Foto

gra

fije

:

BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, APRIL/MAJ 2014

Manifestacije Noć muzeja, koja se odvija podgeslom Muzej, mladost, muzika, ove godine jeu Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru obi–

lježena izložbom Iz škrinje za duge plovidbe. Izložbuje 16. juna otvorio kapetan Josip Radoničić, nasljednikslavne bokeške kapetanske porodice Radoničić koja jeu prošlosti značajno učestvovala u pomorskom, trgo–vačkom i kulturnom životu Boke i u obnovi najstarijeorganizacije na Mediteranu – Bokeljske mornarice po–lovinom 19. vijeka.

Brojnoj publici je te večeri, kao i narednih sedam da-na koliko je izložba trajala, ukupno bilo predstavljeno120 predmeta raspoređenih u pet mornarskih škrinja,pet kapetanskih kofera i u četiri staklene vitrine. Izlož–ba je obuhvatila period od četiri vijeka, od 18. do 21.a među izloženim predmetima bili su navigacioni in–strumenti, koštano šilo za jedra, mašina za šišanje,

britva za brijanje i mnoštvo sličnih predmeta koji subili sastavni dio života na brodu i stalni pratilac svakogkapetana, oficira i mornara. Posebno mjesto dobili sudnevnici – portolani o čemu najbolje svjedoči onaj iz1799. godine, kao i ikona Svetog Nikole, zaštitnikapomoraca, i ikona Bogorodice.

Vrijedni predmeti potiču iz fundusa Pomorskog mu-zeja i privatnih zbirki: direktora Radio Duksa Mirosla-

va Marušića, Zorana Radimira, Andrije Mlinarevića,Slavka Dabinovića i Foto, kino i video kluba – Mladostiz Donje Lastve iz Tivta.

Sve prisutne je na otvaranju izložbe pozdravila direk–torica Pomorskog mjuzeja mr Mileva Pejaković Vujo–šević. Turiste i goste kroz muzejsku postavku vodili sumladi – nedavno edukovani u ovoj instituciji. Origi–nalna pozivnica bila je smještena u oslikanoj staklenojflaši za pisma.

MANIFESTACIJA NOĆ MUZEJA U POMORSKOM MUZEJU16. MAJA OBILJEŽENA IZLOŽBOM POD NAZIVOM

Iz škrinje za duge plovidbe

Puna sala na drugom spratu PalateGrgurina na otvaranju izložbeIz škrinje za duge plovidbe

2 Jedra Boke – april–maj/2014.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru

April/maj 2014. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Prof. dr Marija RadulovićDon Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićAntun TomićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka JanićijevićJelena Karadžić

Slavko DabinovićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom Vlade od 18. decembra 2013. g.formiran je Savjet Pomorskog muzeja koji

će naredne 4 godine raditi u sledećemsastavu:

Ljiljana Zeković, predsjednikmr Milena Martinović,član

Maja Ćetković, članSlavko Dabinović, član

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi-

ne otvorena za javnost, a 1938. godinepreuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palateplemićke porodice Grgurina iz početka XVIIIvijeka, koja je od 1949-1952. godine kom-pletno restaurirana i adaptirana za potrebe

Muzeja. Danas je Pomorski muzej institucijakulture Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice na

bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz priku-pljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.

Jedra BokeJedra Boke

Ambasador Republike Italije u Crnoj Gori Vinćenco Del Monako posje-tio je 3. aprila Pomorski muzej u Kotoru, u koji je stigao u pratnji

Aleksandra Saše Dendera, predsjednika Zajednice Italijana Crne Gore uKotoru. U našem gradu uvaženi gost bio je u jednodnevnoj radnoj posjeti,kojom prilikom je razgovarao sa predstavnicima Zajednice Italijana. Bilonam je izuzetno zadovoljstvo da ugostimo gospodina Del Monaka.

Ambasadora Italije u Pomorskom muzeju dočekala je direktorica Muzejamr Mileva Pejaković Vujošević sa saradnicima. Ona je gospodinu Del Mo-naku bila i vodič kroz Muzej. Uvaženi gost je posebno interesovanje poka-zao za eksponate starog namještaja koji su ovdje izloženi. Tokom obilaskaMuzeja je rekao da je kotorski Pomorski muzej, iako mali, veoma raznoro-dan, da se eksponati odlično čuvaju, te da djeluje kao da mu je u PalatiGrgurina pravo mjesto.

Nakon obilaska Muzeja gospodin Del Monako je u knjigu utisakaPomorskog muzeja zapisao slijedeću poruku:

Zahvaljujem direktorici za izvrsno vođenje, kao i za mogućnost koja mije pružena da posjetim ovaj muzej pod njenim kvalifikovanim vođstvom.Bilo je to silaženje ka korjenima Kotora, Boke i Crne Gore. Jedna vrijednazbirka muzejskih eksponata, koja odavde može biti polazna tačka za idea-lan susret sa susjednom Italijom i prema dalekim horizontima istoka, kao ipovijesti koja će nas voditi u budućnost.

Gospodin Del Monako rođen je u Rimu 20. juna 1969. godine. Sa najvi-šim ocjenama diplomirao je pravo na Univerzitetu La Sapienza u Rimu1991. godine. U diplomatskoj službi je aktivan od decembra 1997. godine.Na mjesto ambasadora Republike Italije u Crnoj Gori postavljen je 29. mar-ta 2013. godine. Prije toga obavljao je različite poslove u italijanskoj diplo-matiji, između ostalog radio je u ekonomskoj i trgovinskoj KancelarijiAmbasade Italije u Pekingu, bio je prvi sekretar, kasnije i direktor Kancela-rije u Stalnoj misiji Italije u EU u Briselu.

Posjeta ambasadora Republike Italije

Ambasador Del Monako ( u sredini) u holu Pomorskog muzeja saAleksandrom Denderom i mr Milevom Pejaković Vujošević

Ispisivanje poruke u Knjigu utisaka

Poruka u Knjizi utisaka

POSJETE I DOGAđAJIPOSJETE I DOGAđAJI

Foto

gra

fija

: S.

Dabin

ović

Za bibliotekare Tivta, Budve,Herceg Novog i Kotora u srije-

du, 16. aprila u palati Bizanti u Ko-toru održano je uvodno predstavlja-nje inicijative za osmišljavanje stra-tegije razvoja informacijske i medij-ske pismenosti kroz mrežu bibliote-ka, koju je pokrenula Nacionalna bi-blioteka Crne Gore đurđe Crnoje-vić, kao nosilac razvoja bibliotečko-informacione djelatnosti, uz podrš-ku Nacionalne komisije za UNESCO.Predstavljanje je organizovala Grad-ska biblioteka i čitaonica Kotor.

Vesna Kovačević, magistar biblio-tekarstva iz oblasti informacionepismenosti, i Gordana Ljubanović,urednik nacionalne odrednice uUNESCO-vom višejezičnom Pre-gledu izvora o informacionoj pis-

menosti, govorile su o mjestu ovihpismenosti u spektru vještina pot-rebnih za učenje, rad i svakodnevniživot u savremenom svijetu koji is-tovremeno karakterišu sve veća pot-reba za informacijama i informacio-no preopterećenje, o posredničkoj iedukatorskoj ulozi biblioteka, o ak-tuelnim istraživanjima stepena in-formacijske pismenosti školske istudentske populacije u Crnoj Gori,i o odgovarajućim međunarodnim iregionalnim inicijativama: UNESCOIFAP (Program Informacije za sve),IFLA Sekcija za informacionu pis-menost i Biblioteka Plus.

Cilj je da se populacija, počevšiod učenika osnovnih škola, pa donajstarije, opismeni za 21. vijek.Ono što je početkom 20. vijeka bila

osnovna, funkcionalna pismenost,tj. da ljudi umiju da čitaju, pišu iračunaju, to su danas nove vrstepismenosti, s obzirom na vrijeme ukojem živimo. Riječ je o pismenostio informacijama i medijima, odno-sno vladanje vještinama korišćenja,organizovanja, razumijevanja infor-macija i medija – kazala je Ljuba-nović i dodala da ljudi moraju dase opismene za vještine koje su imneophodne u svakodnevnom živo-tu. U razgovoru koji je uslijedio na-javljeno je osnivanje nacionalnogIFAP komiteta u okviru Komisije zaUNESCO, razmijenjena su iskustvabibliotekara .

U radu ovog skupa učestvovali sumr Mileva Pejaković Vujošević, di-rektrica, i Slavko Dabinović, bibliote-kar Pomorskog muzeja Crne Gore.Naš muzej ima reprezentativnu kole-kciju od 16.000 knjiga, sa dominan-tno pomorskom tematikom.

3Jedra Boke – april–maj/2014.

U posjeti Pomorskom muzeju 9. ma-ja bio je Stojan Stankulov, pred-

stavnik Društva crnogorsko-bugarskogprijateljstva, i osnivač Bugarsko-crno-gorskog društva prijateljstva Crno more– Jadran, koji istovremeno vodi trgovin-sko-ekonomsko odeljenje AmbasadeRepublike Bugarske u Podgorici.Gospodin Stankulov je u Palatu Grgu-rina došao u neformalnu posjetu a ubiblioteci naše institucije primila je ga je direktoricaMuzeja mr Mileva Pejaković Vujošević. Sa dragim prija-teljem našeg muzeja direktorica Pejaković Vujoševićrazgovarala je o mogućnostima uspostavljanja i razvojasaradnje sa srodnim institucijama u Bugarskoj. GospodinStankulov je inače dao značajan doprinos višegodišnjoj

uspješnoj saradnji Kotora sa Nesebarom, bugarskim pri-morskim gradom-muzejom takođe pod zaštitom UNE-SKO-a. U svojoj diplomatskoj karijeri naš gost i prijateljbio je ataše za kulturu i prvi sekretar Ambasade Bugarskeu Beogradu. Crnogorsko-bugarsko društvo prijateljstvapostoji nešto više od tri godine.

Bugarski diplomata u Muzeju

SEMINAR ZA BIBLIOTEKARE ODRŽAN U PALATI BIZANTI

Opismenjavanje za 21 vijek

Foto

gra

fija

: S.

Dabin

ović

Uvažene dame i gospodo, dragi gosti, dragi mojiKotorani,

Sredinom devedesetih godina prošlog vijeka u Berli-nu je održana međunarodna manifestacija Duga noćMuzeja, da bi 2004. godine iz Francuske potekla ide-ja o organizovanju Evropske noći Muzeja. Osnovnaideja bila je da se istovremeno u više gradova u Evropiotvore vrata muzeja i da se u toku noći organizujurazni programi, izložbe, koncerti, predavanja, kako bimuzeji bili pristupačniji široj publici, posebno mladi-ma, da bi se popularizovali kao neodvojivi dio kultur-nog naslijeđa.

Ova majska manifestacija ubrzo je postala kulturnibrend o čemu najbolje govori podatak da se Noći mu-zeja pridružilo više od dvije hiljade muzeja koji nezatvaraju svoja vrata nakon uobičajenog radnog vre-mena, već za sve brojnije posjetioce ostaju otvorenado kasno u noć. Veliki broj muzeja i galerija i ove ćegodine svojim učestvovanjem u Noći muzeja koja seodržava pod motom Muzejske zbirke povezuju dopri-nijeti atraktivnosti ove manifestacije i uspješnosti po-pularizacije muzeja.

Naš Muzej večeras je dio velike evropske porodicemuzeja. Pridružujemo joj se i ove godine otvarajućiizložbu naslovljenu Iz škrinje za duge plovidbe.Podigli smo poklopce mornarskih škrinja, drvenih imetalnih sanduka, otvorili mornarske kofere sa željom

da se na trenutak susretnemo sa predmetima koje supomorci nosili na putovanja po svjetskim morima.

Tako su na ovoj izložbi svjetlost dana ugledali navi-gacioni instrumenti koje su pomorci koristili za uspje-šnu plovidbu, koštano šilo za jedra, ali i mašina za ši-šanje, britva za brijanje i drugi lični predmeti.

Posebno mjesto i značaj imali su dnevnici i portolani,o čemu najbolje svjedoči portolan iz 1799. godine. Po-red molitvenika, uvijek se nalazila ikona Sv. Nikolekoja je bila zaštitnik pomoraca i Bogorodice.

Izložba obuhvata period od četiri vijeka, a izloženoje preko 120 vrijednih predmeta kako iz fundusa Mu-zeja, tako i iz privatnih zbirki koje su nam ustupili pri-jatelji našeg Muzeja, gospoda Miroslav Marušić, Zo-ran Radimir, Andrija Mlinarević, Slavko Dabinović iFoto kino i video klub Mladost kojima se ovim putemnajtoplije zahvaljujemo.

Izložba Iz škrinje za duge plovidbe ima svoju mati-čnu luku, naš Muzej, iz koje će već idućeg mjesecaotploviti do drugih gradova u našoj državi, ali i vannjenih granica.

Želja nam je bila da otrgnemo jedno vrijeme odzaborava, da se na trenutak otisnemo u pomorsku pro-šlost jer po prirodnom toku stvari novo potiskuje starou zaborav. Eksponati na ovoj izložbi su temelj pomor-skog nasljeđa koje trebamo čuvati i valorizovati na štonas obavezuje i slavna pomorska prošlost Boke.

4 Jedra Boke – april–maj/2014.

IZLOŽBEIZLOŽBE

Riječ mr Mileve Pejaković Vujošević

Foto

gra

fija

: D

. Brd

ar

Nastavak sa strane 1

Iz škrinje za duge plovidbe

Riječ kap. Josipa Radoničića

Foto

gra

fija

: D

. Brd

ar

More i okeani za ljude iz Boke bilisu životni ambijent, izvor života iblagostanja minulih epoha. Tragoviživljenja pomoraca po morskim pu-činama ogledali su se i kroz njihovuvjeru u spasavanju od bura i neve-ra, ratnih sukoba, viteškoj borbi, ko-je su često bile isklesane i na zav-jetnim srebrnim pločama, ex-voto.

Na tim putovanjima koja su pone-kad bila duga i teška, kao što je tobilo i putovanje kap. Iva Vizina (pu-tovanje je trajalo od 1852-1859.

godine, tj. trajalo je 7 godina, 6mjeseci i 19 dana) pomorci su sasobom nosili samo mornarsku škri-nju ili drveni sanduk, a ponekad isamo mali kožni kofer.

Podigli smo poklopac mornarskeškrinje, drvenog i metalnog sandu-ka, otvorili kožni kofer sa željom dase na trenutak upoznamo sa pred-metima koje je pomorac nosio kaosvjetski putnik, a koji obuhvatajuperiod od XVIII do XXI vijeka. Svjet-lost dana ugledali su stara mašinaza šišanje, britva za brijanje, naoča-re, džepni nožić, muštikla, kandilo,koštano šilo za jedra, pribor za jelou kutiji, mali toaletni set...

Izuzetni navigatori i ratnici sa so-bom nosili su navigacione instru-mente kao što su: oktant, durbin,

kvadrant, kompas kako bi mogliuspješnije i bolje ploviti po svjet-skim morima.

Sa sobom pomorci su nosili odre-đena dokumenta kao što su to bilezdravstvene i pomorske knjižice,kao što su to radili pomorac StevoVukčević, davne 1921. godine i po-morac Rudolf Kosović, 1939. godi-ne. Važno mjesto u mornarskoj škri-nji imao je molitvenik i on je po-morcu uvijek bio pri ruci, i u dobrui u ne-volji, sa željom da im pomo-gne da uspješno i sretno doplovedo svoje porodice i pitome Boke.

Voljeli su oni da imaju u svojojškrinji nešto i od nakita, a to se obi-čno ogledalo u srebrnom lancu sakutijom za amajlije, na kojoj su biliinicijali njegovog imena i prezimena

5Jedra Boke – april–maj/2014.

Kao pomorskom kapetanu i potomku stare kapetan-ske familije, otvaranje izložbe čini mi osobitu čast izadovoljstvo.

Pomorci iz naše porodice, te zajedno s drugim boke-škim pomorcima, kroz vjekove su učestvovali u po-morskom, trgovačkom i kulturnom životu Boke, kao iobnovi najstarije organizacije na Mediteranu - Bokelj-ske mornarice, polovinom 19. vijeka. Večeras namPomorski muzej prezentira predmete koji su bili sasta-vni dio života na brodu, i stalni pratilac svakog kapeta-

na, oficira i mornara, te nas vraća u doba kada je od-lazak na more predstavljao pravu avanturu, punu neiz-vjesnosti i veoma realnih opasnosti. Zbog toga je mor-narska škrinja za njih bila ne samo mjesto gdje su dr-žali svoje lične stvari već i mjesto gdje su uz slike bliž-njih, mirise svog doma, krunice i molitvenike, nalaziliutjehu u dugim i neizvjesnim putovanjima. Zato vaspozivam da, uz pomoć naših vrijednih domaćina, za-plovimo u prošlost i zavirimo u bogato nasljeđe našegPomorskog muzeja.

Slovo izložbenogkataloga: Pomorac

- svjetski putnik

6 Jedra Boke – april–maj/2014.

IZLOŽBEIZLOŽBE

Foto

gra

fije

: D

. Brd

ar

Foto

gra

fija

: D

. Brd

ar

F1 F2 F3

FOTO–DNEVNIK IZLOŽBE: Izložba Slavni kapetani Boke Kotorske održana je velikom izložbenom prostoru na dru-gom spratu Palate Grgurina. Pošto je izložba otvorena posjetioci su razgledali eksponate a za pomoć su im bili mali vodičiod kojih na se na fotografiji 1 vide Gašo, Matija i Boris. Sve vrijeme prostor je bio ispunjen zvucima mediteranske muzike

grupe Škuribanda (F2). Za prisutne smo, po običaju, priredili skromni koktel (F3). U Pripremi izložbe (F4-F89) učestvovali sukustos Jelena Karadžić, pripravnica Jelena Radonjić i spremačica Mira Vukotić (F4), kustos Ilija Mlinarević (F6), bibliotekarSlavko Dabinović (F7), te direktorica Muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević. Na kraju se sa cijelom postavkom, u pratnji

direktorice, upoznao i kap. Josip Radoničić, prijatelj našeg muzeja koji je otvorio izložbu.

ili nekoga od najbližih koje je osta-vio kod kuće. Ljubomorno je po-morac čuvao svoju privatnu arhivu,posebno album sa porodičnim fo-tografijama koje su proizašle izpoznatih kotorskih fotografskih ate-ljea Laforesta, Smodlake i Prele-snika sa početka XIX vijeka.

Pisane pošiljke teško su stizale doprave adrese zbog teškoća fizičkeprirode, jer se radilo o dalekimmorskim destinacijama. Međutim,pomorci su ponekad koristili i flaše

za stavljanje poruka na kojima suispisivali samo za moju istinsku lju-bav, sjeti se mene, a koje su pone-kad dolazile u prave ruke, a veomačesto plovile su bez prave adrese.

Pomorci su vješto i fino na brod-skim pisalima pisali dnevnike, o če-mu najbolje svjedoči privatni brod-ski dnevnik kapetana Andra đurko-vića, prvog zapovjednika parobrodaJaroslav, započet novembra 1890. uOdesi, a završava oktobra 1893.uplovljavanjem u luku Trst.

Izložbom smo željeli da od zabora-va otrgnemo vrijeme u trajanju od IVvijeka i približimo ga ljudima da sebolje upoznaju sa malim, ali vrijed-nim predmetima koje pomorac jenosio sa sobom kao svjetski putnik.

Po prirodnom toku novo potiskujestaro u zaborav, a pomorska istorijanas obavezuje kao i socio-kulturniidentitet naših pomoraca, da približi-mo generacijama koje dolaze kakotreba da nastave put savremenim imodernim dostignućima.

UMuzeju grada Perasta 30. aprila upriličeno je veče sjećanja na drMariju Milju Radulović i Stanku Montan, Peraštanke koje su bodrilei čuvale tradiciju ovog barkonog, kapetanskog grada. Skup je održan

u organizaciji Društva prijatelja Perasta, a veče je proteklo uz zvuke pjesa-ma klape Vela Luka, koje su dvije znamenite peraštanke su posebno voljele.

Odlučili smo se da Veče sjećanja na Stanku i Milju bude 30. aprilajer tada počinju naše svečanosti. Počinje Peraško kulturno ljeto: Kiće-nje mađa, Fašinada, Festival klapa... A Stanka i Milja su bile i osniva-čice i Društva prijatelja grada Perasta i Festivala klapa. Milja je bilapredsjednica, a Stanka članica Upravnog odbora, kazala je MarinaBrainović u ime Društva prijatelja grada Perasta istakavši da su i Stan-ka Montan i Milja Radulović bile veoma aktivne u Perastu, te da jeovo veče najmanje čime im se može odužiti.

Odane Perastu, živjele su za njega i za očuvanje i unapređenje njegovekulturne baštine. Takve su bile Stanka Montan i Milja Radulović i natome im, kao stanovnica i kao jedna od njih koja je u svemu tome uče-stvovala, posebno zahvaljujem, kazala je Brainović, dodajući da ne želigovoriti o njihovom životnom putu, već joj je želja da to bude sjećanjena momente provedene sa prerano preminulim Peraštankama, sa kojimase družila i u mladosti i kasnije u različitim prigodama, privatno ili pro-fesionalno, radeći u peraškim udruženjima.

Dobri ljudi žive sve dok ih se sjećamo, kazao je Janes Vlašić vođaklape Vela Luka.

Omaž dr Mariji Milji Radulovići Stanki Montan

7Jedra Boke – april–maj/2014.

MUZEJ PERASTAMUZEJ PERASTA

F4

F5

F6

F7

F8

Foto

gra

fija

: D

. Brd

ar

NOĆ MUZEJA U PALATI BUJOVĆ

Manifestacija Noć muzeja 15. maja je je u Muzeju grada Perasta obilje-žena otvaranjem izložbe pod nazivom Ćirilična dokumenta peraškog

arhiva, autorice dokumentaristice Mirjane Vukasović. Izložbu je otvorilarukovoditeljica Istorijskog arhiva u Kotoru, Snežana Pejović. Brojne gostepozdravio je direktor Muzeja Andro Radulović, koji je kazao kako je u am-bijentu Palate Bujović izložen samo jedan mali dio bogate arhivske građeĆiriličnih dokumenata peraškog arhiva 1633 – 1851.

Bogati fond peraškog arhiva vezan je za period od 1441. do 1945. godi-ne, sačinjen od dokumenta nastalih za vrijeme bitisanja važnih osoba za is-toriju grada Perasta, kao i njihovo učestvovanje u svjetovnom i duhovnomživotu. Jezik u građi je italijanski, srpsko-hrvatski, staroslovenski, turski, rus-ki, njemački francuski. Pismo u građi latinica, ćirilica, osmanlijsko, rusko,njemačko, gotica - kazala je autorica izložbe Mirjana Vukasović.

Ćiriličnih dokumenata peraškog arhiva iz perioda Kandijskog i Morejskograta je vrijeme u kome su se dogodile značajne demografske promjene uBoki kotorskoj kada su crnogorska i hercegovačka plemena u širem naslje-đu napuštala svoja staništa i naseljavali se na teritoriju Mletačke republikekoja ih je angažovala za borbu protiv turaka i u tu svrhu formirala specijal-nu vojnu formaciju hajdučiju. Ogroman priliv slovenskog življa iz okruže-nja ostavlja snažan pečat u sferama društvenog života pa tako i u religiji,kulturi, jeziku i pismu. Perast je bio poprište tih zbivanja – kazala je, izme-đu ostalog, Snežana Pejović.

Ćirilična dokumenta peraškog arhiva

8 Jedra Boke – april–maj/2014.

TRADICIJATRADICIJA

ovogodišnja manifestacija Fešta kameliija Stoliv 2014završena je 27. aprila četvrtim susretom zaljubljenika u

drvene barke Camellia Trophy. Organizatori manifestacije– NVU Kamelija, Mjesna zajednica Stoliv i klub sportskihribolovaca Zubatac iz Kotora – upriličili su takmičenje uribanju udicom iz barke, brzom veslanju, a u revijalnomdijelu nastupili su veslači kajaka iz Podgorice. Učestvovaloje 11 barki sa 16 ribara, a ulov je ovoga puta bio neštoslabiji, tek nekoliko kilograma.

Ove godine je ulov nešto slabiji, ulovljeno je tek neko-liko kilograma ali važno je učestvovati, kazao je za Duxradio Boro Mustur, predsjednik MZ Stoliv.

Najbolji ulov je imao Bruno Brguljan sa Prčanja, a u trcidrvenih barki na vesla, čiji start su tradicionalno označilazvona stolivske crkve Sv.Marije, najuspješniji je bio mul-janin Filo Biskupović sa starim gucom familije Pasković.

Romeo Mihović predsjednik NVO Kamelija zahvalio seučesnicima, kojih je ove godine bilo nešto više u odnosuna prethodnu, sa nadom da će se drvene barke, koje sunekada bile dio svake kuće i služile kao sredstvo za pre-hranjivanje obitelji, izvor zarade, transportno sredstvo…opstati kao nešto što je tradicija, dio turističke ponude,dio života.

Mihović je podsjetio da ova manifestacija predstavljaomaž pokojnom Branku Nikoliću iz Donje Lastve koji jejedan od začetnika ideje očuvanja drvenih barki.

U nastavku programa, vlasnici drvenih barki, ribari kao izainteresovani posjetioci učestvovali su u razmjeni iskusta-va i stručnih savjeta u cilju očuvanja, održavanja i rekon-strukcije starih i izgradnje novih drvenih barki. Predlože-no je da se ponovo osnaže inicijative kod nadležnih or-gana u cilju oslobađanja troškova registracije, omoguća-vanja besplatnih vezova u mandraćima i marinama kao ipomoći pri nabavci materijala za održavanje sve manjegbroja tih tradicionalnih plovila.

Sportski ribolovci su podsjetili na nelegalno izlovljavanjeribe u zalivu upotrebom raznih mreža kojima se gotovopresijeca zaliv i izrazili nezadovoljstvo zbog slabe efikas-nosti nadležnih organa u cilju spriječavanja ove pojavekoja ima katastrofalan uticaj na riblji fond.

Nakon svečanog proglašenja najuspješnijih učesnika ovemanifestacije i dodjele priznanja, takmičari i gosti zabavl-jali su se uz degustaciju ribe, mušulja i vina.

Među gostima Fešte bila je i ovogodišnja Dama kamelijeMarina Dulović, direktorica Muzičke škole Vida Matjan.

Jako sam počastvovana što sam Dama kamelije i što sukulturni poslanici iz Stoliva prepoznali moj trud na objed-injavanju muzičkog života, moj dugogodišnji rad sa dje-com, pozitivan trag koji sam ostavila svojim radom…-kazala je Dulović za Dux radio.

2014Kamelija trofiRIBANJE, TRKA DRVENIH BARKI, FEŠTA

Takmičenje drvenih barki

Zahvalnice

Razgovori o iskustvima

Pobjednik u veslanju

Fešta

Pobjednici u ribanju

Foto

gra

fije

: R

adio

Dux

D revni običaj Gađanje kokota održan je 15. maja uPerastu, a kokota je pogodio mladi Kotoranin Marko

Ševaljević. On je nakon defilea ulicom Perasta, častioprisutne vinom. U programu su učestvovale Bokeljskamornarica i Gradska muzika Tivat. Zavjetni dan 15.majPeraštani obilježavaju u slavu pobjede svojih predakanad Turcima 1654. godine. Tada je grupa peraških stri-jelaca pogodila Mehmed-agu Rizvanagića i savladalabrojčano nadmoćnu tursku vojsku. U znak sjećanja naslavni događaj Peraštani gađaju kokota, koji simboliziraneprijatelja. Pijetao je donesen iz gazdinstva porodiceMurišić iz Herceg Novog i bio je postavljen na plutačuudaljenu sto metara od obale.

Nezamjenjiv osjećaj, već nekoliko godina pokušavam iovo je prvi put da sam pogodio pijetla, kazao je pobjed-nik, koji se inače bavi ribolovom i ima svoju družinu.

U gađanju kokota učestvovalo je oko 40 strijelaca, anajmlađi među njima je 13-godišnji Dragan Marković.Sreću je okušalo i nekoliko Rusa. Proslava Zavjetnog da-na Perasta, 15. maja, započela je Kolom Bokeljske mor-narice na trgu ispred župne crkve Sv. Nikola. Raportispred odreda sastavljenog od 50 mornara iz podružnicaHerceg Novi, Tivat i Kotor, viceadmiralu Iliji Radoviću, upratnji ađutanta Marka Mihovića, dao je major-poručnikTripo Milošević, koji je zatim, kao kolovođa, poveočuveno kolo, sve u čast Gospi, zaštitnici Perasta. U centrukola na kraju su se našli Miro Brajić, predsjednik MZ Pe-rast, Nikola Bukilica, predsjednik Skupštine opštine Kotori Mirza Krcić, direktor lokalne Turističke organizacije.

Ovo je bilo prvo kolo za mlađanog mornara, 13-godišn-jeg Krsta Milutina, malog admirala iz 2009. godine, kojije igrao zajedno sa ocem Nenadom, 30 godina članomMornarice. U crkvi Sv. Nikole, pored jutarnjih liturgija,održana je glavna svečana sveta misa, koju je vodio don

Anton Belan. Vjernici su imali priliku da ljube ikonu Bo-gorodice iz 15. vijeka, rad čuvenog renesansnog slikaraLovra Marinova Dobričevića, koja je donesena za ovupriliku iz crkve sa otoka Gospe od Škrpjela. Prisutni vjer-nici i turisti imali su priliku da dobiju po cvijetić iz bla-goslovljenog buketa, za zdravlje i sreću.

U vrijeme trajanja svečane mise, do same obale prošaoje i brodskom sirenom pozdravio učesnike manifestacijeveliki kruzer Splendour of the Seas Nassau.

9Jedra Boke – april–maj/2014.

2014Kićenje mađaposTAVlJANJE DRVETA, ŠETNJA, KoRomANI

S vakog 1. maja u jutarnjim satima Peraštani kite stablomladog brijesta kao znak veselja radi početka najljep-

šeg proljetnog mjeseca, čime izražavajui nadu u boljesutra. Ovaj stari običaj se zove Mađ. Stablo mještani okiteflašicama mlijeka, vina, suvim kolačima i raznobojnimtrakicama. Običaj je da posljednji mladoženja u Perastuubere stablo brijesta i postavi ga na centralni peraški trgispred crkve Svetog Nikole. Ove godine brijest je ubrao teuz zvuke tamburica pjesmu i crkvena zvona Mađ podi-gao Nenad Drašković. Nakon toga mještani i gosti obila-ze grad uz zvuke tamburica i pjesmu te svi zajedno od-laze na bijelu kafu sa suvim kolačima. Običaj i tradicijanisu izostali ni ove godine uprkos jakoj kiši. Uz pjesmu idobro raspoloženje, klapa Vela Luka sa Korčule probudilaje mnoge uspomene.

2014Gađanje kokotaOBIČAJ U ČAST ZAVJETNOG DANA PERAŠTANA

Foto

gra

fije

: R

adio

Dux

Pobjednik u gađanju

10 Jedra Boke – april–maj/2014

Ocean Dream napušta Kotor 20. aprila oko 18 i 20 sati.

Pomorstvo u KOTORU danasFo

togra

fije

: Je

lena P

ejako

vić

Sezona dolazaka međunarodnih kruzing brodova u Kotor ove godine je počela u aprilu, tačnije 3. aprila,kada je u gradsku luku arivao manji kruzer Serenissima (2.598 BRT, 87,4 LOA). Glavni događaj mjeseca

bio je svakako dolazak u naš grad, 20. aprila, japanskog broda mira Ocean Dream, organizacije Peace Boat(Pis bout). Brod je u Kotor uplovio upravo u danu kada su hrišćani pravoslavne i katoličke vjeroispovjestiproslavili Uskrs, u sklopu misije globalno putovanje za nuklearni slobodni svijet. Putovanje Peace Boata

ove godine je počelo u Japanu 13. marta, a prije Kotora brod je obišao luke u Singapuru, Šri Lanki, Jordanui Grčkoj. Itinerer putovanja pokriva 20 luka u 18 zemalja. Povratak u Japan je 24. juna. Predstavnike orga-nizacije Peace Boat u Luci Kotor pozdravili uz zvuke orkestra gradske muzike, direktor Luke, gosp. Vasilije

Kusovac, potpredsjednik opštine Kotor gosp. Branko Nedović i predstavnica javnog preduzeća Morskodobro. Nakon obilaska Starog Grada i upoznavanja sa dijelom kulturno-istorijskog naslijeđa Kotora pred-

stavnicima japanske organizacije u galeriji Solidarnosti upriličen je formalni dio posjete. Za organizaciju subili zaduženi NVO Eco Delfin iz Kotora i Opština Kotor, a akciju su podržali Luka Kotor A.D., NVO Naša

Akcija i javno preduzeće Morsko dobro.

Osim Serenissime koja je dolazila još 10, 17. i 27. 04. u Kotor su još uplovljavali slijedeći brodovi: Albatros(28.518 BRT, 205,45LOA) – 11. 04, Ventura (116.017BRT, 289,9 LOA) – 11. i 25. 04, Kristina Katarina

(12.907BRT, 137,1 LOA) – 17. 04, Prinsendam (37983BRT, 204LOA) – 18. 04, Ocean Dream (35.265BRT,204,75LOA) – 20. 04, Seven Seas Mariner (48.075BRT, 216,93LOA) – 21. 04, Noordam (86.273BRT,

285,43LOA) – 21. 04, La Belle de l'Adriatique (2.995BRT, 110 LOA) – 23. i 30. 04, Le Soleal (2.995 BRT,110LOA) – 28. 04, i boravio 29. 04, Nieuw Amsterdam (86.273BRT, 30.), Corinthian (4.077BRT, 88,1LOA)– 30.04, U Luku su u aprilu dolazili i stalni posjetioci Kotora, brodovi Athena (1.206BRT, 58,4LOA) – 10. i

20. 04. i Artemis (1.206BRT, 58,4LOA) – 1. i 12. 04, uz standardni dvodnevni boravak.

Ocean Dream u Luci Kotor 20. 04. Nieuw Amsterdam 30. 04.

11Jedra Boke – april–maj/2014.

Kruzer RegalPrincess 18. maja na sidrištu ispred Luke Kotor

Pomorstvo u KOTORU danasFo

togra

fije

: D

. Brd

ar

U Kotor je 18. maja, oko sedam sati, uplovio kruzer Regal Princess, najnoviji brod kompanije PrincessCruises, na svom prvom krstarenju. Regal Princess je najveći putnički brod (142.229 BRT) koji je ikada

izgrađen u brodogradilištu Fincantieri Monfalcone blizu Trsta, a time i u Italiji. Dugačak je 330 metara, visok66, širok 38,5 metara, sa gazom od 8,3 metra. Ima ukupno 17 paluba, 1.400 članova posade i može da primi

3.600 putnika. Kruzer je iz Kotora ispolovio nešto poslije 17 sati.

Insignia 25. 5.

U Kotor su u maju dolazili još slijede-ći brodovi: Athena (1.206BRT, 58,4LOA) – 1. 11. i 22. 05. i Artemis (istiBRT i LOA) – 21. 05, uz standardni

dvodnevni boravak, zatim, Corinthian(4.077BRT, 88,1LOA) – 3, 17. i 29. 05,Le Soleal (32.346BRT, 110LOA) – 3, 7,

18. i 26. 05, Seabourn Sojourn(28.518BRT, 198,2LOA) – 4. 05,

Harmony G (498BRT, 44,65LOA) – 7.05, La Belle de l'Adriatique (2.995BRT,

110LOA) – 7. 14. 21. i 28. 05, TereMoana (3.504BRT, 100,26LOA) – 7. i22. 05, Norwegian Jade (93.558BRT,

294,13LOA) – 7. 05, Wind Surf(14.745BRT, 187LOA) – 8. i 16. 05,Thomson Majesty (40.876BRT, 207

LOA) – 8. i 22. 05, Ventura (116.017BRT, 289,9 LOA) – 9. i 23. 05, Belem(531BRT, 58 LOA) – 12. 05, Europa(28.890BRT, 198,6LOA) – 14. 05,

Splendour of the Seas (69.130BRT,279,19LOA) – 15. i 18. 05, Silver Wind(16.927BRT, 155,8LOA) – 16. i 24. 05,Celebrity Silhouette (118.100BRT, 315LOA) – 19. 05, Crystal Serenity (68.870

BRT, 250LOA) – 20. 05, Grand Cele-bration (47.263BRT, 223,37 LOA) – 23.

05, Insignia (30.277BRT, 181 LOA) –25. 05, Boudicca (28.372BRT, 205,46

LOA) – 26. 05.

Crystal Serenity 20. 5.La Belle de l'Adriatique i Europa 14. 5.

Regal Princess i Splendour ofthe Seas 18. 5.

Wind Surf 8. 5.

Tere Moana 7. 5.

Le Soleal i Boudicca 26. 5.

Silver Wind 16. 5.

Thomson Majesty 22. 5.

Belem 12. 5.

Celebrity Silhouette 19. 5. Norwegian Jade 7. 5.

Grand Celebartion 23. 5.

NOVA MONOGRAFIJA NAJSTARIJEBRA–TOVŠTINE: U crkvi Svetog Duha uKo–toru 12. aprila predstavljena jeMono–grafija Dvanaest vjekovaBokeljske mornarice 809-2009, kapital-no djelo, grupe autora, posvećeno pre-minulom admiralu Bokeljske mornariceMilošu Miloševiću. O Monografiji su

govorili mr Jovica Martinović, predsjednik Upravnog odboraNikola Ciko i viceadmiral Bokeljske mornarice Ilija Radović.

Bokeljska mornarica je uspjela kroz proteklih dvanaest vje-kova da u potpunosti sačuva i objedini, te institucionalizujesve oblike stvarnih tokova života, s toga ona nije samo jednafolklorno romantična uspomena na prošlu slavu već stvarnisimbol životnog optimizma, ljudske bliskosti i solidarnosti, asve pod drevnim geslom Fides et honor – Vjera i čast, kazao jemr Jovica Martinović predstavljajući Monografiju Dvanaestvjekova Bokeljske mornarice 809-2009.

Na Monografiji se radilo skoro tri godine, a obuhvaćeni sudogađaji iz istorije, koji su dijelom preuzeti iz prethodneMonografije koja je štampana još 1972. god. te obrađuje brojnadogađanja u zadnjih dvadeset godina, s tekstovima koji su prviput objavljeni. U novoj Monografiji predstavljeni su svi Admiraliod 1440. godine do danas, njih 44, kao i svi Mali Admirali od1902 do 2011. sa fotografijama do kojih se moglo doći.

Nova Monografija posebno obrađuje proslavu XII vijekovaBokeljske mornarice – 2009. god. kada je proslavljeno 1200godina postojanja u kontinuitetu, štampana je na 214 stranicas brojnim fotografijama i tiražom od 1.000 primjeraka.

BOKELJSKA MORNARICA 809 KOTOR

Stari bokeljski jedrenjaci

Rječnik

SPOSOBNOST PLUTANJA BRODA zavisi od oblika tijela ilio specifičnoj težini tijela i vode. Kod zatvorenih šupljihtijela sposobnost plutanja ne zavisi od položaja tijela uvodi, dok kod otvorenih ta sposobnost zavisi od visinenajnižeg otvora iznad nivoa vode. Sposobnost plutanja

broda može biti:bezuslovna kad je specifična težina tijela manja ili jednakaspecifičnoj težini vode (puna tijela i posve zatvorena šuplja

plutajuća tijela); Bezuslovnu sposobnost plutanja imajuplutajući splavovi, nepotopljivi čamci za spasavanje,

plutače, bačve i sIično;uslovna kad je specifična težina tijela veća od specifične

težine vode. Nju imaju brodovi koji uz prikladne nadvode idobru nepropusnu podjelu zadržavaju sposobnost plutanja

uprkos oštećenju vanjske oplate; uslovnu sposobnost plutanjaimaju i podmornice koje i poslije plavljenja tankova raspo-

lažu pritiskom uzgona, koji im omogućuje da ostanu na po–vršini vode, iako s povećanim gazom. Plutajuće tijelo možeistisnuti i veću koIičinu vode od sopstvene težine (šuplja i

nepotpuno zatvorena plutajuća tijela u unutrašnjosti u kojihne prodire voda). Sposobnost plutanja nemaju torpeda i pod-

mornice kod kojih je težina jednaka njihovom uzgonu, adjelovanjem dubinskih kormila mogu da se održe na odre–đenoj dubini. Negativnu sposobnost plutanja (nizgon) imajutorpeda i podmornice kod kojih je težina veća od uzgona.

Pomorstvo

Brik Dušan (1833-1852); vlasnik Mihailo Rusović iz Herceg Novog;Autor slike Michele Renault, Livorno 1846. Kolekcija Pomorskog muzeja Crne Gore