja zadanih ciljeva. Oni definiraju

početak razvitka usluga koje proizlaze iz RIS koncepta.

Tri osnovne grupe zadataka u razvitku RIS-a jesu:

Unaprjeđenje:

o navigacije i prometa,

o vodnih putova,

o flote,

9 Skupina autora: Konceptualno rješenje za uvođenje RIS-a u Republici Hrvatskoj, CRUP d.o.o., prosinac 2003.,

str.13.

10

o prometa roba,

o luka i terminala,

o pomoćnih službi.

Zaštita:

o broda i brodara,

o okoliša,

o infrastrukture.

Donošenje:

o prometnih zakona,

o zakona o okolišu,

o pravila o statističkim podacima.10

3.2. Glavni čimbenici u projektiranju sustava

Razvoj Riječnih informacijskih servisa ovisi o usklađenosti i hijerarhijskoj povezanosti

svih čimbenika koji sudjeluju u njegovom osmišljavanju, kreiranju i primjeni. Prometna politika

svake države dio je opće gospodarske politike i njome se želi usmjeravati razvitak prometa

predlaganjem, definiranjem i provođenjem različitih mjera za unaprjeđivanje prometnog sektora.

Politika postavlja određene ciljeve koje treba ispuniti u određenom vremenu na temelju unaprijed

definiranih zadataka i aktivnosti za ostvarivanje tih ciljeva. Prijedlozi i smjernice europske

prometne politike temelje se na sljedećim čimbenicima poput:

revitalizacija željeznica,

poboljšavanje kvalitete u cestovnom prijevoznom sektoru,

promicanje prijevoza morem i unutarnjim vodnim putovima,

postizanje ravnoteže između rasta u zračnom prometu i zaštite okoliša,

pretvaranje intermodalnosti u stvarnost,

izgradnja transeuropske prijevozne mreže,

poboljšavanje sigurnosti na cestama,

priznavanje prijevozničkih prava i obveza,

10

Ibidem

11

razvijanje visokokvalitetnoga gradskog prijevoza,

istraživanje i tehnologija na usluzi čistom i djelotvornom prijevozu,

razvoj srednjoročnih i dugoročnih ciljeva zaštite okoliša za održivi prijevozni sustav.

Primarni cilj uvođenja RIS-a u tom smislu je doprinos održivom razvitku prometa kroz

unaprjeđenje sigurnosti i efikasnosti riječnog prometa.

CILJEVI

USLUGE

FUNKCIJE

PRAVILA

ZADACI

PRIMJENE

KREATORI

PROMETNE

POLITIKE

MENADŽERI U

PROMETU

SISTEMSKI

INŽENJERI

definiraju

definiraju zahtjeve

razvijaju sustave

PRUŽATELJI

USLUGAPODACI

KORISNICI

INFORMACIJE

FI

TTI

STI

RAZVOJ IMPLEMENTACIJA

Slika 1: Glavni čimbenici u projektiranju sustava Izvor: Skupina autora: Konceptualno rješenje za uvođenje RIS-a u Hrvatskoj, CRUP d.o.o., str.19.

Menadžeri u prometu predstavljaju nositelje upravljačkih funkcija u različitim

administrativnim tijelima, organizacijama i društvima koja se bave transportnom djelatnošću.11

Primjerice to su ravnatelji agencija za vodne putove, lučkih uprava, obalne straže,

nacionalni RIS koordinator, upravitelji lučkih operatera, brodara, špeditera itd.

11

Ibidem str. 20

12

Oni kontroliraju sustav i definiraju zahtjeve za primjenu RIS-a s detaljnim i točnim

opisom usluga i funkcija s obzirom na opseg poslovanja i djelatnosti koje obavljaju.12

Sistemski inženjeri predstavljaju nositelje razvoja informatičko-komunikacijske

platforme, razvijaju, pripremaju i isporučuju hardversku i programsku podršku za RIS sustav. Tu

se ubrajaju i proizvođači opreme, telekomunikacijske kompanije i specijalizirani proizvođači

navigacijske opreme za brodove.

Pružatelji usluga razvijaju i koriste definirane procedure za usluge prema korisnicima,

daju informacije i podatke u sustav. Te podatke i informacije unose sami ili eventualno uz pomoć

trećih organizacija zaduženih za pojedine funkcije.13

3.3. RIS usluge

Usluge koje sustav nudi krajnjim korisnicima uključuju:

Informacije o vodnom putu,

Prometne informacije,

Upravljanje prometom,

Sprečavanje nesreća,

Informacije za transportnu logistiku,

Informacije za provedbu nadzora,

Statistika,

Troškovi infrastrukture vodnog puta.

Informacije o vodnom putu omogućavaju pregled prometne situacije i donošenje

pravilnih i pravovremenih odluka u plovidbi. U ovim informacijama sadržane su statičke i

dinamičke informacije o vodnom putu.

12

Ibidem 13

Ibidem

13

One se prenose na temelju prethodno utvrđenog vremenskog plana. Informacije moraju

biti aktualne i prenošene u realnom vremenu. Informacije vezane uz sigurnost moraju biti izdane

od strane nadležnih tijela ili potvrđene s njihove strane.

Prometne informacije dostupne su u dva oblika i to kao taktička prometna informacija

(TTI) te kao strateška prometna informacija (STI). Taktička prometna slika prikazuje se na

elektroničkim plovidbenim kartama i dostupna je na plovilima. Njena funkcija je da pomaže

zapovjednicima plovila u neposrednim navigacijskim odlukama u stvarnoj prometnoj situaciji.

Ona omogućava zapovjedniku da se konzultira i dogovori plovidbu sa zapovjednicima ostalih

plovila na tom području. Strateške prometne informacije koriste se u slučaju kada je potrebno

konstantno nadziranje prometa na vodnom putu. Ove informacije omogućavaju korisnicima

izračunavanje procijenjenog i zahtijevanog vremena dolaska, planiranje putovanja, detekciju

havarija i sl.

Upravljanje prometom omogućava praćenje stanja i djelovanje u skladu s dostupnim

informacijama. Ono posebice do izražaja dolazi na područjima gustog prometa, na prilazima

prevodnica, mostovima i lukama odnosno na određenim kontrolnim točkama uspostavljenim od

organa za kontrolu plovidbe. Ova usluga uvelike će doprinijeti povećanju iskoristivosti

infrastrukture, te sigurnosti plovidbe.

Usluge sprečavanja nesreća registriraju plovilo i transportne podatke na početku

putovanja u RIS centru te tijekom putovanja redovito obnavljaju podatke o plovilu. U slučaju

nesreće RIS centar bez odgode isporučuje podatke spasilačkim i hitnim službama.

Informacije za transportnu logistiku obuhvaćaju planiranje prometa i to planiranje

dolazaka i odlazaka iz luke, planiranog vremena dolaska, planiranog vremena odlaska, praćenje

lučkih i tehnoloških procesa, planiranje putovanja plovila te logističko planiranje. Ova usluga

omogućava razmjenu informacija između operatera flote, plovila, terminala, carine i ostalih

interesnih strana. Upravljanje teretom i flotom u osnovi objedinjuje informacije o plovilima i floti

te detaljne informacije o teretu koji se prevozi.

14

Informacije za provedbu nadzora omogućavaju upravljanjem prekograničnim

procedurama, usklađivanje s prometnim i ostalim relevantnim propisima za područje unutarnje

plovidbe.

Usluge Statistike pridonose boljem i jednostavnijem prikupljanju određenih statističkih

podataka vezanih za unutarnju plovidbu u zemljama članicama. Ti podaci su značajni za

odgovorne tvrtke u unutarnjoj plovidbi kako bi ih iskoristili u svrhu strateškog planiranja i

nadgledanja.

Troškove infrastrukture vodnog puta moguće je pojednostaviti kroz primjenu Riječnih

informacijskih servisa. Ova usluga omogućava jednostavnije i brže prikupljanje pristojbi bez

nepotrebnih administrativnih opterećenja. Podaci o putovanju plovila mogu se upotrijebiti pri

automatskom obračunu pristojbi te kod fakturiranja.

3.4. RIS korisnici

RIS sustav namijenjen je korisnicima na dvije razine: administrativnoj i komercijalnoj. Na

administrativnoj razini potencijalni korisnici su:

Administracije odgovorne za sigurnost unutarnje plovidbe (u Hrvatskoj:

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture – Uprava za sigurnost plovidbe),

Administracije odgovorne za unutarnje poslove - imigraciju i carinu (Ministarstvo

unutarnjih poslova - Policija i Ministarstvo financija - Carina),

Administracija odgovorna za upravljanje prometom,

Interventne jedinice kod nastupanja havarije,

Uprava zadužena za vodne putove (Agencija za vodne putove),

Administracije i uprave zadužene za održavanje vodnih putova,

Lučke uprave itd.

Na komercijalnoj razini potencijalni korisnici su:

Lučki operateri i operateri na terminalima,

Operateri kontejnerskih terminala,

15

Lučki operateri u morskim lukama,

Brodari,

Cestovni i željeznički prijevoznici,

Špediteri,

Pružatelji logističkih usluga,

Krcatelji itd.

Slika 2: Međusobna veza između RIS korisnika na administrativnoj i

komercijalnoj razini

Izvor: http://www.rising.eu/web/guest/downloads, (12.07.2010.)

Nadležne uprave bi trebale sustav dizajnirati na taj način da je moguć slobodan protok

podataka između javnih institucija i organizacija i privatnih, komercijalnih kompanija.

Komunikacija i razmjena podataka kroz RIS sustav između javnih i privatnih partnera mora se

odvijati po dogovorenim procedurama i standardima koji su definirani u RIS Direktivi.

Povjerljivost podataka koji prolaze kroz sustav mora biti zajamčena.

http://www.rising.eu/web/guest/downloads

16

U slučajevima kada nadležna uprava daje podatke na korištenje, ta uprava mora poduzeti

neophodne korake da bi osigurala povjerljivost komercijalnih informacija. Povjerljivi podaci

mogu biti dostupni trećim strankama samo u posebnim slučajevima.

3.5. Tehnički elementi RIS sustava

Sustav Riječnih informacijskih servisa temelji se na korištenju informacija o plovilu i

vodnom putu te njihovom povezivanju s informacijama o teretu u sklopu intermodalnog

transportnog lanca. Sustav se temelji na elementima:

Elektronske navigacijske karte izrađene u Inland ECDIS standardu za prikaz

informacija o vodnom putu i informacija o poziciji i kretanju plovila,

Automatski identifikacijski sustav (AIS) za automatsko pozicioniranje plovila na

vodnom putu s pripadajućom informatičko-komunikacijskom infrastrukturom na

plovilu i kopnu,

Standard za prikaz priopćenja brodarstvu (engl. Notices to Skippers – NtS) u obliku

WEB aplikacije na Internet mreži,

Sustav elektroničkog izvješćivanja s plovila (engl. Electronic Reporting

International – ERI) koji sadrži informacije o putovanju i teretu.14

Za potrebe RIS-a moguće je koristiti vrlo širok spektar tehničkih sustava. Većinu ih je

moguće koristiti u primjeni nekoliko vrsta usluga koje su predviđene u sklopu RIS-a. Detaljni

prikaz tehničkih sustava i interakcija s RIS uslugama prikazana je u tablici 1.

14

Ibidem

17

Tablica 1: Međusobna veza tehničkih sustava i RIS usluga

SUSTAV

USLUGA

Info

rmac

ije

o p

lov

nom

pu

tu

Prometne

informacije

Upravljanje

prometom

Sp

reča

van

je n

esre

ća

Pla

nir

anje

pu

tov

anja

Up

rav

ljan

je l

uko

m i

ter

min

alim

a

Up

rav

ljan

je f

loto

m i

ter

etim

a

Sta

tist

ike

Tak

se z

a k

ori

šten

je p

lov

nih

puto

va

Tak

tičk

o

Str

ateš

ko

Bro

dsk

e p

rom

etn

e u

slu

ge

Up

rav

ljan

je u

stav

ama

i m

ost

ov

ima

Navigacijske oznake i znakovi X

Radar reflektori X

Svjetlosni signali X X

Mobilna telefonija (zvuk i podaci) X X X X X X X

GNSS X X X X X

VHF radio komunikacija X X X X X X X X

Internet X X X X X

Brodski radar X X

Radar na obali X X X

CCTV kamere na obali X X X

Inland ECDIS X X X X X X

AIS X X X X X X X X

Sustav izvješćivanja s brodova X X X X X X X X

Izvor:Skupina autora: Konceptualno rješenje za uvođenje RIS-a u Hrvatskoj, CRUP d.o.o., str.22.

18

3.5.1. Elektronske plovidbene karte (ENC)

Inland Electronic Navigational Chart (Inland ENC) - Elektronska plovidbena karta za

unutarnju plovidbu znači bazu podataka standardiziranu kako po sadržaju tako i po strukturi i

formatu, koja se koristi uz Inland ECDIS. Inland ENC15

sadrži sve bitne kartografske

informacije, a također, može sadržavati dodatne informacije koje se mogu smatrati korisnim za

plovidbu.

Elektronske plovidbene karte (Electronic Navigational Charts,) moraju zadovoljavati

sljedeće kriterije:

ENC moraju biti kompatibilne sa Inland ECDIS standardom,

Informacije na ENC moraju biti aktualne,

Moraju u sebi sadržavati takozvani osnovni set podataka (minimal data set) nužan za

učinkovito i pouzdano korištenje elektronskih plovidbenih karata.

Uz gore navedene uvjete, poželjno je da ENC sadrže informacije o dubinama na kritičnim

dionicama vodnog puta. Inland ECDIS predstavlja standard za prikaz elektronskih plovidbenih

karata u unutarnjoj plovidbi koji je prihvatila Centralna komisija za plovidbu Rajnom, Dunavska

komisija, te konačno Europska komisija u tehničkoj direktivi no. 414/2007.

Primarne funkcije su sljedeće:

Inland ECDIS doprinosi sigurnosti i efikasnosti transporta unutarnjim vodnim

putovima i zaštiti okoliša,

Inland ECDIS reducira količinu posla u usporedbi sa tradicionalnim metodama

navigacije i informiranja,

Inland ECDIS pouzdan je i dostupan izvor informacija svim subjektima uključenima

u unutarnju plovidbu,

Inland ECDIS omogućava jednostavno i pouzdano ažuriranje elektronskih

plovidbenih karata,

15

Inland ENC je usuglašen s IHO standardima S-57 i S-52

19

Inland ECDIS može biti korišten u navigacijskom i informacijskom modu.16

Slika 3: Inland ECDIS u navigacijskom modu Izvor: Periskal Group | Leading RIS technology, http://www.periskal.com/en/products/radar-overlay-en.htm

(30.06.2010.)

Navigacijski mod znači da se Inland ECDIS koristi u kombinaciji s prometnim

informacijama dobivenim pomoću radara i/ili AIS-a. Informacijski mod znači korištenje Inland

ECDIS-a bez prometnih informacija i bez radarskog prikaza. Za Inland ECDIS aplikacije

dizajnirane samo za informacijski mod, zahtjevi koji se odnose na navigacijski mod trebaju biti

korišteni samo kao preporuke.17

16

Inland ECDIS Standard 2.0 Edition, Central Commission of the Rhine (CCNR), str.3. 17

Ibidem str.9

http://www.periskal.com/en/products/radar-overlay-en.htm

20

Tablica 2: Status implementacije elektronskih plovidbenih karti u Europi

Država Klasa

plovnosti Pokrivenost Publicirana Dostupna bez naknade

Aktualna verzija

standarda

Austrija Va + Potpuna Da Da 2.0

Belgija

(Flandrija) Va + Potpuna Planirana Da 2.0

Bugarska Va + Potpuna Planirana Da 1.02

Švicarska Va + Potpuna (Rajna) Da Da

Češka IV Potpuna Da Da 1.02

Njemačka Va + 2300/4000 rkm Da Ne 1.02

Francuska Va + Ne

Hrvatska IV + Potpuna Da Da 1.01

Mađarska Va + Potpuna Da Da 1.02

Luksemburg Va + Da Ne 1.02

Nizozemska IV + Potpuna Da Da 2.0

Poljska Va + Ne Nije definirano

Rumunjska Va + Potpuna Da Da 1.01

Srbija Va + Potpuna Da Da 1.02

Slovačka Va + Potpuna

Nije

definirano Da 1.02

Ukrajina Va + Potpuna Da Ne 1.02

Izvor: Usmena komunikacija, kap. Petar Margić, savjetnik za nautička pitanja, Dunavska komisija

Centralna komisija za plovidbu Rajnom izdala je verziju standarda za Inland ECDIS (2.0)

u studenome 2006. godine, a verziju (2.1) izdala je i usvojila Dunavska i Rajnska komisija no još

uvijek nije na snazi.

3.5.2. Automatski identifikacijski sustav (AIS)

AIS tehnologija smatra se pogodnim načinom koji se, također može koristiti za

automatsku identifikaciju, te nadzor i praćenje plovila u unutarnjoj plovidbi. Stvarno vrijeme

izvršenja AIS-a i dostupnost svjetskih standarda i smjernica su od posebne koristi za aplikacije

koje se odnose na sigurnost plovidbe.

21

Kako bi ispunio specifične zahtjeve unutarnje plovidbe, AIS se mora dalje razvijati u,

takozvani, AIS Inland standard uz zadržavanje potpune kompatibilnosti s IMO pomorskim AIS-

om i vec postojećim standardima u unutarnjoj plovidbi. Budući da je Inland AIS usklađen s IMO

SOLAS AIS-om, on omogućuje izravnu razmjenu podataka između plovila pomorske i unutarnje

plovidbe u područjima mješovitog prometa.

Korištenje AIS-a za automatsku identifikaciju, nadzor i praćenje plovila u unutarnjoj

plovidbi osigurava Standard za praćenje i lociranje plovila, koji je prikazan kao zasebno

poglavlje u ovom radu.

Automatski identifikacijski sustav (AIS) je brodski sustav radio podataka kojim se

razmjenjuju statički, dinamički, kao i podaci o putovanju plovila između opremljenih plovila i

između opremljenih plovila i stanica na obali. Brodske AIS stanice odašilju podatke o identitetu

plovila, položaju i ostale podatke u redovnim intervalima. Primanjem ovih prijenosa, brodske ili

obalne AIS stanice s radijskim dometom mogu automatski locirati, identificirati i pratiti plovila

opremljena AIS-om na odgovarajućem prikazu poput radara ili Inland ECDIS-a. AIS sustavi

namjenjeni su poboljšanju sigurnosti plovidbe u korištenju brod-brod, nadgledanja (VTS),

nadzora i praćenja plovila, te podrške u slučaju nesreća.18

Mogu se razlikovati slijedeći načini djelovanja:

brod-brod: Sva plovila opremljena AIS-om mogu primiti statičke i dinamičke

informacije sa svih drugih plovila opremljenih AIS-om unutar radijskog dometa.

brod-obala: Podatke s plovila opremljenih AIS-om također mogu primati AIS bazne

stanice povezane s RIS centrom gdje se može generirati prikaz prometa (prometna

slika) (TTI-taktička prometna slika i/ili STI-strateška prometna slika).

obala-brod: Mogu se prenositi podaci vezani uz sigurnost s obale na plovilo.

Karakteristika AIS-a je autonomni mod koji koristi SOTDMA bez ikakve potrebe za

postavljanjem glavne stanice. Radio protokol je osmišljen na način da stanice na plovilu djeluju

autonomno na samoorganiziran način tako što razmjenjuju parametre pristupanja vezi.

18

Vessel Tracking and Tracing Standard for Inland Waterways 1.0.1, Central Commission for Navigation on the

Rhine, str.28.

22

Vrijeme je podjeljeno na dijelove od po 1 minute sa 2.250 vremenskih slotova po jednom

radijskom kanalu, koje sinhronizira GNSS UTC vrijeme. Svaki sudionik organizira svoj pristup

radijskom kanalu tako da odabere slobodne vremenske slotove uzimajući u obzir buduće

korištenje slotova od strane drugih stanica. Sustavi za nadzor i praćenje plovila u unutarnjoj

plovidbi moraju biti usklađeni s pomorskim AIS-om, na način koji utvrđuje IMO. 19

U skladu s tim, AIS poruke trebaju sadržavati:

statičke informacije, poput službenog broja plovila, pozivni znak plovila, naziva

plovila, vrste plovila;

dinamičke informacije, poput položaja plovila s naznakom točnosti i statusa

integriteta;

informacije u svezi putovanja, kao što su dužina i širina kombinacije sastava,

opasnog tereta na plovilu;

informacije specifične za unutarnju plovidbu, npr. broj plavih konusa/svjetala u

skladu s ADN/ADNR ili procijenjeno vrijeme dolaska (ETA) na

prevodnicu/most/terminal/granicu.20

Za plovila u kretanju brzina ažuriranja dinamičkih podataka na taktičnoj razini može se

mijenjati između SOLAS moda i inland moda. U inland modu može biti određen u vremenu

između 2 sekunde i 10 minuta. Za usidrena plovila se preporučuje imati brzinu ažuriranja

podešenu na nekoliko minuta, ili ukoliko je došlo do izmjene informacija. AIS je dodatan izvor

za navigacijske informacije. AIS ne zamjenjuje nego podržava navigacijske usluge poput

praćenja radarskog cilja i VTS-a. AIS ima svoju snagu kao sredstvo nadgledanja i praćenja

plovila opremljenih s istim. Zbog njihovih različitih karakteristika, AIS i radar međusobno se

nadopunjuju.

19

Ibidem 20

Ibidem 29.str.

23

Tablica 3: Status AIS implementacije u Europi

AIS infrastruktura na obali

Država dGPS preko

AIS

Vodostaj

preko AIS

Status

opreme

Status

2007/08

Očekivanje 2009.

Austrija

Flandrija

Bruxelles

Valonska

regija

Bugarska

Švicarska

Češka

Njemačka

Francuska

Hrvatska

Mađarska

Luksemburg

Nizozemska

Poljska

Rumunjska

Slovačka

Ukrajina

Izvor: Usmena komunikacija, Marina Tušek, dipl.oec, voditelj projekta, CRUP d.o.o.

Status:

nema podataka

nema planiranih aktivnosti

u pripremi

pilot projekt

potpuno operativno

24

3.5.3. Standard za prikaz priopćenja brodarstvu (NtS)

Prema rezoluciji Centralne komisije za navigaciju na rijeci Rajni i RIS direktivi Europske

Unije (Directive 2005-44-EC) standardizirana Priopćenja brodarstvu postaju nezaobilazni

element međunarodne plovidbe unutarnjim vodnim putovima.

Standardizirani NtS ima sljedeće zadatke:

osigurati automatsko prevođenje priopćenja na 11 europskih jezika,

osigurati harmoniziranu sistematizaciju podataka unutar više različitih zemalja kako

bi se olakšala integracija NtS-a u sustave za planiranje plovidbe,

osigurati standard za informacije o vodostaju,

biti kompatibilan sa Inland ECDIS-om te na taj način olakšati integraciju NtS-a u

ECDIS aplikaciju,

omogućiti lakšu međudržavnu razmjenu podataka21.

NtS standard kao međunarodni komunikator premošćuje državne granice i uklanja

komunikacijske probleme budući da omogućuje automatsko prevođenje standardiziranog

priopćenja/poruke na 11 svjetskih jezika. Time je omogućeno aktivno korištenje NtS-a svim

sudionicima unutarnje plovidbe na području svih relevantnijih europskih vodnih putova. Prednost

NtS-a nad klasičnim Priopćenjima za brodarice koje su slane faxom, stavljana na oglasne ploče ili

dojavljivane VHF-om ili telefonom, temelji se na činjenici da su međunarodno dostupne,

homogene i pouzdane.22

Standardizirani sadržaj poruke kodiran je u strojno čitljivom XML file-u koji se može

koristiti u sklopu:

Softver-a za planiranje plovidbe,

Inland ECDIS-a kao oznaka upozorenja na elektroničkoj plovidbenoj karti,

Internet aplikacije.23

21

Skupina autora:Godišnjak unutarnje plovidbe u Republici Hrvatskoj 2008., CRUP d.o.o, prosinac 2008., str.15. 22

Ibidem 23

Ibidem

25

Standardizirani NtS u XML formatu omogućuje tri različite vrste priopćenja vezanih uz:

Promet i vodni put,

Vodostaj,

Prisutnost leda.24

Slika 5: Prikaz NtS poruke vezane uz promet i vodni put Izvor: Usmena komunikacija, kap. Petar Margić, savjetnik za nautička pitanja, Dunavska komisija

Prema standardu donesenom od strane Rajnske komisije, NtS usluga može biti osigurana

putem Interneta (pull service) ili putem emaila (push service). U slučaju prvih, zainteresirana

stranka sama pristupa priopćenjima na Internetu, a u drugom slučaju zainteresirana stranka

podnosi zahtjev da joj priopćenja budu dostavljena putem e-maila.

24

Ibidem

26

Tablica 4: Status implementacije Priopćenja brodarstvu u Europi NtS ukupno

Država Poruke vezane uz

promet & vodni put

Poruke vezane uz

vodostaj Poruke o ledu

Status

2007/08

Očekivanje

2009.

Austrija

Flandrija

Bruxelles

Valonska

regija

Bugarska

Švicarska

Češka

Njemačka

Francuska

Hrvatska

Mađarska

Luksemburg

Nizozemska

Poljska

Rumunjska

Slovačka

Ukrajina


Izuzimajući Poruke o ledu, Priopćenja brodarstvu su implementirana u cjelosti u Austriji,

Švicarskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj. Smatra se da je većina država u Europi uvela NtS krajem

2009. godine.

Status:

nema podataka

U pripremi

pilot faza

potpuno operativno

27

3.5.4. Sustav elektroničkog izvješćivanja s plovila (ERI)

Elektronsko međunarodno izvješćivanje je standard za razmjenu informacija zasnovan na

detaljnoj studiji carinskih, policijskih i logističkih procedura koji omogućava slanje digitalnog

popratnog pisma za svako plovilo. Poruka bi bila odaslana iz polazišne luke i putem mreže

poslužitelja u pojedinim zemljama automatski proslijeđena do nacionalnog poslužitelja u

odredišnoj državi i od tamo distribuirana potencijalnim korisnicima, policiji, carini, lukama,

lučkim upravama, kapetanijama, špediterima potpuno automatski. Primjena ERI-a u praksi nudila

bi veliko ubrzanje procedura kod prometa roba i ljudi. U okviru ERI standarda razvijeno je

korisničko sučelje, centralna baza podataka sa autoriziranim pristupom ovisno o pravima

korisnika, te sustavom za praćenje prometa na međunarodnoj mreži koji bi bio zadužen za

automatsko prosljeđivanje i primanje poruka za pojedina plovila. Razvijena aplikacija dostupna

je putem Interneta i ispunjava sljedeće tehničke i sigurnosne uvjete:

pošiljatelj podataka, odnosno korisnik koji unosi podatke, uvijek je odgovoran za

ispravnost podataka,

većina poruka ima povjerljivi sadržaj o plovilima i teretu koji prevoze, stoga se

zahtjeva enkripcija podataka pri prijenosu,

podaci moraju biti osigurani od neovlaštenog mijenjanja,

uz integritet potrebno je znati i izvor informacija, odnosno korisnik koji je unio

podatke ne može zanijekati slanje i vrijednosti poslanih podataka moraju postajati

mehanizmi kojima se može dokazati tko je i kada unio podatke.25

Za sada su razvijene dvije vrste poruka prema EDIFACT standardu:

ERI notification message (ERINOT) koja pruža podatke o konvoju, teretu (opis,

količina, ukoliko je opasan traže se dodatni detalji), pošiljatelju i primatelju, luci

polaska i luci dolaska.

ERI response message (ERIRSP) je poruka koju generira operativni sustav te ju

šalje pošiljatelju ERINOT poruke. ERIRSP ima funkciju potvrde da je ERINOT

zaprimljena.26

25

Ibidem str.19 26

Ibidem

28

Tablica 5: Status ERI implementacije u Europi

ERI ukupno

Država ERI sustav

izvješćivanja

Međunarodna razmjena

podataka Status 2007/08

Očekivanje

2009.

Austrija

Flandrija

BE

Bruxelles

Valonska

regija

Bugarska

Švicarska

Češka

Njemačka

Francuska

Hrvatska

Mađarska

Luksemburg

Nizozemska

Poljska

Rumunjska

Slovačka

Ukrajina


Status:

nema podataka

u pripremi

pilot projekt

potpuno operativno

29

3.6. Organizacijska i hijerarhijska struktura RIS službe

RIS služba organizira se u sklopu Ministarstva nadležnog za sigurnost plovidbe na

unutarnjim vodama, kao Nacionalna RIS središnjica kojom upravlja Nacionalni RIS koordinator.

Nacionalna RIS središnjica zadužena je za usklađenost RIS sustava, operacija i postupaka od

strane RIS centara, pristup RIS korisnika, te za međunarodnu razmjenu podataka koje sustav

generira, kako bi se osigurala interoperabilnost. 27

Osnovna svrha Nacionalne RIS središnjice je

upravljanje cjelokupnim RIS sustavom.

Nacionalna RIS središnjica (NCC) obavlja poslove operativnog upravljanja Riječnim

informacijskim servisima (RIS), a osobito poslove nadzora, upravljanja i vođenja prometa (VTS),

izdavanje priopćenja brodarstvu (NtS), osiguravanje korisnicima sustava informacije koje se

odnose na plovidbu i planiranje putovanja te osiguravanje dostupnosti elektroničkih plovidbenih

karata (ENC) korisnicima. Nacionalna RIS središnjica osigurava dostupnost podataka o

vodostaju, izvješća o ledu i meteoroloških informacija u elektroničkom obliku putem internetske

veze (engl. pull service) ili putem elektroničke pošte, osigurava razmjenu podataka putem

elektroničkih izvješća s plovila (ERI) s registriranim korisnicima. Nacionalna RIS središnjica

uspostavlja i održava redovitu koordinaciju s nacionalnim centrima drugih zemalja, te

koordinaciju s drugim državnim tijelima (carina, policija, inspekcijske službe i dr.) i javnim

ustanovama koji su umreženi u sustav. RIS središnjica obavlja poslove administriranja bazama

podataka za automatski sustav identifikacije na unutarnjim vodama (AIS), elektroničko

izvješćivanje s plovila (ERI), priopćenja brodarstvu (NTS), bazom podataka o trupu plovila

(HDB) te je odgovorna za funkcionalnost sustava i pojedinih usluga na operativnoj razini.28

Zadatak je NCC-a komunikacija s korisnicima sustava i ostalim interesnim stranama.

Temeljna je podjela korisnika sustava na javni sektor te na komercijalne korisnike,

odnosno privatni sektor. Javni sektor čine državne službe i institucije, dok u privatni sektor ulaze

lučki operateri, brodari, kapetani brodova i sl.

27

Sukladno čl.3 i čl.4 Pravilnika o riječnim informacijskim servisima (NN 99/08); 28

Skupina autora: Studija operacionalizacije Nacionalne RIS središnjice Republike Hrvatske, str.14.

30

Institucije javnog sektora koje su korisnici sustava obuhvaćaju:

Ministarstvo prometa kao nadležno ministarstvo za područje unutarnje plovidbe;

Lučke uprave unutarnjih voda zadužene za upravljanje lukama i pristaništima;

Carinska uprava u sklopu Ministarstva financija koja obavlja poslove carinske

inspekcije;

Granična policija (prim. Ministarstva unutarnjih poslova) koja obavlja poslove

zaštite granice i kontrole plovidbe na rijekama;

Državna uprava za zaštitu i spašavanje (unutar npr. Ministarstva unutarnjih poslova)

s ciljem pripreme, planiranja i rukovođenja operativnih snaga te koordiniranja svih

sudionika zaštite i spašavanja;29

Slika 6 : Organizacijska struktura korisnika RIS sustava Izvor: Skupina autora: Studija operacionalizacije Nacionalne RIS središnjice Republike Hrvatske,

CRUP d.o.o., str.100.

29

Ibidem

31

4. KORIŠTENJE NADZORA I PRAĆENJA PLOVILA U UNUTARNJOJ PLOVIDBI

Svrha ovog poglavlja je definirati sve neophodne funkcionalne uvjete u vezi s nadzorom i

praćenjem plovila u unutarnjoj plovidbi.

Omogućen je pregled područja interesa i korisnika, dok su potrebe za informacijama za

svako područje detaljno objašnjene. Funkcionalne specifikacije temelje se na pravilima i

propisima koji reguliraju plovidbu i na osnovi rasprava sa stručnjacima.

Razlikuju se tri skupine informacija:

Dinamičke informacije, informacije koje se često mijenjaju u sekundama ili

minutama,

Poludinamične informacije, informacije koje se mijenjaju samo nekoliko puta

tijekom putovanja,

Statičke informacije, informacije koja se mijenjaju manje od nekoliko puta

godišnje.30

Za svaku od skupina informacija može se identificirati nekoliko različitih načina njihove

razmjene:

Sustavi za nadzor i praćenje plovila trebaju razmjenjivati posebno dinamičke

informacije,

Uređaji za elektronsko izvještavanje, poput elektronske pošte (e-mail) namjenjeni su

za razmjenu poludinamičkih informacija,

Namjena baza podataka je osigurati statičke informacije koje se mogu preuzeti

preko interneta ili drugih prijenosnika podataka.31

Informacije su detaljno opisane, osobito koje informacije se putem sustava za nadzor i

praćenje plovila mogu razmjenjivati između plovila na relaciji plovilo-obala.

30

Vessel Tracking and Tracing Standard for Inland Waterways 1.0.1, Central Commission for Navigation on the

Rhine, str.11. 31

Ibidem

32

Informacijske potrebe su opisane u odnosu na nadzor i praćenje. Medutim, za izvršenje

većine zadataka zahtijevaju se dodatne informacije, kao na primjer geografski podaci, detaljne

informacije o teretu, informacije o adresi. Ova vrsta informacija biti će osigurana iz drugih

sustava. Dolje prikazana tablica daje pregled područja interesa u kontekstu nadzora i praćenja.

Svako područje interesa je podijeljeno na zadaće, a za svaku zadaću navodi se korisnik.

Tablica 6 : Pregled područja interesa, zadaća i korisnika

Područje interesa Zadaća Korisnik

Plovidba/navigacija Srednjoročno: planiranje

unaprijed u minutama čak i

satima, izvan dometa radara na

palubi

Zapovjednik u smjeni koji

upravlja plovilom

Kratkorocno: planiranje unaprijed

u minutama, unutar dometa

radara na plovilu


upravlja plovilom

Vrlo kratkoročno: planiranje

unaprijed od sekunde do minute


upravlja plovilom

Upravljanje prometom

Plovila

VTS VTS operater, zapovjednik u

smjeni koji upravlja plovilom

Upravljanje prevođenjem Operater prevodnicom,

zapovjednik u smjeni koji

upravlja plovilom

Planiranje prevođenja Operater prevodnicom,


upravlja plovilom, kapetan

plovila, zapovjednik flote

Upravljanje operacijom prolaska

Mosta

Operater na mostu, zapovjednik u

smjeni koji upravlja plovilom

Planiranje prolaska mosta Operater na mostu, zapovjednik u

smjeni koji upravlja plovilom,

kapetan plovila, zapovjednik flote

Servis za pomoć u

slučaju nesreća

Operater iz službe za nesreće,

VTS operater, operater

prevodnicom, operater na mostu,


upravlja plovilom, zapovjednik

plovila, nadležna tijela

Upravljanje

prijevozom

Planiranje putovanja Kapetan , posrednik za prijevoz

freight broker, upravitelj flote,

operater na terminalu,

zapovjednik

na komandnom mostu, VTS

operater, operater na prevodnici,

operater na mostu, RIS operater

Logistička podrška prijevozu Zapovjednik flote, kapetan,

pošiljatelj, primatelj, otpremnik

Upravljanje lukom i terminalom Operater na terminalu, kapetan,

otpremnik, lučke vlasti,

odgovorna vlast

Upravljanje teretom i flotom Zapovjednik flote, pošiljatelj,

33

primatelj, otpremnik, posrednik

za prijevoz, kapetan

Provedba Prekogranična Carina, nadležna tijela, kapetan

Plovila

Sigurnost u prometu Nadležna tijela, kapetan plovila

(policijske vlasti)

Naknade za plovni put

i lučku infrastrukturu

Nadležna tijela, kapetan plovila,

upravnik flote, tijelo nadležno za

plovni put

Služba za informiranje

o plovnom putu

Meteorološke informacije Zapovjednik u smjeni koji

upravlja plovilom

Status signalizacije Nadležna tijela, kapetan plovila,

upravnik flote

Vodostaj Nadležna tijela, kapetan plovila,

upravitelj flote, Zapovjednik na

komandnom mostu

Izvor: Vessel Tracking & Tracing Standard For Inland Waterways, Edition 1.0.1.,CCNR, str.12

Funkcionalne specifikacije opisuju potrebe korisnika i potrebe podataka za svaku

područje interesa. Sustavi za nadzor i praćenje osobito moraju razmjenjivati dinamičke

informacije. U Tablici 7 je prikazan pregled zahtjeva glede točnosti dinamičkih informacija koje

se odnose na zadaće opisane u ovom poglavlju.

Tablica 7: Pregled zahtjeva u pogledu točnosti dinamičkih informacija

Tražena točnost Položaj Brzina preko dna Kurs Pravac

Plovidba, srednjoročni period 15 – 100 m 1 – 5 km/h - -

Plovidba, kratkoročni period 10 m 1 km/h 5° 5°

VTS informativna služba 100 m – 1 km - - -

VTS služba za pružanje pomoći pri plovidbi 10 m 1 km/h 5° 5°

VTS služba za organiziranje prometa 10 m 1 km/h 5° 5°

Dugoročno planiranje prevođenja 100 m – 1 km 1 km/h - -

Srednjoročno planiranje prevođenja 100 m 0,5 km/h - -

Upravljanje prevođenjem 1 m 0,5 km/h 3° -

Srednjoročno planiranje prolaska

mosta

100 m – 1 km 1 km/h - -

Kratkoročno planiranje prolaska

mosta

100 m 0,5 km/h - -

Upravljanje prolaskom mosta 1 m 0,5 km/h 3° -

Planiranje putovanja 15 – 100 m - - -

Logistička podrška prijevozu 100 m – 1 km - - -

Upravljanje pristaništem i terminalom 100 m – 1 km - - -

34

Upravljanje brodskim teretom i flotom 100 m – 1 km - - -

Provedba 100 m – 1 km - - -

Naknade i takse za plovni put i lučku

infrastrukturu

100 m – 1 km - - -

Izvor: Vessel Tracking & Tracing Standard For Inland Waterways, Edition 1.0.1., CCNR str.26

4.1. Plovidba

Nadzor i praćenje plovila može se koristiti kao podrška aktivnoj plovidbi na palubi.

Proces plovidbe može se podijeliti u tri faze:

plovidba, srednjoročno planiranje,

plovidba, kratkoročno planiranje,

plovidba, krajnje kratkoročno planiranje.

Za svaku fazu razlikuju se korisnički uvjeti. Srednjoročno planiranje plovidbe je faza

plovidbe tijekom koje zapovjednik plovila promatra i analizira prometnu situaciju, planirajući

nekoliko minuta do jednog sata unaprijed i razmatra mogućnosti gdje bi se mogao sresti, mimoići

ili prestići druga plovila. Neophodna prometna slika predstavlja tipičnu osobinu „promatranja iza

kuta“ i obično je ista izvan područja koje pokriva radar na plovilu.32

Razmijenjene informacije u vezi s prometom sastoje se od sljedećeg:

Identifikacije,

Imena/naziva,

Položaja (stvarnog),

Brzine preko dna,

Kursa,

Odredišta / naznačene rute,

Plovila ili vrste sastava,

Dimenzija (dužine i širine plovila),

Broja plavih konusa,

32

Ibidem 13 str.

35

Utovaren / neutovaren,

Navigacijski status plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenje posebnim

uvjetima...).33

Brzina ažuriranja ovisi o zadatku i razlikuje se od situacije u kojoj plovilo sudjeluje

(najmanji interval ažuriranja je dvije sekunde).

Kratkoročno planiranje plovidbe je faza donošenja odluke u procesu plovidbe. U ovoj

fazi, informacije u vezi s prometom od značaja su za proces plovidbe, uključujući mjere

izbjegavanja sudara ukoliko je potrebno. Ova funkcija bavi se promatranjem drugih plovila u

bližoj okolini plovila. Razmijenjene informacije vezane za promet sastoje se od:

Identifikacije,

Imena/naziva,

Položaja (stvarnog),

Brzine preko dna (točnost 1 km/sat),

Kursa,

Pravca,

Namjere (plavi znak),

Odredišta / naznačene rute,

Plovila / vrste sastava,

Dimenzija (dužine i širine plovila),

Broja plavih konusa,


Navigacijskog statusa plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim

uvjetima...).34

Stvarne prometne informacije u svezi položaja, identifikacije, imena, smjera, brzine preko

dna, kursa, pravca i cilja (plavi znak) stalno će biti razmjenjivane najmanje svakih 10 sekundi.

33

Ibidem 14.str. 34

Ibidem

36

Za određene rute, nadležna tijela moraju uspostaviti prethodno utvrden interval ažuriranja

(minimum 2 sekunde).

Krajnje kratkoročno planiranje plovidbe predstavlja operativni plovidbeni proces. Isti se

sastoji od izvršenja odluka koje su pravodobno donijete, na licu mjesta i praćenjem njihovih

učinaka. Potrebne prometne informacije s drugih plovila u ovim se situacijama odnose na stanje

vlastitog plovila, kao što su relativan položaj, relativna brzina, itd.

U ovoj fazi su potrebne krajnje precizne informacije, odnosno:

Relativan položaj,

Relativan pravac,

Relativna brzina,

Relativni otklon,

Relativna brzina promjene kursa.35

Na osnovu gore navedenih uvjeta, postaje jasno da sa ove točke gledanja krajnje

kratkoročno planiranje plovidbe ne može koristiti informacije o nadzoru i praćenju.

4.2. Upravljanje prometom

Upravljanje prometom posebno je zanimljivo u područjima gustog prometa, na prilazima

ustavama, mostovima i lukama odnosno na određenim kontrolnim točkama uspostavljenim od

organa zaduženih za kontrolu plovidbe.

Upravljanje prometom sastoji se od najmanje dolje utvrđenih elemenata:

Službi za promet,

Planiranja i upravljanja prevođenjem,

Planiranja i upravljanja prolaska mostova.

35

Ibidem

37

4.2.1. Službe za promet

Razne službe mogu se razlikovati između službi za promet:

Informativna služba,

Služba za pružanje podrške u plovidbi,

Služba za organiziranje prometa.36

U odredbama koje slijede opisane su potrebe korisnika koje se odnose na prometne

informacije.

4.2.1.1. Informativna služba

Informativna služba se osigurava emitiranjem informacija u određeno vrijeme i u

intervalima ili kad se smatra potrebnim putem VTS-a ili na zahtjev plovila. Iste mogu uključivati,

na primjer, izvješće o položaju, identitetu i namjerama drugih sudionika u prometu; uvjetima na

vodnom putu; vremenskim prilikama; opasnostima; ili bilo kojim drugim faktorima koji mogu

utjecati na prolaz plovila.

Ono što je potrebno za pružanje informacijske usluge je pregled tijeka prometa unutar

mreže ili na dijelu vodnog puta. Prometne informacije moraju uključivati informacije o plovilima

kao što su:

Identifikacija,

Ime/naziv,

Položaj (stvarni),

Brzina preko dna,

Kurs,

Ograničenja na plovnoj površini,

Odredište / naznačena ruta,

Plovilo ili vrsta sastava,

Dimenzije (dužine i širine plovila),

36

Ibidem str.15.

38

Broj plavih konusa,


Navigacijski status plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim

uvjetima...).37

4.2.1.2. Služba za pružanje podrške u plovidbi

Služba za pružanje podrške u plovidbi informira zapovjednika plovila o teškim

plovidbenim ili meteorološkim uvjetima ili mu pruža pomoć u slučaju kvara ili nekakvih

nedostataka. Ova usluga se obično pruža na zahtjev plovila ili putem VTS-a kada se smatra

neophodnim.

Kako bi se pojedinačne informacije pružile brodaru, VTS operateru je neophodan stvaran

detaljan prikaz prometa. Doprinos nadzora i praćenja plovila:

Identifikacija,

Ime/naziv,

Položaj (stvarni),

Brzina preko dna,

Kurs,

Namjera (plavi znak),



Dimenzije (dužina i širina plovila),

Gaz,

Visina najviše nepokretne točke (u slučaju prepreka),

Broj plavih konusa,



uvjetima...).38

37

Ibidem str.16. 38

Ibidem

39

Bilo koje druge potrebne informacije odnose se na okolinu, geografske informacije i

priopćenja brodarima. Stvarna prometna informacija o identifikaciji, položaju, smjeru, brzini,

kursu i namjeri (plavi znak) mora se stalno razmjenjivati (svake 3 sekunde, gotovo stvarno

vrijeme ili nekom drugom prethodno definiranom brzinom ažuriranja koju određuje nadležno

tijelo). Sve ostale informacije moraju biti dostupne na zahtjev VTS operatera ili u posebnim

situacijama (po događaju).39

4.2.1.3. Služba za organiziranje prometa

Služba za organiziranje prometa tiče se operativnog upravljanja prometom i planiranje

kretanja plovila unaprijed s ciljem sprječavanja zastoja i opasnih situacija, a od posebne je

važnosti u vrijeme pojačanog intenziteta prometa ili kada kretanje posebne vrste prijevoza može

utjecati na tijek prometa. Služba također može uključivati uspostavu i funkcioniranje sustava

prometnih dozvola ili VTS planova plovidbe ili oboje u odnosu na prioritet kretanja, dodjelu

prostora, obvezno izvještavanje o kretanju unutar VTS područja, rute koje se trebaju slijediti,

ograničenja brzine koje treba poštovati ili neke druge prikladne mjere koje tijela nadležna za VTS

smatraju potrebnim. Što se tiče potrebe za prikazom prometa od strane službe organiziranja

prometa, iste su opisane u poglavlju 4.2.1.2. Služba za pružanje podrške u plovidbi.

4.2.2. Planiranje i upravljanje prevođenjem

Opisani su procesi planiranja prevođenja – dugoročni i srednjoročni – kao i proces

upravljanja prevođenjem.

Dugoročno planiranje prevođenja vezano je za planiranje prevođenja u trajanju od

nekoliko sati do jedan dan unaprijed.

39

Ibidem

40

U ovom slučaju, prometne informacije koriste se u cilju unapređenja informacije o

čekanju i vremenu prolaska kroz prevodnicu, koje se u osnovi temelje na statističkim

informacijama. Prometne informacije koje su neophodne za dugoročno planiranje prevodnice su:

Identifikacija,

Ime/naziv,

Položaj (stvarni),

Kurs,

ETA (procjenjeno vrijeme dolaska) na prevodnicu,

RTA (zahtjevano vrijeme dolaska) na prevodnicu,



Gaz,

Visina najviše nepokretne točke,

Broj plavih konusa,


uvjetima...).40

ETA bi trebala biti omogućena na zahtjev ili, u slučaju kada je prekoračena granica

odstupanja od prethodno definirane izvorne ETA-e, tada ga određuje nadležno tijelo. RTA je

odgovor na ETA izvješće.

Srednjoročno planiranje prevodnice vezano je za planiranje prevođenja od 2 do 4 ciklusa

prevođenja unaprijed.

U ovom slučaju, prometne informacije se koriste za mapiranje dolazećih plovila na

raspoložive cikluse prevođenja i temelji se na planiranju u cilju informiranja brodara o RTA.

Prometne informacije koje su neophodne za srednjoročno planiranje prevođenja su:

Identifikacija,

Ime/naziv,

Položaj (stvarni),

Brzina preko dna,

40

Ibidem str.17.

41

Kurs,

ETA na prevodnici,

RTA na prevodnici,



Broj pratećih tegljača,

Gaz,


Broj plavih konusa,


uvjetima...).41

ETA bi trebala omogućiti na zahtjev ili, u slučaju, kada je prekoračena granica odstupanja

od prethodno utvrđene izvorne ETA-e, onda ga određuje nadležno tijelo. Sve druge informacije

trebaju biti dostupne tijekom prvog kontakta ili na zahtjev. RTA je odgovor na ETA izvješće.

U fazi upravljenje prevođenjem započinje stvaran proces prevođenja. Kako bi se

omogućio proces upravljanja prevođenjem, zahtijevaju se sljedeće prometne informacije:

Identifikacija,

Ime/naziv,

Položaj (stvarni),

Brzina preko dna,

Kurs,


Broj pratećih tegljača,


Gaz,


Broj plavih konusa,

41

Ibidem

42


uvjetima...).42

Stvarne prometne informacije u pogledu identifikacije, položaja, smjera, brzine i kursa

moraju se konstantno razmjenjivati ili u skladu sa prethodno definiranom brzinom ažuriranja koju

određuju nadležna tijela.

4.2.3. Planiranje i upravljanje prolaskom mosta

Opisani su procesi planiranja prolaska mosta – srednjoročni i kratkoročni – kao i proces

upravljanja prolaskom mosta.

Srednjoročno planiranje prolaska mosta bavi se optimizacijom prometnog toka na način

da se mostovi na vrijeme otvaraju za prolazak plovila (zeleni val). Vremenski interval planiranja

varira između 15 minuta do 2 sata. Vremenski okvir ovisi o lokalnim uvjetima. Prometne

informacije koje su neophodne za srednjoročno planiranje prolaska mosta su:

Identifikacija,

Ime/naziv,

Položaj (stvarni),

Brzina preko dna,

Kurs,

ETA na mostu,

RTA na mostu,





uvjetima...).43

42

Ibidem str.18. 43

Ibidem str.19.

43

ETA i položaj bi trebali biti omogućeni na zahtjev ili, u slučaju, kada je prekoračena

granica odstupanja od prethodno utvrđene izvorne ETA-e, onda ga određuje nadležno tijelo. Sve

druge informacije trebaju biti dostupne tijekom prvog kontakta ili na zahtjev. RTA je odgovor na

ETA izvješće.

U slučaju kratkoročnog planiranja prolaska mosta, odluke se donose na osnovu strategije

za otvaranje mosta. Prometne informacije koje su neophodne za kratkoročno planiranje mosta su:

Identifikacija,

Ime/naziv,

Položaj (stvarni),

Brzina preko dna,

Kurs,

ETA na mostu,

RTA na mostu,





uvjetima...).44

Stvarne prometne informacije vezane za položaj, brzinu i smjer trebaju biti dostupne na

zahtjev ili u skladu s prethodno utvrđenom brzinom ažuriranja koju određuje nadležno tijelo, npr.

svakih 5 minuta.

ETA i položaj trebaju biti dostupni na zahtjev ili, u slučaju, kada je prekoračena granica

odstupanja od prethodno definirane izvorne ETA-e, onda ih određuje nadležno tijelo. Sve druge

informacije trebaju biti dostupne tijekom prvog kontakta ili na zahtjev. RTA je odgovor na ETA

izvješće.

44

Ibidem

44

U ovoj fazi zapocinje stvaran proces otvaranja mosta i prolaska plovila kroz most. Kako

bi se olakšao ovaj proces, zahtijevaju se sljedeće prometne informacije:

Identifikacija,

Ime/naziv,

Položaj (stvarni),

Brzina preko dna,

Kurs,



Visina najviše nepokretne točke.45

Stvarne prometne informacije u pogledu identifikacije, položaja, smjera i kursa se moraju

kontinuirano razmjenjivati ili u skladu s prethodno utvrđenom brzinom ažuriranja koju određuje

nadležno tijelo.

4.3. Upravljanje prijevozom

Ova usluga je podijeljena na četiri aktivnosti:

Planiranje putovanja,

Logistička podrška prijevozu,

Upravljanje pristaništima i terminalima,

Upravljanje flotom i teretom.

Planiranje putovanja u ovom kontekstu se fokusira na planiranje plovidbe. Tijekom

putovanja, brodar mora provjeravati prvobitni plan plovidbe. Kako bi se omogućio ovaj proces,

zahtijevaju se sljedeće prometne informacije:

Položaj (stvarni, vlastito plovilo),

Brzina preko dna (vlastito plovilo),


45

Ibidem str.20.

45

ETA na prevodnici/mostu/narednom sektoru/terminalu,

RTA na prevodnici/mostu/narednom sektoru/terminalu,

Dimenzije (dužina i širina plovila) (vlastito plovilo),

Gaz (vlastito plovilo),

Visina najviše nepokretne točke (vlastito plovilo),

Utovaren / neutovaren.46

Prometne informacije su neophodne na zahtjev ili u slučaju posebnog događaja poput

relevantne promjene po pitanju ETA ili RTA.

Logistička podrška prijevozu sastoji se od organiziranja, planiranja, izvršenja i kontrole

prijevoza. U cilju izvršenja ovih procesa su neophodne sljedeće informacije:

Identifikacija,

Ime/naziv,

Položaj (stvarni) (od 100 m do 1 km),

Kurs,

ETA na odredištu.47

Sve prometne informacije je potrebno dati na zahtjev vlasnika plovila ili logističkih

sudionika u procesu.

Upravljanje intermodalnim pristaništima i terminalima bavi se planiranjem resursa u

pristaništima i na terminalima. Prometne informacije neophodne za ove procese su sljedeće:

Identifikacija,

Ime/naziv (od 100 m do 1 km),

Položaj (stvarni),

Kurs,

ETA na pristaništu/terminalu,

RTA na pristaništu/terminalu,

46

Ibidem str.21. 47

Ibidem

46



Broj plavih konusa,

Utovaren/neutovaren,


uvjetima...).48

Upravitelj terminala i pristaništa mora tražiti prometne informacije ili se mora suglasiti da

se u prethodno utvrđenim situacijama prometne informacije automatski šalju.

Upravljanje brodskim teretom i flotom bavi se planiranjem i optimizacijom korištenja

plovila, razvrstavanja brodskog tereta i prijevoza. Prometne informacije neophodne za ove

procese su sljedeće:

Identifikacija,

Ime/naziv,

Položaj (stvarni),

Kurs,

Odredište,

ETA na pristaništu/mostu/odredištu/terminalu,

RTA na pristaništu/mostu/odredištu/terminalu,


Utovaren/neutovaren,


uvjetima...).49

Brodar ili vlasnik plovila moraju tražiti prometne informacije ili će informacije biti

poslane u skladu s prethodno utvrđenim situacijama.

48

Ibidem 49

Ibidem

47

4.4. Provedba

Područje primjene opisanog poglavlja ograničava se na usluge koje se odnose na opasni

teret, imigracijsku kontrolu i carinu. Doprinos nadzoru i praćenju plovila za ove procese sadržan

je u sljedećem:

Identifikaciji,

Imenu/nazivu,

Položaju,

Kursu,

Odredištu / naznačenoj ruti,

ETA na prevodnici/mostu/granici/terminalu/odredištu,

Plovilu ili vrsti sastava,

Broju plavih konusa,

Broju osoba na plovilu,

Navigacijskom statusu plovila (sidrenje, pristajanje, plovidba, ograničenja posebnim

uvjetima...).50

Prometne informacije moraju se razmijeniti sa relevantnim nadležnim tijelima. Razmjena

informacija o prometu mora se izvršiti po zahtjevu ili na prethodno odredenim fiksnim tockama

ili pod posebno opisanim okolnostima definiranim od strane nadležnog tijela.

4.5. Naknade i takse za lučku infrastrukturu

Na pojedinim lokacijama u Europi moraju se platiti naknade i takse za korištenje vodnog

puta i pristaništa. Prometne informacije neophodne za ove procese su sljedeće:

Identifikacija,

Ime/naziv,

Položaj (stvarni),


50

Ibidem str.23.

48



Gaz.51

Prometne informacije moraju se razmijeniti na zahtjev ili na označenim točkama

utvrđenim od strane tijela nadležnog za vodni put ili pristanište.

4.6. Službe informiranja za vodne putove

Tri službe su opisane u vezi sa službama informiranja za vodne puteve:

Upozorenja o vremenskim prilikama u slucaju ekstremnih vremenskih uvjeta,

Status signala,

Vodostaj.

Europski projekt pod nazivom „EMMA“ (European Multiservice Meteorological

Awareness System/Europski višeuslužni sustav informiranja o meteorološkim prilikama) bavi se

pitanjima standardizacije upozorenja o vremenskim prilikama. Standardizirani simboli za

upozorenja o meteorološkim prilikama razvijeni su u sklopu EMMA projekta i mogu se koristiti

za prikazivanje poruka na Inland ECDIS ekranu. EMMA neće pružati kontinuirane informacije o

vremenskim prilikama, nego samo upozorenja o istima u slučaju posebnih meteoroloških

situacija.

Upozorenja se pružaju po regijama. Samo slijedeći simboli mogu se koristiti za

upozorenja o vremenskim prilikama: km/h (vjetar), °C (temperatura), cm/h (snijeg), l/m² (kiša) i

m (vidljivost pri magli).52

Potrebne su sljedeće informacije:

Početak vremenskog razdoblja valjanosti,

Kraj vremenskog razdoblja valjanosti (neograničen: 99999999),

Početak valjanosti,

51

Ibidem 52

Ibidem str.25.

49

Kraj valjanosti,

Koordinate početka i kraja vodnog puta (2x),

Vrsta upozorenja o vremenu,

Minimalna vrijednost,

Maksimalna vrijednost,

Klasifikacija upozorenja,

Pravac vjetra.53

Ove informacije razmjenjuju se samo u posebnim slučajevima, točnije u slučaju

ekstremnih vremenskih prilika.

Sustavi za nadzor i praćenje plovila mogu se također koristiti za prijenos statusa

prometnih signala u unutarnjoj plovidbi. Informacije koje se razmjenjuju sastoje se od:

Pozicije signala,

Identifikacije vrste signala (jedno svjetlo, dva svjetla, “Pažnja/Wahrschau”, itd.),

Smjera udara,

Trenutnog statusa signala.54

Slika 7: Primjer statusa signala Izvor: Vessel Tracking & Tracing Standard For Inland Waterways, Edition 1.0.1., str.55

53

Ibidem 54

Ibidem

50

Primjeri prikazuju sivu pozadinu u kvadratu fiksne veličine od otprilike 3 mm x 3 mm na

svim skalama prikaza s „tablom“ kako se koristi za trenutni statički signal u biliboteci prikaza.

Bijela točka u središtu table ukazuje na položaj, a tabla, sama po sebi, omogućuje

korisniku pročitati smjer utjecaja (na primjer, na prevodnici se često nalaze signali za plovila koja

napuštaju komoru prevodnice i plovila koja ulaze u komoru prevodnice na unutarnjoj i vanjskoj

strani konstrukcije vrata). Međutim, proizvođač softvera zaslona može projektirati oblik simbola i

boju pozadine. Status signala može biti „bez svjetla“, „bijelo“, „žuto“, „zeleno“, „crveno“, „bijelo

treptanje“ i „žuto treptanje“.55

Sustavi za nadzor i praćenje plovila se mogu koristiti za prijenos (stvarnih) informacija o

vodostaju. Informacije koje se razmjenjuju se sastoje od:

Vodomjernih stanica

Vrijednosti vodostaja.56

Informacije se moraju slati redovito ili na zahtjev.

55

u skladu sa CEVNI (Europski kod za unutarnju plovidbu) 56

Ibidem

51

5. PROCJENA IMPLEMENTACIJE RIS-a U ZEMLJAMA DUNAVSKOG I RAJNSKOG SLIVA

Obzirom da implementacija RIS-a u Europi zahtijeva investiranje javnih i privatnih

subjekata, potrebno je detaljno odrediti kvantificirati podatke o društvenim i ekonomskim

troškovima i koristi RIS-a. Sukladno tome, SPIN-Tematska mreža o razvoju europskih strategija

promidžbe unutarnje plovidbe analizira i opisuje model koji je sposoban prikazati pretpostavljene

posljedice na implementaciju RIS-a u Europi.

Model je razvijen u okviru Tematske mreže SPIN koja je financirana putem Europske

Komisije (DG-TREN) u 5. Okvirnom programu.

Na temelju istraživanja projekta COMPRIS predstavljen je popis troškova i koristi. Neke

od najvažnijih koristi koje su uzete u obzir su smanjenje troškova prilikom havarije plovila,

troškova izazvanih čekanjem tijekom ukrcaja, iskracaja i prekrcaja tereta, zastoja prilikom ulaska

u prevodnicu, potrošnja goriva, eksternih troškova kao i ušteda kroz veću iskoristivost plovila.

Glavne kategorije troškova uzete u obzir su ulaganja i operativni troškovi za RIS centre, troškovi

instalacije opreme na kopnu (bazne stanice), RIS operativni troškovi, kao i troškovi investiranja u

opremu na plovilu. Prostorno područje rada modela je proširena Europska Unija, uključujući

zemlje u svojstvu kandidata.

Analiza SPIN-TN sadrži i pregled pretpostavke glavnog modela i opće postavke modela

analize. Završni dio istraživanja SPIN tematske mreže podrazumijeva razrađenu analizu

pojedinih scenarija i rezultata modela. (analiza osjetljivosti) Prikazujući glavne troškove i koristi

različitih RIS scenarija, možemo izvesti ocjenu o najvažnijim elementima trenutne i buduće

implementacije RIS-a. SPIN tematska mreža zaključuje nizom preporuka osnovanim na analizi

predmetnog modela.

52

Potpunu implementaciju RIS-a u zemljama Rajnskog i Dunavskog sliva podrazumijeva

uključivanje svih relevantnih administrativnih organa i institucija, organa zaduženih za sigurnost,

nadzor i zaštitu, kao i komercijalnih organizacija – brodara, luka, špeditera i dr. Informacije o

društveno-ekonomskim koristima i troškovima RIS-a su prikazane kako bi mogle prezentirati

pozitivne efekte implementacije RIS-a u Europi.

U okviru analize SPIN tematske mreže razvijen je opći cost-benefit model. Cost/Benefit

Analyses (Analiza troškova i koristi) koristi se za procjenu makro-ekonomskih i društvenih za i

protiv argumenata prilikom buduće investicije. CBA metodologija određuje stopu povrata

isplativosti (rentabilnosti) privatnih i javnih investicija. Metodologija uzima u obzir sve

relevantne učinke investicijskog projekta. Učinci se izražavaju što je više moguće u novčanim

jedinicama. Učinci koji s

Documents

UTJECAJ RIS-a NA SIGURNOST UNUTARNJE PLOVIDBE...planiranje putovanja (Voyage Plan Module). Sa ciljem maksimalne utilizacije navedenih alata, unutar RISING-a bit će organizirano sedam